Ko Te Akonaki ʼAoga Ki Totatou Temi Maʼuhiga
“Ke ke ʼiloʼi te faʼahi ʼaenī, ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼe ʼi ai anai te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito mo faigataʼa. . . . Ko te kau tagata agakovi pea mo te hahaʼi ʼe aga fakakākā ʼe nātou laka tuʼumaʼu pe anai ʼo ʼāsili age ki te kovi, ʼo kākāʼi pea mo kākāʼi pe ia nātou.”—2 Timoteo 3:1, 13.
1, 2. He koʼe ʼe tonu ke tou tokakaga ki te ʼu akonaki ʼaē ʼe tou muliʼi?
ʼE KOUTOU maʼu koa he tokoni, peʼe fakamamahiʼi koa koutou? Kua maʼu koa he puleʼaki ki ʼakotou ʼu fihifihia peʼe fakaʼāʼāsili age koa ia? Koteā ʼaē ʼe nātou fakatupu te ʼu faʼahi ʼaia? Ko te ʼu akonaki. ʼIo, ko te ʼu akonaki ʼe feala ke lave mālohi ki totatou maʼuli, ki te faʼahi ʼaē ʼe lelei peʼe ki te faʼahi ʼaē ʼe kovi.
2 Ko te ʼu polofesea e tolu, ʼe nātou gāue tahi, mole heʼeki faʼa fualoa neʼe nātou kumi te agaaga ʼo te lave ʼo te ʼu akonaki ki te maʼuli ʼo he tahi pea neʼe nātou fakahā te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou maʼu ʼi te sulunale (Journal for the Scientific Study of Religion). ʼE moʼoni, neʼe mole lagi nātou sivisivi ia koutou totonu peʼe ko tokotou famili. Kae, ʼe fakahā e te meʼa ʼaē neʼe nātou maʼu ʼe ʼi ai te pikipikiga mālohi ʼo te ʼu akonaki pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e he tagata ʼo lava lelei peʼe ko te ʼu hala ʼi tona maʼuli ʼi totatou temi ʼaē ʼe faigataʼa. ʼI te alatike ʼaē ka hoa mai, ʼe tou tokagaʼi anai te meʼa ʼaē neʼe nātou maʼu.
3, 4. Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼe hā ʼaki mai ai ʼe tou maʼuʼuli nei ʼi te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito?
3 Koutou fakatokagaʼi te fehuʼi ʼaenī: ʼE koutou ʼio koa ʼo ʼuhiga mo totatou maʼuli ʼaē ʼi te ʼu temi faigataʼa? Kapau ko ia, pea e lagi koutou sio ki te fakamoʼoni ʼaē ko te ʼu temi ʼaenī ʼe “ko te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito.” (2 Timoteo 3:1-5) ʼE kehekehe te ʼaluʼaga ʼo te lave ki te hahaʼi. Ohage la, e lagi koutou ʼiloʼi te ʼu fenua ʼe fetauʼaki te ʼu koga fenua kehekehe ʼi tanatou faiga ʼaē ke nātou maʼu te pule faka politike. ʼI te tahi ʼu faʼahi, ʼe hoko te ʼu fai fakapō tupu mai te ʼu kehekehe faka lotu peʼe ko te ʼu kehekehe ʼo te lanu. ʼE mole gata pe ki te kau solia ʼaē ʼe nātou lāvevea. Koutou fakakaukauʼi age te hahaʼi fafine pea mo te tamaliki fafine ʼaē ʼe gaohi koviʼi peʼe ko te hahaʼi matutuʼa ʼaē ʼe mole foaki age kia nātou hanatou meʼa kai, mo hanatou ʼu meʼa fakamāfana, pea mo hanatou fakamalumaluʼaga. ʼE mole lauʼia te hahaʼi ʼaē ʼe nātou maʼuʼuli mamahi, ʼe tupu ai te toe hahaʼi tokolahi ʼe feholaki feiā mo te ʼu mamahi ʼaē ʼe pipiki mai kiai.
4 ʼE toe fakaʼiloga foki ʼi totatou temi te ʼu fihifihia faka ekonomike, ʼo tupu mai te pupunu ʼo te ʼu matani gāue, te mole ʼi ai ʼo he gāue, te puli ʼaē ʼo te ‘mota,’ te pulinoa ʼo te maʼuhiga ʼo te falā, pea mo te siʼisiʼi ʼo te kai. ʼE feala hakotou hoko atu te lisi ʼo te ʼu fihifihia? Ei. Ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼi te malamanei ʼe nātou maʼuli mamahi ʼi te hoge pea mo te ʼu mahaki. E lagi kua koutou sio ki te ʼu paki fakalialia mai te Potu Hahake ʼo Afelika ʼe fakahā ai te hahaʼi tagata mo fafine pea mo te tamaliki ʼe nātou sino pakoko. Ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼi Asia ʼe nātou tau mo te mamahi ʼaia.
5, 6. He koʼe koa ʼe feala te ʼui ʼaē ko te mahaki ʼe ko he tahi koga fakamataku ʼo totatou temi maʼuhiga ʼaupito?
5 Kua tou logo fuli ki te ʼu mahaki fakamataku ʼe lolotoga tuputupu nei. ʼI te ʼaho 25 ʼo Sanualio 1993, neʼe tala fēnei e te nusipepa (The New York Times): “ ʼE lahi tana tuputupu ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, ʼi te ʼu maʼuli malualoi, pea mo te fakaʼaluʼalu kovi ʼo te fakatokaga, ko te mafola ʼo te SITA ʼi Amelika Latina ʼe fakaʼaluʼalu ʼo fakalaka ʼi te fakafuafua ʼo te SITA ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼAtu Fenua ʼo Amelika . . . Ko te mafola ʼaia ʼe tupu mai te pikisia . . . ʼo nātou fafine.” ʼI ʼOketopeli 1992, neʼe ʼui fēnei e te nusipepa (U.S.News & World Report): “ ʼI te ʼu taʼu e ʼuafulu ʼaenī kua hili ko te minisi ʼo te ʼu fale mahaki, ʼi tana fakamālo ki te mālo lahi ʼo ʼuhiga mo te haʼele lelei ʼo te maʼuli ʼo te hahaʼi, neʼe ina tala kua hoko te temi ‘ke fakagata la te tuʼania ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼi mahaki.’ ” E feafeaʼi ʼi te temi nei? “Ko te ʼu lopitali kua toe fonu ʼi te hahaʼi ʼe nātou maʼu te ʼu malaʼia neʼe ʼui kua pulinoa. . . . Ko te ʼu mikolope ʼe nātou fakatupu te ʼu puleʼaki ʼe lelei age ʼe feala ai hanatou tuputupu vave age ʼi te ʼu faitoʼo foʼou moʼo tauʼi ʼo nātou. . . . ‘ ʼE tou hū ki te temi foʼou ʼo te taʼi mahaki.’ ”
6 Ohage la, neʼe fakamatala fēnei e te nusipepa (Newsweek) ʼo te ʼaho 11 ʼo Sanualio, ʼo te taʼu 1993: “ ʼE lau ʼi te temi nei ki te toko 270 miliona hahaʼi ʼe nātou maʼu te ʼu mikolope ʼo te malaria, ʼe tupu ai te mamate ʼo te toko 2 miliona . . . pea ʼe tupu te mahaki kovi ʼo te toko 100 miliona. . . . Kae, ʼe fakahaʼuhaʼu ʼo te mālohi age ʼo te mahaki ʼi te ʼu faitoʼo neʼe nātou fakatupu ai he mālōlō ʼi te temi ʼaē. . . . Kua vave pe anai te mole kei lava faitoʼo ʼo ʼihi mahaki.” Ko te meʼa ʼaia ʼe fakatupu mataku kia koutou.
7. Koteā te aga ʼa te tokolahi ʼi te ʼu temi faigataʼa?
7 E lagi kua koutou fakatokagaʼi ʼi te temi faigataʼa ʼaenī, tokolahi ʼe nātou tokoni ke maʼu he puleʼaki ki ʼonatou ʼu fihifihia. Koutou fakakaukauʼi age ia nātou ʼaē ʼe nātou haga ki te ʼu tohi ʼe talanoa ki te tauʼi ʼo te tuʼania peʼe ko ʼihi mahaki foʼou. Ko ʼihi ʼe nātou faiga fakamalotoloto te kumi tokoni ʼo ʼuhiga mo he nofo ʼohoana ʼe mole haʼele lelei, ʼo ʼuhiga mo te taupau ʼo te fānau, mo te ʼu faigataʼaʼia ʼuhi ko te kava peʼe ko te toloke, pea mo he tokoni ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaluʼalu lelei ʼo te ʼu maʼua ʼo te gāue pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼi te loto fale. ʼIo, ʼe ʼaoga moʼoni he tokoni kia nātou! ʼE koutou lolotoga tauʼi koa he fihifihia ʼo koutou tokotahi peʼe koutou felāveʼi mo he ʼu faigataʼaʼia ʼe tupu mai te tau, te hoge, peʼe ko he malaʼia? Tatau aipe mo kapau kia koutou ʼe mole lava tauʼi he faʼahiga faigataʼaʼia, ʼe ʼi ai te tupuʼaga ʼo takotou fai te fehuʼi ʼaenī, ‘He koʼe koa kua tou kaku ki he ʼaluʼaga maʼuhiga feiā?’
8. He koʼe koa ʼe tonu ke tou haga ki te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakasiosio pea mo te takitaki?
8 ʼI muʼa ʼo hatatou tauʼi te ʼu faigataʼaʼia ke maui mālie pea mo maʼuli fīmālie ʼi te temi nei pea mo te temi ka haʼu, ʼe ʼaoga ke tou ʼiloʼi pe koʼe ʼe tou tau mo te ʼu temi maʼuhiga feiā. ʼI tona fakahagatonu, ko te faʼahi ʼaia ʼe ina tuku mai he tupuʼaga kia tatou fuli ke tou vakaʼi te Tohi-Tapu. He koʼe ʼe tou haga ki te Tohi-Tapu? Koteʼuhi ko ia tokotahi pe ʼe ina maʼu te ʼu lea faka polofeta moʼoni, he hisitolia neʼe tohi fakatomuʼa, ʼe ina fakahā te ʼu tupuʼaga ʼo tatatou ʼu malaʼia, ʼe tou ʼifea pea ʼe tou ʼolo kifea.
Ko He Ako Mai Te Hisitolia
9, 10. Neʼe fakahoko feafeaʼi ia te lea faka polofeta ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo kapite 24 ʼi te ʼuluaki sēkulō?
9 Ko Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Fepualio 1994, neʼe ina foaki mai te toe fakamanatu maʼuhiga ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ia Mateo kapite 24. Kapau ʼe koutou avahi takotou Tohi-Tapu, ʼe feala ai hakotou sio ʼi te vaega 3 neʼe fehuʼi age e te ʼu ʼapositolo ʼa Sesu he fakaʼiloga ʼo tana ʼafio ʼi he temi ka haʼu pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. Pea, ʼi te vaega 5 ki te 14, neʼe fakakikite e Sesu ʼe ʼi ai anai te ʼu Kilisito loi, te ʼu tau, te ʼu hoge, te fakatagaʼi ʼo te kau Kilisitiano, te meʼa noaʼi ʼo te lao, pea mo te toe faka mafola ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.
10 ʼE fakamoʼoni e te hisitolia ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko lolotoga te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa faka Sutea. Kapau neʼe koutou maʼuli ʼi te temi ʼaia, ʼe mole koutou fakamoʼoni anai ʼe faigataʼa te ʼu temi ʼaia? Kae, ko te ʼu meʼa neʼe kaku ki te ikuʼaga, ko he mamahi ʼe mole heʼeki ʼi ai hona tatau, neʼe fakahoko ki Selusalemi pea mo te tuʼu faka Sutea. ʼI te vaega 15, ʼe tou kamata lau te meʼa ʼaē neʼe hoko ki muli mai ʼi te ʼohofi e te kau Loma ia Selusalemi ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe iku ki te mamahi neʼe talanoa kiai ia Sesu ʼi te vaega 21—ko te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, ko te mamahi ʼe kovi ʼaupito ʼe hoki hokoe ki te kolo ʼaia. Kae ʼe koutou ʼiloʼi ʼe mole gata ʼi hē te hisitolia, ʼo feiā mo te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu. ʼI te ʼu vaega 23 ki te 28, neʼe ina fakahā ʼi te hili ʼo te mamahi ʼo te taʼu 70 ʼo totatou temi, ko ʼihi meʼa ʼe hoko anai.
11. Ko te potu fea ʼaē ʼe ʼi ai te pikipikiga ʼo te fakahoko ʼo Mateo kapite 24 ʼi te ʼuluaki sēkulō pea mo totatou temi?
11 ʼI te temi nei, ʼe feala pe ke meʼa noaʼi e ʼihi te ʼu meʼa ʼaia ʼo te temi kua hili, ʼo nātou ʼui, ‘koteā te tupuʼaga ʼo te faka maʼuhiga ʼo te meʼa ʼaia?’ Ko he manatu hala ia. Ko te hoko ʼaē ʼo te lea faka polofeta ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼe maʼuhiga ʼaupito. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi, ko te ʼu tau, te ʼu hoge, te ʼu mafuike, te ʼu malaʼia, pea mo te fakataga lolotoga te fakaʼosi ʼo te tuʼu faka Sutea neʼe ko he fakatā ia ʼo he fakahoko lahi age ʼi te hili ʼo “te ʼu temi fakakatofa ʼo te ʼu puleʼaga” ʼaē neʼe fakaʼosi ʼi te taʼu 1914. (Luka 21:24) Tokolahi ʼe nātou maʼuʼuli ʼi te temi nei neʼe nātou sisio ki te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te 20 sēkulō ʼe nātou fakamoʼoni lelei ʼe tou lolotoga maʼuli ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī.
12. ʼI te fakamatala ʼa Sesu, koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼamanaki sio kiai?
12 Ko te meʼa ʼaia ʼe faka ʼuhiga ko “te mamahi” ʼaē ʼe talanoa kiai ia Mateo 24:29 ʼe hoki hoko ʼi he temi ka haʼu. ʼE fakapipiki anai kiai te ʼu meʼa ʼe hoko ʼi te lagi ʼe mole feala hona fakakaukauʼi. ʼE fakahā e te vaega 30 ʼe sisio anai te hahaʼi ki he fakaʼiloga kehe—ko he fakaʼiloga ʼe ina fakamoʼoni anai te kua ōvi mai ʼo te fakaʼauha ʼaia. Ohage ko tana fakahā ʼi te fakamatala ʼe ʼalutahi ia Luka 21:25-28, ʼe ‘matapopō anai te hahaʼi ʼi tonatou matataku pea ʼuhi ko te talitali ʼaē ki te ʼu meʼa ka hoko mai ki te kele katoa.’ ʼE toe ʼui foki e te fakamatala ʼa Luka ʼe lagaʼi anai e te kau Kilisitiano ʼonatou ʼu ʼulu koteʼuhi kua ōvi mai te ʼāteaina.
13. Koteā te ʼu puani tāfito e lua ʼaē ʼe ʼaoga ke tou fakatokagaʼi?
13 ‘ ʼE ʼau tali pea mo ʼau ʼio ki te faʼahi ʼaia,’ kae ʼe feala pe ke koutou ʼui, ‘neʼe ʼi taku manatu ko te fehuʼi ʼe faka ʼuhiga ki te ʼaluʼaga ʼo taku mahino pea mo taku tauʼi te ʼu temi faigataʼa ʼaenī?’ ʼE moʼoni. Ko tatatou ʼuluaki puani ʼe ko te ʼiloʼi papau te ʼu faigataʼaʼia tāfito pea mo vakaʼi peʼe feafeaʼi hatatou tekeʼi. ʼE pipiki mai kiai te puani lua, ʼaē ʼe ina fakahā mai peʼe feafeaʼi te tokoni mai ʼa te Tohi-Tapu ke tou fakafiafia ʼi he maʼuli lelei age ʼi te temi nei. ʼO ʼuhiga mo te potu ʼaia, koutou avahi takotou Tohi-Tapu ia 2 Timoteo kapite 3, pea koutou vakaʼi peʼe lava feafeaʼi te tokoni atu ʼa te ʼu palalau ʼa Paulo ki tokotou maʼuli ʼi te ʼu temi faigataʼa.
Ko He Lea Faka Polofeta ʼo ʼUhiga Mo Totatou Temi
14. He koʼe koa ʼe ʼaoga ke tou tui ko te vakavakaʼi ʼo 2 Timoteo 3:1-5 ʼe feala pe ke fua lelei kia tatou?
14 Neʼe haga te ʼAtua ʼo takitaki ia Paulo ke faitohi ki te Kilisitiano agatonu ko Timoteo ʼo tuku ki ai he ʼu fai tokoni e lahi pea mo ʼaoga moʼo tokoni ki ai ke fakaʼaluʼalu tona maʼuli ʼo lelei age pea mo fiafia age. Neʼe ʼi ai te koga ʼo te meʼa ʼaē neʼe tohi e Paulo ʼe hoko tāfito ʼi totatou temi. Tatau aipe peʼe koutou ʼiloʼi lelei te ʼu palalau faka polofeta, koutou mulimuli lelei ki te ʼu palalau faka polofeta ia 2 Timoteo 3:1-5: “Ke ke ʼiloʼi te meʼa ʼaenī: ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼe ʼi ai anai te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito mo faigataʼa. Heʼe ko te hahaʼi ʼe kaumeʼa pe anai mo nātou totonu, kaumeʼa mo te paʼaga, fiatuʼu, fialahi, lea hala ki te ʼAtua, talagataʼa ki te ʼu mātuʼa, maʼuli galo, heʼe agatonu, heʼeʼofa, logogataʼa, fasituʼu, heʼe fakatatāʼofi, fekai, mole manako ki te meʼa ʼaē ʼe lelei, kākā, fiatuʼu, fonu ʼi te fialahi, kaumeʼa mo te ʼu fakafiafia kae mole kaumeʼa mo te ʼAtua, ʼe nātou maʼu te faʼahiga aga faka lotu, kae nātou lituʼa ki tona mālohi.”
15. He koʼe koa ko te koga tohi ʼo 2 Timoteo 3:1 ʼe tonu ke ʼi ai hona ʼaoga makehe kia tatou ʼi te temi nei?
15 Koutou fakatokagaʼi, ko meʼa e 19 ʼe tuʼu ʼi te lisi. ʼI muʼa ʼo tatatou vakavakaʼi te ʼu meʼa ʼaia pea mo maʼu tona ʼaoga, tou vakaʼi katoa muʼa te lea faka polofeta. Koutou vakaʼi te vaega 1. Neʼe fēnei te fakakikite e Paulo: “ ʼI te ʼu ʼaho fakamuli ʼe ʼi ai anai te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito mo faigataʼa.” Ko te “ ʼu ʼaho fakamuli” fea? Neʼe lahi te ʼu ʼaho fakamuli, ohage la ko te ʼu ʼaho fakamuli ʼo Pompéi ʼo te temi ʼaē peʼe ko te ʼu ʼaho fakamuli ʼo he hau peʼe ʼo he hākoga hau. Māʼia mo te Tohi-Tapu ʼe talanoa ki te ʼu tuʼuga ʼaho fakamuli, ohage ko te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu faka Sutea. (Gāue 2:16, 17) Kae, neʼe fakatuʼu e Sesu he tāfito maʼa tatou ke tou mahino ko te “ ʼu ʼaho fakamuli” ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo ʼe faka ʼuhiga ia ki totatou temi.
16. Koteā te ʼaluʼaga neʼe fakakikite e te lea fakatātā ʼo te fulumeto pea mo te vao kovi ʼo ʼuhiga mo totatou temi?
16 Neʼe fai ai e Sesu te lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu fulumeto pea mo te vao kovi ʼaē neʼe tūtū ʼi te gāueʼaga pea neʼe tuku ke homo. Neʼe ina ʼui ko te ʼu fulumeto pea mo te vao kovi ʼe fakatātā ki te hahaʼi—ko te kau Kilisitiano moʼoni pea mo te kau Kilisitiano loi. ʼE tou talanoa ki te lea fakatātā ʼaia koteʼuhi ʼe ina ʼui ko he temi loaloaga ʼe tonu ke fakalaka ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu agakovi katoa. ʼI te temi ʼaē ka hoko mai ai, neʼe tonu ke ʼi ai te meʼa ʼe tuputupu pea mo lahi. Koteā te meʼa ʼaia? Ko te ʼapositasia, ko te lituʼa mai te lotu faka Kilisitiano moʼoni, ʼo tupu ai he taʼukai lahi ʼo te agakovi. ʼE fakamoʼoni e ʼihi lea faka polofeta ko te meʼa ʼaia ʼe hoko anai ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu agakovi. ʼE tou lolotoga maʼuʼuli nei ʼi ai, ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa.—Mateo 13:24-30, 36-43.
17. Koteā te logo ʼe ʼalu tatau ʼe fakahā mai e 2 Timoteo 3:1-5 ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?
17 ʼE koutou sio ki te maʼuhiga ʼo te faʼahi ʼaia? ʼE tuku mai e 2 Timoteo 3:1-5 te manatu ʼe ʼalutahi mo te meʼa ʼaia, lolotoga te fakaʼosi ʼo te tuʼu, peʼe ko te ʼu ʼaho fakamuli, ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe maʼuʼuli ia tafa ʼo te kau Kilisitiano ʼe kovi anai ia. Neʼe mole ʼui ia e Paulo ko te ʼu meʼa e 19 ʼaē neʼe talanoa kiai, ko te fakamoʼoni tāfito ʼaia ʼo te kua hoko mai ʼo te ʼu ʼaho fakamuli. Kae neʼe ina fakatokagaʼi tatou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu anai ke tou kātakiʼi lolotoga te ʼu ʼaho fakamuli. ʼE talanoa te vaega 1 ki “te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito pea mo faigataʼa.” Ko te fasiga palalau ʼaia ʼe haʼu mai te faka Keleka, ʼe faka ʼuhiga ki “te ʼu temi fakakatofa fakalialia.” (Kingdom Interlinear) ʼE mole koa koutou ʼio ko te “fakalialia” ʼe ina fakamatalatala lelei te ʼaluʼaga ʼe tau mo tatou ʼi te temi nei? ʼE haga tuku mai e te koga tohi ʼaia he fakasiosio fakaʼatua ki totatou temi.
18. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou tokakaga kiai ʼi tatatou ako te ʼu palalau faka polofeta ʼa Paulo?
18 Ko tatatou tokaga ʼaē ki te lea faka polofeta ʼaia ʼe tonu ke ina tuku mai he fealagia ke tou ʼiloʼi te ʼu faʼifaʼitaki fakamataku ʼo te maʼuhiga ʼaupito, peʼe fakalialia, ʼo totatou temi. Koutou fakamaʼumaʼu tatatou ʼu puani tāfito e lua: (1) ko te ʼiloʼi ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe nātou fakaliliu totatou temi ʼo faigataʼa pea mo vakaʼi peʼe feafeaʼi hatatou fakamamaʼo mai ai; (2) ko te mulimuli ki te ʼu akonaki ʼaē ʼe ʼaoga moʼoni pea mo lava tokoni mai kia tatou ke tou fakafiafia ʼi he maʼuli ʼe lelei age. ʼE mole tuʼu anai tatatou sio ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi, kae ʼe tou haga anai ki te ʼu akonaki ʼaē ʼe lava tokoni mai kia tatou pea mo totatou famili ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼaenī.
Koutou Utu He ʼu Lelei ʼe Lahi ʼAupito
19. Koteā te fakamoʼoni neʼe koutou sio kiai ʼe hā ʼaki mai ai ko te hahaʼi ʼe kaumeʼa pe anai mo nātou totonu?
19 ʼE kamata e Paulo tana lisi ʼo ina fakakikite ʼi te ʼu ʼaho fakamuli, “ko te hahaʼi ʼe kaumeʼa pe anai mo nātou totonu.” (2 Timoteo 3:2) Koteā te faka ʼuhiga ʼo tana palalau? ʼE koutou lākatonu ʼi takotou ʼui ʼaē ʼi te hisitolia neʼe ʼi ai te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼe fialahi pea mo manatu pe kia nātou. Kae ʼe mahino ia ko te faʼahi ʼaia ʼe ko he meʼa māhani ia ʼi totatou temi. Ko te faʼahi ʼaia ʼe fai fakavale fau ʼi te hahaʼi tokolahi. ʼE ko he agamāhani ia ʼi te mālama faka politike pea mo fakatau koloā. Ko te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine ʼe nātou faiga ki te mālohi pea mo te ʼiloa, ʼe nātou meʼa noaʼi te totogi ʼe feala ke tau ʼaki. Ko te meʼa ʼaia ʼe faka tuʼutāmaki ki ʼihi, koteʼuhi ko te hahaʼi ʼaia ʼe nātou manatu pe kia nātou, ʼe mole tokaga nātou ki te mamahi ʼaē ʼe nātou fakatupu ki niʼihi. Ko he kiʼi meʼa noa pe pea nātou tagi ki te telepinale peʼe nātou gāue fakakākā. ʼE feala ke koutou mahino ai ki te tupuʼaga ʼo te fakahigoaʼi e te tokolahi te temi ʼaenī “ko te taʼiake ʼo te manatu pe kia kita.” ʼE hahaʼi ʼaupito ia nātou ʼaē ʼe mole fakafeauga ki te ʼu meʼa ʼaē kua nātou maʼu pea mo nātou ʼaē ʼe fialahi.
20. E feafeaʼi te kehekehe ʼo te tokoni faka Tohi-Tapu pea mo te aga ʼaē ʼe lahi tona mafola, ia te ʼofa pe ʼaē kia kita?
20 ʼE mole ʼaoga ia ke tou toe fakamanatu te ʼu meʼa kovi ʼaē neʼe tau mo tatou ʼi tatatou fakatahi mo te hahaʼi “ ʼe kaumeʼa pe anai mo nātou totonu.” Kae ʼe moʼoni te ʼaluʼaga ʼaē ʼi te fakahā fakahagatonu mai te fihifihia ʼaia, ʼe tokoni mai te Tohi-Tapu, koteʼuhi ʼe ina akoʼi tatou peʼe feafeaʼi hatatou fakamamaʼo mai te hele ʼaia. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa koutou fai he meʼa ʼaki he loto fefihiʼaki, mo he loto fialahi, kae, ʼaki te loto fia mālalo, koutou tokagaʼi nātou ʼaē ohage ʼe nātou māʼoluga age ia koutou. ʼO mole koutou tokaga ʼaki takotou manatu pe ʼaē kia koutou ʼo ʼuhiga mo ʼakotou meʼa ʼa koutou, kaʼe ke koutou toe manatu foki kia koutou, ʼo tokakaga ki te ʼu meʼa ʼa ʼihi.” “ ʼAua naʼa lahi fau te fakafuafua ʼo koutou ʼo fakalaka ʼi te fua māhani; kae ko te fakafuafua ʼaē ke feala he maʼu ʼo te fakapotopoto.” Ko tokoni lelei ʼaenī ʼe tou maʼu ia Filipe 2:3, 4 pea mo Loma 12:3, ohage ko tona fakaliliu ʼi te Tohi-Tapu (La Bible en français courant).
21, 22. (a) Koteā te fakamoʼoni lahi ʼaē ʼe ina fakahā mai ko te taʼi tokoni ʼaia ʼe feala ke ʼaoga ʼi te temi nei? (b) Neʼe lave feafeaʼi te tokoni ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi ʼaē neʼe kovi tanatou aga ʼi te temi ʼaē?
21 ʼE feala pe ke fakafihiʼi e ʼihi ʼo nātou ʼui: ‘Ko te meʼa ʼaia ʼe logo mālie kae ʼe mole feala hona maʼuliʼi.’ Kailoa. ʼE feala ke fua lelei, pea ʼe ʼi ai tona fua ʼi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou hage ko tatou. ʼI te 1990, neʼe tā e te univelesitē (Oxford University) te tohi (The Social Dimensions of Sectarianism). Koʼeni te ʼu kupu tāfito ʼo te kapite 8 “Te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te fenua Katolika,” pea neʼe ina fakamatalatala te sivi neʼe fai ʼi Pelesike. ʼE tou lau fēnei: “ ʼI te fakatokagaʼi ʼaē te ʼu faʼahi lelei ʼaē ʼo tanatou liliu ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼo mole gata ʼaki pe tanatou ʼofa ki ‘te Moʼoni,’ ʼe lahi te ʼu kalitate neʼe talanoa kiai ia nātou ʼaē neʼe nātou tali ki te ʼu fehuʼi. . . . Ko te loto māfana, ko te agalelei, ko te ʼofa, ko te logo tahi ko te ʼu kalitate ʼaia neʼe lahi te talanoa kiai, kae ko te agatonu, pea mo tanatou ‘maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu faka Tohi-Tapu’ ʼe ko he ʼu kalitate ʼe leleiʼia e te kau Fakamoʼoni.”
22 ʼE feala ke tou fakatatau te ʼu meʼa fuli ʼaia ki he paki neʼe toho ʼaki he sioʼata ʼe ina toʼo katoa; kae, kapau ʼe koutou fakaʼaogaʼi he meʼa fakaʼaʼata ʼe feala ai hakotou sio fakalahi, ki te meʼa ʼaē ʼe fai e te tokolahi. ʼE kau ai te ʼu tagata, ʼi te temi ʼaē, neʼe aga ʼitaʼita, agamālohi, peʼe neʼe lahi tanatou manatu pe ʼaē kia nātou kae ʼi te temi nei kua nātou agamālu, kua nātou liliu ko he ʼu tagata ʼohoana pea mo tāmai kua nātou agamālu age pea mo agalelei age ki ʼonatou ʼu ʼohoana fafine, pea mo tanatou fānau, ʼo feiā mo te hahaʼi. ʼE toe kau ai foki mo te ʼu fafine neʼe nātou agamālohi peʼe agakovi ʼi te temi ʼaē, pea ʼi te temi nei ʼe nātou tokoni ki niʼihi ke nātou ako te ala ʼo te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni. ʼE lauʼi teau afe te hahaʼi feiā. Koia, koutou fakakaukauʼi age muʼa, ʼe mole koa la koutou fakatokagaʼi ʼe lelei age te nofo ia tafa ʼo te taʼi faʼahiga hahaʼi ʼaia, ʼi he felāveʼi tuʼumaʼu mo he ʼu tagata pea mo fafine ʼe lahi pe tanatou tokakaga kia nātou? ʼE mole koa faka faigafua e te faʼahi ʼaia hatatou ʼiloʼi totatou faʼahiga maʼuli ʼi totatou temi ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito? Koia ʼe mole koa fakatupu fiafia age te mulimuli ki te ʼu taʼi akonaki faka Tohi-Tapu ʼaia?
23. He koʼe ʼe maʼuhiga anai he toe tokagaʼi ʼo 2 Timoteo 3:2-5?
23 Kae, neʼe tou fakatokagaʼi pe te ʼuluaki koga ʼi te lisi ʼa Paulo ʼaē ʼe fakamatalatala ia 2 Timoteo 3:2-5. Kae e feafeaʼi te ʼu koga ʼaē? ʼE tokoni atu anai koa te vakavakaʼi ʼo te ʼu koga ʼaia ke koutou ʼiloʼi te ʼu faigataʼaʼia tāfito ke feala ai hakotou fakamamaʼo mai ai pea mo faka fealagia ai kia koutou ke koutou mahino pe ko te ala fea ʼaē ʼe ina foaki atu he fīmālie ʼe lahi age kia koutou pea kia nātou ʼaē ʼe koutou ʼoʼofa ai? ʼE faka fealagia anai e te alatike ʼaē ka hoa mai ke koutou tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia pea mo koutou maʼu he ʼu lelei ʼe lahi ʼaupito.
Ko Te ʼu Puani ʼe Tonu Ke Manatuʼi
◻ Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼe hā ʼaki mai ai tatatou maʼuli ʼaē ʼi te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito?
◻ He koʼe ʼe feala ke tou ʼiloʼi papau ʼe tou maʼuʼuli ʼi te ʼu ʼaho fakamuli?
◻ Koteā te ʼu puani tāfito e lua ʼe feala ke tou maʼu ʼi tatatou ako ʼo 2 Timoteo 3:1-5?
◻ Lolotoga te temi ʼaenī e tokolahi te hahaʼi ʼe kaumeʼa pe mo nātou totonu, neʼe tokoni feafeaʼi te ʼu akonaki ʼa te Tohi-Tapu ki te hahaʼi ʼa Sehova?
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 8]
Photo top left: Andy Hernandez/Sipa Press; photo bottom right: Jose Nicolas/Sipa Press