-
“ʼE Fakatuʼuake Anai Te Kau Mate”Te Tule Leʼo—1998 | Sulio 1
-
-
7. (a) Koteā te faʼahi tāfito ʼaē neʼe fakatokagaʼi e Paulo? (b) Ko ai ʼaē neʼe sio kia Sesu ʼi tona ʼosi fakatuʼuake?
7 ʼI te ʼu ʼuluaki vaega e lua ʼo 1 Kolonito kapite 15, ʼe fakahā fēnei e Paulo te kupu tāfito ʼo tana ʼu palalau: “ ʼU tēhina, ʼe ʼau fakahā atu te logo lelei ʼaē neʼe ʼau tala atu kia koutou, ʼaē neʼe koutou toe tali foki, pea mo koutou nonofo ai, ʼaē ʼe toe lolotoga hāofaki ai koutou, . . . kapau ʼe mole feiā, pea kua noa takotou tui.” Kapau neʼe mole haga nofo maʼu te kau Kolonito ʼi te logo lelei, pea neʼe vaʼiganoa tanatou tali te moʼoni. Neʼe toe hoko atu fēnei e Paulo: “Neʼe ʼau fakahā atu ʼi te ʼu ʼuluaki meʼa, te meʼa ʼaē neʼe ʼau toe tali mo ʼau, ʼaē neʼe mate ia Kilisito maʼa tatatou ʼu agahala ʼo mulimuli ki te Folafola; pea neʼe ʼavaifo, ei, pea fakatuʼuake ʼi te tolu ʼaho ʼo mulimuli ki te Folafola; pea neʼe hā kia Sefasi, pea ki te toko hogofulu-ma-lua. ʼOsi ʼaia pea neʼe hā ki te ʼu tēhina e toko nimageau tupu ʼi he temi e tahi, tokolahi ia nātou ʼe kei [nātou maʼuʼuli] ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī, kae ko ʼihi kua momoe ʼi te mate. ʼOsi ʼaia pea neʼe hā kia Sake, pea ki te ʼu ʼapositolo fuli; kae neʼe toe hā fakamuli kia ʼau, ohage ki he tahi neʼe fānauʼi tautonu.”—1 Kolonito 15:3-8.
-
-
“ʼE Fakatuʼuake Anai Te Kau Mate”Te Tule Leʼo—1998 | Sulio 1
-
-
10. (a) Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te fakatahi fakamuli ʼa Sesu mo tana ʼu tisipulo? (b) Neʼe hā feafeaʼi ia Sesu kia Paulo “ohage ki he tahi neʼe fānauʼi tautonu”?
10 Ko te tahi tagata neʼe sio ki te fakatuʼuake ʼo Sesu neʼe ko Sake, te tama ʼa Sosefo pea mo Malia, faʼe ʼa Sesu. ʼI muʼa ʼo te fakatuʼuake ʼo Sesu, ʼe tou ʼiloʼi neʼe mole tui ia Sake kia te ia. (Soane 7:5) Kae ʼi te ʼosi hā ʼa Sesu kia ia, neʼe tui ai ia Sake pea neʼe lagi kau ki te fakatafoki ʼo tana tahi ʼu tēhina. (Gāue 1:13, 14) ʼI tana fakatahi fakamuli mo tana ʼu tisipulo, ʼi te lakaga ʼaē neʼe ʼamanaki hake ai ki selo, neʼe fakatotonu e Sesu ke nātou liliu ko tana “ ʼu fakamoʼoni . . . ʼo kaku ki te potu taupotu ʼo te kele.” (Gāue 1:6-11) Ki muli age, neʼe hā kia Saulo ʼo Talesi, ʼaē neʼe ina fakatagaʼi te kau Kilisitiano. (Gāue 22:6-8) Neʼe hā ia Sesu kia Saulo “ohage ki he tahi neʼe fānauʼi tautonu.” Neʼe hage ia neʼe kua fakatuʼuake ia Saulo ki te maʼuli fakalaumālie pea neʼe feala ke sio ki te kolōlia ʼo te ʼAliki ʼi te ʼu sēkulō ʼi muʼa ʼo te temi ʼaē neʼe tonu ke hoko ai te fakatuʼuake ʼaia. Neʼe fakagata atu aipe e Saulo tana fakafeagai mālohi ki te kokelekasio faka Kilisitiano pea neʼe hoko ai te fetogi maʼuhiga kia ia. (Gāue 9:3-9, 17-19) Neʼe liliu ia Saulo ko te ʼapositolo ko Paulo, ia ia ʼaē neʼe lahi ʼaupito tana lagolago ki te tui faka Kilisitiano.—1 Kolonito 15:9, 10.
-