Te ʼu Tapuakina Pe Ko Te ʼu Malaʼia—ʼE Ko He ʼu Faʼifaʼitaki Kia Tatou Ia ʼAho Nei
“Ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko kia nātou ohage ko he ʼu faʼifaʼitaki, pea neʼe tohi ia moʼo fakatokagaʼi ʼo tatou, ia tatou ʼaē kua hoko mai ki ai ia te fakaʼosi ʼo te ʼu tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.”—1 Kolonito 10:11.
1. Ohage ko he tahi ʼe ina vakavakaʼi peʼe feafeaʼi tana ʼu meʼa gāue, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou vakavakaʼi?
ʼE FEALA ke kamata kaina māmālie e te ukaukamea he meʼa neʼe faʼu ʼaki te ukamea, kae ʼe mole tou sio kiai ʼuhi ko te pena. ʼE lagi hoko te faʼahi ʼaia ʼi muʼa ʼo he hā ki tuʼa ʼo te ukaukamea. ʼO toe feiā aipe, ko te ʼu aga pea mo te ʼu holi ʼo te loto kua lagi fualoa hona kamata liliu ʼo kovi, ʼi muʼa ʼo tona fakatupu kovi kia kita, peʼe fakatokagaʼi e ʼihi. Ohage ko hatatou tokaga ʼo vakavakaʼi naʼa ukaukamea tatatou ʼu meʼa gāue, ʼo toe feiā aipe, ʼe tou vakavakaʼi lelei anai totatou loto pea mo fai tuʼumaʼu ke tou taupau tatatou agatonu faka Kilisitiano. Ko tona faka ʼuhiga, ʼe feala ke tou maʼu te ʼu tapuakina ʼa te ʼAtua pea ʼe feala ke tou tekeʼi te ʼu malaʼia fakaʼatua. ʼE lagi manatu e ʼihi, ko te ʼu tapuakina pea mo te ʼu malaʼia ʼaē neʼe tala ki te Iselaele ʼāfea ʼe mole hona ʼuhiga kia nātou ʼaē ʼe nātou maʼuʼuli ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. (Sosue 8:34, 35; Mateo 13:49, 50; 24:3) Kae, ʼe mole koia ia. ʼE feala ia ke ʼaoga lahi kia tatou te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia ʼaē neʼe fai ai te ʼu fakatokaga ki Iselaele, ohage ko tona ʼui ia 1 Kolonito kapite 10.
2. Koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼui ia 1 Kolonito 10:5, 6 ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki Iselaele ʼi te toafa?
2 ʼE fakatatau e te ʼapositolo ko Paulo te kau Iselaelite ʼaē neʼe fakalogo kia Moisese, mo te kau Kilisitiano ʼaē ʼe fakalogo kia Kilisito. (1 Kolonito 10:1-4) Logope la neʼe feala ke hū te kau Iselaelite ki te Fenua ʼo te Fakapapau, “tokolahi ia nātou neʼe mole tali e te ʼAtua, he neʼe nātou tō ʼi te toafa.” Koia, neʼe ʼui fēnei ai e Paulo ki tona ʼu tēhina Kilisitiano: “ ʼI te temi nei, ko te ʼu meʼa fuli ʼaia kua liliu maʼa tatou ko he ʼu faʼifaʼitaki, ke ʼaua naʼa tou holi ki he ʼu meʼa ʼe kovi, ohage ko tanatou holi kiai.” (1 Kolonito 10:5, 6) ʼE tupu te ʼu holi ʼi te loto, koia ʼe tonu ai ke tou tokagaʼi te ʼu faʼifaʼitaki pea mo te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe talanoa kiai ia Paulo.
Ko He Fakatokaga Ki Te Tauhi Tamapua
3. Neʼe agahala feafeaʼi te kau Iselaelite ʼo ʼuhiga mo te pipi aulo?
3 Koʼeni te ʼuluaki fakatokaga ʼa Paulo: “ ʼAua naʼa koutou liliu ko he kau tauhi tamapua ohage ko tona fai e ʼihi ia nātou ʼaia; ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tohi: ‘Neʼe nonofo ki lalo te hahaʼi ke kakai pea mo ʼiʼinu, pea neʼe nātou tutuʼu ake ke nātou fakafiafia.’ ” (1 Kolonito 10:7) Ko te faʼifaʼitaki pea mo te fakatokaga ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te toe liliu ʼa te kau Iselaelite ki te ʼu aga ʼo Esipito pea mo tanatou faʼu te pipi aulo. (Ekesote, kapite 32) Neʼe fakahā e te tisipulo ko Etieni ia te fihifihia tāfito, ʼi tana ʼui fēnei: “Neʼe mole fia fakalogo ʼatatou ʼu kui kia [Moisese, ia ia ʼaē neʼe ina fakafofoga te ʼAtua], kae neʼe nātou tuku kehe ia ia pea ʼi ʼonatou loto, neʼe nātou liliu ki Esipito, ʼo nātou ʼui fēnei kia Alone: ‘Fai maʼa tatou he ʼu ʼatua ke nātou takitaki tatou. Koteʼuhi ko te Moisese ʼaenī, ʼaē neʼe ina fakamavae tatou mai Esipito, ʼe mole tou ʼiloʼi pe koteā ʼaē kua hoko kia ia.’ Koia, ʼi te ʼu ʼaho ʼaia, neʼe nātou faʼu te pipi pea mo nātou momoli he sakilifisio ki te tamapua pea neʼe nātou kamata fakafiafia ki te ʼu gāue ʼo tonatou ʼu nima.” (Gāue 7:39-41) Koutou fakatokagaʼi, “ ʼi ʼonatou loto” neʼe maʼu e te kau Iselaelite talagataʼa te ʼu holi kovi ʼaē neʼe taki ai nātou ki te tauhi tamapua. “Neʼe nātou faʼu te pipi pea mo nātou momoli he sakilifisio ki te tamapua.” ʼO toe hilifaki atu kiai, neʼe nātou “kamata fakafiafia ki te ʼu gāue ʼo tonatou ʼu nima.” Neʼe ʼi ai te musika, neʼe nātou hihiva, mo memeʼe, mo kakai, pea mo ʼiʼinu. ʼE hā ʼaki mai ai, ko te tauhi tamapua neʼe ko he meʼa fakahala pea mo fakafiafia.
4, 5. Koteā te ʼu tauhi tamapua ʼaē ʼe tonu ke tou tekeʼi?
4 Ko te fakatā ʼo te Esipito ʼāfea—te mālama ʼo Satana—ʼi tona fakahagatonu, ʼe tauhi ki te ʼu temi fakafiafia. (1 Soane 5:19; Fakahā 11:8) ʼE nātou tauhi tamapua ki te hahaʼi gaoʼi ʼata, mo te ʼu hahaʼi hiva, pea mo te ʼu hahaʼi ʼiloa ʼo te faigaoʼi, pea mo tanatou meʼe, mo tanatou musika, mo tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo te fakafiafia pea mo te ʼu temi mālōlō. Ko te tokolahi ʼe nātou fia kau katoa ki te ʼu fakafiafia, logope la ʼe nātou ʼui ʼe nātou atolasio kia Sehova. Ka tonu ke fakatonutonuʼi he Kilisitiano he neʼe ina fai he hala, ʼi ʼihi temi, ʼe feala ke tupu tona mahaki fakalaumālie ʼuhi ko te ʼinu fakavale ʼo te kava, mo te ʼu meʼe, pea mo te ʼu faʼahiga temi fakafiafia ʼaē ʼe lagi feala ke tatau ʼosi pe mo he tauhi tamapua. (Ekesote 32:5, 6, 17, 18) ʼE ʼi ai ʼihi fakafiafia ʼe lelei. Kae, ia ʼaho nei, ko te ʼatu ʼu musika ʼo te mālama, mo te ʼu meʼe, mo te ʼu ʼata sinema, mo te ʼu viteo, ʼe nātou fafaga te ʼu holi heʼemaʼa ʼo te kakano.
5 ʼE mole tō te kau Kilisitiano moʼoni ki te tauhi ʼo te ʼu tamapua. (2 Kolonito 6:16; 1 Soane 5:21) Tou fakaʼamu ke tou tokakaga ke mole tou liliu ʼo popūla ki te ʼu temi fakafiafia, pea mo tou tau mo te ʼu mamahi ʼi tatatou maʼumaʼua ki te ʼu fakafiafia ʼo te mālama. Kapau ʼe tou tuku te ʼu meʼa ʼo te mālama ke nātou fakahēʼi tatou, pea ʼe feala pe ke tupu ʼi totatou ʼatamai pea mo totatou loto he ʼu holi kovi pea mo he ʼu aga ʼe kovi, kae mole tou tokagaʼi. Kapau ʼe mole fakatonutonuʼi, ʼe feala ki muli age ke tou ‘tō ki te toafa’ ʼo te mālama ʼa Satana.
6. Koteā te aga ʼaē ʼe lagi tonu ke tou fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu temi fakafiafia?
6 Ohage ko Moisese ʼi te temi ʼaē neʼe faʼu ai te pipi aulo, ʼe ʼui fēnei e “te tagata kaugana agatonu mo poto”: “Ko ai ʼaē ʼe kau mo Sehova? Ke haʼu mo ʼau!” Ko tatatou fakahā ʼaki tatatou aga ʼe tou kau mālohi ki te moʼoni, ʼe feala ke hāofaki ai tatou. Ko te telepi ʼo Levi ʼaē neʼe kau kiai ia Moisese, neʼe nātou foimo pulihi te ʼu meʼa fakalialia. (Mateo 24:45-47; Ekesote 32:26-28) Koia, koutou vakavakaʼi lelei takotou ʼu temi fakafiafia, mo te musika, mo te ʼu fime viteo, pea mo ʼihi ʼu meʼa feiā. Kapau ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga ʼe kovi takotou ʼu fakafiafia, koutou kau ki te faʼahi ʼa Sehova. ʼAki te faikole pea mo he loto falala ki te ʼAtua, koutou fetogi te ʼu meʼa ʼaē neʼe koutou fili ʼo ʼuhiga mo te temi fakafiafia pea mo te musika, pea mo koutou maumauʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼulihi koutou ʼi te faʼahi fakalaumālie, ohage pe ko te maumauʼi e Moisese te pipi aulo.—Ekesote 32:20; Teutalonome 9:21.
7. ʼE lava feafeaʼi hatatou puipui totatou loto?
7 Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke ʼaua naʼa popo totatou loto? ʼE tonu ke tou ako lelei te Folafola ʼa te ʼAtua, pea mo tuku tona ʼu moʼoni ke hū ki totatou ʼatamai pea mo totatou loto. (Loma 12:1, 2) ʼE mahino ia ʼe tonu ke tou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono faka Kilisitiano. (Hepeleo 10:24, 25) Kapau ʼe tou kau ki te ʼu fono, kae mole ʼalu moʼoni ai totatou loto, pea ʼe feala ke fakatatau ki te pena ʼo he meʼa kua ukaukamea. Ko te faʼahi ʼaia ʼe lagi feala ke ina fakamataleleiʼi faka temi tatou, kae mole ina molehi te fihifihia. Kae, kapau ʼe tou teuteuʼi fakatomuʼa tatatou ʼu fono, mo metitasioʼi, pea mo tou fai he ʼu tali, ʼe feala ai ke tou pulihi te ʼu meʼa kovi ʼaē ʼe ū ʼi totatou loto. ʼE tokoni anai te faʼahi ʼaia ke tou pipiki ki te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo fakaloto mālohiʼi tatou ke tou kātakiʼi te ʼu ʼahiʼahiʼi ʼo tatatou tui pea mo tou liliu ʼo “haohaoa ʼi te ʼu faʼahi fuli.”—Sake 1:3, 4; Tāʼaga Lea 15:28.
Ko Te Fakatokaga Ki Te Folonikasio
8-10. (a) Koteā te faʼifaʼitaki pea mo te fakatokaga ʼaē ʼe talanoa kiai ia 1 Kolonito 10:8? (b) ʼE lava ʼaoga feafeaʼi kia tatou te ʼu palalau ʼa Sesu ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 5:27, 28?
8 ʼI te faʼifaʼitaki ʼa Paulo ʼaē ʼe hoa mai, ʼe tokoni fēnei mai kia tatou: “ ʼAua naʼa tou fai folonikasio, ohage ko ʼihi ia nātou ʼaē neʼe fai folonikasio, pea neʼe mamate te toko ʼuafulu-ma-tolu afe ʼi te ʼaho pe e tahi.”a (1 Kolonito 10:8) Neʼe talanoa te ʼapositolo ki te temi ʼaē neʼe tulolo ai te kau Iselaelite ʼi muʼa ʼo te ʼu ʼatua loi pea mo fai te ʼu “felāveʼi fakasino heʼemaʼa mo te ʼu taʼahine ʼo Moape.” (Faka au 25:1-9) Ko nātou ʼaē ʼe nātou fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼe fakatūʼa nātou ki te mate! Ko te mole tāʼofi ʼo ni ʼu manatu pea mo ni ʼu holi heʼeʼaoga, ʼe tatau mo hatatou fakagafua ke liliu totatou loto ʼo “ukaukamea.” Neʼe tala fēnei e Sesu: “Neʼe koutou fagono neʼe ʼui fēnei: ‘ ʼAua naʼa ke tono.’ Kaʼe ʼau tala atu ʼau kia koutou, ko ʼaē ʼe ina haga sioʼi he fafine ʼo tupu ai hana holi ki ai, ʼe kua tono ia mo ia ʼi tona loto.”—Mateo 5:27, 28.
9 Ko te fakamoʼoni ki te ʼu ikuʼaga ʼo te ‘sioʼi ʼo he fafine ʼo tupu ai he holi ki ai,’ ʼe ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼo Noe, ʼi muʼa ʼo te Tulivio, ʼaki te ʼu ʼaselo ʼaē neʼe kovi tanatou ʼu manatu. (Senesi 6:1, 2) Koutou toe manatuʼi foki mo te meʼa fakaʼofaʼofa ʼaē neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo te Hau ko Tavite, ʼi tana haga sioʼi te fafine ʼaki he ʼu manatu kovi. (2 Samuele 11:1-4) Neʼe mole feiā te tagata ʼohoana faitotonu ko Sopo, ʼaē neʼe ina ‘fai te fuakava mo tona ʼu mata ke mole ina tokagaʼi fau he taʼahine,’ ʼo ina tekeʼi ai te aga heʼeʼaoga pea neʼe ina fakamoʼoni ai tona ʼuhiga tagata agatonu. (Sopo 31:1-3, 6-11) ʼE feala ke fakatatau te ʼu mata ki te ʼu matapā fakamālama ʼo te loto. Pea ko te ʼu meʼa kovi ʼe haʼu mai he loto ʼe kovi.—Maleko 7:20-23.
10 Kapau ʼe tou maʼuliʼi te ʼu palalau ʼa Sesu, pea ʼe mole tou fakagafua anai ke tou maʼu he ʼu manatu kovi, ʼo tou sioʼi he ʼu ʼata pe ko he ʼu tohi ʼe hā ai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, peʼe tou taupau he ʼu manatu heʼeʼaoga ʼo ʼuhiga mo he kaugā fagona Kilisitiano, he kaugā gāue, peʼe ko he tahi kehe. ʼE mole tō te ukaukamea ʼaki pe te polosi ʼo te faʼahi ʼaē kua kovi. Koia, ʼaua naʼa koutou ʼui ko te ʼu manatu ʼaia pea mo te ʼu aga kovi ʼaia ʼe ko he meʼa noa pe ia. Koutou fai he ʼu fakatuʼutuʼu ke koutou pulihi ia koutou ʼaki he lotomālohi te ʼu holi heʼeʼaoga ʼaia. (Vakaʼi ia Mateo 5:29, 30.) Neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei e Paulo tona ʼu tēhina ʼi te tui: “Koutou fakamate te ʼu koga ʼo tokotou sino ʼaē ʼi te kele, ʼo ʼuhiga mo te folonikasio, mo te aga heʼeʼaoga, mo te manako ki te ʼu felāveʼi fakasino, mo te holi ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, mo te mānumānu, ʼaē ʼe ko he tauhi tamapua. ʼE hoko mai te hāūhāū ʼa te ʼAtua ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaia.” Ei, ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaia, ohage ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, “ ʼe hoko mai te hāūhāū ʼa te ʼAtua,” ko te fakahā ʼo te malaʼia ʼe fakahoko e te ʼAtua. Koia, ʼe tonu ke tou “fakamate” te ʼu koga ʼo totatou sino ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaia.—Kolose 3:5, 6.
Ko He Fakatokaga Ke ʼAua Naʼa Tou Agatuʼu
11, 12. (a) Koteā te fakatokaga ʼaē ʼe foaki mai ia 1 Kolonito 10:9, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai? (b) ʼE tonu ke lave feafeaʼi kia tatou te fakatokaga ʼaē neʼe fai e Paulo?
11 ʼE toe fakatokagaʼi fēnei mai e Paulo: “ ʼAua naʼa tou ʼahiʼahiʼi foki ia Sehova, ohage ko tona ʼahiʼahiʼi e ʼihi ia nātou ʼaia, pea mo mamate ai ʼi te ʼu gata.” (1 Kolonito 10:9) ʼI tanatou lolotoga haʼele ʼi te toafa ʼo ōvi ki Etome, ko te kau Iselaelite neʼe nātou “palalau fakafeagai ki te ʼAtua pea mo Moisese: ‘He koʼe neʼe koulua fakamavae mātou mai Esipito ke mātou mamate ʼi te toafa? He mole ʼi ai he pane pea mo he vai, pea ko tomatou ʼu nefesi kua fehiʼa ki te pane fakalialia ʼaenī,’ ” te mana ʼaē neʼe foaki faka milakulo age. (Faka au 21:4, 5) Koutou fakakaukau age muʼa! Ko te kau Iselaelite ʼaia, neʼe nātou “palalau fakafeagai ki te ʼAtua,” ʼo nātou ʼui ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina foaki age kia nātou ʼe ko he ʼu meʼa fakalialia!
12 ʼAki tanatou ʼu meo, neʼe ʼahiʼahi e te kau Iselaelite te faʼa kātaki ʼa Sehova. Neʼe tauteaʼi nātou e Sehova, ʼo ina ʼaumai te ʼu gata ʼi te lotolotoiga ʼo nātou, pea tokolahi neʼe mamate ʼi te uʼusi ʼa te ʼu gata. ʼI te ʼosi fakahemala ʼa te hahaʼi pea ʼi te ʼosi faikole ʼa Moisese maʼa nātou, neʼe fakagata ai te tautea. (Faka au 21:6-9) ʼE mahino papau ia, ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼe ko he fakatokaga ia kia tatou ke ʼaua naʼa tou agatuʼu, naʼa tou meo, tāfito ki te ʼAtua pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu faka teokalatike.
Ko He Fakatokaga Ki Te Muhumuhu
13. Koteā te fakatokaga ʼaē ʼe tuku mai kia tatou ia 1 Kolonito 10:10, pea neʼe manatu Paulo ki te agatuʼu fea?
13 ʼI tana talanoa ki te faʼifaʼitaki fakaʼosi ʼo ʼuhiga mo te kau Iselaelite ʼi te toafa, ʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼAua naʼa koutou muhumuhu mo koutou ohage ko te muhumuhu ʼa ʼihi ʼo nātou, pea neʼe nātou mamate ai ʼi te tagata fakaʼauha.” (1 Kolonito 10:10) Neʼe hoko te agatuʼu ʼi te temi ʼaē neʼe mole aga faka teokalatike ai ia Kole, mo Tatane, mo Apilone, pea mo ʼihi neʼe lagolago kia nātou pea neʼe nātou fakafifihi ki te ʼuhiga pule ʼa Moisese pea mo Alone. (Faka au 16:1-3) ʼI te hili ʼo te fakaʼauha ʼo te kau agatuʼu, neʼe kamata muhumuhu te kau Iselaelite, he neʼe nātou kamata manatu neʼe mole tonu te fakaʼauha ʼaē neʼe hoko ki te kau agatuʼu. ʼE fakamatala fēnei ia Faka au 16:41: “Pea ʼi te uhu ake pe, ko te ʼu foha fuli ʼo Iselaele neʼe nātou kamata muhumuhu kia Moisese pea mo Alone, ʼo nātou ʼui fēnei: ‘Ko koulua ʼaē neʼe koulua matehi te hahaʼi ʼa Sehova.’ ” Neʼe mamate te toko 14 700 kau Iselaelite ʼaki te tautea fakaʼatua, ʼuhi ko tanatou fakaʼāga ki te tautea faitotonu ʼaē neʼe fakahoko ʼi te lakaga ʼaia.—Faka au 16:49.
14, 15. (a) Koteā te agahala ʼaē neʼe fai e te kau “tagata heʼe aga faka lotu” ʼaē neʼe nātou hū māmālie ki te kokelekasio? (b) Koteā te ako ʼaē ʼe feala ke tou tāʼofi ʼaki te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Kole?
14 ʼI te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ko te ʼu “tagata heʼe aga faka lotu” ʼaē neʼe nātou hū māmālie ki te kokelekasio, neʼe ko te ʼu tagata faiakonaki hala pea neʼe ko te ʼu hahaʼi muhumuhu. Ko te ʼu tagata ʼaia, neʼe “nātou meʼa noaʼi te pule pea mo nātou palalau kovi ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē kua faka kolōlia,” te kau fakanofo ʼaē neʼe tuku age ke nātou taupau te kokelekasio ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼO ʼuhiga mo te kau ʼaposita aga heʼe faka lotu, neʼe toe ʼui fēnei e te tisipulo ko Suta: “Ko te ʼu hahaʼi ʼaia ʼe nātou muhumuhu, ʼe nātou meo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe hoko kia nātou ʼi te maʼuli, ʼo nātou mulimuli pe ki tanatou ʼu holi ʼo nātou.” (Suta 3, 4, 8, 16) Ia ʼaho nei, ko ʼihi kua liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe muhumuhu, he neʼe nātou tuku ke tuputupu ʼi tonatou ʼu loto he manatu ʼe kovi ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI ʼihi temi, ʼe nātou tokagaʼi te ʼu hala ʼo nātou ʼaē ʼe nātou taupau te kokelekasio pea mo nātou kamata muhumuhu kia nātou. Ko tanatou muhumuhu pea mo tanatou ʼu meo ʼe feala ke liliu ko hanatou laukoviʼi ia te ʼu tohi ʼaē ʼe tā e te ‘tagata kaugana agatonu.’
15 ʼE lelei te fai ʼo he ʼu fehuʼi fakamalotoloto ʼo ʼuhiga mo he puani ʼe palalau kiai te Tohi-Tapu. Kae ʼe feafeaʼi anai mo kapau ʼe tou taupau he manatu ʼe kovi, neʼe hā ʼi te ʼu fatufatu neʼe tou fai mo ʼatatou ʼu kaumeʼa lelei? ʼE lelei anai tatatou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE iku anai kiteā te muhumuhu ʼaia? ʼE mole lelei age koa la te fakagata ʼo te muhumuhu ʼaia pea mo faikole ʼaki he agavaivai ke kita maʼu te poto?’ (Sake 1:5-8; Suta 17-21) Ko Kole pea mo te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe kau kia ia, ʼaē neʼe agatuʼu ki te ʼuhiga pule ʼo Moisese pea mo Alone, neʼe lagi nātou tui papau neʼe lelei tanatou manatu ʼo mole nātou vakavakaʼi lelei te ʼu meʼa ʼaē neʼe uga nātou ke nātou agatuʼu. Kae neʼe nātou faihala. Neʼe toe faihala mo te kau Iselaelite ʼaē neʼe muhumuhu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo Kole pea mo te hahaʼi agatuʼu. ʼE ko he agapoto anai hatatou tuku ke uga tatou e te ʼu taʼi faʼifaʼitaki ʼaia ke tou vakavakaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto, ke tou pulihi te muhumuhu peʼe ko te meo, pea mo tou faka fealagia ke fakamaʼa tatou e Sehova!—Pesalemo 17:1-3.
Tou Maʼu He Ako ʼi Te ʼu Faʼifaʼitaki ʼAia, Pea Ke Tou Maʼu Ai He ʼu Tapuakina
16. Koteā te manatu tāfito ʼo te tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia 1 Kolonito 10:11, 12?
16 ʼAki te takitaki ʼo te laumālie ʼa te ʼAtua, neʼe fakaʼosi e Paulo te lisi ʼo te ʼu fakatokaga, ʼaki te tokoni ʼaenī: “Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe hoko kia nātou ohage ko he ʼu faʼifaʼitaki, pea neʼe tohi ia moʼo fakatokagaʼi ʼo tatou, ia tatou ʼaē kua hoko mai ki ai ia te fakaʼosi ʼo te ʼu tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. Ko ʼaē ʼe manatu ʼe tuʼu ke tokaga ia naʼa tō.” (1 Kolonito 10:11, 12) Ke ʼaua naʼa tou meʼa noaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano.
17. Kapau ʼe tou logoʼi ʼi ʼotatou loto he meʼa ʼe kovi, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
17 Ohage ko te tau liliu ʼo te ukamea ʼo ukaukamea, ʼo toe feiā aipe mo tatou, te hōloga ʼo te tagata agahala ko Atama, neʼe tou tupu mo te holi ʼaē ke tou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi. (Senesi 8:21; Loma 5:12) Koia, ʼe mole tonu ke tou lotovaivai kapau ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto he meʼa ʼe kovi. Kae, ʼe tonu ke tou foimo fai he puleʼaki. Kapau ʼe tuku he ukamea ʼi he faʼahi ʼe palapala peʼe ʼi he faʼahi ʼe tupu ai te ukaukamea, pea ʼe fakavave ai tona ukaukamea. ʼE mole tonu ke tou nonofo ʼi te “ ʼaele” ʼo te mālama ʼa Satana, ʼaki tana ʼu temi fakafiafia kovi, pea mo te mafola ʼo te aga heʼeʼaoga, pea mo te manatu ki he ʼu meʼa ʼe kovi.—Efesi 2:1, 2.
18. Koteā ʼaē neʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu holi kovi ʼa te hahaʼi?
18 Neʼe foaki e Sehova ki te hahaʼi te fealagia ʼaē ke tauʼi te ʼu holi kovi ʼaē ʼe tou maʼu. Neʼe ina momoli mai tona ʼAlo ʼulu tokotahi ke feala kia nātou ʼaē ʼe nātou tui kia te ia, ke nātou maʼu te maʼuli heʼegata. (Soane 3:16) Kapau ʼe tou mulimuli lelei ki te ʼu tafuga vaʼe ʼo Sesu pea mo tou faʼifaʼitakiʼi te ʼulugaaga ʼa Kilisito, ʼe tou liliu anai ko he tapuakina ki ʼihi. (1 Petelo 2:21) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tou maʼu anai mo te ʼu tapuakina fakaʼatua kae mole ko he ʼu malaʼia.
19. Koteā anai tona ʼaoga kia tatou hatatou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu?
19 Logope la ʼe feala ia ʼaho nei ke tou hala ohage ko te kau Iselaelite ʼo te temi muʼa, ʼe tou maʼu te Folafola katoa ʼa te ʼAtua moʼo takitaki ʼo tatou. ʼI tona ʼu pasina, ʼe tou ako ai ʼo ʼuhiga mo te ʼu felogoi ʼa Sehova mo te hahaʼi pea mo tona ʼu kalitate ʼaē neʼe fakahā lelei e Sesu, ‘te ʼata ʼo te kolōlia ʼo te ʼAtua pea mo te fakatā totonu ʼo Tona ʼuhiga.’ (Hepeleo 1:1-3; Soane 14:9, 10) ʼAki te faikole pea mo te ako lelei ʼo te Tohi-Tapu, ʼe feala ke tou maʼu “te manatu ʼa Kilisito.” (1 Kolonito 2:16) Ka tou felāveʼi mo he ʼu fakahala pea mo te tahi ʼu ʼahiʼahiʼi ʼo tatatou tui, ʼe ʼaoga kia tatou ke tou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼo te temi muʼa pea tāfito te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼo Sesu Kilisito. Kapau ʼe tou fai feiā, ʼe mole hoko anai kia tatou te ʼu malaʼia fakaʼatua. Kae, ʼe tou maʼu anai ia ʼaho nei te ʼofa ʼa Sehova pea mo tana ʼu tapuakina ʼo talu ai.
[Kiʼi nota]
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
◻ ʼE lava feafeaʼi ke tou maʼuliʼi te tokoni ʼa Paulo, ʼi tana ʼui ʼaē ke ʼaua naʼa tou liliu ko he hahaʼi tauhi tamapua?
◻ Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo mulimuli ki te fakatokaga ʼa te ʼapositolo ʼo ʼuhiga mo te folonikasio?
◻ He koe ʼe tonu ke tou tekeʼi te ʼu muhumuhu pea mo te ʼu meo?
◻ ʼE lava feafeaʼi ke tou maʼu te ʼu tapuakina fakaʼatua, kae mole ko te ʼu malaʼia?
[Paki ʼo te pasina 18]
Kapau ʼe tou fia maʼu te ʼu tapuakina fakaʼatua, pea ʼe tonu ke tou līaki te tauhi tamapua
[Paki ʼo te pasina 20]
Ohage pe ko te ʼaoga ʼaē ke fakatō te ukaukamea, tou fai he meʼa ke tou pulihi te ʼu holi kovi ʼi ʼotatou ʼu loto