ʼE Koutou Tekeʼi Koa Te Manatu ʼo Te Mālama ʼAenī?
“Neʼe tou talifaki, ʼe mole ko te manatu ia ʼo te mālama ʼaenī, kae ko te laumālie ia ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua.”—1 Kolonito 2:12.
1, 2. Koteā te tuʼutāmaki neʼe hoko ʼi Bhopal, ʼi Initia, ʼo ʼuhiga mo te kasa kafo kona, kae koteā te tahi age “kasa” fakatupu mate ʼe lolotoga mānava nei kiai te malamanei katoa?
ʼI TE po momoko ʼo te māhina ʼo Tesepeli 1984, ko te meʼa faikehe neʼe hoko ʼi Bhopal, ʼi Initia. ʼI te kolo ʼaia, neʼe ʼi ai te foʼi fale gāue ʼi te produit chimique, pea ʼi te po ʼaia ʼo Tesepeli, ko te tāpunu ʼo te tānakiʼaga kasa neʼe mole haʼele lelei. Koia, ko te ʼu tane dʼisocyanate de méthyl neʼe kamata fefioʼaki ʼi te ʼaele. ʼI te ʼaveʼave ʼaia ʼo te kasa ʼi te matagi, ko te kasa fakatupu mate ʼaia neʼe hū ki te ʼu loto fale ʼo te ʼu famili ʼe lolotoga momoe. Neʼe ko te toko lauʼi afe neʼe mamate ʼi te kasa ʼaia, pea neʼe tokolahi ia nātou neʼe māʼimoa. Neʼe ko te tuʼutāmaki industriel kovi ʼosi ʼaia ʼo te temi.
2 ʼE lotomamahi te hahaʼi mokā nātou logo ki te kupu ʼaē ko te Bhopal. Kae logope la te mamate ʼaē ʼa ʼihi ʼi te kasa ʼaia, neʼe tokosiʼi age ia nātou ʼaē neʼe mamate ai, mokā ʼe fakatatau kia nātou ʼaē kua mamate ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼuhi ko te “kasa” ʼaē ʼe mānava ki ai te hahaʼi ʼo te malamanei ʼi te ʼaho fuli. ʼE higoaʼi e te Tohi-Tapu te kasa ʼaia “ko te manatu ʼo te mālama ʼaenī.” Ko te ʼaele fakatupu mate ʼaia ʼaē neʼe fakakeheʼi e te ʼapositolo ko Paulo ʼi te manatu ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua ʼi tana ʼui ʼaenī: “ ʼI te temi nei neʼe tou talifaki, ʼe mole ko te manatu ia ʼo te mālama ʼaenī, kae ko te laumālie ia ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua, ke feala hatatou ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe loto lelei te ʼAtua ʼo foaki mai.”—1 Kolonito 2:12.
3. Koteā koa “te manatu ʼo te mālama ʼaenī”?
3 Koteā te ʼuhiga totonu ʼo te kupu ʼaē ko te “manatu ʼo te mālama ʼaenī”? ʼI te manatu ʼaē ʼa te tohi (The New Thayer’s Greek English Lexicon of the New Testament), ko te faka ʼuhiga māhani ʼo te kupu ʼaē ko te “manatu” (Keleka, pneuma) e “ko te faʼahiga fakakaukau e kita maʼu peʼe ko he faʼahiga uga ʼe ina fakafonu pea mo ina taki te nefesi ʼo he tahi.” Ko he tahi ʼe feala pe ke ia ia he manatu ʼe lelei peʼe kovi peʼe ko he faʼahiga fakakaukau. (Pesalemo 51:10; 2 Timoteo 4:22) Ko he kūtuga ʼe feala pe foki ke nātou maʼu he faʼahiga manatu, peʼe ko he faʼahiga fakakaukau ʼe makehe ʼi tona ʼu faʼahiga agaaga. Ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe faitohi ki tona kaumeʼa ko Filemone, ʼo fēnei: “Ko te ʼofa heʼe tau ʼo te ʼAliki ko Sesu Kilisito ke fakatahi mo te manatu ʼaē ʼe koutou fakahā.” (Filemone 25) ʼO toe feiā aipe—kae ʼi hona ʼaluʼaga lahi age—ko te malamanei katoa ʼe ʼi ai tana faʼahiga fakakaukau ʼe makehe ʼi tona ʼu faʼahiga agaaga, pea ko te meʼa ʼaia ʼe “ko te manatu ʼo te mālama ʼaenī” ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo. ʼI te tohi ʼaē ʼa Vincent (Word Studies in the New Testament), “ko te faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaia, ko te fakatuʼutuʼu kovi ʼe ina uga te mālama ʼe mole kei feala hona toe fakafoʼou.” Ko te ʼuhiga agahala ʼaē ʼe ina faka fealagia ki te ʼu manatu pea mo te mālohi ʼo te mālama ʼaenī ke nātou fakahehemaʼi ia te faʼahiga aga ʼaē ʼa te hahaʼi.
4. Ko ai te matapuna ʼo te manatu ʼaē ʼo te mālama ʼaenī, pea ʼe malave feafeaʼi te manatu ʼaia ki te hahaʼi?
4 Ko te taʼi manatu ʼaia ʼe ko he kafo kona. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe haʼu ia mai “te pule ʼo te malamanei,” ʼaē ko Satana. ʼIo, ʼe higoaʼi ko “te pule ʼo te puleʼaga ʼo te ʼaele, te mālohi ʼaē ʼe gāue nei ʼi te ʼu foha ʼo te talagataʼa.” (Soane 12:31; Efesi 2:2) ʼE faigataʼa te hāo mai te “ ʼaele” ʼaia peʼe ko te “manatu” ʼaē “ ʼe gāue nei ʼi te ʼu foha ʼo te talagataʼa.” ʼE feiā ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo te sosiete fakatagata. Kapau ʼe tou mānava kiai, ʼe tou kamata maʼu tana ʼu agaaga, pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu. Ko te manatu ʼa te mālama ʼe ina fakaloto mālohiʼi ‘ke maʼuli ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼo te kakano,’ ʼo mulimuli pe ki totatou kakano agahala heʼe haohaoa. ʼE fakatupu mate, “heʼe kapau ʼe koutou maʼuli ʼo mulimuli pe ki te kakano, ʼe mahino papau ia ʼe koutou mamate anai.”—Loma 8:13.
Tou Tekeʼi Te Manatu ʼo Te Mālama
5. Neʼe feafeaʼi te aga poto ʼa te Fakamoʼoni lolotoga ʼo te tuʼutāmaki ʼi Bhopal?
5 ʼI te lolotoga ʼo te tuʼutāmaki ʼaē ʼi Bhopal, ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe ʼala ʼi te tatagi ʼo te ʼu sirènes pea mo te mālohi ʼaē ʼo te mamanu ʼo te kasa kona. ʼO mole toe tuai foki, neʼe ina lagaʼi aipe tona famili pea neʼe nātou feholaki ki te ala. Neʼe ai tana kiʼi tuʼu moʼo vakaʼi te ʼaluʼaga ʼo te matagi, ʼo ina tofa tona ala ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi kua hēʼia, ʼo ina taki tona famili ki te tumutumu ʼo te moʼuga ʼi tuʼa atu ʼo te kolo. ʼI ai neʼe fealagia leva kia nātou ke nātou fakafonu tonatou ʼu fatafata ʼaki te ʼaele lelei, te ʼaele maʼa neʼe haʼu mai te vaitafe ʼe ōvi mai.
6. Kofea koa ʼaē ʼe feala ke tou hola kiai moʼo hāo mai te manatu ʼaē ʼo te mālama?
6 ʼE ʼi ai koa he koga meʼa māʼoluga ʼe feala ke tou hola ʼo nono kiai mai te “ ʼaele” kona ʼo te mālama ʼaenī? ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ʼe ʼi ai te koga meʼa. ʼAki he sio fakatomuʼa ki te ʼu meʼa ka hoko anai ʼi totatou temi, ko te polofeta ko Isaia neʼe faitohi, ʼo fēnei: “Pea ʼe hoko moʼoni anai, ʼi te temi fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho, ko te moʼuga ʼo te fale ʼo Sehova ʼe tuʼu fakalelei anai ia ʼi te fuga ʼo te ʼu moʼuga, pea ʼe lahi age anai ia ʼi te ʼu moʼuga; pea ko te fenua fuli ʼe ʼōmai anai kiai. Pea ʼe mahino papau ʼe tokolahi te hahaʼi ʼe nātou ʼolo pea mo ʼui anai: ‘Koutou ʼōmai pea ke tou hake ki te moʼuga ʼo Sehova, ki te fale ʼo te ʼAtua ʼo Sakopo; pea ʼe ina akonakiʼi anai tatou ki tona ʼu ala, pea ʼe tou haʼele anai ʼi tona ʼu ala foufou.’ Heʼe haʼu anai mai Sione te lao, pea mai Selusalemi te folafola ʼa Sehova.” (Isaia 2:2, 3) Ko te koga meʼa māʼoluga ʼo te tauhi maʼa, “te moʼuga ʼo te fale ʼo Sehova” māʼoluga, ʼe ko te koga meʼa pe ʼaia e tahi ʼi te kele ʼaenī ʼe hāo mai te fakaʼofu, te manatu kafo kona ʼo te mālama ʼaenī. ʼI te koga meʼa ʼaia ʼe mafola ʼaupito ai te laumālie ʼo Sehova ki te kau Kilisitiano agatonu.
7. Neʼe feafeaʼi koa te hāofaki ʼo te tokolahi mai te manatu ʼo te mālama ʼaenī?
7 Tokolahi ia nātou ʼaē neʼe nātou mānava ki te manatu ʼo te mālama ʼaenī kua nātou fiafia ʼi tanatou maʼu te toe ʼāteaina, ohage la ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te Fakamoʼoni ʼi Bhopal. ʼI te kua ʼosi palalau ki “te ʼu foha ʼo te talagataʼa” ʼaē ʼe nātou mānava ki te ʼaele ʼo te mālama ʼaenī, peʼe ko te manatu ʼo te mālama ʼaenī, ʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼIo, ʼo fakatahi mo nātou, ʼi te temi ʼaē, neʼe tou fai fuli pe te ʼu aga ʼo mulimuli pe ki te ʼu holi ʼo totatou kakano, ʼo tou fai ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai te kakano pea mo te ʼu manatu, pea ʼi totatou natula neʼe ko tatou ko te fānau ʼo te hāūhāū, ʼio, ohage ko te hahaʼi fuli. Kae ko te ʼAtua, ʼaē ʼe koloaʼia ʼi te manavaʼofa, ʼaki tona ʼofa lahi ʼaē neʼe ina fakahā ai tona ʼofa kia tatou, ʼe ina fakamaʼuliʼi tatou ʼo fakatahi mo Kilisito.” (Efesi 2:3-5) Ko nātou ʼaē ʼe mānava pe ki te ʼaele kona ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī kua nātou mamate ʼi te faʼahi fakalaumālie. Kae, ʼaki ia Sehova, ko te hahaʼi ʼe lauʼi miliona ia ʼaho nei kua nātou feholaki ki te nofoʼaga māʼoluga fakalaumālie pea kua nātou hāo mai te ʼaluʼaga fakatupu tuʼutāmaki ʼaia.
Te ʼu Agaaga ʼo “Te Manatu ʼo Te Mālama ʼAenī”
8, 9. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼiloga mai ai ʼe tonu ke tou tokakaga tuʼumaʼu ʼo ʼuhiga mo te manatu ʼo te mālama ʼaenī? (b) E feafeaʼi koa hotatou ʼulihi e te manatu ʼa Satana?
8 Ko te ʼaele fakatupu mate ʼa Satana kei feʼaluʼaki pe ʼi te mālama ʼaenī. ʼE tonu ke tou nofo tokaga pea ʼaua naʼa tou hēhē mai te tumutumu ʼo te moʼuga, ʼo tou toe liliu ki te mālama ʼaenī, heʼe feala ko he tuʼutāmaki ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ko te faʼahi ʼaia ʼe fakamaʼua ki he toe fakatokaga tuʼumaʼu. (Luka 21:36; 1 Kolonito 16:13) Ohage la, koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaenī. Ko te kau Kilisitiano fuli kua nātou māhani pe ki te ʼu lekula ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea ʼe mole nātou tali anai he ʼu meʼa heʼe maʼa ohage ko te tono, te folonikasio, pea mo te momoe ʼa te tagata mo he tahi tagata. Kae, ʼi te taʼu fuli pe ko te hahaʼi e 40 000 ʼe fakamavae ʼi te kautahi ʼa Sehova. Koteā tona tupuʼaga? E teitei pe ʼi te temi fuli ʼe hoko te faʼahi ʼaia, ʼuhi ko te ʼu aga heʼe maʼa. E feafeaʼi tona hoko?
9 ʼUhi heʼe ko tatou fuli ʼe tou heʼe haohaoa. Ko te kakano ʼe vaivai, pea ʼe ʼaoga tuʼumaʼu ke tou tauʼi te ʼu holi kovi ʼaē ʼe haʼu mai totatou loto. (Tagata Tānaki 7:20; Selemia 17:9) Kae, ko te ʼu manatu kovi ʼaia ʼe fakaneke foki e te manatu ʼo te mālama ʼaenī. Tokolahi ʼi te mālama ʼaenī ʼe mole nātou kovi ia te aga heʼeʼaoga, pea ko te manatu ʼaē ko meʼa fuli ʼe fealagia, ʼe ko he koga ʼo te fakakaukau ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī ʼa Satana. Kapau ʼe tou tuku ia tatou ki te ʼu faʼahiga manatu ʼaia, ʼe feala pe anai ke tou kamata manatu ohage ko te mālama. ʼE mole tuai anai, ko te ʼu taʼi manatu heʼe maʼa ʼaia ʼe feala ke nātou fakatupu he ʼu holi ʼe kovi ʼe iku anai pe ki te agahala mamafa. (Sake 1:14, 15) ʼO tou tō ifo leva, mai te moʼuga ʼo te tauhi maʼa ʼaē ʼa Sehova ki te ʼu fenua ʼaē ʼi lalo ʼo te mālama ʼo Satana. ʼE mole maʼu anai e hina tahi te maʼuli heʼegata mokā ʼe fia nofo anai ia ʼi te mālama ʼaia.—Efesi 5:3-5, 7.
10. Koteā te ʼuluaki fakaʼiloga ʼo te ʼaele ʼa Satana, pea he koʼe koa ʼe tonu anai ke tekeʼi e te kau Kilisitiano te faʼahi ʼaia?
10 ʼE ʼiloga lelei pe ia te manatu ʼo te mālama ʼaenī ʼi ʼotatou tafa. Ohage la, ko te aga nekenekea pea mo fakahuahua ʼaē ʼe fakahā e te tokolahi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli. ʼI te kua puli ʼaē ʼo te ʼamanaki ʼuhi ko te aga fakakākā pea mo te aga vale ʼaē ʼa te hahaʼi fai politike, ʼo toe feiā aipe mo te kau takitaki lotu mānumānu, ko te hahaʼi ʼe mole kei nātou palalau fakaʼapaʼapa ki te ʼu faʼahi maʼuhiga ʼaē ʼo tonatou maʼuli. Ko te kau Kilisitiano ʼe nātou tekeʼi te aga ʼaia. Tatau aipe la mo kapau ʼe feala ke tou fai ni ʼu fakahuahua ʼe lelei, ʼe mole tou fakatupu anai ʼi te kokelekasio he faʼahiga aga fakahuahua ʼe mole fakaʼapaʼapa. Ko te palalau ʼa te kau Kilisitiano ʼe ʼiloga ia ʼi te manavasiʼi kia Sehova pea mo te maʼa ʼo te loto. (Sake 3:10, 11; vakaʼi ia Tāʼaga Lea 6:14.) Peʼe tou tūpulaga peʼe kua tou matutuʼa, ko tatatou palalau ʼe tonu anai ke “mālie tuʼumaʼu pea ke fakamagoni ʼaki te māsima, pea ke ʼiloʼi peʼe feafeaʼi [hatatou] tali ki te hahaʼi fuli.”—Kolose 4:6.
11. (a) Koteā te lua fakaʼiloga ʼo te manatu ʼo te mālama? (b) He koʼe koa ʼe kehekehe te kau Kilisitiano mo nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te manatu ʼaia?
11 Ko te tahi holi ʼe maʼu e te hahaʼi fuli ʼe fakaʼiloga ai te manatu ʼo te mālama ʼaenī, ko te loto fehiʼa. Ko te malamanei ʼe maveuveu ʼuhi ko te ʼu loto fehiʼa pea mo te ʼu kē ʼaē ʼe tupu mai te ʼu fihifihia ʼaē ʼo te siosio lanu, te ʼu fihifihia ʼaē ʼo ʼuhiga mo te fenua, ʼo toe feiā aipe mo te ʼu kehekeheʼaga ʼo kita totonu. ʼE lelei age pe meʼa fuli, ʼi te faʼahi ʼaē ʼe maʼu ai ia te laumālie ʼo te ʼAtua! Neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo, ʼo fēnei: “Ke ʼaua naʼa koutou liufaki ki he tahi te agakovi ʼaki te agakovi. Koutou tokakaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei ia mata ʼo te tagata fuli pe. Kapau ko he meʼa ʼe feala, tāfito mo kapau ʼe fakalogo kia koutou, koutou maʼuli tokalelei mo te tagata fuli pe. ʼAua naʼa ia koutou he loto ki te kami, kau ʼofaina, kae koutou fakaʼātea te ʼita; koteʼuhi neʼe tohi fēnei: ‘Ko te kami ʼaʼaku; ʼe ʼau liufaki anai te totogi, ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.’ Kae, ‘kapau ʼe fia kai takotou fili, pea ke koutou fafaga ia ia; kapau ʼe fia ʼinu, pea koutou faka ʼinu ia ia; ʼi takotou fai ʼaia, ʼe koutou tānaki anai he ʼu mamala kakaha ʼi tona ʼulu.’ ʼAua naʼa koutou lavā ʼi te agakovi, kae koutou haga mālo aipe ʼi te agakovi ʼaki te agalelei.”—Loma 12:17-21.
12. He koʼe koa ʼe tekeʼi e te kau Kilisitiano te ʼu mānumānu koloā?
12 Ko te manatu ʼo te mālama ʼaenī ʼe ina toe fakaneke te mānumānu koloā. ʼAki te fakaneke ʼaē ʼa te mālama ia te fai fakatau koloā, tokolahi ʼe nātou faiga fakavale ki te ʼu faʼahiga meʼa foʼou, te ʼu taʼi mutuʼi meʼa ʼaē neʼe hoki hā, ʼo toe feiā ki te ʼu motokā ʼaē neʼe hoki faʼu fakamuli pe. ʼE nātou popūla ʼaki “te holi ʼo te ʼu mata.” (1 Soane 2:16) Ko ʼihi ʼe nātou fakafuafua te kua fua lelei ʼo tonatou maʼuli ʼaki te laulahi ʼaē ʼo tonatou ʼu fale peʼe ko te lahi ʼaē ʼo tanatou ʼu falā ʼi te ʼu fale paʼaga. Ko te kau Kilisitiano, ʼi tanatou mānava ʼaē ki te ʼaele maʼa fakalaumālie ʼi te moʼuga māʼoluga ʼo te tauhi maʼa ʼa Sehova, ʼe nātou tekeʼi te holi ʼaia. ʼE nātou ʼiloʼi ko he faiga fakamalotoloto ki he ʼu meʼa fakakoloa ʼe feala ke nātou pulinoa ai. (1 Timoteo 6:9, 10) Neʼe fakamanatuʼi age e Sesu ki tana tisipulo te meʼa ʼaenī: “Tatau aipe peʼe nofo he tahi ʼi te mahu, ko tona maʼuli ʼe mole haʼu mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina maʼu.”—Luka 12:15.
13. Koteā ʼihi age ʼu fakaʼiloga ʼo te manatu ʼo te mālama ʼaenī?
13 ʼE ʼi ai ʼihi ake ʼu fakaʼiloga ʼo te “ ʼaele” ʼuli ʼo te mālama ʼaenī. Ko te manatu ʼo ʼuhiga mo te fakafeagai. (2 Timoteo 3:1-3) Neʼe koutou fakatokagaʼi koa ko te hahaʼi tokolahi ʼe mole kei nātou kaugā gāue mo te fai pule? Neʼe koutou fakatokagaʼi koa ʼi tokotou fale gāue te taʼi aga ʼaia kua mafola mālohi, ko te mole fai ʼo he meʼa ʼo kaku pe ki te temi ʼaē ʼe maʼu toka ai kita? Ko te tokofia ʼe koutou ʼiloʼi neʼe nātou maumauʼi te lao—lagi ʼi he kākāʼi ʼo tanatou ʼu tukuhau pe neʼe nātou kaihaʼa ʼi te fale gāue? Kapau ʼe kei koutou ako, neʼe heʼeki koutou lotovaivai koa la ʼi hakotou faiga fakamalotoloto, ʼuhi he ko tokotou ʼu kaugā ako, ʼe nātou talanoa kovi ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe ʼatamai age? Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe ko he ʼu fakaʼiloga ia ʼo te manatu ʼo te mālama ʼaenī, ʼaē ʼe tonu ke tekeʼi e te kau Kilisitiano.
ʼE Feafeaʼi Koa He Tekeʼi ʼo Te Manatu ʼo Te Mālama ʼAenī
14. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe kehekehe ai te kau Kilisitiano ia nātou ʼaē ʼe mole ko te kau Kilisitiano?
14 Kae e feafeaʼi koa hatatou faʼahiga tekeʼi te manatu ʼo te mālama ʼaenī logope la ʼaē ʼe tou lolotoga maʼuʼuli nei ʼi ai? ʼE tonu anai ke tou manatuʼi tuʼumaʼu, pe kofea pe he faʼahi ʼe tou fai ai he meʼa ʼi totatou maʼuli fakasino peʼe ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe mole tou kau ki te malamanei. (Soane 17:15, 16) Ko ʼatatou ʼu fakaʼamu ʼe mole ko te ʼu fakaʼamu ia ʼo te mālama ʼaenī. Ko tatatou manatu e kehekehe ia. Ko tatou ko te hahaʼi ʼe aga fakalaumālie, heʼe ko ʼatatou ʼu palalau pea mo tatatou ʼu manatu “ ʼe mole ko he ʼu palalau ia ʼe akoʼi e te poto fakatagata, kae ʼaki te laumālie, ʼo ina fakatahiʼi te ʼu meʼa fakalaumālie ki he ʼu palalau fakalaumālie.”—1 Kolonito 2:13.
15. E feafeaʼi koa hatatou tekeʼi te manatu ʼo te mālama ʼaenī?
15 Koteā te meʼa ʼe feala ke fai e he tahi mo kapau ʼe nofo ʼi he koga meʼa ʼe ʼuli ʼi te kasa kafo kona? ʼE feala ke ina ʼai he meʼa tuku mānava, peʼe feala pe ke mavae mai te koga meʼa ʼaia ki he tahi potu. Ko te faʼahiga puleʼaki ʼaia moʼo tekeʼi te ʼaele ʼa Satana ʼe ina fakatahiʼi te ʼu faʼahiga fai ʼaia e lua. ʼO mulimuli pe ki te fealagia, ʼe tou faiga ke tou fakamamaʼo ia tatou totonu mai te ʼu faʼahiga meʼa fakasino ʼaē ʼe feala ke nātou fakahēhē totatou fakakaukau ki te manatu ʼo te mālama ʼaenī. Koia, ʼe tou tekeʼi te fakakaugā ʼaē ʼe mole lelei, pea ʼe tou tokakaga ke ʼaua naʼa tou tō ki he faʼahiga fakafiafia ʼe ina uga te agamālohi, te aga heʼeʼaoga, te aga fakatemonio, te aga fakafeagai, peʼe ko he tahi age faʼahiga gāue ʼo te kakano. (Kalate 5:19-21) Kae, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ʼi te mālama, ʼe mole feala ke tou tekeʼi ʼosi te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼi ʼotatou muʼa. Koia ʼe tou aga fakapotopoto anai mo kapau ʼe tou pipiki ki te matapuna ʼo te ʼaele lelei fakalaumālie. ʼE tou fakafonu ʼotatou ʼu fatafata fakalaumālie, ʼaki tatatou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono, tatatou ako takitokotahi, tatatou ʼu gāue faka Kilisitiano pea mo tatatou ʼu fakatahi faka Kilisitiano, pea mo te faikole. ʼAki te meʼa ʼaia, tatau aipe kapau ʼe hū te ʼaele ʼa Satana ki totatou ʼu fatafata fakalaumālie, ko te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe ina fakamālohiʼi tatou ke tou tekeʼi te ʼaele ʼaia.—Pesalemo 17:1-3; Tāʼaga Lea 9:9; 13:20; 19:20; 22:17.
16. E feafeaʼi hakita fakahā ʼe tou maʼu te laumālie ʼo te ʼAtua?
16 Ko te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe ina fetogi he Kilisitiano ke liliu ko he tahi ʼe kehekehe ia nātou ʼaē ʼe kau ʼi te mālama ʼaenī. (Loma 12:1, 2) Neʼe ʼui e Paulo fēnei: “Kae, ko te fua ʼo te laumālie, ko te ʼofa, te fiafia, te tokalelei, te manavaʼofa, te finegaloʼofa, te agalelei, te tui, te agamālū, te lotoʼutaki. Ki he ʼu meʼa fēnei ʼe mole he lao.” (Kalate 5:22, 23) ʼE toe foaki e te laumālie ʼo te ʼAtua ki te Kilisitiano he mahino loloto ki te ʼu meʼa. Neʼe ʼui e Paulo fēnei: “ ʼE mole he tahi ʼe ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua, gata pe ki te laumālie ʼo te ʼAtua.” (1 Kolonito 2:11) ʼI te agamāhani, “ko te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua” ko te ʼu moʼoni ʼaē ohage ko te totogi faka sakilifisio, ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaki ia Sesu Kilisito, ko te falala ki te maʼuli heʼegata, pea mo te fakaʼauha fakamataku ʼaē ʼo te mālama agakovi ʼaenī. ʼAki te tokoni ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua, ko te kau Kilisitiano ʼe nātou ʼiloʼi pea mo nātou tali te ʼu meʼa ʼaia ohage ko he ʼu meʼa moʼoni, pea ʼaki tanatou fai ʼaia ʼe kehekehe ai tanatou sio ʼaē ki te ʼu meʼa ʼo te maʼuli ʼi te hahaʼi ʼaē ʼo te mālama ʼaenī. ʼE nātou fīmālie ʼi tanatou maʼu te fiafia ʼaki tanatou kaugana ʼi te temi nei kia Sehova, heʼe nātou fakaʼamu ke nātou kaugana kia te ia ʼo aʼu ki he temi ʼe mole ʼi ai hona gataʼaga.
17. Ko ai ʼaē neʼe ina tuku te faʼifaʼitaki māʼoluga ʼo ʼuhiga mo te tekeʼi ʼaē ʼo te manatu ʼo te mālama ʼaenī, ʼo feafeaʼi?
17 Ko Sesu neʼe ko he faʼifaʼitakiʼaga māʼoluga ʼaupito kia nātou ʼaē ʼe nātou tekeʼi te manatu ʼo te mālama ʼaenī. Mole fualoa atu ki te ʼosi papitema ʼaē ʼa Sesu, neʼe faigaʼi e Satana ke ina fakahalaʼi ia ia mai tana kaugana ʼaē kia Sehova ʼaki te ʼu fakahala e tolu. (Mateo 4:1-11) Ko te fakahala fakaʼosi neʼe ko he faka fealagia ia kia Sesu ke ina maʼu te pule ʼaē ki te malamanei katoa ʼaki pe hana atolasio e tahi kia Satana. Neʼe feala pe ke manatu fēnei ia Sesu: ‘ ʼE lelei, ʼe ʼau fai anai te atolasio, pea ʼosi ʼaia pea ʼau pule ki te malamanei, ʼe ʼau fakahemala anai pea ʼe ʼau toe liliu ʼo atolasio kia Sehova. ʼI toku ʼuhiga pule ʼo te malamanei, ʼe ʼau maʼu anai te tuʼulaga ʼe lelei age ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, ʼi taku gāue tufuga papa ʼi Nasaleti.’ Neʼe mole manatu feiā Sesu ia. Neʼe talitali fakalelei pe ia ki te temi ʼaē ka foaki age anai e Sehova te pule ʼaē ki te malamanei. (Pesalemo 2:8) ʼI te ʼaluʼaga ʼaia, pea mo te tahi age ʼu ʼaluʼaga ʼo tona maʼuli, neʼe ina tekeʼi aipe te fakahala kafo kona ʼo te ʼaele ʼa Satana. Koia, neʼe mālo te mālama ʼuli fakalaumālie ʼaia ia te ia.—Soane 16:33.
18. ʼI tatatou tekeʼi ʼaē ʼo te manatu ʼo te mālama ʼaenī, e feafeaʼi tana fakavikiviki ki te ʼAtua?
18 Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Petelo, ʼe tonu anai ke tou mulimuli fakalelei ʼi te ʼu tapugā vaʼe ʼo Sesu. (1 Petelo 2:21) Koteā he tahi age faʼifaʼitaki lelei ke tou maʼu? ʼI te ʼu ʼaho fakamuli ʼaia, ʼaki te fakahala ʼaē ʼa te manatu ʼo te mālama ʼaenī, ko te hahaʼi ʼe nātou ʼāʼāsili ʼosi ʼi te aga heʼeʼaoga. ʼE ko he meʼa taulekaleka, te maʼu ʼi te lotolotoiga ʼo he mālama feiā, te tauhi māʼoluga ʼaē kia Sehova ʼe tuʼu haohaoa pea mo maʼa! (Mikea 4:1, 2) ʼE mahino ia, ko te mālohi ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe maʼu ʼi te lauʼi miliona ʼaē ʼe nātou ʼolo ki te nofoʼaga ʼo te tauhi ʼo te ʼAtua, ʼo nātou tekeʼi te ʼu manatu heʼeʼaoga fuli ʼo te mālama ʼaenī pea mo foaki te fakaʼapaʼapa pea mo te fakavikiviki kia Sehova ia muʼa ʼo te hahaʼi fuli! (1 Petelo 2:11, 12) ʼOfa pe ke tou faiga fuli ʼo nofo ʼi te koga meʼa māʼoluga ʼaia ʼo aʼu ki te temi ʼaē ʼe toʼo kehe ai anai e te Hau fakanofo ʼa Sehova ia te mālama agakovi ʼaia pea mo lī Satana pea mo tana kau temonio ki te luo. (Fakahā 19:19-20:3) Pea, ko te manatu ʼo te mālama ʼaenī ʼe pulihi anai ia. ʼE ko he temi manuʼia anai ia ka hoko!
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamatala?
◻ Koteā koa te manatu ʼa te mālama ʼaenī?
◻ ʼE malave feafeaʼi koa ki te hahaʼi ia te manatu ʼo te mālama ʼaenī?
◻ Koteā te ʼu fakaʼiloga ʼo te manatu ʼo te mālama ʼaenī, pea ʼe feafeaʼi hakita tekeʼi ʼo te faʼahi ʼaia?
◻ E feafeaʼi hakita fakahā ʼe tou maʼu te laumālie ʼo te ʼAtua?
◻ Koteā te ʼu tapuakina ʼe maʼu ʼe nātou ʼaē ʼe nātou tekeʼi te manatu ʼo te mālama?
[Paki ʼo te pasina 16, 17]
Ko te manatu ʼo te mālama ʼaenī ʼe haʼu mai ia Satana
Moʼo tekeʼi te manatu ʼo te mālama, feholaki ki te nofoʼaga māʼoluga ʼo te tauhi ʼa Sehova