“ ʼE Fakatuʼuake Anai Te Kau Mate”
“Heʼe pupuhi anai te fakatagi, pea ʼe fakatuʼuake anai te kau mate kua nātou heʼepopo, pea ʼe tou fetogi anai.”—1 Kolonito 15:52.
1, 2. (a) Koteā te fakapapau fakaloto fīmālie ʼaē neʼe fai ʼaki te polofeta ko Osea? (b) ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe lotolelei e te ʼAtua ke ina toe fakamaʼuli te kau mate?
KUA mate koa he tahi neʼe koutou ʼofa ki ai? Kapau koia, pea kua koutou ʼiloʼi pe koteā te mamahi ʼaē ʼe kita logoʼi mokā mate he tahi. Kae ʼe maʼu e te kau Kilisitiano te fakaloto fīmālie ʼi te fakapapau ʼaenī ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ʼaki te polofeta ko Osea: “ ʼE ʼau toe totogi anai nātou mai te nima ʼo te Seole; ʼe ʼau toe ʼaumai anai ia nātou mai te mate. Ê Mate, ʼe ʼifea koa tau ʼu ʼakau māsila? Ê Seole, ʼe ʼifea koa tou mālohi fakaʼauha?”—Osea 13:14.
2 Kia nātou ʼaē ʼe lotolotolua, ʼe mole fakapotopoto te manatu ʼaē ʼe ʼui e toe maʼuʼuli anai te kau mate. Kae ʼe tou ʼiloʼi ʼe feala ki te ʼAtua Māfimāfi ke ina fakahoko te milakulo ʼaia! Ko te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ʼe ko te ʼiloʼi ʼaē peʼe lotolelei ia Sehova ke ina toe fakamaʼuli te kau mate. Neʼe fehuʼi fēnei e te tagata agatonu ko Sopo: “Ka mate he tagata mālohi, ʼe feala koa ke toe maʼuli?” Pea neʼe ina fai te tali fakaloto fīmālie ʼaenī: “ ʼE ke pāui anai pea ʼe ʼau tali atu anai. ʼE ke holi mālohi anai ki te gāue ʼo tou ʼu nima.” (Sopo 14:14, 15) Ko te kupu “holi mālohi,” ʼe faka ʼuhiga ki he fakaʼamu peʼe ko he holi lahi. (Vakaʼi ia Pesalemo 84:2.) Ei, ʼe fakaʼamu ʼaupito ia Sehova ke ina fakahoko te fakatuʼuake—ʼe holi ke toe sio ki te kau agatonu ʼaē kua mamate, ʼaē ʼe mole galo kia ia.—Mateo 22:31, 32.
ʼE Fakamahino Lelei e Sesu Te Fakatuʼuake
3, 4. (a) Koteā te fakamahino ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake? (b) He koʼe neʼe fakatuʼuake ia Sesu ʼi te laumālie, kae mole fakatuʼuake ʼi te kakano?
3 Ko te ʼu tagata tui ʼo te temi muʼa ohage ko Sopo, neʼe mole nātou mahino katoa ki te fakatuʼuake. Neʼe ko Sesu Kilisito ʼaē neʼe ina fakamahino lelei te ʼamanaki fakatalakitupua ʼaia. Neʼe ina fakahā tona tuʼulaga maʼuhiga ʼi te faʼahi ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko ʼaē ʼe tui ki te ʼAlo, ʼe ina maʼu te maʼuli heʼegata.” (Soane 3:36) ʼE nātou maʼuʼuli anai ʼifea? Maʼa te tokolahi ʼo te hahaʼi tui, ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼi te kele. (Pesalemo 37:11) Kae neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “ ʼAua naʼa ke manavasiʼi, kiʼi faga ōvi, heʼe ko takotou Tāmai neʼe ina leleiʼia te foaki atu ʼo te puleʼaga kia koutou.” (Luka 12:32) Ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ko he puleʼaga ʼi selo. Koia, ko te faka ʼuhiga ʼo te fakapapau ʼaia ko te “kiʼi faga ōvi” ʼe nātou fakatahi anai mo Sesu ʼi selo ʼi tonatou ʼuhiga laumālie. (Soane 14:2, 3; 1 Petelo 1:3, 4) ʼE ko he ʼamanaki faka kolōlia! Ki muli age, neʼe fakahā e Sesu ki te ʼapositolo ko Soane ʼe toko 144 000 “te kiʼi faga ōvi” ʼaia.—Fakahā 14:1.
4 Kae ʼe lava hū feafeaʼi te toko 144 000 ki te kolōlia ʼaē ʼi selo? Ko Sesu neʼe ina “foaki te mālamagia ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te heʼepopo ʼaki te logo lelei.” ʼAki tona taʼataʼa, neʼe ina avahi “he ala foʼou pea mo maʼuli” ki te lagi. (2 Timoteo 1:10; Hepeleo 10:19, 20) ʼUluaki, neʼe mate ohage ko tona fakakikite e te Tohi-Tapu. (Isaia 53:12) Pea ohage ko tona ʼui e te ʼapositolo ko Petelo ki muli age, “ko te Sesu ʼaia, neʼe fakatuʼuake e te ʼAtua.” (Gāue 2:32) Kae neʼe mole toe fakatuʼuake ia Sesu ʼi te kakano. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te pane ʼaē ka ʼau foaki anai ʼe ko toku kakano moʼo te maʼuli ʼo te malamanei.” (Soane 6:51) Kapau neʼe ina toe toʼo tona sinoʼi tagata, pea neʼe mole ʼi ai he ʼuhiga ʼo te sakilifisio ʼaia. Koia ko Sesu neʼe “matehi ia ʼi te kakano, kae . . . toe fakamaʼuli ia ʼi te laumālie.” (1 Petelo 3:18) Pea ko Sesu neʼe ina “maʼu he ʼāteaina heʼegata maʼa tatou,” ko tona faka ʼuhiga maʼa te “kiʼi faga ōvi.” (Hepeleo 9:12) Neʼe ina momoli ki te ʼAtua te maʼuhiga ʼo tona maʼuli haohaoa maʼa te agahala ʼo te malamanei, pea neʼe ʼuluaki maʼu te ʼu fua lelei ʼo te totogi ʼaia e te toko 144 000.
5. Koteā te ʼamanaki ʼaē neʼe toe maʼu foki e te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼi te ʼuluaki sēkulō?
5 ʼE mole ko Sesu tokotahi ʼaē neʼe tonu ke fakatuʼuake ki te maʼuli ʼi selo. Neʼe ʼui e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Loma, neʼe fakanofo nātou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni ke nātou liliu ko te ʼu foha ʼo te ʼAtua, pea mo nātou maʼu fakatahi te tofiʼa mo Kilisito mo kapau ʼe nātou taupau maʼu tonatou ʼuhiga fakanofo ʼo nātou kātaki ʼo aʼu ki te fakaʼosi. (Loma 8:16, 17) Neʼe toe fakamahino fēnei e Paulo: “Kapau ʼe tou liliu ʼo tahi mo ia ʼi te tatau ʼo tona mate, pea ʼe mahino ia ʼe tou toe tahi anai mo ia ʼi te tatau ʼo tona fakatuʼuake.”—Loma 6:5.
ʼE Ina Tauʼi Te Mole Tui Ki Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake
6. ʼI Kolonito, he koʼe neʼe mole tui te hahaʼi ki te fakatuʼuake, pea koteā ʼaē neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo?
6 Ko te fakatuʼuake ʼe kau ki te ʼu “akonaki tāfito” ʼo te Lotu Faka Kilisitiano. (Hepeleo 6:1, 2) Kae ko te hahaʼi ʼo Kolonito neʼe nātou fakafeagai ki te akonaki ʼaia. Ko ʼihi ʼi te kokelekasio, ʼaē ʼe mahino ia neʼe nātou tui ki te ʼu filosofia faka Keleka, neʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼE mole he fakatuʼuake ʼo te kau mate.” (1 Kolonito 15:12) ʼI te logo ʼa te ʼapositolo ko Paulo ki te ʼu palalau ʼaia, neʼe ina tauʼi ai te mole tui ʼa te hahaʼi ki te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake, tāfito te ʼamanaki ʼo te kau Kilisitiano fakanofo. Tou vakavakaʼi te ʼu palalau ʼa Paulo ʼaē ʼe tuʼu ia 1 Kolonito kapite 15. ʼE koutou fakatokagaʼi anai te ʼaoga ʼaē ke koutou lau fuli te kapite, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe kole atu ke koutou fai ʼi te ʼuluaki alatike.
7. (a) Koteā te faʼahi tāfito ʼaē neʼe fakatokagaʼi e Paulo? (b) Ko ai ʼaē neʼe sio kia Sesu ʼi tona ʼosi fakatuʼuake?
7 ʼI te ʼu ʼuluaki vaega e lua ʼo 1 Kolonito kapite 15, ʼe fakahā fēnei e Paulo te kupu tāfito ʼo tana ʼu palalau: “ ʼU tēhina, ʼe ʼau fakahā atu te logo lelei ʼaē neʼe ʼau tala atu kia koutou, ʼaē neʼe koutou toe tali foki, pea mo koutou nonofo ai, ʼaē ʼe toe lolotoga hāofaki ai koutou, . . . kapau ʼe mole feiā, pea kua noa takotou tui.” Kapau neʼe mole haga nofo maʼu te kau Kolonito ʼi te logo lelei, pea neʼe vaʼiganoa tanatou tali te moʼoni. Neʼe toe hoko atu fēnei e Paulo: “Neʼe ʼau fakahā atu ʼi te ʼu ʼuluaki meʼa, te meʼa ʼaē neʼe ʼau toe tali mo ʼau, ʼaē neʼe mate ia Kilisito maʼa tatatou ʼu agahala ʼo mulimuli ki te Folafola; pea neʼe ʼavaifo, ei, pea fakatuʼuake ʼi te tolu ʼaho ʼo mulimuli ki te Folafola; pea neʼe hā kia Sefasi, pea ki te toko hogofulu-ma-lua. ʼOsi ʼaia pea neʼe hā ki te ʼu tēhina e toko nimageau tupu ʼi he temi e tahi, tokolahi ia nātou ʼe kei [nātou maʼuʼuli] ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī, kae ko ʼihi kua momoe ʼi te mate. ʼOsi ʼaia pea neʼe hā kia Sake, pea ki te ʼu ʼapositolo fuli; kae neʼe toe hā fakamuli kia ʼau, ohage ki he tahi neʼe fānauʼi tautonu.”—1 Kolonito 15:3-8.
8, 9. (a) ʼE maʼuhiga feafeaʼi te tui ki te fakatuʼuake? (b) Ko te lagi lakaga fea ʼaē neʼe hā ai ia Sesu ki “te ʼu tēhina e toko nimageau tupu”?
8 Kia nātou ʼaē neʼe nātou tali te logo lelei, neʼe mole nātou filifili peʼe nātou tui peʼe kailoa ki te fakatuʼuake. Neʼe tokolahi ia nātou ʼaē neʼe nātou sio pea mo fakamoʼoni ko “Kilisito neʼe mate maʼa tatatou ʼu agahala” pea kua fakatuʼuake. Ia nātou ʼaia neʼe kau ai ia Sefasi, ʼaē ʼe tou ʼiloʼi lelei ʼi tona higoa ko Petelo. ʼI te ʼosi fakafisi ʼa Petelo kia Sesu ʼi te po ʼaē neʼe lavakiʼi ai pea mo puke ai, ʼe mahino ia neʼe loto fīmālie ʼaupito ʼi te hā age ʼa Sesu kia ia. “Ko te toko hogofulu-ma-lua,” te kau ʼapositolo, neʼe toe ʼaʼahi foki mo nātou e Sesu ʼi tona ʼosi fakatuʼuake—pea ʼe mahino papau ia ko te meʼa ʼaia neʼe tokoni kia nātou ke nātou tauʼi tanatou mataku pea ke nātou liliu ko te kau fakamoʼoni lototoʼa ʼo te fakatuʼuake ʼo Sesu.—Soane 20:19-23; Gāue 2:32.
9 Neʼe toe hā ia Kilisito ki te hahaʼi ʼe kaugamālie age, “te ʼu tēhina ʼe toko nimageau tupu.” Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ko Kalilea pe ʼaē neʼe kaugamālie ai te kau tisipulo ʼa Sesu, ʼe lagi ko te lakaga ʼaia ʼaē ʼe fakamatala ia Mateo 28:16-20, ʼaē neʼe fakatotonu ai e Sesu ke fai he ʼu tisipulo. ʼE mahino ia neʼe ko he fakamoʼoni mālohi neʼe foaki e te ʼu hahaʼi ʼaia. Ko ʼihi neʼe kei maʼuʼuli ʼi te taʼu 55 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe tohi ai e Paulo tana ʼuluaki tohi ʼaia ki te kau Kolonito. Kae koutou fakatokagaʼi, neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē kua mamate ʼe nātou “momoe ʼi te mate.” Neʼe mole heʼeki fakatuʼuake nātou ke nātou maʼu tonatou fakapale ʼaē ʼi selo.
10. (a) Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te fakatahi fakamuli ʼa Sesu mo tana ʼu tisipulo? (b) Neʼe hā feafeaʼi ia Sesu kia Paulo “ohage ki he tahi neʼe fānauʼi tautonu”?
10 Ko te tahi tagata neʼe sio ki te fakatuʼuake ʼo Sesu neʼe ko Sake, te tama ʼa Sosefo pea mo Malia, faʼe ʼa Sesu. ʼI muʼa ʼo te fakatuʼuake ʼo Sesu, ʼe tou ʼiloʼi neʼe mole tui ia Sake kia te ia. (Soane 7:5) Kae ʼi te ʼosi hā ʼa Sesu kia ia, neʼe tui ai ia Sake pea neʼe lagi kau ki te fakatafoki ʼo tana tahi ʼu tēhina. (Gāue 1:13, 14) ʼI tana fakatahi fakamuli mo tana ʼu tisipulo, ʼi te lakaga ʼaē neʼe ʼamanaki hake ai ki selo, neʼe fakatotonu e Sesu ke nātou liliu ko tana “ ʼu fakamoʼoni . . . ʼo kaku ki te potu taupotu ʼo te kele.” (Gāue 1:6-11) Ki muli age, neʼe hā kia Saulo ʼo Talesi, ʼaē neʼe ina fakatagaʼi te kau Kilisitiano. (Gāue 22:6-8) Neʼe hā ia Sesu kia Saulo “ohage ki he tahi neʼe fānauʼi tautonu.” Neʼe hage ia neʼe kua fakatuʼuake ia Saulo ki te maʼuli fakalaumālie pea neʼe feala ke sio ki te kolōlia ʼo te ʼAliki ʼi te ʼu sēkulō ʼi muʼa ʼo te temi ʼaē neʼe tonu ke hoko ai te fakatuʼuake ʼaia. Neʼe fakagata atu aipe e Saulo tana fakafeagai mālohi ki te kokelekasio faka Kilisitiano pea neʼe hoko ai te fetogi maʼuhiga kia ia. (Gāue 9:3-9, 17-19) Neʼe liliu ia Saulo ko te ʼapositolo ko Paulo, ia ia ʼaē neʼe lahi ʼaupito tana lagolago ki te tui faka Kilisitiano.—1 Kolonito 15:9, 10.
ʼE Maʼuhiga Te Tui Ki Te Fakatuʼuake
11. Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo ʼe hala te lau ʼaē “ ʼE mole he fakatuʼuake”?
11 Koia, ʼe lahi te ʼu meʼa neʼe fakamoʼoni ki te fakatuʼuake ʼa Sesu. ʼE ʼui fēnei e Paulo: “Kapau ʼe faka mafola ko Kilisito kua fakatuʼuake mai te mate, he koʼe koa ko ʼihi ia koutou ʼe koutou lau ʼe mole he fakatuʼuake ʼa te kau mate?” (1 Kolonito 15:12) Ko te ʼu hahaʼi ʼaia neʼe mole gata ʼaki pe tanatou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, kae neʼe nātou toe tala fakahāhā foki tanatou mole tui ki te faʼahi ʼaia. Koia ʼe fakahā ai e Paulo ʼe hala tanatou fakakaukau. ʼE ina ʼui, kapau neʼe mole fakatuʼuake ia Kilisito, pea ko te logo ʼaē ʼe tala e te kau Kilisitiano ʼe ko he loi, pea ko nātou ʼaē neʼe nātou fakamoʼoni ki te fakatuʼuake ʼa Kilisito ʼe ko he ʼu “fakamoʼoni loi ʼa te ʼAtua.” Kapau neʼe mole fakatuʼuake ia Kilisito, pea neʼe mole he totogi neʼe foaki ki te ʼAtua; pea ‘ ʼe kei nonofo te kau Kilisitiano ʼi tanatou ʼu agahala.’ (1 Kolonito 15:13-19; Loma 3:23, 24; Hepeleo 9:11-14) Pea ko te kau Kilisitiano ʼaē “kua momoe ʼi te mate,” ko ʼihi neʼe mamate faka maletile, neʼe mamate kae neʼe mole hanatou ʼamanaki moʼoni. ʼE mahino ia neʼe ko he meʼa fakaʼofaʼofa ki te kau Kilisitiano mo kanapaula neʼe mole hanatou ʼamanaki ki te temi ka haʼu! ʼE hage leva ia neʼe mole he ʼuhiga ʼo tanatou ʼu mamahi.
12. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakahigoaʼi ʼo Kilisito ko “te ʼu polopolo ʼo nātou ʼaē kua momoe ʼi te mate”? (b) Koteā ʼaē neʼe fai e Kilisito moʼo faka fealagia te fakatuʼuake?
12 Kae neʼe mole koia ʼaia. ʼE toe hoko atu fēnei e Paulo: “Kua fakatuʼuake ia Kilisito mai te mate.” Pea ina toe ʼui ko Sesu “te ʼu polopolo ʼo nātou ʼaē kua momoe ʼi te mate.” (1 Kolonito 15:20) ʼI te temi ʼaē neʼe fakalogo ai te kau Iselaelite ʼo foaki tanatou ʼu ʼuluaki fua kia Sehova, neʼe ina tapuakina nātou ʼaki he taʼukai lahi. (Ekesote 22:29, 30; 23:19; Tāʼaga Lea 3:9, 10) ʼI tana fakahigoaʼi ia Kilisito ko “te ʼu polopolo,” ʼe faka ʼuhiga ai e Paulo ʼe ʼi ai he tahi ʼu hahaʼi ʼe fakatuʼuake anai ki te maʼuli ʼaē ʼi selo. ʼE ʼui fēnei e Paulo: “Koteʼuhi neʼe hoko te mate ʼaki he tagata, ʼo toe feiā aipe ko te fakatuʼuake ʼo te kau mate ʼe hoko ʼaki he tagata. Ohage pe ko te mamate ʼa te hahaʼi fuli ia Atama, ʼo toe feiā aipe, ko te hahaʼi fuli ʼe toe fakamaʼuli anai ia Kilisito.” (1 Kolonito 15:21, 22) Neʼe faka fealagia e Sesu ke hoko te fakatuʼuake, ʼi tana foaki tona maʼuli ko he totogi, ʼo ina faka fealagia ai ki te hahaʼi ke nātou ʼāteaina mai tanatou nonofo popūla ʼi te agahala pea mo te mate.—Kalate 1:4; 1 Petelo 1:18, 19.a
13. (a) Neʼe hoko ʼi te temi fea te fakatuʼuake ki selo? (b) He koʼe ko ʼihi kau fakanofo ʼe mole nātou “momoe ʼi te mate”?
13 ʼE toe hoko atu fēnei e Paulo: “Kae ʼe takitahi pe ʼi tona lakaga: ko Kilisito te ʼu polopolo pea hoko atu ai mo nātou ʼa Kilisito lolotoga tona ʼafio.” (1 Kolonito 15:23) Neʼe fakatuʼuake ia Kilisito ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi. Kae ko tana ʼu tisipulo fakanofo—“[ia] nātou ʼa Kilisito”—neʼe tonu ke nātou talitali ke hili he kiʼi temi nounou ʼi te ʼosi ʼafio hau ʼa Sesu, ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 1914 ohage ko tona fakahā e te lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu. (1 Tesalonika 4:14-16; Fakahā 11:18) E feafeaʼi kia nātou ʼaē ʼe kei maʼuʼuli anai lolotoga tona ʼafio hau ʼaia? ʼE ʼui fēnei e Paulo: “Koʼeni! ʼE ʼau tala atu te meʼa fakalilo taputapu: ʼe mole tou momoe fuli anai ʼi te mate, kae ʼe tou fetogi fuli anai, ʼi te moʼi temi pe ʼaia, ʼi te kemoʼi ʼo te mata, ʼi te lolotoga ʼo te fakatagi fakaʼosi ʼo te meʼa pupuhi. Heʼe pupuhi anai te fakatagi pupuhi, pea fakatuʼuake anai te kau mate kua nātou heʼepopo, pea ʼe tou fetogi anai.” (1 Kolonito 15:51, 52) ʼE hā lelei mai, ʼe mole talitali fuli te kau fakanofo ʼi te faitoka, ki he fakatuʼuake. Heʼe ko nātou ʼaē ʼe mamate lolotoga te ʼafio ʼa Kilisito ʼe nātou fetogi ʼi te moʼi temi pe ʼaia.—Fakahā 14:13.
14. ʼO ʼuhiga mo te kau fakanofo, e feafeaʼi tanatou “papitema ke nātou liliu ko he kau mate”?
14 ʼE fehuʼi fēnei e Paulo: “Heʼe kapau ʼe mole hoko, pea koteā ʼaē ka fai e nātou ʼaē ʼe papitema ke nātou liliu ko he kau mate? Kapau ʼe mole fakatuʼuake te kau mate, pea he koʼe koa ʼe toe papitemaʼi mo nātou ke nātou liliu [ko he kau mate]? He koʼe koa ʼe mātou toe tuʼutāmakiʼia mo mātou ʼi te hola fuli pe?” (1 Kolonito 15:29, 30) Neʼe mole fia ʼui e Paulo ʼe papitemaʼi te hahaʼi maʼuʼuli maʼa te kau mate, ohage ko tona fakaliliu ʼi ʼihi Tohi-Tapu. Ei, ko te papitema ʼe pipiki ki te gāue faka Kilisitiano ʼaē ko te fai ʼo ni ʼu tisipulo, pea ko te ʼu nefesi mate ʼe mole feala ke nātou liliu ko he ʼu tisipulo. (Soane 4:1) Kae neʼe talanoa ia Paulo ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼaē ʼe maʼuʼuli, ʼaē ko te tokolahi ohage ko ia, neʼe nātou ‘tuʼutāmakiʼia ʼi te hola fuli pe.’ Ko te kau Kilisitiano fakanofo neʼe nātou ‘papitema ʼi te mate ʼo Kilisito.’ (Loma 6:3) Talu mai tonatou fakanofo, neʼe “papitemaʼi” nātou, ko tona faka ʼuhiga, ko tonatou maʼuli ʼe iku anai ki he mate ohage ko te mate ʼa Kilisito. (Maleko 10:35-40) ʼE nātou mamate ʼaki te ʼamanaki ʼaē ki te fakatuʼuake faka kolōlia ʼaē ki selo.—1 Kolonito 6:14; Filipe 3:10, 11.
15. Koteā te ʼu tuʼutāmaki ʼaē neʼe lagi hoko kia Paulo, pea he koʼe neʼe maʼuhiga kia ia te tui ki te fakatuʼuake ke feala hana kātakiʼi te ʼu tuʼutāmaki ʼaia?
15 ʼI te temi leva ʼaenī, ʼe fakamahino e Paulo neʼe lahi te ʼu tuʼutāmaki ʼaē neʼe hoko kia ia, ʼo feala ai hana ʼui: “ ʼI te ʼaho fuli pe ʼe feala ke ʼau mate.” Ke ʼaua naʼa ʼui e ʼihi ʼe fakalalahiʼi e Paulo te meʼa ʼaē neʼe hoko kia ia, ʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE ʼau fakamoʼoni kiai ʼaki te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe ʼau maʼu ke ʼau faka kolōliaʼi koutou, ʼu tēhina, ia Kilisito Sesu totatou ʼAliki.” ʼE fakaliliu fēnei te vaega ʼaia ʼi te Tohi-Tapu ʼo Jérusalem: “ ʼI te ʼaho fuli pe ʼe feala ke ʼau mate, pea ʼe ʼau fakamoʼoni kiai, ʼu tēhina, heʼe ʼau fiafia ia koutou ia Kilisito Sesu totatou ʼAliki.” ʼI te ʼu tuʼutāmaki ʼaē neʼe tau mo ia, ʼe talanoa ia Paulo ʼi te vaega 32 ki tana ‘tauʼi te ʼu manu fekai ʼi Efesi.’ Ko te meʼa ʼaē neʼe tau fai e te kau Loma, neʼe nātou ʼave te hahaʼi ʼaē neʼe nātou maumauʼi te lao, ke kai e te ʼu manu fekai ʼi te ʼu malaʼe faigaoʼi. Kapau neʼe tauʼi e Paulo te ʼu manu fekai moʼoni, pea ʼe mahino ia neʼe hāo ʼaki pe te tokoni ʼa Sehova. Kanapaula neʼe mole ʼamanaki ʼe toe fakatuʼuake anai, pea ʼe mahino ia neʼe mole ko he aga fakapotopoto kia ia hana tali ke hoko kia ia he tuʼutāmaki feiā. Kapau neʼe mole ʼamanaki ʼe toe fakatuʼuake anai, pea ʼe mahino ia neʼe mole he ʼaoga ke ina kātakiʼi te ʼu ʼahiʼahi pea mo ina fai he ʼu sakilifisio ʼi tana tauhi ki te ʼAtua. ʼE ʼui fēnei e Paulo: “Kapau ʼe mole tonu ke fakatuʼuake te kau mate, ‘tou kakai pea mo ʼiʼinu, heʼe tou mamate anai ʼapogipogi.’ ”—1 Kolonito 15:31, 32; vakaʼi ia 2 Kolonito 1:8, 9; 11:23-27.
16. (a) ʼE lagi haʼu maifea te palalau ʼaē “tou kakai pea mo ʼiʼinu, heʼe tou mamate anai ʼapogipogi”? (b) Koteā te ʼu tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko mo kapau ʼe tou manatu feiā?
16 Neʼe lagi fakaʼaogaʼi e Paulo te vaega ʼo Isaia 22:13, ʼaē ʼe talanoa ai ki te faka tui ʼa te hahaʼi talagataʼa ʼo Selusalemi ki te kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko. Pe neʼe lagi manatu ki te ʼu akonaki ʼo te kau Epikula, ʼaē neʼe nātou fakafisi ʼe ʼi ai he ʼamanaki ʼi te hili ʼo te mate pea neʼe nātou tui ko te meʼa ʼaē ʼe lelei tāfito ʼi te maʼuli, ʼe ko te ʼu fakafiafia fakasino. Tatau aipe pe koteā te faʼahi ʼaē neʼe manatu kiai, kae ko te manatu faka filosofia ʼaē ʼe ina ʼui ke tou “kakai pea mo ʼiʼinu,” neʼe mole ko he manatu ia ʼe haʼu mai te ʼAtua. Koia, ʼe fai ai e Paulo te fakatokaga ʼaenī: “ ʼAua naʼa koutou hēʼia. Ko te ʼu fakakaugā kovi ʼe nātou fakatupu kovi ki te ʼu agamāhani ʼaē ʼe lelei.” (1 Kolonito 15:33) ʼI te temi ʼaia, neʼe feala ke kita tuʼutāmaki mokā kita fakakaugā mo te hahaʼi ʼaē neʼe mole nātou tui ki te fakatuʼuake. Ko te ʼu fakakaugā kovi ʼaia neʼe tupu ai te ʼu fihifihia ʼaē neʼe tonu ke fakatokatoka e Paulo ʼi te kokelekasio ʼo Kolonito, ohage ko te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te ʼu felāveʼi fakasino, mo te ʼu maveuveu, mo te ʼu tēhina ʼaē neʼe nātou ʼave tonatou ʼu tēhina ke fakamāuʼi ʼi te ʼu telepinale, pea mo tanatou mole fakaʼapaʼapa ki te Taumafa ʼo te ʼAliki.—1 Kolonito 1:11; 5:1; 6:1; 11:20-22.
17. (a) Koteā te fakaloto mālohi ʼaē neʼe fai e Paulo ki te kau Kolonito? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou tali kiai?
17 Koia ʼe foaki e Paulo ki te kau Kolonito te fakaloto mālohi ʼaenī: “Koutou ʼaʼala pea ke mālama takotou ʼatamai ʼo koutou mulimuli ki te faitotonu, pea ʼaua naʼa koutou fai te agahala, koteʼuhi ʼe mole maʼu e ʼihi te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. ʼE ʼau palalau feiā ke tupu ai hakotou ufiufi.” (1 Kolonito 15:34) Ko ʼihi ʼi tanatou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake neʼe tupu ʼaki ai te nenefu ʼo tanatou sio ʼi te faʼahi fakalaumālie, ohage neʼe nātou konahia. Koia neʼe tonu ai ke nātou ʼaʼala, ke mālama tanatou ʼatamai. ʼE toe feiā mo te kau Kilisitiano fakanofo ia ʼaho nei, ʼe tonu ke nātou nonofo ʼalaʼala ʼi te faʼahi fakalaumālie, ke mole nātou mulimuli ki te ʼu manatu lotolotolua ʼo te mālama. ʼE tonu ke nātou pipiki maʼu ki tanatou ʼamanaki ki te fakatuʼuake ki selo. Kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu fehuʼi ʼe tonu ke tou tali kiai—ʼo ʼuhiga mo te kau Kolonito ʼo te temi ʼaia pea mo tatou ʼi te temi nei. Ohage la, e feafeaʼi te fakatuʼuake ʼo te toko 144 000 ke nātou ʼolo ki selo? Pea e feafeaʼi ki te lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe kei nonofo ʼi te faitoka pea mole nātou ʼamanaki ke ʼolo ki selo? Koteā anai te faka ʼuhiga ʼo te fakatuʼuake maʼa te hahaʼi ʼaia? ʼE tou vakavakaʼi anai ʼi tatatou alatike ʼaē ka hoa mai, te ʼu palalau fakaʼosi ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake.
[Nota ʼi te lalo pasina
a Koutou vakaʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 15 ʼo Fepualio 1991, ʼaē ʼe palalau ai ki te totogi.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
◻ Koteā te fakamahino ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake?
◻ Ko ai ia nātou ʼaē neʼe nātou sio ki te kua fakatuʼuake ʼa Kilisito?
◻ He koʼe neʼe fakafihiʼi te akonaki ʼo te fakatuʼuake, pea koteā te tali ʼaē neʼe fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
◻ He koʼe neʼe maʼuhiga ki te kau Kilisitiano fakanofo ke nātou tui ki te fakatuʼuake?
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe fakamoʼoni ʼaki te ʼofafine ʼo Sailusi neʼe feala ke hoko te fakatuʼuake
[Paki ʼo te pasina 16, 17]
Kapau neʼe mole nātou maʼu te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake, pea neʼe mole he ʼuhiga ʼo te mate faka maletile ʼa te kau Kilisitiano agatonu