Koutou Maʼu Te Faʼahiga Manatu ʼa Kilisito
“ ʼOfa pe ke tuku atu kia koutou e te ʼAtua ʼaē ʼe ina foaki ia te faʼa kātaki pea mo te fakaloto fīmālie, ke koutou femaʼuʼaki te faʼahiga manatu ʼaē neʼe maʼu e Kilisito Sesu.”—Loma 15:5, MN.
1. ʼE lava malave feafeaʼi te aga ʼa te hahaʼi kia kita?
ʼE FEALA ke kehe te maʼuli ʼaki pe te aga. Ko te fakaʼaoʼaoganoa peʼe ko te faʼa gāue, ko he aga ʼe lelei peʼe ko he aga ʼe kovi, ko he agatuʼu pe ko he faifaitahi, ko he meomeo peʼe ko he loto fakafetaʼi, ʼe feala ke ina fetogi te aga ʼa he tahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko kia ia, pea mo tana felogoi mo te hahaʼi. ʼAki he aga ʼe lelei, ʼe feala ke kita fiafia ai, māʼiape la ʼi te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa. Ki he tahi ʼe kovi tana aga, ʼe hage ia ʼe mole ʼi ai he meʼa ʼe lelei, tatau aipe peʼe hage—ʼaki he faʼahiga sio fakalelei—ʼe lelei te maʼuli.
2. ʼE ako feafeaʼi e he tahi te ʼu aga?
2 ʼE feala ke kita ako te ʼu aga—ʼaē ʼe lelei peʼe kovi. ʼI tona fakahagatonu, ʼe tonu ke kita ako te ʼu aga ʼaia. ʼO ʼuhiga mo he kiʼi toe neʼe hoki tupu ake pe, ʼe ʼui fēnei e te tohi Collier’s Encyclopedia: “Ko te ʼu faʼahiga aga ʼaē ʼe faifai pea ina maʼu, ʼe tonu muʼa ke ina ako; pe ko he lea peʼe ko he faʼahiga faiva pe.” ʼE tou akoʼi feafeaʼi te ʼu aga? Logope ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe pipiki mai kiai, kae ko te ʼu koga meʼa ʼo feiā mo te ʼu fakakaugā ʼe lahi tanatou pikipikiga mo tatatou aga. ʼE toe ʼui e te tohi ʼaē neʼe tou palalau kiai: “ ʼE tou ako peʼe tou fakaʼaogaʼi, ohage pe ko he fefoakiʼaki, ʼo te ʼu aga ʼa nātou ʼaē ʼe tou fakatahi lelei ki ai.” Kua hili kiai te ʼu taʼu ʼe lauʼi afe, neʼe fai e te Tohi-Tapu te ʼu palalau feiā: “Ko ʼaē ʼe haʼele mo te kau poto ʼe liliu anai ia ʼo poto, kae ko ʼaē ʼe fakatahi mo te kau vale, ʼe fua kovi anai kia ia.”—Tāʼaga Lea 13:20; 1 Kolonito 15:33.
Ko He Faʼifaʼitaki Ki Te Aga ʼAē ʼe Lelei
3. Ko ai ʼaē neʼe ina tuku mai te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te aga, pea ʼe tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi ia ia?
3 Ohage pe la ko te ʼu faʼahi fuli ʼaē, neʼe toe tuku mai e Sesu Kilisito he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te aga. Neʼe ina ʼui fēnei: “Kuʼau tuku atu kia koutou he faifaitakiʼaga, o hagepe ko taku fai kia koutou, ke koutou fai feia.” (Soane 13:15) Kapau ʼe tou fia hage ko ia, pea ʼe tonu muʼa ke tou ako pe ko ai ia ia.a ʼE tou ako te maʼuli ʼo Sesu ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke tou mulimuli ki te fakatotonu ʼaē neʼe fai mai e te ʼapositolo ko Petelo: “Koteuhi, nee paui koutou ki te mea aia, pea mo Kilisito nee tali mamahi o uhiga mo koutou, pea nee ina tuku kia koutou he faifaitakiʼaga ke koutou mulimuli i ona aluʼaga.” (1 Petelo 2:21) ʼE tou fakatuʼutuʼu ke tou hage ko Sesu. Ko te faʼahi ʼaia ʼe toe fakapipiki kiai tana faʼahiga manatu.
4, 5. Koteā te agaaga ʼo te manatu ʼa Sesu ʼe faka maʼuhigaʼi ia Loma 15:1-3, pea ʼe lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e te kau Kilisitiano?
4 Koteā tona faka ʼuhiga ke kita maʼu te faʼahiga manatu ʼa Kilisito Sesu? Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, ʼe tokoni mai kia tatou te kapite 15 ʼo te tohi ʼa Paulo ki te kau Loma. ʼI te ʼu ʼuluaki vaega ʼo te kapite ʼaia, ʼe palalau ia Paulo ki te kalitate maʼuhiga ʼa Sesu ʼi tana ʼui fēnei: “Pea kia tatou malohi, e maua ke tou fua te u vaivai o natou e mole malohi, kae mole tou fakafifimaliepe. Tou tahi faiga ke kita lelei mo tokita kaiga o uhiga mo te lelei pea mo te lagaʼi o ona. Koteuhi nee mole fialelei Kilisito kia te iape, kae hage ko tona kua tohi: Ko te u nukinuki a te hahai ae e natou nukinuki koe kua to kia te au.”—Loma 15:1-3.
5 ʼI tanatou faʼifaʼitaki ki te faʼahiga manatu ʼa Kilisito, ʼe fakaloto mālohiʼi te kau Kilisitiano ke nātou nofo teuteu moʼo tokoni ki te hahaʼi ʼaki te agavaivai, ʼi hanatou fia fakafiafia pe ia nātou totonu. Koia, ko he lotolelei feiā ʼaki te agavaivai moʼo tauhi ki niʼihi, ʼe ko he fakaʼiloga ʼo nātou ʼaē ʼe ‘malolohi.’ Ko Sesu, ʼaē neʼe ko te tagata ʼaē neʼe mālohi tokotahi ʼo te ʼu temi fuli ʼi te faʼahi fakalaumālie, neʼe ina ʼui totonu ʼo ʼuhiga mo ia: “Ko te Foha o te tagata nee mole haele mai ke tauhi kia te ia, kae ke ina tauhi mo foaki tona mauli moʼo totogi aki o te tokolahi.” (Mateo 20:28) ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe tou faiga feiā moʼo tauhi ki te hahaʼi, ʼaē ʼe kau ai ia nātou ʼaē ʼe “mole malohi.”
6. ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi te aga ʼa Kilisito ʼi tana tau mo te ʼu fakafeagai pea mo te ʼu manuki?
6 Ko te tahi agaaga lelei ʼaē neʼe fakahā e Sesu, ko tana tuku he faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te manatu pea mo te aga neʼe lelei tuʼumaʼu. Neʼe mole ina tuku ʼi he temi ki te aga ʼaē ʼe kovi ke ina fakahalaʼi tana aga ʼaē ʼe lelei moʼo tauhi ki te ʼAtua; pea ʼe tonu ke toe feiā mo tatou. ʼI te temi ʼaē neʼe manukiʼi ai pea mo fakatagaʼi ai ʼuhi ko tana tauhi agatonu ki te ʼAtua, neʼe mole meo Sesu, kae neʼe ina kātakiʼi aipe. Neʼe ina ʼiloʼi ko nātou ʼaē ʼe nātou faiga ki te lelei ʼo tonatou kāiga pea mo te “lagaʼi o ona,” ʼe lava hoko kia nātou he ʼu fakafeagai mai he ʼu hahaʼi ʼe mole tui pea ʼe mole lotomahino.
7. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu te faʼa kātaki, pea he koʼe koa ʼe tonu ke tou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki?
7 Neʼe fakahā e Sesu te aga ʼaē ʼe lelei ʼi te tahi ʼu ʼaluʼaga. Neʼe mole ʼi ai he lakaga neʼe ina loto ai ke foimo fakahoko e Sehova te meʼa ʼaē ʼe loto ki ai, kae neʼe fakatalitali aipe ke ina fakahoko Tana ʼu fakatuʼutuʼu. (Pesalemo 110:1; Mateo 24:36; Gaue 2:32-36; Hepeleo 10:12, 13) Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe mole puli ia ia te kātakiʼi ʼo tana kau tisipulo. Neʼe ina ʼui age kia nātou: “Koutou ako maia te ʼau”; pea mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe “agamalu,” ko tana faiakonaki neʼe fakafimālie pea mo fakaloto mālohi. Pea mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe “agavaivai,” neʼe mole he temi neʼe laupisi ai peʼe fiameʼalahi. (Mateo 11:29) ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e Paulo ke tou faʼifaʼitakiʼi te ʼu koga ʼaenī ʼo te aga ʼa Sesu ʼi tana ʼui fēnei: “Koutou taupau te faʼahiga manatu ʼaenī neʼe ia Kilisito Sesu, logope tana maʼuli ʼi te natula ʼo te ʼAtua, neʼe mole manatu ia ki he faʼao tuʼulaga, ke liliu ai ʼo tatau mo te ʼAtua. Kailoa ia, kae neʼe ina fakaʼosi ia ia totonu, pea mo liliu ai ko he kaugana, ʼo hā ohage he tagata.”—Filipe 2:5-7, MN.
8, 9. (a) He koʼe koa ʼe tonu ke tou gāue ke tou maʼu ai te aga ʼaē ʼe hā ai ʼe tou manatuʼi te hahaʼi? (b) He koʼe koa ʼe mole tonu ke tou lotovaivai mokā ʼe mole tou lava muliʼi te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e Sesu, pea he koʼe koa ko Paulo ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼi te potu ʼaia?
8 ʼE faigafua tatatou ʼui ʼe tou fia tauhi ki te hahaʼi pea mo tou fia fai ʼuluaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou. Kae kapau ʼe tou sivisivi fakalelei tatatou faʼahiga manatu, pea ʼe feala ke hā ai ʼe mole ʼalu katoa totatou loto ki te ʼaluʼaga ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi, ʼuluaki neʼe tou maʼu mai ia Atama pea mo Eva te manatu pe muʼa kia kita; pea lua, heʼe tou maʼuʼuli ʼi te mālama ʼe ina fakaneke te aga ʼaia. (Efeso 4:17, 18) Koia, ʼi te agamāhani, moʼo fakatuputupu he aga ʼe hā ai ʼe tou manatu muʼa ki te hahaʼi, ʼe fakamaʼua mai ke tou maʼuliʼi he faʼahiga aga ʼe mole tatau ia mo totatou ʼuhiga heʼe haohaoa ʼaē neʼe tou tutupu ake mo ia. ʼE fakamaʼua kiai he lotomālohi pea mo he ʼu faiga.
9 ʼI ʼihi temi, ʼe feala ke tou lotovaivai ʼuhi ko totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, mokā tou fakatokagaʼi tona kehekehe ʼaupito pea mo te faʼifaʼitaki haohaoa ʼaē neʼe tuku mai e Sesu. ʼE feala pe ke tou feʼekeʼaki peʼe tou lava maʼu ʼapē te faʼahiga manatu ʼa Sesu. Kae koutou tokagaʼi te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼaenī ʼa Paulo: “Koteuhi e au iloi, e mole he mea lelei e nofo ia te au, ko tona uhiga, i toku kakano; e au loto ki te lelei e tuʼu mai i oku mua, kae e mole au fai ia, koteuhi e mole au fai te lelei e au loto ki ai, kae ko te kovi ae e mole au loto ki ai, e au mauliʼi. Koteuhi e au fakafiafia i te lao a te Atua o faipe ki te tagata loto, kae e au mamata ki he lao kehe i oku logoʼagasino e tau fakafehagai ki te lao o toku atamai pea e ina fakapopulaʼi au i te lao a te agahala e nofo i oku logoʼagasino.” (Loma 7:18, 19, 22, 23) ʼE moʼoni, neʼe lahi te ʼu lakaga neʼe tāʼofi ai Paulo e tona ʼuhiga heʼe haohaoa ke mole ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua ohage ko te meʼa ʼaē neʼe loto kiai, kae neʼe ina tuku mai he faʼifaʼitaki ʼi tana faʼahiga aga—tana manatu pea mo tana kumi ia Sehova pea mo tana ʼu lao. ʼE toe feala mo tatou ke tou hage ko ia.
Tou Fakatonutonuʼi Tatatou ʼu Aga ʼAē ʼe Kovi
10. Koteā te faʼahiga manatu ʼaē neʼe fakaloto mālohiʼi e Paulo ke maʼu e te kau Filipe?
10 Ko ʼihi ʼe ʼaoga koa ke fakatonutonuʼi tanatou aga ʼaē ʼe kovi? Ei. Neʼe ʼaoga te potu ʼaia ki ʼihi Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō. ʼI tana tohi ki te kau Filipe, neʼe palalau ia Paulo ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga manatu ʼaē ʼe lelei. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE mole ʼau faka ʼuhiga kua ʼau maʼu te faʼahi ʼaia [te maʼuli ʼi selo ʼaki te ʼuluaki fakatuʼuake] peʼe kua ʼau ʼosi liliu ʼo haohaoa, kae ʼe ʼau hoko atu taku lele moʼo vakaʼi peʼe ʼe ʼau lava mo ʼau ke ʼau maʼu te faʼahi ʼaē neʼe tupu ai te puke ʼo ʼoku e Kilisito Sesu. Naʼi tēhina, ʼe mole ʼau faka ʼuhiga kua ʼau maʼu te meʼa ʼaia, kae ʼe ʼi ai te meʼa e tahi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: ʼE ʼau galoʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi muli kae ʼau haga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi muʼa, ʼe hoko atu taku lele ki te fakatuʼutuʼu ʼo te totogi ʼo te pāui ʼa te ʼAtua, pāui ki ʼoluga, ʼaki ia Kilisito Sesu. Koia, ko tatou fuli ʼaē kua tou fakapotopoto, tou maʼu te faʼahiga manatu ʼaia.”—Filipe 3:12-15, MN.
11, 12. ʼE fakahā feafeaʼi mai e Sehova te faʼahiga manatu ʼaē ʼe lelei?
11 ʼE hā ʼaki te ʼu palalau ʼa Paulo, ʼe ko he aga ʼe kovi mo kapau ko he tahi kua liliu ko he Kilisitiano, ʼe mole ina logoʼi te fia tuputupu. ʼE mole maʼu e te Kilisitiano ʼaia te faʼahiga manatu ʼa Kilisito. (Hepeleo 4:11; 2 Petelo 1:10; 3:14) Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole kei feala ke fetogi te ʼaluʼaga ʼo te Kilisitiano ʼaia? Kailoa ia. ʼE feala pe ke tokoni mai te ʼAtua ke fetogi ai tatatou aga mo kapau ʼe tou loto moʼoni kiai. ʼE hoko atu te palalau ʼa Paulo ʼo ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe kehe takotou manatu ki he faʼahiga meʼa pe, pea ʼe fakahā atu anai e te ʼAtua te manatu pe ʼaia kia koutou.”—Filipe 3:15, MN.
12 Kae kapau ʼe tou fakaʼamu ke fakahā mai e Sehova te aga ʼaē ʼe lelei, pea ʼe tonu ke tou gāue ki te faʼahi ʼaia. ʼAki he ako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼi te faikole, fakatahi kiai mo te ʼu tohi faka Kilisitiano ʼaē ʼe foaki mai e “te kaugana agatonu mo fakapotopoto,” pea ʼe feala ai anai kia nātou ʼaē ʼe ‘kehe tanatou manatu’ ke nātou fakatuputupu he aga ʼe lelei. (Mateo 24:45) Ko te kau tagata ʼāfea, ʼaē neʼe fakanofo e te laumālie maʼoniʼoni “moʼo fafaga te kokelekasio ʼa te ʼAtua,” ʼe nātou fiafia anai ʼi te tokoni mai kia tatou. (Gaue 20:28, MN ) ʼE tou fakafetaʼi ʼi te tokagaʼi e Sehova totatou ʼuhiga heʼe haohaoa pea mo tokoni aipe kia tatou ʼaki he lotoʼofa! ʼOfa pe ke tou tali te tokoni ʼaia.
Tou Ako Mai Niʼihi
13. ʼI te fakamatala faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sopo, koteā ʼaē ʼe tou ako ai ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe lelei?
13 Ia Loma kapite 15, ʼe fakahā ai e Paulo ko te metitasio ki te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te temi ʼāfea ʼe feala ke tokoni mai ki te fakatonutonuʼi ʼo tatatou aga. ʼE ina tohi fēnei: “Ko meʼa fuli ʼaē neʼe tohi ʼi te temi muʼa, neʼe tohi ia moʼo akoʼi ʼo tatou, koteʼuhi ke tou maʼu te ʼamanaki ʼaki tatatou faʼa kātaki pea mo te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe haʼu mai te Tohi-Tapu.” (Loma 15:4, MN ) Neʼe ʼaoga ki ʼihi kaugana agatonu ʼa Sehova ʼo te temi muʼa, ke nātou fakatonutonuʼi ʼihi koga ʼo tanatou aga. Ohage la, neʼe maʼu e Sopo te aga ʼaē ʼe lelei. Neʼe mole he temi neʼe ina tukugakoviʼi ai ia Sehova, pea neʼe mole ʼi ai he temi neʼe ina tali ai ke fakatuta e te ʼu mamahi tana falala ki te ʼAtua. (Sopo 1:8, 21, 22) Kae ʼe ʼiloga mai neʼe ina tau faka lākatonuʼi ia ia. Neʼe taki ai e Sehova ia Eliu ke ina tokoniʼi ia Sopo ke ina fetogi tana aga ʼaia. Neʼe mole ina tali koviʼi te faʼahi ʼaia, kae ʼaki he agavaivai neʼe tali lelei e Sopo pea mo lotolelei ke ina fetogi tana aga.—Sopo 42:1-6
14. ʼE lava feafeaʼi hatatou hage ko Sopo mokā tokoniʼi tatou ʼo ʼuhiga mo tatatou aga?
14 ʼE tou hage koa ko Sopo mokā ʼui fakalelei mai e hotatou tēhina, ʼe ʼi ai tatatou aga ʼe kovi? Ohage ko Sopo, ʼofa pe ke ʼaua naʼa tou “tuku he meʼa ʼe kovi ki te ʼAtua.” (Sopo 1:22) Kapau ʼe tou maʼuli kinakina ʼuhi ko he faʼahi ʼe mole totonu, ʼaua naʼa tou meo peʼe ke tou tukugakoviʼi ia Sehova ki te faigataʼaʼia ʼaē ʼe tau mo tatou. ʼE tou tokakaga anai ke ʼaua naʼa tou faka lākatonuʼi tatou, kae ke tou manatuʼi logo aipe he faʼahiga pilivilesio ʼe tou maʼu ʼi te gāue ʼaē kia Sehova, ko tatou ko te “u kaugana hee aoga” ia.—Luka 17:10.
15. (a) Koteā te aga ʼaē ʼe kovi neʼe maʼu e te tahi kau tisipulo ʼa Sesu? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e Petelo te aga ʼaē ʼe lelei?
15 ʼI te ʼuluaki sēkulō, ʼi te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakalogo kia Sesu, neʼe ʼi ai ʼihi neʼe nātou fakahā te aga ʼaē ʼe mole lelei. ʼI te tahi lakaga, neʼe fai e Sesu te ʼu palalau neʼe mahino gataʼa. Ko te meʼa neʼe hoko ai, “ko te tokolahi o ana tisipulo i te hili o tanatou fakalogo kia te ia, nee lau e natou: ‘E mamafa te folafola aeni; ko ai ae kei fia fakalogo ki ai?’ ” ʼE mahino ia ko nātou ʼaē neʼe nātou lea feiā neʼe mole nātou maʼu te aga ʼaē ʼe lelei. Pea ʼuhi ko tanatou aga ʼaē neʼe mole lelei, neʼe mole kei nātou fakalogo ai kia Sesu. ʼE ʼui fēnei e te fakamatala: “I te mea aia nee mavae ai te tokolahi o ana tisipulo pea nee mole toe haele natou mo ia.” Neʼe maʼu fuli koa e te kau tisipulo te aga ʼaia ʼe kovi? Kailoa ia. ʼE hoko atu fēnei te fakamatala: “Nee folafolaʼage leva Sesu ki te toko hogofulu-ma-lua: ‘Pe mole fia olo mo koutou?’ Nee taliʼage e Petelo kia te ia: ‘Aliki, ke matou olo anai kia ai?’ ” Ei, neʼe tali tonu e Petelo ki tana fehuʼi, ʼo ina ʼui fēnei: “E ke maù te u folafola o te mauli heegata.” (Soane 6:60, 66-68) ʼE mole koa la ko he aga lelei ʼaia? Kapau ʼe tou felāveʼi mo he ʼu fakamatala peʼe ko he ʼu fakamahino foʼou ʼo ʼuhiga mo he puani faka Tohi-Tapu neʼe lagi faigataʼa hatatou tali ʼi te kamata, ʼe mole koa la lelei hatatou maʼu te aga ʼa Petelo? ʼE ko he agavale anai hatatou tuku tatatou tauhi kia Sehova peʼe tou fai he ʼu palalau fakafeagai ki “te faʼifaʼitaki ʼo te ʼu folafola ʼo te maʼuli,” ʼuhi pe heʼe ʼi te kamata neʼe ʼi ai te ʼu meʼa neʼe mahino gataʼa kia tatou!—2 Timoteo 1:13, MN.
16. Koteā te aga fakatupu ʼita ʼaē neʼe maʼu e te kau takitaki lotu Sutea ʼo te temi ʼo Sesu?
16 Neʼe mole maʼu e te kau takitaki lotu ʼo te ʼuluaki sēkulō te faʼahiga manatu ʼaē neʼe maʼu e Sesu. Neʼe hā lelei tanatou mole fia fakalogo kia Sesu, ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakatuʼuake ai ia Lasalo ʼaē neʼe kua mate. Ko he tahi ʼe ina maʼu te manatu ʼaē ʼe lelei, ʼe mahino kia ia ko te milakulo ʼaia ʼe ina fakamoʼoni lelei ai ko Sesu neʼe fekauʼi mai e te ʼAtua. Kae ʼe tou lau fēnei: “Nee maopoopoʼage leva o fono te u pule pelepitelo mo te kau Faliseo pea nee natou lau: ‘Pe kotea he mea ke tou fai, koteuhi e lahi te u fakailoga e fai e te tagata-nei. Kapau e tou tuku fenei iaʼia, e tui anai kia te ia te hahai fuape, pea e omai anai te kau loma e natou too anai totatou potu taputapu pea mo totatou fenua.’ ” Neʼe koteā tonatou puleʼaki? “Nee natou fono leva i te aho aia ke natou tamatei ia.” ʼO mole gata aipe tanatou fonofono moʼo matehi ia Sesu, kae neʼe nātou toe fakatuʼutuʼu foki ke pulihi mo ia ʼaē neʼe fakahoko ki ai te milakulo. “Nee fono ai te u pule pelepitelo ke natou tamatei mo Lasalo.” (Soane 11:47, 48, 53; 12:9-11) ʼE ko he aga fakalialia anai mo kapau ʼe tou fakaneke he aga feiā, pea mo tou liliu ʼo ʼiʼita peʼe fītaʼa ki he ʼu meʼa neʼe tonu ia ke tou fakafiafia kiai! Pea ʼe ko he aga fakatupu tuʼutāmaki ʼaupito!
Tou Muliʼi Te Aga Lelei ʼa Kilisito
17. (a) Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe fakahā ai e Taniela ʼe mole mataku? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu tana lototoʼa?
17 Ko te kau kaugana ʼa Sehova ʼe nātou taupau tanatou aga ʼe lelei. ʼI te temi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ai e te ʼu fili ʼo Taniela ke fai he lao ʼe ina tapuʼi ai te faikole lolotoga ʼaho e 30 ki he tahi age ʼatua peʼe ko he tagata ʼi tuʼa ʼo te hau, neʼe ʼiloʼi e Taniela ko te potu ʼaia neʼe ʼi ai tona pikipikiga mo tana ʼu felogoi mo te ʼAtua. ʼE mole faikole anai koa ki te ʼAtua lolotoga ʼaho e 30? Kailoa ia, neʼe mole tuʼania ki he meʼa, kae ohage ko tana agamāhani neʼe ina hoko atu aipe tana faikole kia Sehova, ʼo tuʼa tolu ʼi te ʼaho. (Taniela 6:6-17) ʼO feiā pe mo Sesu, neʼe mole ina tali ke tāʼofi ia ia e tana ʼu fili. ʼI te tahi ʼaho Sapato, neʼe felāveʼi mo te tagata neʼe palalisia tona nima. Neʼe ʼiloʼi ia e Sesu ʼe ʼiʼita anai te kau Sutea ʼaē neʼe mamata ki te potu ʼaia, mo kapau ʼe ina fakamālōlō he tahi ʼi te Sapato. Neʼe ina fehuʼi fakahagatonu age kia nātou ke fakahā tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo te potu ʼaia. ʼI tanatou fakafisi kiai, neʼe ʼalu ai ia Sesu mo he lotomālohi ʼo fakamālōlō te tagata ʼaia. (Maleko 3:1-6) Neʼe mole ʼi ai he lakaga neʼe feʼekeʼaki e Sesu peʼe ko he aga ʼe lelei ke ina fakahoko tona maʼua.
18. He koʼe ʼe fakafeagai ʼihi kia tatou, kae ʼe tou tali feafeaʼi anai tanatou aga ʼaē ʼe kovi?
18 Ia ʼaho nei, ʼe ʼiloʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole tonu ke nātou matataku ʼi he faʼahiga aga ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe fakafeagai. Kapau koia ʼaia, pea ʼe mole nātou fakahā ai anai te faʼahiga manatu ʼa Sesu. Tokolahi ʼe nātou fakafeagai ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko ʼihi ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia ʼuhi ko tanatou fakapōʼuli pea ko ʼihi ʼe nātou fehihiʼa ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo te logo ʼaē ʼe nātou tala. Kae ʼaua naʼa tou tuku ʼi he temi ke vaivai ifo tatatou aga ʼaē ʼe lelei ʼuhi ko tanatou agakovi ʼaia. ʼAua naʼa tou tuku ʼi he temi ki ʼihi ke nātou fakatotonu mai peʼe tonu ke feafeaʼi tatatou faʼahiga tauhi.
19. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi he faʼahiga manatu ohage ko te faʼahiga manatu ʼa Sesu Kilisito?
19 Neʼe fakahā tuʼumaʼu e Sesu he aga ʼe lelei ki tana kau tisipulo pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, tatau aipe pe neʼe faigataʼa tona fakahoko. (Mateo 23:2, 3) ʼE tonu ke tou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki. ʼE moʼoni ʼe heʼe haohaoa totatou ʼu tēhina, kae ʼe toe feiā pe mo tatou. Pea kofea ʼaē ʼe tou lava maʼu ai he ʼu kaumeʼa lelei pea mo agatonu ʼi tuʼa atu ʼi totatou fale tautēhina faka malamanei? Logope ʼe mole heʼeki tuku mai e Sehova he mahino katoa ki tana Folafola, kae ko te kūtuga faka lotu fea ʼaē ʼe lahi age tana mahino ki te Tohi-Tapu? ʼOfa pe ke tou taupau tuʼumaʼu te faʼahiga manatu ʼaē ʼe lelei, te faʼahiga manatu ʼaē neʼe maʼu e Sesu Kilisito. ʼI te tahi ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu, ʼe kau ai te ʼiloʼi ʼaē peʼe feafeaʼi te fakatalitali kia Sehova, pea ʼe tou talanoa anai kiai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
[Kiʼi nota]
a Ko te maʼuli pea mo te minisitelio ʼo Sesu ʼe fakamatala ʼi te tohi Te tagata ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼo te ʼu temi fuli, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
ʼE Feala Hakotou Fakamahino?
• ʼE malave feafeaʼi tatatou aga ki totatou maʼuli?
• Koutou fakamatala te faʼahiga manatu ʼa Sesu Kilisito.
• Koteā ʼaē ʼe tou lava ako mai te aga ʼa Sopo?
• Koteā te aga ʼaē ʼe lelei ke tou maʼu mokā fai mai he ʼu fakafeagai?
[Paki ʼo te pasina 7]
Ko te Kilisitiano ʼaē ʼe ina maʼu te faʼahiga manatu ʼaē ʼe lelei ʼe tokoni ki te hahaʼi
[Paki ʼo te pasina 9]
Ko he ako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi te faikole, ʼe tokoni kia tatou ke tou maʼu te faʼahiga manatu ʼa Kilisito