Te Taupau ʼo Nātou Kua Matutuʼa—Ko He Maʼua Faka Kilisitiano
“ ʼO aʼu ki tokotou temi matuʼa ʼe ʼau Tatau aipe; pea ʼo aʼu ki tokotou ʼulu hina, ko ʼau, ʼe ʼau lagolago aipe [kia koutou].”—Isaia 46:4.
1, 2. Koteā ʼaē ʼe kehekehe ai tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo mo te ʼu mātuʼa ʼo ʼuhiga mo te tokaga?
KO TE ʼu mātuʼa ʼofa ʼe nātou pusiaki tanatou fānau talu mai tanatou kei meamea ʼo aʼu ki tonatou lalahi. Māʼia mokā kua nātou lalahi pea mo ʼohoana, kae ʼe kei hoko atu pe te ʼofa pea mo te tokaga ʼa tanatou ʼu mātuʼa kia nātou.
2 ʼE tuʼakoi te ʼu meʼa ʼaē ʼe lava fai e te ʼu mātuʼa maʼa tanatou fānau, kae ko tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo ʼe feala ke ʼofa pea mo lagolago tuʼumaʼu ki tana ʼu kaugana agatonu. ʼI tana palalau ki tana hahaʼi ʼaē neʼe ina filifili ʼi te temi muʼa, neʼe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼO aʼu ki tokotou temi matuʼa ʼe ʼau Tatau aipe; pea ʼo aʼu ki tokotou ʼulu hina, ko ʼau, ʼe ʼau lagolago aipe [kia koutou].” (Isaia 46:4) ʼE ko he ʼu palalau fakaloto mālohi ki te kau Kilisitiano kua matutuʼa! ʼE mole lītuʼa ia Sehova kia nātou ʼe nonofo agatonu kia te ia. Koia, ʼe ina fakapapau mai, ʼe tokaga anai kia nātou ʼo aʼu ki tonatou temi matutuʼa.—Pesalemo 48:14.
3. Koteā anai te meʼa ka tou vakaʼi ʼi te alatike ʼaenī?
3 ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi te tokaga ʼofa ʼo Sehova kia nātou ʼaē kua matutuʼa? (Efeso 5:1, 2) Tou vakaʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼe feala ai ki te fānau, mo te ʼu tagata ʼāfea ʼo te ʼu kokelekasio, pea mo te kau Kilisitiano takitokotahi ke nātou tokakaga ki ʼonatou tēhina mo tuagaʼane ʼaē kua matutuʼa.
Te Maʼua ʼo Te Fānau
4. Koteā te maʼua ʼo te fānau Kilisitiano ki tanatou ʼu mātuʼa?
4 “Fakaapaapa ki tau tamai mo tau fae.” (Efeso 6:2; Ekesote 20:12) Neʼe fakamanatuʼi e te ʼapositolo ko Paulo te maʼua ʼo te fānau ki tanatou ʼu mātuʼa ʼi tana fakaʼaogaʼi mai te ʼu Tohi faka hepeleo te ʼu palalau faigafua pea mo loloto ʼaenī. Kae ʼe fakapipiki feafeaʼi te ʼu palalau ʼaia ki te taupau ʼo nātou kua matutuʼa? ʼE tou tali anai ki te fehuʼi ʼaia ʼaki te faʼifaʼitaki lotoʼofa neʼe hoko ʼi te temi muʼa.
5. (a) Koteā ʼaē ʼe hā ai neʼe mole galo kia Sosefo tona ʼu maʼua faka fānau? (b) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakaʼapaʼapa ki tatatou ʼu mātuʼa, pea koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku mai e Sosefo?
5 Lolotoga taʼu e 20 tupu, neʼe mole kei nofo ia Sosefo mo tana tāmai kua matuʼa, te pateliaka ko Sakopo. Kae ʼe ʼiloga neʼe kei ʼofa pe ia Sosefo ki tona famili. ʼI temi ʼaē neʼe fakahā age ai e Sosefo tona higoa ki tona ʼu tēhina, neʼe ina fehuʼi age: “ ʼE kei maʼuli koa taku tāmai?” (Senesi 43:7, 27; 45:3) ʼI te temi ʼaia, neʼe kua hoko te hoge ʼi te fenua ʼo Kanaane. Pea neʼe fai e Sosefo te fekau ʼaenī ki tana tāmai: “Hifo mai kia te ʼau. ʼAua naʼa ke tuai. Pea ʼe tonu anai ke ke nofo ʼi te fenua ʼo Koseni, pea ʼe tonu anai ke ke haga nofo mo ʼau . . . Pea ʼe ʼau foaki atu anai hau meʼa kai.” (Senesi 45:9-11; 47:12) Ei, ko te fakaʼapaʼapa ki te ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa ʼe ko he puipui ʼo nātou pea mo taupau nātou ʼi te faʼahi fakasino mo kapau ʼe mole kei feala ke nātou taupau ia nātou totonu. (1 Samuele 22:1-4; Soane 19:25-27) Neʼe tali fakafiafia e Sosefo te maʼua ʼaia.
6. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sosefo tona ʼofa moʼoni ki tana tāmai, pea ʼe koutou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi?
6 ʼAki te tokoni ʼa Sehova, neʼe liliu ia Sosefo ko he tagata neʼe maʼu koloā pea mo maʼuhiga ʼaupito ʼi Esipito. (Senesi 41:40) Kae neʼe mole ina faka ʼuhiga kua maʼuhiga fau ia ia peʼe mo maʼumaʼua fau moʼo fakahoko ia tana fakaʼapaʼapa ki tana tāmai ʼaē kua taʼu 130. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē neʼe kua vave tau mai ia Sakopo (peʼe ko Iselaele) ki Esipito, “neʼe teuteuʼi te saliote ʼa Sosefo pea neʼe heka ai ʼo ʼalu ʼo faka felāveʼi mo Iselaele tana tāmai ʼi Koseni. ʼI tana sio ki ai, neʼe lele atu ia ʼo fāʼufua pea mo tagi fualoa ʼi tona kia.” (Senesi 46:28, 29) Neʼe ko he tali ʼaki he fakaʼapaʼapa lahi, he neʼe ʼofa mamahi ia Sosefo ki tana tāmai kua matuʼa, pea neʼe mole ufiufi ʼi te fakahā ʼo tona ʼofa. Kapau kua matutuʼa ʼakotou mātuʼa, ʼe koutou fakahā feiā koa tokotou ʼofa kia nātou?
7. He koʼe neʼe fakaʼamu ia Sakopo ke tanu ia ia ʼi Kanaane?
7 Ko Sakopo neʼe ʼofa mālohi kia Sehova ʼo aʼu ki tona temi mate. (Hepeleo 11:21) ʼI tana tui ki te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua, neʼe kole e Sakopo ke ʼavaifo ia ia ʼi Kanaane. Neʼe fakaʼapaʼapa ia Sosefo ki tana tāmai ʼo ina fakahoko tana kole, logola te totogi kovi pea mo te fakakinakina ʼo te faʼahi ʼaia.—Senesi 47:29-31; 50:7-14.
8. (a) Koteā te tupuʼaga tāfito ʼo tatatou taupau ʼo tatatou ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa? (b) Koteā ʼaē neʼe fai e he tēhina neʼe selevisi temi katoa moʼo taupau tana ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa? (Vakaʼi te talanoa ʼi te pasina 17.)
8 He koʼe neʼe taupau e Sosefo tana tāmai? ʼE moʼoni neʼe ʼofa ia Sosefo kia ia ʼaē neʼe ina fakatupu ia ia pea mo pusiaki ia ia, kae ʼe mahino ia neʼe ina toe fia fakafiafia foki mo te loto ʼo Sehova. ʼE tonu mo tatou ke tou fai feiā. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Kapau e ko he finetaka e i ai ni ana fanau, pe ko hona u mokopuna, ko natou uluaki aia e natou ako onatou lotofale ki te mauli fakalotu mo liuaki onatou maua ki anatou matua, koteuhi e lelei te mea aia ia mua o te Atua.” (1 Timoteo 5:4) ʼIo, ʼe uga anai tatou e totatou ʼofa kia Sehova pea mo tatatou manavasiʼi kia te ia ke tou taupau tatatou ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa, logola he ʼu faigataʼaʼia ʼe feala ke hoko ʼi tatatou fai ia te faʼahi ʼaia.a
Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Lava Fai e Te ʼu Tagata ʼĀfea
9. Ko ai ʼaē neʼe fakanofo e Sehova moʼo tauhi ki te faga ōvi ʼaē ʼe kau ai mo te kau Kilisitiano ʼaē kua matutuʼa?
9 ʼI tona kua vave mate, neʼe ʼui fēnei e Sakopo ʼo ʼuhiga mo Sehova: “Ko te ʼAtua moʼoni neʼe tauhi kia ʼau ʼi toku maʼuli katoa ʼo aʼu mai ki te ʼaho nei.” (Senesi 48:15) ʼI te temi nei, ʼe taupau e Sehova tana ʼu kaugana ʼi te kele ʼaki te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe takitaki e tona ʼAlo ko Sesu Kilisito ia te “Aliki tauhiovi.” (1 Petelo 5:2-4) ʼE lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e te ʼu tagata ʼāfea ia Sehova ʼi tanatou taupau te ʼu ōvi ʼaē kua matutuʼa?
10. Koteā ʼaē neʼe fai moʼo foaki he tokoni faka koloā ki te kau Kilisitiano kua matutuʼa? (Vakaʼi te talanoa ʼi te pasina 19.)
10 Mole faʼa fualoa ki te ʼosi fakatuʼu ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano, neʼe fakanofo e te kau ʼapositolo “ni tagata fakaapaapaʼia e fitu . . . e natou fonu i te Laumalie-Maonioni mo te poto” ke nātou vakavakaʼi “te tufa [meʼa kai] o te aho takitahi” ki te kau vitua Kilisitiano ʼaē neʼe ʼaoga kiai. (Gaue 6:1-6) Ki muli age, neʼe fakatotonu e Paulo ki te tagata ʼāfea ko Timoteo ke ina tohi te kau vitua agatonu ki te lisi ʼo nātou ʼaē neʼe ʼaoga ki ai he tokoni faka koloā. (1 Timoteo 5:3, 9, 10) ʼO toe feiā pe ia ʼaho nei, ʼe fakafuafua lelei e te kau tagata ʼāfea ʼo te ʼu kokelekasio te tokoni ʼaē ʼe ʼaoga ki te kau Kilisitiano kua matutuʼa. Kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu meʼa ʼe ʼaoga ki te hahaʼi matutuʼa agatonu.
11. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te fafine vitua masiva ʼaē neʼe ina foaki te paʼaga veliveli?
11 ʼI te kua vave ʼosi ʼo te minisitelio ʼo Sesu ʼi te kele, neʼe heka ʼi te fale lotu pea “ina sioʼi peʼe feafeaʼi te ʼai e te hahaʼi te paʼaga ki te ʼu puha tānaki paʼaga.” Pea neʼe ina fakatokagaʼi te meʼa. ʼE fakamatala fēnei ʼi te evaselio ʼo Maleko: “Neʼe toe haʼu foki mo te fafine vitua masiva ʼo ina ʼai kiai te ʼu kiʼi foʼi piesi e lua, ʼe mole faʼa maʼuhiga.” Neʼe pāui e Sesu tana kau tisipulo pea mo ʼui maʼana kia nātou: “ ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou, ko te fafine vitua masiva ʼaenī, kua lahi age te meʼa ʼofa ʼaē neʼe ina foaki, ia nātou fuli ʼaē neʼe nātou tuku paʼaga ki te puha tānaki paʼaga; he ko nātou fuli, neʼe nātou ʼai tanatou paʼaga ʼaē ʼe mole loko ʼaoga kia nātou, kaʼe ko ia, ʼi tona masiva, neʼe ina tuku kiai te meʼa katoa ʼaē neʼe ina maʼu, tana ʼu paʼaga fuli.” (Maleko 12:41-44, MN ) Neʼe veliveli te paʼaga ʼaē neʼe foaki e te finematuʼa vitua kae neʼe ʼiloʼi e Sesu, ki tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, neʼe maʼuhiga ʼaupito kia te ia tona ʼofa ʼaia ʼaē neʼe ina fai ʼaki tona loto katoa. Neʼe ina tokagaʼi te taʼu ʼo te fafine vitua masiva ʼaia pea mo te meʼa ʼaē neʼe ina fai.
12. ʼE fakahā feafeaʼi e te kau tagata ʼāfea tanatou leleiʼia te ʼu gāue ʼaē ʼe fai e te kau Kilisitiano kua matutuʼa?
12 Ohage ko Sesu, ko te kau tagata ʼāfea ʼe mole nātou meʼa noaʼi ia te gāue ʼa te hahaʼi matutuʼa moʼo fakahaʼele ki muʼa te tauhi moʼoni. ʼE vikiʼi tonu e te kau tagata ʼāfea ia nātou kua matutuʼa ʼuhi ko tanatou kau ki te fai faka mafola, mo tanatou kau ki te ʼu fono, mo tanatou tokoni lelei ki te kokelekasio pea mo tanatou faʼa kātaki. Ko he fakaloto mālohi fakamalotoloto ʼe feala ke tokoni kia nātou kua matutuʼa ke nātou ‘fiafia’ ʼi tanatou tauhi taputapu, ʼo mole nātou lotomamahi ai ʼi hanatou fakatatau ki ʼihi Kilisitiano kei mālolohi peʼe nātou fakatatau mo te ʼu gāue ʼaē neʼe nātou fai ki muʼa atu.—Kalate 6:4.
13. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ai ki te kau tagata ʼāfea ke nātou fakaʼaogaʼi te ʼu faiva pea mo te faʼifaʼitaki ʼo te hahaʼi matutuʼa?
13 ʼE mahino te kau tagata ʼāfea ki te lagolago lelei ʼa te kau Kilisitiano matutuʼa ʼaki tanatou faʼifaʼitaki pea mo tonatou ʼu faiva. ʼE feala ke fakaʼaogaʼi te hahaʼi matutuʼa ʼi te ʼu fono mokā ʼe ʼi ai he ʼu kiʼi faʼifaʼitaki peʼe ko he ʼu fakafehuʼi. ʼE ʼui fēnei e te tagata ʼāfea: “ ʼE fakalogo lelei te nofoʼaki mokā ʼe ʼau fakafehuʼi he tēhina peʼe ko he tuagaʼane matuʼa neʼe nātou pusiaki tanatou fānau ʼi te moʼoni.” ʼE ʼui e te ʼu tagata ʼāfea ʼo te tahi kokelekasio, neʼe fua lelei te tokoni neʼe foaki e te tuagaʼane pionie ʼe taʼu 71 ki te kau fai faka mafola ke nātou kau tuʼumaʼu ki te gāue fai faka mafola. ʼE ina toe fakaloto mālohiʼi foki ia nātou ke nātou fai te ʼu “fakatuʼutuʼu maʼuhiga,” ohage ko te lau ʼo te Tohi-Tapu pea mo te vaega Tohi-Tapu ʼo te ʼaho pea mo metitasioʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou lau.
14. Neʼe fakahā feafeaʼi e te kolesi ʼo te kau tagata ʼāfea tanatou leleiʼia tonatou tahi tēhina tagata ʼāfea kua matuʼa?
14 ʼE toe leleiʼia e te kau tagata ʼāfea te tokoni ʼa te ʼu tagata ʼāfea kua matutuʼa. Ko José ʼaē ʼe taʼu 70 tupu pea kua tagata ʼāfea talu mai ni ʼu taʼu, neʼe tafa ʼe mole heʼeki faʼa fualoa. ʼI tana nofo mahaki lolotoga he temi fualoa, neʼe fakafisi ki tona tuʼulaga taupau pelesita ʼi te kokelekasio. ʼE ʼui fēnei e José: “Neʼe ʼau punamaʼuli ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui mai e te kau tagata ʼāfea. Neʼe mole nātou tali taku kole, kae neʼe nātou fehuʼi mai peʼe koteā ʼaē ʼe ʼaoga kia ʼau moʼo hoko atu ʼo taku ʼu gāue tagata ʼāfea.” ʼAki te tokoni ʼa te tagata ʼāfea ʼe kei mālohi age ia ia, neʼe hoko atu e José tana gāue taupau pelesita ʼaki he loto fiafia, pea neʼe ko he tapuakina ki te kokelekasio. ʼE ʼui fēnei e te tahi tagata ʼāfea: “ ʼE leleiʼia ʼaupito e te kokelekasio te ʼu gāue ʼaē ʼe fai e te tagata ʼāfea ko José. ʼE nātou ʼofa ai pea mo fakaʼapaʼapa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina ʼiloʼi pea mo tana tui. ʼE ko he tapuakina ki tomatou kokelekasio.”
Te Fetaupauʼaki
15. He koʼe ʼe tonu ki te kau Kilisitiano fuli ke nātou tokaga ki te meʼa ʼaē ʼe lelei ki te hahaʼi matutuʼa?
15 ʼE mole tonu pe ko te ʼu fānau ʼaē ke tokakaga ki tanatou ʼu mātuʼa kua matutuʼa, pea mo te kau tagata ʼāfea ke tokakaga ki te hahaʼi matutuʼa. ʼI tana fakatatau ia te kokelekasio faka Kilisitiano ki te sino ʼo te tagata, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Nee gaohi te sino e te Atua, nee lahiʼage tana fakaapaapa ki te logoʼagasino ae e puli, ke aua naa i ai he mavetevete i te sino, kae ke tataupe ki te u logoʼagasino tanatou fe’tokagaʼaki.” (1 Kolonito 12:24, 25) ʼE ʼui e te tahi Tohi-Tapu: “Neʼe faʼu te ʼu koga fuli ʼo [te sino] ke fetokaga leleiʼaki.” (Knox) Ke feala ki te kokelekasio ke nātou logo tahi ʼo ʼuhiga mo te gāue, ʼe tonu ki te hahaʼi takitokotahi ke nātou tahi tokaga ki te meʼa ʼaē ʼe lelei ki tonatou ʼu tēhina ʼi te tui, ʼo kau ai mo te hahaʼi matutuʼa.—Kalate 6:2.
16. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ʼi te ʼu fono faka Kilisitiano ʼe tou tokakaga ki te hahaʼi matutuʼa?
16 ʼE feala ʼi te ʼu fono faka Kilisitiano ke tou fakahā ai tatatou tokakaga ki te hahaʼi matutuʼa. (Filipe 2:4; Hepeleo 10:24, 25) ʼE koutou maʼu koa he temi ʼi te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia ke koutou fai palalau ai mo nātou? ʼE moʼoni ʼe tonu ke tou tokaga lelei ki tonatou maʼuli fakasino, kae ʼe feala koa ke tou “foaki [age kia nātou] he meʼa ʼofa fakalaumālie,” ʼo vaevae mo nātou he manatu fakaloto mālohi peʼe ko he manatu faka Tohi-Tapu? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko ʼihi hahaʼi matuʼa kua faigataʼa tanatou feʼoloʼaki, ʼe lagi lelei ke tou ʼolo kia nātou kae ke ʼaua naʼa tou fakatalitali ke nātou ʼōmai kia tatou. Kapau ʼe nātou tuli, ʼe lagi feala anai ke tou palalau māmālie peʼe tou puʼaki fakalelei tatatou ʼu palalau. Pea ke tou maʼu he “fefakaloto mālohiʼaki” moʼoni, ʼe tonu ke tou fakalogo lelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe palalau mai kiai te hahaʼi matutuʼa.—Loma 1:11, 12.
17. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi tatatou tokaga ki te kau matutuʼa Kilisitiano ʼaē kua nofo fale?
17 E feafeaʼi mo kapau ʼe mole feala ki ʼihi hahaʼi matutuʼa ke nātou kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano? ʼE ʼui ia Sakopo 1:27 (MN ), ʼe ko totatou maʼua “te taupau ʼo te ʼu fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe, pea mo te ʼu fafine vitua ʼi tonatou ʼu mamahi.” Ko te faka ʼuhiga ʼo te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “taupau” ʼe ko te “ ʼaʼahi.” (Gaue 15:36) Pea ʼe leleiʼia tatatou ʼu ʼaʼahi e te hahaʼi matutuʼa! ʼI te nofo pilisoni ʼa Paulo ʼi Loma lagi ʼi te taʼu 65 ʼo totatou temi, ko te “matua” ko Paulo neʼe nofo tokotahi tuʼumaʼu. Neʼe fia sio ki te tēhina ʼaē neʼe nā kaugā gāue ko Timoteo pea neʼe ina ʼui fēnei: “Ke ke fai mo vave tau folau mai kia te au.” (Filemone 9; 2 Timoteo 1:3, 4; 4:9) Logola ʼe mole pilisoni te hahaʼi matutuʼa ohage ko Paulo, kae ko ʼihi matuʼa kua nātou nofo fale pe ʼuhi heʼe nātou mahahaki. ʼIo, ʼe lagi nātou ʼui fēnei, ‘ ʼE ʼau kolekole atu ke koutou ʼōmai ʼo ʼaʼahi ʼau.’ ʼE tou tali koa ki te ʼu taʼi kole feiā?
18. Koteā te ʼu lelei ʼe feala ke hoko mokā tou ʼaʼahi te hahaʼi matutuʼa?
18 Tou manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu fua lelei ʼaē ʼe feala ke hoko mo kapau ʼe tou ʼaʼahi he tēhina peʼe ko he tuagaʼane kua matuʼa. Ko te Kilisitiano ko Onesifolo, ʼi tana nofo ʼi Loma, neʼe ina kumi fakalelei ia Paulo, pea neʼe ina maʼu, ‘ ʼo ina tautau fakafimālie ia ia.’ (2 Timoteo 1:16, 17) ʼE ʼui fēnei e te tuagaʼane finematuʼa: “ ʼE ʼau fiafia ʼi taku gāue mo te kau tūpulaga. Ko te meʼa ʼaē ʼe ʼau leleiʼia tāfito heʼe nātou tokaga kia ʼau ohage pe ko he tahi ʼo tonatou famili. Ko he faʼahi ʼe ina fakaloto mālohiʼi ʼaupito ʼau.” ʼE ʼui fēnei e te tahi finematuʼa Kilisitiano: “ ʼE ʼau leleiʼia ʼaupito mokā faitohi mai he tahi, peʼe telefoni mai, peʼe haʼu ʼo haʼele mai. ʼE ko he meʼa fakamokomoko ki toku maʼuli.”
ʼE Fakapale e Sehova Ia Nātou ʼe Tokaga
19. Koteā te ʼu tapuakina ʼe tou maʼu mokā ʼe tou taupau fakalelei te hahaʼi matutuʼa?
19 ʼE lahi te ʼu tapuakina ʼe tou maʼu mokā ʼe tou taupau lelei te hahaʼi matutuʼa. ʼE ko he pilivilesio makehe mokā ʼe tou fakatahi mo te hahaʼi matutuʼa pea mo tou tali ke nātou akoʼi mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi. Ka tou ʼofa kia nātou, pea ʼe tou logoʼi te fiafia lahi ʼo tata foaki, heʼe tou fai he gāue ʼe ʼaoga kia nātou pea mo tou maʼu te tokalelei he neʼe tou fakahoko totatou maʼua faka Tohi-Tapu. (Gaue 20:35) Tahi ʼaē meʼa, ko nātou ʼaē ʼe tokakaga ʼo taupau te hahaʼi matutuʼa, ʼe mole nātou toe tuʼania naʼa līʼakina nātou ʼi tonatou temi vaivai. ʼE fakapapau fēnei mai e te Tohi-Tapu: “Ko te nefesi ʼaē ʼe manavaʼofa ʼe sino lelei anai, pea ko ʼaē ʼe lahi tana fakavai niʼihi, ʼe toe lahi anai tona fakavai.”—Tāʼaga Lea 11:25.
20, 21. Koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe nātou taupau lelei te hahaʼi matutuʼa, pea koteā anai te meʼa ʼe tonu ke tou fai?
20 ʼE fakapale e Sehova te fānau pea mo te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua, pea mo ʼihi Kilisitiano ʼaē ʼe nātou taupau lelei tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē kua matutuʼa. ʼE ʼalutahi te faʼahiga fai ʼaia mo te tāʼaga lea ʼaenī: “Ko ia ʼaē ʼe ina fakahā te ʼofa kia ia ʼe veliveli, ʼe ina tokagaʼi ia Sehova, pea ko Ia ʼe ina liufaki anai kia te ia.” (Tāʼaga Lea 19:17) Kapau ko te ʼofa ʼe ina uga tatou ke tou ʼofa ki ʼaē ʼe vaivai pea mo masiva, ʼe faka ʼuhiga e te ʼAtua te ʼu taʼi ʼofa ʼaia ohage ko hona maʼua ke ina huʼi mai kia tatou ʼaki ni ʼu tapuakina. ʼE ina toe huʼi mai foki te ʼofa ʼaē neʼe tou fai ki totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane matutuʼa, ʼaē ʼe tokolahi ia nātou ‘ ʼe māsisiva ʼo ʼuhiga mo te malamanei kae ʼe nātou koloaʼia ʼi te tui.’—Sakopo 2:5.
21 ʼE lahi ʼaupito te ʼu tapuakina ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua! Ohage ko te maʼuli heʼegata. Maʼa te tokolahi ʼo te ʼu kaugana ʼa Sehova, ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele, pea ʼe molehi ai anai te ʼu fua kovi ʼo te agahala, pea ko nātou kua matutuʼa ʼaē ʼe nonofo agatonu ʼe nātou toe maʼu anai tonatou mālohi ʼo tonatou temi tūpulaga. (Apokalipesi 21:3-5) ʼI tatatou fakatalitali ki te temi fakafiafia ʼaia, ʼofa pe ke tou haga fakahoko totatou maʼua faka Kilisitiano ʼaē ko te taupau lelei ʼo te hahaʼi matutuʼa.
[Kiʼi nota]
a ʼO ʼuhiga mo he ʼu tokoni ʼe ʼaoga moʼo taupau he ʼu mātuʼa kua matutuʼa, vakaʼi te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 8 ʼo Fepualio 1994, ʼi te pasina 3 ki te 10.
Koteā Takotou ʼu Tali?
• ʼE lava feafeaʼi ki te fānau ke nātou fakaʼapaʼapa ki tanatou ʼu mātuʼa kua matutuʼa?
• ʼE fakahā feafeaʼi e te kau tagata ʼāfea ia tanatou leleiʼia te ʼu ōvi ʼaē kua matutuʼa ʼi te faga ōvi?
• Koteā te meʼa ʼe lava fai e te kau Kilisitiano takitokotahi moʼo fakahā tanatou tokaga moʼoni ki te hahaʼi matutuʼa?
• Koteā te ʼu tapuakina ʼe tou maʼu mokā tou taupau lelei te kau Kilisitiano ʼaē kua matutuʼa?
[Talanoa ʼo te pasina 17]
Neʼe Ina Taupau Tana ʼu Mātuʼa
Ko Philip neʼe kau ʼi te kau gāue laga fale ʼi Lipelia ʼi te taʼu 1999, pea neʼe maʼu logo ʼe mahaki kovi tana matuʼa. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē neʼe mole lava taupau tokotahi e tana faʼe, neʼe toe liliu ia Philip ki tana ʼu mātuʼa ke fai he fakatuʼutuʼu ke vakaʼi tana tāmai e he ʼu tōketā.
ʼI tana manatuʼi te meʼa ʼaia, ʼe fakamatala fēnei mai e Philip: “Neʼe mole faigafua taku toe liliu kiō ʼoku, kae neʼe ʼau ʼiloʼi ko toku maʼua ʼuluaki neʼe ko te taupau ʼo taku ʼu mātuʼa.” Hili te ʼu taʼu e tolu, neʼe ina maʼu te tahi nofoʼaga lelei maʼa tana ʼu mātuʼa, pea ʼaki te tokoni ʼa te kau Kilisitiano ʼo te koga meʼa ʼaē ʼe nofo ai, neʼe nātou gaohi te nofoʼaga ke faigafua te taupau ʼo tana tāmai.
ʼI te temi nei, kua feala leva ki te faʼe ʼa Philip ke tokaga ki te mahaki faigataʼa ʼaia ʼo tana tāmai. Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe tali e Philip ke ʼalu ʼo kau ki te kau gāue temi katoa ʼi te Petele ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Masetonia.
[Talanoa ʼo te pasina 19]
Neʼe Nātou Tokaga Kia Ia
Ko te tuagaʼane ko Ada, ʼaē kua taʼu 85 pea ʼe nofo ʼi Ositalalia, neʼe mole kei feala hana feʼaluʼaki heʼe kua mahamahaki, koia neʼe fakatuʼutuʼu ai leva e te kau tagata ʼāfea ke nātou tokoni ki ai. Neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke ʼi ai he ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼe nātou ʼolo ʼo tokoni ki ai. Neʼe fiafia te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane ʼaia ʼi te fai ʼo te ʼu gāue ohage ko te fai menasi, mo te fai fō, mo te kuka pea mo te fai ʼo te ʼu fakatau.
Neʼe kamata te tokoni ʼaia kua teitei hili kiai te ʼu taʼu e hogofulu. ʼO aʼu mai ki te temi nei, ko te toko 30 tupu kau Fakamoʼoni ʼe nātou fetokoniʼaki moʼo taupau ʼo Ada. ʼE nātou haga ʼaʼahi ia ia, mo nātou lau fakatahi ia te ʼu tohi faka Tohi-Tapu, mo nātou fakamatala age ia te tuputupu fakalaumālie ʼo nātou ʼo te kokelekasio, pea mo faikole tuʼumaʼu mo ia.
Neʼe fakamatala fēnei e te tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio: “Maʼa nātou ʼaē ʼe nātou taupau ia Ada ʼe ko he pilivilesio lahi hanatou tokoni ki ai. Tokolahi neʼe malave kia nātou tana gāue agatonu lolotoga te ʼu taʼu e hogofulu tupu, koia ʼaē neʼe nātou fia taupau ai ia ia.”
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼE tou ʼofa lahi koa ki ʼatatou ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa?
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼE feala kia tatou fuli ʼi te kokelekasio ke tou fakahā totatou ʼofa kia nātou kua matutuʼa