Koutou Fakaʼapaʼapa Kia Nātou ʼAē ʼe Pule Kia Koutou
“Koutou fakaapaapa ki te tagata fuape, koutou oʼofa ki outou tehina, koutou teki ki te Atua, koutou fakaapaapa ki te hau.”—1 Petelo 2:17.
1, 2. Ia ʼaho nei, koteā te manatu ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te pule? Koteā tona tupuʼaga?
NEʼE meo fēnei te faʼe: “Kua fai e te ʼu tamaliki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe nātou loto kiai. ʼE mole kei nātou fakaʼapaʼapa ki te ʼu mātuʼa.” ʼE tohi fēnei ʼi te pepa pulusi: “Kua Fakafihiʼi Te Pule.” ʼE koutou ʼiloʼi, neʼe fai te ʼu manatu ʼaia e lua ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga kua lahi tona hoko ia ʼaho nei. ʼI te malamanei katoa, kua māhani te mole kei fakaʼapaʼapa ki te ʼu mātuʼa, mo te kau faiako, mo te ʼu patolo, pea mo te ʼu puleʼaga.
2 Maʼa ʼihi ʼe mole lagi maʼuhiga te faʼahi ʼaia, ʼo nātou ʼui fēnei: ‘ ʼE mole tāu mo nātou ʼaē ʼe maʼu tuʼulaga ke ʼau fakaʼapaʼapa kia nātou.’ ʼI ʼihi temi, ʼe faigataʼa takita fakafeagai ki te taʼi palalau ʼaia. ʼI te ʼu tala logo, ʼe talanoa tuʼumaʼu ai ki te ʼu hahaʼi pule neʼe aga fakahehema, mo te ʼu patolo loto mānumānu, mo te kau faiako ʼe mole nātou fakahoko lelei tanatou gāue pea mo he ʼu mātuʼa ʼe nātou gaohi koviʼi tanatou fānau. Meʼa lelei foki, heʼe tokosiʼi te kau Kilisitiano ʼe nātou manatu feiā ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe nātou takitaki te kokelekasio.—Mateo 24:45-47.
3, 4. He koʼe ʼe tonu ke fakaʼapaʼapa te kau Kilisitiano kia nātou ʼaē ʼe pule?
3 ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe “maua” ke tou fakaʼapaʼapa ki te ʼu puleʼaga fakatagata. Neʼe tokoniʼi e te ʼapositolo ko Paulo te kau Kilisitiano ke nātou “fakalogo . . . ki te u pule e taki. Koteuhi e mole i ai he pule e to kehe mo te Atua, pea ko te u aluaga pule kua tuu nee fakatuu e te Atua.” (Loma 13:1, 2, 5; 1 Petelo 2:13-15) Neʼe toe fakahā e Paulo te tupuʼaga lelei ke tou fakalogo ai ki te pule famili: “U fafine ohoana, koutou fakalogo ki outou ohoana, ko te mea aia e lelei i te Aliki. U fanau, koutou fakalogo ki autou u matua i te meafuape, koteuhi e ko te mea aia e lelei i te Aliki.” (Kolose 3:18, 20) ʼE tāu mo te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ke tou fakaʼapaʼapa kia nātou, heʼe ‘kua fakanofo nātou e te laumālie maʼoniʼoni, ko he kau tagata taupau, ke nātou tauhi te kokelekasio ʼo te ʼAtua.’ (Gaue 20:28) ʼE tou fakaʼapaʼapa ki te ʼu pule fakatagata heʼe tou fakaʼapaʼapa kia Sehova. Kae ʼe mahino ia, ʼe tou fakamuʼamuʼa tuʼumaʼu ʼi totatou maʼuli te fakaʼapaʼapa ki te pule ʼa Sehova.—Gaue 5:29.
4 ʼI tatatou manatuʼi ʼaē ʼe ko Sehova te pule māʼoluga, tou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo ʼihi neʼe mole nātou fakaʼapaʼapa ki te kau pule pea mo ʼihi neʼe nātou fakaʼapaʼapa ki ai.
ʼE Iku Te Mole Fakaʼapaʼapa Ki Te Fakatūʼa
5. Neʼe fakahā feafeaʼi e Mikaela tana mole fakaʼapaʼapa kia Tavite, pea neʼe koteā ʼaē neʼe hoko?
5 ʼAki te hisitolia ʼo te Hau ko Tavite, ʼe feala ke tou mahino ai ki te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe fehiʼa ki te ʼu tagata ʼaē neʼe ina foaki ki ai te pule. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼave ai e Tavite te aleka ʼo te fuakava ki Selusalemi, ko tona ʼohoana ko Mikaela neʼe sio ki “te Hau ko Tavite ʼe hopohopo pea mo meʼe takafoli ia muʼa ʼo Sehova; pea neʼe fehiʼa kia ia ʼi tona loto.” Neʼe tonu ke fakalogo ia Mikaela kia Tavite, he neʼe ko te pule famili pea neʼe ko te hau ʼo te fenua. Kae neʼe hā mai te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto, ʼi te ʼu palalau manukinuki ʼaenī neʼe ina fai: “Kua ke haga ʼo faka kolōliaʼi koe ʼi te ʼaho nei, hau ʼo Iselaele, ʼi tau fakatelefua ia ʼaho nei kia mata ʼo te ʼu taʼahine kaugana ʼo tau ʼu tagata kaugana, ohage pe ko te fakatelefua katoa ʼo he tahi ʼi te ʼu tagata ʼaē ʼe ʼuluvale!” ʼUhi ko tana fai ia te ʼu palalau ʼaia, neʼe paʼa ai Mikaela.—2 Samuele 6:14-23.
6. Neʼe koteā te manatu ʼa Sehova ki te mole fakaʼapaʼapa ʼa Kole ki Tona fakanofo?
6 Ko Kole, neʼe ko te faʼifaʼitaki kovi, he neʼe ko he tagata neʼe mole fakaʼapaʼapa ki te kau takitaki ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua. ʼI tona ʼuhiga Koatite, neʼe ina maʼu te pilivilesio lahi ʼaē ke tauhi kia Sehova ʼi te tapenakulo! Kae neʼe ina fatufatuʼi ia Moisese pea mo Alone, te ʼu tagata ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua ke nā takitaki Iselaele. Ko ʼihi pule ʼo Iselaele neʼe nātou kau kia Kole, pea neʼe lea pātapāta fēnei kia Moisese pea mo Alone: “Ko te hahaʼi fuli ʼo Iselaele ʼe ko he kau maʼoniʼoni pea ʼe nofo Sehova ʼi te lotolotoiga ʼo nātou. He koʼe ʼe koulua fia māʼoluga ake ʼi te kokelekasio ʼa Sehova?” Neʼe koteā te manatu ʼa Sehova ʼi tana sio ki te aga ʼa Kole pea mo nātou ʼaē neʼe lagolago kia ia? Maʼa Sehova ʼAtua, neʼe ko he fakalainoaʼi ʼaia kia te ia. ʼI tanatou ʼosi sio ki te folo e te kele te hahaʼi ʼaē neʼe kau mo nātou, pea fakatō ai e Sehova te afi moʼo fakaʼauha ia Kole pea mo te ʼu pule e toko 250.—Faka au 16:1-3, 28-35.
7. Neʼe tonu koa ke fatufatuʼi e te “kau apositolo [makehe]” te pule ʼa Paulo?
7 ʼI te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe ʼi ai ʼihi neʼe nātou meʼa noaʼi te pule faka teokalatike. Ko te kau “apositolo [makehe]” ʼo te kokelekasio ʼo Kolonito neʼe mole nātou fakaʼapaʼapa kia Paulo. Neʼe nātou fatufatuʼi tana poto palalau, ʼo nātou ʼui fēnei: “Ko ana tohi e mamafa mo malohi, kae ka tau mai, e vaivai ia pea e noa mo tana lea.” (2 Kolonito 10:10; 11:5) Tatau aipe pe neʼe poto Paulo ʼi te palalau peʼe kailoa, kae neʼe tonu ke nātou fakaʼapaʼapa kia ia ʼi tona ʼuhiga ʼapositolo. Kae neʼe noa moʼoni koa te ʼu faiakonaki ʼa Paulo? Ko tana ʼu akonaki ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ko he ʼu fakamoʼoni ko Paulo neʼe ko te tagata faiakonaki neʼe ina lava fakalotoʼi te hahaʼi. Ohage la, ʼi tana ʼosi palalau fakanounou mo Helote Akilipa 2, ʼaē neʼe ʼui neʼe “faiva pau [ʼi] . . . te u fihi fakasutea,” neʼe ʼui fēnei leva e Helote: “Kei toe siʼi pe pea ke fakatafoki au, ke au kilisitiano”! (Gaue 13:15-43; 17:22-34; 26:1-28) Kae neʼe lau e te kau ʼapositolo makehe ʼo Kolonito ko tana ʼu palalau ʼe mole hona ʼaoga! Neʼe koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tanatou aga? ʼI te tohi ʼaē neʼe momoli ki te ʼu tagata taupau ʼo te kokelekasio ʼo Efeso, neʼe vikiʼi e Sesu Kilisito te hahaʼi ʼaē neʼe mole mulimuli kia nātou ʼaē ‘neʼe nātou lau ko te ʼu ʼapositolo, kae ʼe mole nātou ʼapositolo.’—Apokalipesi 2:2.
Tou Fakaʼapaʼapa Kia Nātou Logola Tonatou Heʼe Haohaoa
8. Neʼe fakahā feafeaʼi e Tavite tana fakaʼapaʼapa ki te tuʼulaga ʼaē neʼe foaki e Sehova kia Saulo?
8 ʼE lahi te ʼu faʼifaʼitaki ʼi te Tohi-Tapu ʼo nātou ʼaē neʼe fakaʼapaʼapa tuʼumaʼu ki te hahaʼi pule, māʼiape la ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe nātou fakaʼaogaʼi kovi ai tonatou tuʼulaga pule. Neʼe tuku mai e Tavite te faʼifaʼitaki lelei. Ko te hau ko Saulo, ʼaē neʼe tauhi ki ai Tavite, neʼe liliu ʼo maheka ʼuhi ko te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Tavite pea neʼe ina faigaʼi ke ina matehi ia ia. (1 Samuele 18:8-12; 19:9-11; 23:26) Neʼe ʼi ai te ʼu lakaga neʼe feala ai kia Tavite ke ina matehi ia Saulo, kae neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole feala kia ʼau, ʼi te manatu ʼa Sehova, ke ʼau hiki toku nima ki te fakanofo ʼa Sehova.” (1 Samuele 24:3-6; 26:7-13) Neʼe ʼiloʼi e Tavite neʼe kovi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Saulo, kae neʼe ina tuku ke fakamāuʼi ia ia e Sehova. (1 Samuele 24:12, 15; 26:22-24) Neʼe mole ina fatufatuʼi ia Saulo peʼe palalau kovi age kia ia.
9. (a) Neʼe tali feafeaʼi e Tavite tona gaohi koviʼi e Saulo? (b) He koʼe ʼe feala ke tou ʼui neʼe fakaʼapaʼapa lahi ia Tavite kia Saulo?
9 Neʼe lotomamahi koa ia Tavite ʼi tona gaohi koviʼi? Neʼe kalaga fēnei kia Sehova: “ ʼE ʼi ai . . . te kau pule aga fefeka ʼe nātou kumi toku nefesi.” (Pesalemo 54:3) Neʼe ina avahi tona loto kia Sehova, ʼo ina ʼui fēnei: “Hāofaki ʼau mai toku ʼu fili, Ê toku ʼAtua . . . Ko te hahaʼi mālolohi ʼe nātou ʼohofiʼi ʼau, kae neʼe mole ʼau agatuʼu, pea neʼe mole haku agahala, Ê Sehova. Logola neʼe mole [haku] hala, kae ʼe nātou feleleʼi pea mo nātou nofo teuteu. Tokagaʼi taku pāui pea mo ke sio.” (Pesalemo 59:1-4) Neʼe kua hoko koa kia koutou he meʼa feiā—neʼe mole koutou fai he meʼa ʼe kovi ki he tahi ʼe maʼu tuʼulaga, kae ʼe ina fakatupu aipe hokotou ʼu fihifihia? Neʼe fakaʼapaʼapa tuʼumaʼu ia Tavite kia Saulo. ʼI te mate ʼo Saulo, neʼe mole fiafia Tavite, kae neʼe ina fai te hiva fakaʼofaʼofa, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko Saulo pea mo Sonatane, ko te ʼu tagata ʼe tau mo feʼauga ke ʼofainaʼi pea neʼe nā agalelei lolotoga tonā maʼuli . . . Neʼe nā lele vave age ʼi te ʼu akuila, mo mālohi age ʼi te ʼu laione. ʼU taʼahine ʼo Iselaele, koutou fetāgihi kia Saulo.” (2 Samuele 1:23, 24) ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaia ʼo te fakaʼapaʼapa moʼoni ki te fakanofo ʼa Sehova, logope la neʼe gaohi koviʼi e Saulo ia Tavite.
10. Koteā te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku e Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakaʼapaʼapa ki te pule ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ki te kolesi pule, pea koteā ʼaē neʼe hoko?
10 ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe ʼi ai mo te ʼu faʼifaʼitaki lahi ʼo te ʼu hahaʼi neʼe nātou fakaʼapaʼapa ki te ʼu tagata ʼaē neʼe foaki ki ai e te ʼAtua te pule. Ohage la ko Paulo, neʼe fakaʼapaʼapa ki te ʼu tonu ʼaē neʼe fai e te kolesi pule ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano. ʼI tana ʼaʼahi fakamuli ki Selusalemi, neʼe tokoniʼi ia ia e te kolesi pule, ke ina fai te toʼotoʼoga ʼo te fakamaʼa, moʼo fakahā ki te hahaʼi neʼe mole fehiʼa ki te Lao ʼa Moisese. Neʼe feala pe ke manatu fēnei ia Paulo: ‘ ʼI muʼa atu, neʼe fakatotonu mai e te ʼu tēhina ʼaia ke ʼau mavae ʼi Selusalemi ʼi te temi ʼaē neʼe tuʼutāmaki ai toku maʼuli. ʼI te temi nei ʼe nātou loto ke ʼau fakahā ʼi muʼa ʼo te hahaʼi ʼe ʼau fakaʼapaʼapa ki te Lao ʼa Moisese. Neʼe kua ʼau faitohi ki te kau Kalate ʼo fakatotonu age ke mole nātou mulimuli ki te Lao. Kapau ʼe ʼau ʼalu ki te fale lotu, ʼe feala anai ke mahino hala ʼihi ki te meʼa ʼaē ʼe ʼau fai, ʼo nātou manatu anai ʼe ʼau fakatahi mo te hahaʼi silikosisio.’ Kae ʼe mahino mai neʼe mole manatu feiā Paulo. Neʼe fakaʼapaʼapa ʼo mulimuli ki te tokoni ʼa te kolesi pule ʼo te ʼuluaki sēkulō, he ko te meʼa ʼaē neʼe nātou kole age neʼe mole ina maumauʼi he pelesepeto faka Kilisitiano. Ko te meʼa ʼaē neʼe ʼuluaki hoko neʼe ko te fakahāo ʼo Paulo mai te kau Sutea ʼaē neʼe nātou fia matehi ia ia, pea neʼe pilisoni ia taʼu e lua. Ki muli age, neʼe hoko te finegalo ʼo te ʼAtua, he neʼe fai faka mafola Paulo ʼi muʼa ʼo te kau pule lalahi ʼo Sesalea, pea neʼe ʼave ki Loma ke fakamāuʼi e Sesale.—Gaue 9:26-30; 21:20-26; 23:11; 24:27; Kalate 2:12; 4:9, 10.
ʼE Koutou Maʼu Koa Te Aga Fakaʼapaʼapa?
11. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi tatatou fakaʼapaʼapa ki te ʼu pule takitaki?
11 ʼE koutou fakaʼapaʼapa koa kia nātou ʼaē ʼe pule? ʼE fakatotonu ki te kau Kilisitiano ke nātou “foaki ki te hahai fuape ia mea e maua ke natou mau, . . . te fakaapaapa kia ia ae aʼana te fakaapaapa.” Koia, ko tatatou fakalogo ki “te u pule taki” ʼe mole faka ʼuhiga pe ke tou totogi ia te tukuhau, kae ʼe toe kau kiai mo tatatou fakaʼapaʼapa ʼi tatatou aga pea mo tatatou ʼu palalau ki te ʼu pule taki. (Loma 13:1-7) ʼE tou tali feafeaʼi mokā gaohi koviʼi tatou e te ʼu pule takitaki? ʼI te potu fenua ʼo Chiapas, ʼi Mekesike, ko te kau takitaki ʼo te kolo neʼe nātou faʼao te ʼu fale tauhi manu ʼa te ʼu famili Fakamoʼoni ʼa Sehova e toko 57, he neʼe mole kau te kau Kilisitiano ʼaia ki ʼihi toʼotoʼoga faka lotu. ʼI te fono ʼaē neʼe fai moʼo fakatokatoka te faʼahi ʼaia, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe nātou palalau tuʼumaʼu ʼaki he aga fakapotopoto pea mo he aga fakaʼapaʼapa, pea neʼe maʼa mo tanatou teuteu. Hili te taʼu katoa, pea neʼe fakahā ʼe lākatonu te kau Fakamoʼoni. ʼAki tanatou aga, neʼe fakaʼapaʼapa ai te hahaʼi ʼaē neʼe mamata ki tonatou fakamāuʼi, ʼo nātou fia liliu mo nātou ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
12. He koʼe ʼe maʼuhiga ke “fakaʼapaʼapa” te fafine ki tona ʼohoana ʼaē ʼe mole tui?
12 ʼE lava feafeaʼi hakotou fakahā takotou fakaʼapaʼapa kia ia ʼaē neʼe hinoʼi e te ʼAtua ke pule ʼi te famili? ʼI tana ʼosi talanoa ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu ʼi tana kātakiʼi te ʼu mamahi, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “O feiape mo koutou, u fafine ohoana, koutou fakalogo ki outou ohoana, koteuhi e i ai niʼihi tagata ohoana e mole natou tui ki te folafola, aki te aga o onatou hoa e mau mai natou, kae mole he lea e fai, i tanatou mamata ki autou aga maʼa mo fakaapaapa.” (1 Petelo 3:1, 2; Efeso 5:22-24) ʼE fakahā lelei ʼi henī e Petelo te maʼuhiga ʼaē ke fakalogo te fafine ki tona ʼohoana, ʼaki he aga “fakaapaapa,” tatau aipe peʼe lagi mole tau mo ʼihi tagata ʼohoana ke fai age ki ai he aga fakaʼapaʼapa ʼuhi ko te mole lelei ʼo tanatou aga. Ko te aga fakaʼapaʼapa ʼa te fafine, ʼe feala ke malave ki te loto ʼo tona ʼohoana ʼaē ʼe mole tui.
13. ʼE lava fakaʼapaʼapa feafeaʼi te hahaʼi fafine ki tonatou ʼu ʼohoana?
13 ʼI te ʼu vaega ʼaē ʼe hoa kiai, ʼe fakatokagaʼi mai e Petelo te faʼifaʼitaki ʼa Sala, te ʼohoana ʼo te tagata tui lahi ko Apalahamo. (Loma 4:16, 17; Kalate 3:6-9; 1 Petelo 3:6) ʼE tonu koa ke veliveli age te fakaʼapaʼapa ʼa te hahaʼi fafine ki tonatou ʼu ʼohoana ʼaē ʼe tui? E feafeaʼi mo kapau ʼe ʼi ai he faʼahi ʼe mole koutou logo tahi ai mo tokotou ʼohoana? Neʼe fai e Sesu te tokoni ʼaenī ʼaē ʼe lava fakaʼaogaʼi ki te ʼu faʼahi kehekehe: “Pea ko ae e ina fakamalohi anai koe ki te fai o laka e afe, pea ke fai mo ia laka e lua afe.” (Mateo 5:41) ʼE koutou fakaʼapaʼapa koa ki tokotou ʼohoana ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai? Kapau ʼe faigataʼa fau kia koutou, pea koutou fakahā kia ia takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼAua naʼa koutou manatu ʼe ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto. Kae kapau ʼe koutou fakahā age te meʼa ʼaē ʼe koutou loto kiai, pea koutou fai ʼaki he aga fakaʼapaʼapa. ʼE fai mai e te Tohi-Tapu te tokoni ʼaenī: “Ke lelei tuumau tautou lea, i tona fakakonakona aki te masima, ke koutou iloi te tali e tonu ke koutou fai kia natou takitahi.”—Kolose 4:6.
14. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakaʼapaʼapa ki te ʼu mātuʼa?
14 E feafeaʼi kia koutou fānau? ʼE fakatotonu fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “U fanau, koutou fakalogo ki autou matua i te Aliki, he ko te mea aia e tonu. Fakaapaapa ki tau tamai mo tau fae, ko te uluaki fekau aia fakatahi mo he fakapapau.” (Efeso 6:1-3) Koutou fakatokagaʼi, ko te fakalogo ki takotou ʼu mātuʼa ʼe ʼalutahi mo takotou ‘fakaʼapaʼapa ki takotou tāmai pea mo takotou faʼe.’ Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fakaʼapaʼapa,” ʼe faka ʼuhiga ki he meʼa “ ʼe fakafuafua hona totogi.” Koia ko te fakalogo ʼe mole ko he mulimuli fakakinau ki te ʼu lekula ʼa te ʼu mātuʼa, ʼaē ʼe lagi hage maʼa koutou ʼe mole fakapotopoto. ʼE kole atu e te ʼAtua ke koutou fakaʼapaʼapa ʼaupito ki takotou ʼu mātuʼa pea mo tanatou faʼahiga takitaki.—Tāʼaga Lea 15:5.
15. ʼE lava fakaʼapaʼapa feafeaʼi te fānau ki tanatou ʼu mātuʼa, tatau aipe peʼe nātou manatu ʼe faihala te ʼu mātuʼa?
15 Kae e feafeaʼi mo kapau ʼe fai e takotou ʼu mātuʼa he ʼu meʼa ʼe feala ai ke faigataʼa takotou fakaʼapaʼapa kia nātou? Koutou faiga ke koutou manatu ohage ko nātou. Neʼe mole ko nātou koa la ʼaē neʼe “nātou fakatupu koutou” pea mo pusiaki koutou? (Tāʼaga Lea 23:22) ʼE mole nātou fai koa la te ʼu meʼa ʼaia heʼe nātou ʼoʼofa kia koutou? (Hepeleo 12:7-11) Koutou palalau ki takotou ʼu mātuʼa ʼaki he aga fakaʼapaʼapa, ʼo koutou fakamahino age ʼaki he agamālū te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto. Tatau aipe peʼe nātou fai atu he tali ʼe mole koutou leleiʼia, kae ʼaua naʼa koutou agatuʼu mokā koutou palalau kia nātou. (Tāʼaga Lea 24:29) Koutou manatuʼi ko Tavite neʼe fakaʼapaʼapa tuʼumaʼu kia Saulo logola te mole kei mulimuli ʼa te hau ki te ʼu tokoni ʼa te ʼAtua. Koutou kole kia Sehova ke tokoni atu ke koutou lolomi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou ʼita ai. Neʼe ʼui fēnei e Tavite: “Koutou avahi tokotou loto kia ia. Ko te ʼAtua ʼe ko he nonoʼaga maʼa tatou.”—Pesalemo 62:8; Tagilāulau 3:25-27.
Koutou Fakaʼapaʼapa Kia Nātou ʼe Takitaki
16. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ako mai te faʼifaʼitaki ʼa te kau faiako loi pea mo te kau ʼaselo?
16 Neʼe hinoʼi e te laumālie maʼoniʼoni te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, kae ʼe kei nātou agahala pea ʼe feala ke nātou faihala. (Pesalemo 130:3; Tagata Tānaki 7:20; Gaue 20:28; Sakopo 3:2) Koia ʼe feala ki ʼihi ʼi te kokelekasio ke mole nātou leleiʼia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e te kau tagata ʼāfea. E feafeaʼi tatatou aga mokā hage kia tatou neʼe mole totonu te fakatokatoka ʼo he fihifihia neʼe hoko ʼi te kokelekasio? Koutou fakatokagaʼi te kehekehe ʼa te kau faiako loi ʼo te ʼuluaki sēkulō pea mo te kau ʼaselo: “I tanatou falala pau kia natou, [ko te kau faiako loi] e natou fiatuu pea e mole natou mataku i te laukovi ki te u Kololia, koia, pea mo te kau aselo, logola e natou maolugaʼage mo malohiʼage ia natou, e mole natou laukoviʼi natou alâ ia mua o te Aliki i te fakamau [“heʼe nātou fakaʼapaʼapa kia Sehova,” MN].” (2 Petelo 2:10-13) Logope la te laukovi ʼa te kau faiako loi ʼaia ʼo ʼuhiga mo “te u Kololia”—ʼaē ko te kau tagata ʼāfea ʼaē neʼe tonu ke nātou pule ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō—kae ko te kau ʼaselo neʼe mole nātou laukovi ki te kau faiako loi ʼaē neʼe nātou fakatupu maveuveu ʼi te ʼu tēhina. Ko te kau ʼaselo ʼaē ʼe nātou māʼoluga age pea mo faitotonu age ʼi te ʼu tagata, neʼe nātou ʼiloʼi te meʼa ʼaē neʼe lolotoga hoko ʼi te kokelekasio. Kae ʼuhi ko tanatou “fakaʼapaʼapa kia Sehova” neʼe nātou tuku kia Sehova ke ina fakamāuʼi te faʼahi ʼaia.—Hepeleo 2:6, 7; Suta 9.
17. ʼE koutou fakahā feafeaʼi takotou tui mokā hoko he ʼu fihifihia ʼe koutou manatu neʼe faihala ai te kau tagata ʼāfea?
17 Tatau aipe pe neʼe mole fakatokatoka he faʼahi ohage ko tona tonu ʼaē ke fai, kae ʼe mole tonu koa la ke tou tui ko Sesu Kilisito ʼe ko te Pule maʼuli ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano? ʼE mole ina ʼiloʼi koa la te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi tana kokelekasio ʼi te malamanei katoa? ʼE mole tonu koa la ke tou fakaʼapaʼapa ki tana faʼahiga fakatokatoka ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko, pea mo tou tui ki tana lava takitaki ia te ʼu faʼahi ʼaia? ʼE moʼoni, ‘ko ai ia tatou, ke tou fakamāuʼi totatou kāiga?’ (Sakopo 4:12; 1 Kolonito 11:3; Kolose 1:18) He koʼe ʼe mole koutou faikole kia Sehova moʼo fakahā te ʼu meʼa ʼaē koutou tuʼania kiai?
18, 19. Koteā ʼaē ʼe feala ke koutou fai mo kapau ʼe koutou manatu neʼe faihala he tagata ʼāfea?
18 ʼUhi ko totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, ʼe feala ke hoko he ʼu faigataʼaʼia peʼe ko he ʼu fihifihia. ʼE ʼiʼita ʼihi, koteʼuhi ʼi ʼihi temi ʼe lagi faihala he tagata ʼāfea. Ko tatatou ʼiʼita ʼi te taʼi ʼaluʼaga ʼaia, ʼe mole ina fetogi anai he meʼa, kae ʼe lagi ina fakaʼāsili kovi anai te fihifihia. Ko nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te fakasiosio tonu fakalaumālie, ʼe nātou talitali anai ke fakatokatoka te ʼu faʼahi ʼaia e Sehova, pea mo ina fai te fakatonutonu ʼaē ʼe ʼaoga ʼi tona temi totonu pea mo ʼalutahi mo tona finegalo.—2 Timoteo 3:16; Hepeleo 12:7-11.
19 E feafeaʼi mo kapau ʼe koutou lotomamahi ʼo ʼuhiga mo he meʼa neʼe hoko? ʼAua naʼa koutou ʼolo ʼo fakamatala ki ʼihi ʼi te kokelekasio, kae koutou ʼolo ʼaki he aga fakaʼapaʼapa ʼo palalau mo te kau tagata ʼāfea ke nātou tokoni atu. ʼAua naʼa koutou fatufatuʼi he tahi, kae koutou fakamahino age pe neʼe malave feafeaʼi te faʼahi ʼaia kia koutou. Koutou “agalelei” tuʼumaʼu kia nātou, pea mo koutou aga fakaʼapaʼapa mokā koutou fakahā he ʼu meʼa kia nātou. (1 Petelo 3:8) ʼAua naʼa koutou fai he ʼu manukinuki, kae koutou falala ki tanatou kua fakapotopoto ʼi te faʼahi fakalaumālie. Koutou tali te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu fuli ʼaē ʼe feala ke nātou fai atu ʼi te ʼofa. Pea kapau ʼe tonu ke fai he ʼu fakatuʼutuʼu moʼo fakatonutonuʼi te faʼahi ʼaia, pea koutou falala ʼe takitaki anai e Sehova te kau tagata ʼāfea moʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo totonu.—Kalate 6:10; 2 Tesalonika 3:13.
20. Koteā ʼaē ka tou vakaʼi ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai?
20 Kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu faʼahi ʼe tonu ke tou vakaʼi ʼo ʼuhiga mo te fakaʼapaʼapa ʼaē kia nātou ʼaē ʼe pule. Ko nātou ʼaē ʼe tuʼulaga pule ʼe mole tonu koa la ke nātou fakaʼapaʼapa kia nātou ʼaē ʼe fakalogo kia nātou? ʼE tou vakaʼi anai te faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• He koʼe ʼe tonu ke tou fakaʼapaʼapa kia nātou ʼaē ʼe pule?
• Koteā te manatu ʼa Sehova pea mo Sesu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe mole fakaʼapaʼapa ki te pule ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua?
• Koteā te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku mai e te hahaʼi ʼaē neʼe fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi pule?
• Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai mo kapau ʼe hage kia tatou neʼe faihala he tahi ʼe pule kia tatou?
[Paki ʼo te pasina 12]
Neʼe fakaʼapaʼapa lahi ia Sala ki te pule ʼa Apalahamo pea neʼe fiafia ai
[Paki ʼo te pasina 13]
Neʼe mole fakaʼapaʼapa Mikaela ki te ʼuhiga pule famili pea mo hau ʼa Tavite
[Paki ʼo te pasina 15]
“ ʼE mole feala kia ʼau, . . . ke ʼau hiki toku nima ki te fakanofo ʼa Sehova!”
[Paki ʼo te pasina 16]
He koʼe ʼe mole koutou faikole kia Sehova moʼo fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou tuʼania kiai?