Koutou Haga Gāue Ke Hāofaki Koutou!
“ ʼU ʼofaina, . . . koutou haga gāue ki tokotou hāofaki [ʼo koutou fai] ʼi te manavasiʼi pea mo te tekelili.”—Filipe 2:12.
1, 2. Koteā te ʼu manatu ʼaē ʼe tupu ai te ʼui ʼa te hahaʼi, ʼe mole feala ke nātou takitaki tonatou maʼuli?
“NEʼE koutou tutupu feiā koa?” Mole faʼa fualoa ki muʼa atu, neʼe fai te fehuʼi ʼaia ʼi te ʼuluaki pasina ʼo te nusipepa ʼiloa. Neʼe tohi fēnei ʼi te lalo kupu tāfito ʼaia: “Ko tokotou ʼulugaaga, mo takotou faʼahiga aga, māʼiape la mo te ʼu tonu ʼaē ʼe koutou fai ʼi tokotou maʼuli. ʼE fakahā mai e te ʼu kumi foʼou neʼe fai, ko meʼa fuli ʼaia kua ʼosi tohi ʼi te ʼu eveeve ʼo tokotou sino.” ʼI tanatou logo ki te ʼu meʼa ʼaia, ʼe lagi manatu ai ʼihi ʼe mole feala ke nātou takitaki e nātou totonu te mafuliʼaga ʼo tonatou maʼuli.
2 ʼE tuʼania ʼihi naʼa nātou maʼuli mamahi, he neʼe mole lelei te faʼifaʼitaki ʼo tanatou ʼu mātuʼa pe neʼe mole lelei te akoʼi ʼo nātou e tonatou ʼu faiako. ʼE lagi nātou manatu, kua ʼosi fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ke nātou toe fai pe mo nātou te ʼu hala ʼaē neʼe fai e tanatou ʼu mātuʼa, pea ke nātou mulimuli pe ki tanatou ʼu holi ʼaē ʼe kovi, pea ke nātou mavae mai ia Sehova—ko tona fakanounou, ʼe nātou fai pe anai he ʼu tonu ʼe kovi. ʼE ʼui koa e te Tohi-Tapu te faʼahi ʼaia? ʼE mahino ia, ʼe ʼi ai te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼui, ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu te akonaki ʼaē ʼe ina ʼui kua ʼosi tohi fakatomuʼa ia meʼa fuli. Kapau ʼe tou mulimuli ki te akonaki ʼaia, pea ko tona faka ʼuhiga kua fakatuʼutuʼu talu mai fualoa e te ʼAtua ia meʼa fuli ʼaē ʼe tonu ke hoko ʼi tokotou maʼuli.
3. Koteā te manatu fakaloto mālohi ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fealagia ʼaē ke tou takitaki te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ʼi totatou ka haʼu?
3 Ko te ʼu manatu fuli ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te meʼa e tahi: ʼE mole feala ke koutou takitaki te mafuliʼaga ʼo tokotou maʼuli. ʼE ko he manatu fakatupu lotomamahi ʼaia, pea ko te lotomamahi ʼe ina fakaʼāsili kovi te faigataʼaʼia. ʼE ʼui fēnei e te Tāʼaga Lea 24:10: “Kua ke lotovaivai koa ʼi te ʼaho ʼo te mamahi? Ko tou mālohi ʼe fakasiʼisiʼi anai.” Kae ʼe fakaloto mālohi tatou ke tou ʼiloʼi ʼaki te Tohi-Tapu, ʼe feala ke tou ‘gāue ki totatou hāofaki.’ (Filipe 2:12) ʼE lava feafeaʼi hatatou tui mālohi ki te akonaki lelei ʼaia ʼa te Tohi-Tapu?
Ko Te “Laga” ʼo Tatou Totonu
4. Logope la ʼe talanoa ia 1 Kolonito 3:10-15 ki te maʼuhiga ʼaē ke tou laga ʼaki he ʼu meʼa gāue ʼe ulo gataʼa, kae koteā ʼaē ʼe mole ʼui ai?
4 Tou vakaʼi te lea fakatātā ʼaē neʼe fai e Paulo ia 1 Kolonito 3:10-15. ʼE talanoa ai ki te meʼa ʼaē ʼe laga e te kau Kilisitiano, pea ko te faʼifaʼitaki ʼaia ʼe feala ke faka ʼuhiga ki te laga ʼo tatou totonu pea mo te laga ʼo te hahaʼi ʼo tuʼa. ʼE ina ʼui ai koa, ko te filifili ʼa he tisipulo ke tauhi kia Sehova pea mo nofo agatonu ki te tonu ʼaia ʼe fakalogo pe ki te hahaʼi ʼaē neʼe nātou akoʼi ia ia? Kailoa. Neʼe fakahā e Paulo te maʼuhiga ʼaē ke faiga fakamalotoloto ia ia ʼaē ʼe ina akoʼi he tahi. Kae neʼe tou vakaʼi ʼi te alatike ʼaenī kua ʼosi atu, neʼe mole ʼui e Paulo ʼe mole feala ke fili e te tisipulo te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai. ʼE moʼoni, ʼe talanoa tāfito te lea fakatātā ʼa Paulo ki tatatou laga te hahaʼi, ka mole ko te lagalaga ʼo tatou totonu. ʼE hā lelei te faʼahi ʼaia heʼe talanoa ia Paulo ki te gāue kovi ʼaē ʼe maumau kae ki te hāo ʼo ia ʼaē neʼe ina fai te gāue. Kae ʼi ʼihi temi ʼe fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te ʼu faʼahiga palalau ʼaia moʼo talanoa ki te gāue ʼaē ʼe tou fai ia tatou totonu.
5. Koteā te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe hā ai, ko te kau Kilisitiano ʼe tonu ke nātou “lagaʼi ake” ia nātou totonu?
5 Ohage la ko te meʼa ʼaē ʼe ʼui ia Suta 20, 21: “Ko koutou, ʼu ʼofaina, ʼi takotou lagaʼi ake koutou ʼi takotou tui maʼoniʼoni ʼaupito, pea ʼi takotou faikole ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, koutou haga nofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua.” ʼE fakaʼaogaʼi ʼi henī e Suta te kupu faka Keleka “laga” ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ia 1 Kolonito kapite 3, kae ʼe talanoa ia Suta ki te maʼuhiga ʼaē ke tou laga ia tatou ki te fakatafito ʼo tatatou tui. Ko Luka, ʼi tana fakamatala te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼaē neʼe ina laga tona ʼapi ʼo fakatafito ki te fuga maka, ʼe ina fakaʼaogaʼi te kupu faka Keleka “fakatafito” ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ʼi tana lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te lagalaga ʼo te kau Kilisitiano. (Luka 6:48, 49) Tahi ʼaē meʼa, ʼe fakaʼaogaʼi e Paulo te lea fakatātā feiā ʼi tana ʼui ʼaē, ʼe feala ke tuputupu te kau Kilisitiano heʼe ʼi ai tonatou fakatafito. Ei, ʼe ʼui mai e te Folafola ʼa te ʼAtua ke tou “lagaʼi” ia tatou totonu.—Efesi 3:15-19; Kolose 1:23; 2:7.
6. (a) Koutou fakahā he faʼifaʼitaki ʼe hā ai, ko te liliu ʼa he tahi ko he tisipulo Kilisitiano, ʼe ko he gāue ʼa he ʼu hahaʼi kehekehe. (b) Koteā te maʼua ʼa te ʼu tisipulo takitokotahi?
6 Ko te lagalaga ʼo he Kilisitiano ʼe ko he gāue koa ʼe fai e te tokotahi? Koutou fakakaukauʼi age muʼa mo kapau ʼe koutou fakatotonu ke koutou laga he fale. ʼE koutou kole ki he tagata tufuga fale ke ina fai te ʼu paki ʼo te fale. ʼE koutou fakaʼamu ke lahi tāfito te gāue ʼaē ka koutou fai e koutou totonu, kae logola te faʼahi ʼaia, ʼe koutou totogi he tagata tufuga fale ke gāue mo koutou pea mo ina tuku atu he ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo te gāue. Kapau ʼe ina fakatuʼu he fakatafito mālohi, mo ina fakamahinohino atu te ʼu paki ʼo te fale, mo fakahā atu pe koteā te ʼu meʼa gāue ʼaē ʼe tonu ke koutou totogi, pea mo feafeaʼi tona laga, pea ʼe koutou ʼui ai anai neʼe lelei tana gāue. Kae e feafeaʼi mo kapau ʼe koutou meʼa noaʼi tana ʼu tokoni, ʼo koutou totogi he ʼu meʼa gāue ʼe mole lelei, pea mole koutou mulimuli ki te ʼu paki ʼo te tagata tufuga fale? ʼE mahino ia ʼe mole koutou tukugakoviʼi anai te tagata tufuga mo kapau ʼe maumau te fale! ʼO toe feiā aipe, ʼe tonu ke gāue fakatahi he ʼu hahaʼi kehekehe ke fakaliliu he tahi ko he tisipulo faka Kilisitiano. Ko Sehova ʼe ko te tufuga lahi. ʼE tokoni ki te Kilisitiano agatonu ʼaē ʼi tona ʼuhiga “kaugā gāue ʼa te ʼAtua,” ʼe ina akoʼi pea mo lagaʼi ia ia ʼaē ʼe ako. (1 Kolonito 3:9) Kae ko ia ʼaē ʼe ako, ʼe toe kau mo ia ki te gāue ʼaia. ʼE ko ia tāfito ʼaē ʼe fakalogo kiai te lelei peʼe ko te kovi ʼo tona maʼuli. (Loma 14:12) Kapau ʼe ina fia maʼu te ʼu kalitate faka Kilisitiano ʼaē ʼe lelei, pea ʼe tonu ke gāue kinakina ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ke ina maʼu te ʼu kalitate ʼaia.—2 Petelo 1:5-8.
7. Koteā te ʼu fihifihia ʼaē ʼe tau mo ʼihi Kilisitiano, pea koteā ʼaē ʼe feala ke ina fakafimālieʼi nātou?
7 Kae ko tona faka ʼuhiga koa, ʼe mole faʼa maʼuhiga te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou maʼu mai tatatou ʼu mātuʼa, mo te potu ʼaē ʼe tou maʼuli ai, pea mo te lelei ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe akoʼi mai kia tatou? Kailoa ia. ʼE fakamoʼoni te Tohi-Tapu ki te maʼuhiga ʼo te ʼu meʼa ʼaia pea ʼe malave ki totatou maʼuli. ʼE lahi tatatou ʼu holi ki te agahala pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi, pea ʼe feala ke faigataʼa hakita fakafeagai kiai. (Pesalemo 51:5; Loma 5:12; 7:21-23) Ko te akoʼi ʼo te fānau e te ʼu mātuʼa pea mo te maʼuli faka famili, ʼe feala ke malave ʼaupito ʼi hona ʼaluʼaga lelei peʼe kovi ki te fānau. (Tāʼaga Lea 22:6; Kolose 3:21) Neʼe tauteaʼi e Sesu te kau takitaki lotu Sutea he neʼe fakatupu kovi tanatou ʼu akonaki ki te hahaʼi. (Mateo 23:13, 15) Ia ʼaho nei, ko te ʼu faʼahi ʼaia ʼe malave kia tatou fuli. Ohage la, ko ʼihi Kilisitiano ʼe nātou tau mo he ʼu fihifihia he neʼe faigataʼa tonatou maʼuli ʼi tanatou kei liliki. ʼE tonu ke tou agalelei pea mo ʼoʼofa kia nātou ʼaia. Pea tahi, ʼe feala ke nātou loto fīmālie heʼe ʼui e te Tohi-Tapu, ʼe mole tonu ke nātou toe fai te ʼu hala ʼaē neʼe fai e tanatou ʼu mātuʼa pea mo heʼe agatonu ki te ʼAtua. ʼE tou vakaʼi anai ko ʼihi hau ʼo Suta neʼe nātou fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia.
Ko Te ʼu Hau ʼo Suta—Neʼe Nātou Tahi Fili Te Meʼa ʼAē Neʼe Nātou Loto Kiai
8. Koteā te faʼifaʼitaki kovi ʼaē neʼe tuku e te tāmai ʼa Sotame, kae koteā ʼaē neʼe fili e Sotame ke ina fai?
8 Ko Osiasi neʼe liliu ko te hau ʼo Suta ʼi tana kei taʼu 16 pea neʼe hau lolotoga taʼu e 52. Lolotoga te teitei katoa ʼo te temi ʼaia, neʼe “ina haga fai aipe te meʼa ʼaē ʼe lelei kia mata ʼo Sehova, ʼo mulimuli pe kia meʼa fuli ʼaē neʼe fai e Amasia tana tāmai.” (2 Hau 15:3) Neʼe tapuakinaʼi ia ia e Sehova he neʼe lahi te ʼu tau ʼaē neʼe mālo ai. Kae meʼa fakaʼofaʼofa foki, he neʼe tupu ʼaki ai te fialahi ʼa Osiasi. Neʼe fiatuʼu pea mo agatuʼu kia Sehova ʼo ina momoli he iseso ʼi te ʼaletale ʼo te fale lotu, kae ko te gāue ʼaia neʼe tonu ke fai ʼāteaina pe e te kau pelepitelo. Neʼe fakatonutonuʼi ia Osiasi kae neʼe ʼita kovi ai. Koia neʼe fakalainoaʼi ia ia—neʼe kilia pea neʼe tonu ke maʼuli mamaʼo ʼi te hahaʼi ʼo aʼu ki tona mate. (2 Fakamatala 26:16-23) Neʼe feafeaʼi te aga ʼo tona foha ko Sotame ʼi tana sio ʼaē ki te ʼu meʼa fuli ʼaia? Neʼe feala pe ke faʼifaʼitaki te talavou ʼaia ki tana tāmai pea mo ʼita ki te tautea ʼaē neʼe fakahoko e Sehova. Neʼe feala pe ke mulimuli ki te aga ʼa te hahaʼi, he neʼe nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te faʼahi faka lotu. (2 Hau 15:4) Kae neʼe fili e Sotame te meʼa ʼaē neʼe loto kiai. “Neʼe ina haga fai te meʼa ʼaē ʼe lelei kia mata ʼo Sehova.”—2 Fakamatala 27:2.
9. Koteā te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe maʼu e Akasi, kae neʼe feafeaʼi tona maʼuli?
9 Neʼe hau ia Sotame lolotoga taʼu e 16, pea neʼe nofo agatonu aipe kia Sehova. Koia, ko Akasi tona foha, neʼe sio ki te faʼifaʼitaki lelei ʼaupito ʼo tana tāmai ʼaē neʼe agatonu. Pea neʼe maʼu e Akasi te tahi ʼu faʼifaʼitaki. Neʼe tapuakina ia ia he neʼe maʼuli ʼi te temi ʼaē neʼe gāue faka polofeta ai ia Isaia, mo Osea, pea mo Mikea ʼi te fenua. Kae neʼe kovi te meʼa ʼaē neʼe filifili e Akasi. “Neʼe mole ina fai te meʼa ʼaē ʼe lelei kia mata ʼo Sehova ohage ko tana kui ko Tavite.” Neʼe ina faʼu he ʼu fakatātā ʼo Paale ʼo atolasio kiai, pea neʼe ina tutu tona ʼu foha ʼi te ʼu afi faka sakilifisio ʼaē neʼe fai ki te ʼu ʼatua pagani. Logope la te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe ina maʼu ʼi tona temi, kae neʼe kovi ʼaupito tana nofo hau ʼi tona ʼuhiga kaugana ʼa Sehova.—2 Fakamatala 28:1-4.
10. Neʼe feafeaʼi ia Akasi ʼi tona ʼuhiga tāmai, kae koteā te meʼa ʼaē neʼe fili e tona foha ko Esekiasi ke ina fai?
10 ʼI te faʼahi ʼo te tauhi maʼa, neʼe kovi ʼaupito te faʼifaʼitaki ʼo Akasi. Kae ko tona foha ko Esekiasi, neʼe mole ina lava filifili hana tāmai! Ko te ʼu foha ʼaē neʼe sakilifisioʼi e Akasi, neʼe lagi ko te ʼu tēhina totonu ʼa Esekiasi. Neʼe tonu koa ke liliu ia Esekiasi ʼo heʼe agatonu kia Sehova ʼuhi ko te ʼu meʼa kovi ʼaia ʼaē neʼe hoko? Kailoa, kae neʼe liliu ia Esekiasi ko he hau maʼuhiga ʼo Suta—neʼe ko te tagata agatonu, mo poto, neʼe ʼofainaʼi e te hahaʼi. “Pea ko Sehova neʼe nofo mo ia.” (2 Hau 18:3-7) ʼI tona fakahagatonu, ʼe feala ke tou ʼui neʼe ko Esekiasi ʼi tona kei tūpulaga, ʼaē neʼe ina tohi te pesalemo 119, ʼaki te takitaki ʼo te laumālie maʼoniʼoni. Kapau koia ʼaia, pea mole tou punamaʼuli ʼi tana tohi fēnei: “Ko toku nefesi ʼe mole mamoe ʼuhi ko toku mamahi.” (Pesalemo 119:28) Logope la tana lotohoha, kae neʼe lotolelei ia Esekiasi ke takitaki tona maʼuli e te Folafola ʼa Sehova. ʼE ʼui fēnei e te Pesalemo 119:105: “Ko tau folafola ʼe ko he mālama ki toku vaʼe, pea ʼe ko he mālama taki ki toku ala.” Ei, neʼe fili e Esekiasi te meʼa ʼaē neʼe loto kiai, pea neʼe ina fili te meʼa ʼaē ʼe lelei.
11. (a) Logope la te faʼifaʼitaki lelei ʼo tana tāmai, neʼe kovi feafeaʼi te agatuʼu ʼa Manase kia Sehova? (b) Koteā te tonu maʼuhiga ʼaē neʼe fai e Manase ʼi te fakaʼosi ʼo tona maʼuli, pea koteā tona ʼaoga kia tatou?
11 Meʼa faikehe foki, he ko te foha totonu ʼo te hau agalelei ʼaia ʼo Suta neʼe kau ki te ʼu hau ʼaē neʼe kovi ʼaupito tanatou aga. Ko Manase, te foha ʼo Esekiasi, neʼe lahi ʼaupito tana faka mafola ʼi te fenua ia te tauhi tamapua, mo te faifakalauʼakau, pea mo te agamālohi. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu, “neʼe haga palalau ia Sehova kia Manase pea mo tana hahaʼi,” ʼo lagi ina fakaʼaogaʼi te kau polofeta moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia. (2 Fakamatala 33:10) ʼE ʼui e te talatisio faka Sutea, neʼe tali e Manase kia Sehova ʼo ina tuʼusi ia Isaia ʼaki te tutuʼu. (Vakaʼi ia Hepeleo 11:37.) Tatau aipe peʼe moʼoni te faʼahi ʼaia peʼe kailoa, kae neʼe mole fakalogo ia Manase ki te ʼu fakatokaga ʼa te ʼAtua. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ina tutu faka sakilifisio tona ʼu foha, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e tana kui ko Akasi. Kae ko te tagata agakovi ʼaia, ʼi te faigataʼa ʼo te ʼu fihifihia ʼaē neʼe tau mo ia ʼi te fakaʼosi ʼo tona maʼuli, neʼe fakahemala pea ina fetogi tana aga. (2 Fakamatala 33:1-6, 11-20) Ko te faʼifaʼitaki ʼaia ʼe ina akoʼi mai kia tatou, ko he tahi neʼe kovi ʼaupito te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fili ke ina fai, ʼe feala ke fakamolemole age ki ai. Ei, ʼe feala ke fetogi tana aga.
12. Koteā te ʼu tonu kehekehe ʼaē neʼe fai e Amone pea mo tona foha ko Sosiasi ʼo ʼuhiga mo te tauhi ʼaē kia Sehova?
12 Ko Amone, te foha ʼo Manase, neʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke ina ako mai te fakahemala ʼo tana tāmai. Kae neʼe kovi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fili ke ina fai. ʼI tona fakahagatonu, neʼe “fakaʼāsili lahi [e Amone] te hala” ʼa te hahaʼi, pea neʼe fakapogi ia ia. Kae neʼe kehe ʼaupito te aga ʼo tona foha ko Sosiasi. Neʼe hā lelei ʼi te ʼu aga ʼa Sosiasi, neʼe mole fia mulimuli ki te faʼifaʼitaki kovi ʼo tana kui. Neʼe kamata hau ka kei taʼu valu. ʼI tona taʼu 16, neʼe ina kamata kumi ia Sehova pea liliu ki muli age ko he faʼifaʼitaki lelei, he neʼe ko he hau neʼe nofo agatonu. (2 Fakamatala 33:20–34:5) Neʼe ina fili te meʼa ʼaē neʼe loto kiai, pea neʼe ina fili te meʼa ʼaē ʼe lelei.
13. (a) Koteā ʼaē kua tou mahino kiai ʼaki te hisitolia ʼo te ʼu hau Sutea ʼaē neʼe tou vakaʼi? (b) ʼE maʼuhiga koa te faʼahiga ako ʼaē ʼe fai e te ʼu mātuʼa ki te fānau?
13 ʼE tou maʼu te manatu maʼuhiga ʼi te ʼu fakamatala fakanounou ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu hau e fitu ʼo Suta. ʼI ʼihi lakaga, ko te ʼu hau agakovi neʼe agalelei tonatou ʼu foha, pea ko te hau agalelei neʼe agakovi tonatou ʼu foha. (Vakaʼi ia Tagata Tānaki 2:18-21.) ʼE mole faka ʼuhiga leva, ʼe mole maʼuhiga te akoʼi ʼo te fānau e te ʼu mātuʼa. Ko te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nātou akoʼi tanatou fānau ʼi te ʼu ala ʼo Sehova, ʼe nātou foaki kia nātou te faigamālie lelei ke nātou liliu ko he ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova. (Teutalonome 6:6, 7) Kae ʼe ʼi ai ʼihi fānau, logope la te faiga mālohi ʼo tanatou ʼu mātuʼa agatonu, kae ʼe nātou fili ke nātou fai te aga ʼaē ʼe kovi. Ko ʼihi fānau, logope la te kovi ʼo te aga ʼo tanatou ʼu mātuʼa, kae nātou fili ke nātou ʼofa kia Sehova pea mo tauhi kia te ia. ʼAki te tapuakina ʼa Sehova, ʼe lava lelei ai tonatou maʼuli. ʼE koutou feʼekeʼaki koa ʼi ʼihi temi peʼe koteā te meʼa ʼaē ka koutou fai? Kapau koia ʼaia, pea koutou vakaʼi ʼe fakapapau atu e Sehova, ʼe feala ke koutou fili te meʼa ʼaē ʼe lelei!
ʼE Falala Ia Sehova Kia Koutou!
14. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi, ʼe mahino ia Sehova ki tatatou ʼu tuʼakoi?
14 ʼE sio ia Sehova kia meʼa fuli. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 15:3: “ ʼE tuku te ʼu mata ʼo Sehova ki te ʼu potu fuli pe, ʼo ina sio te kau agakovi pea mo te kau agalelei.” Neʼe ʼui fēnei e te hau ko Tavite ʼo ʼuhiga mo Sehova: “Ko tou ʼu mata neʼe sio ia ki toku sino ka heʼeki katoa, pea neʼe tohi ʼi tau tohi tona ʼu koga fuli, ʼo ʼuhiga mo te ʼaho ʼaē neʼe fakatupu ai nātou, ka mole heʼeki faʼu he koga e tahi ʼo te ʼu meʼa ʼaia.” (Pesalemo 139:16) Koia, ʼe ʼiloʼi e Sehova te ʼu holi ʼaē ʼe koutou tauʼi—tatau aipe peʼe ko te ʼu holi neʼe koutou maʼu mai takotou ʼu mātuʼa peʼe ko te hahaʼi ʼaē neʼe koutou fakatahi mo nātou. ʼE ʼiloʼi lelei e Sehova pe neʼe lave feafeaʼi te ʼu meʼa ʼaia kia koutou. ʼE mālama lelei age ki takotou ʼu tuʼakoi ia koutou totonu. Tahi ʼaē meʼa, ʼe loto manavaʼofa. ʼE mole ina fakamaʼua mai he meʼa ʼe mole feala ke kita fai.—Pesalemo 103:13, 14.
15. (a) ʼE lava feafeaʼi he fakafimālieʼi ʼo nātou ʼaē neʼe fakamamahiʼi e ʼihi? (b) Koteā te pilivilesio lahi ʼaē ʼe foaki mai e Sehova kia tatou fuli?
15 ʼI te tahi faʼahi, ʼe mole ʼui e Sehova ʼe mole feala ke tou teteke te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe tau mo tatou. Kapau ʼi te temi muʼa, neʼe fai mai kia tatou he ʼu meʼa fakatupu lotomamahi, pea ʼe tou fīmālie anai ʼi tatatou ʼiloʼi papau ʼaē, ʼe fehiʼa ia Sehova ki te ʼu aga kovi ʼaia ʼaē ʼe fai e te hahaʼi ʼi tonatou loto faʼifaʼitaliha. (Pesalemo 11:5; Loma 12:19) Kae ʼe hāofaki anai koa tatou e Sehova ʼi te ʼu meʼa kovi ʼaē ʼe feala ke hoko kia tatou mo kapau ʼe tou mavae mai ia te ia pea mo fili te meʼa ʼaē ʼe kovi? Kailoa ia. ʼE ʼui fēnei e tana Folafola: “ ʼE tou tahi ʼamo anai tana ʼāmoga.” (Kalate 6:5) ʼE foaki e Sehova ki te hahaʼi fuli te pilivilesio ʼaē ke nātou filifili peʼe nātou fia fai te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo tauhi kia te ia. ʼE hage ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Moisese ki te hahaʼi ʼo Iselaele: “ ʼE ʼau toʼo te lagi pea mo te kele ko he ʼu fakamoʼoni ʼe fakafeagai kia te koe ʼi te ʼaho nei, neʼe ʼau tuku ʼi ʼokotou muʼa te maʼuli pea mo te mate, te tapuakina pea mo te malaʼia, pea ʼe tonu ke koutou fili te maʼuli ke feala ai hakotou maʼuli, ia koutou pea mo tokotou hōloga.” (Teutalonome 30:19) ʼE ʼiloʼi papau e Sehova, ʼe feala mo tatou ke tou fili te meʼa ʼaē ʼe lelei. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
16. ʼE lava feafeaʼi hatatou ‘gāue ke hāofaki tatou’?
16 Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo: “Koia ʼaē, ʼu ʼofaina, . . . koutou haga gāue ki takotou hāofaki, [ʼo koutou fai] ʼi te manavasiʼi pea mo te tekelili; heʼe ko te ʼAtua ʼe ko ia ʼaē, ʼi tona lotolelei, ʼe gāue ʼi ʼokotou loto koteʼuhi ke koutou fia fai pea mo koutou gāue ai.” (Filipe 2:12, 13) Ko te kupu faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼi henī ʼaki te kupu ‘gāue’ ʼe faka ʼuhiga ki te fakahoko ʼo he gāue ʼo aʼu ki tona fakaʼosi. Koia, ʼe mole he tahi ia tatou kua ʼosi fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ke higa ʼi te tui peʼe mavae mai ai. ʼE ʼiloʼi papau e Sehova ʼe feala ke tou fakaʼosi te gāue ʼaē neʼe ina tuku mai ke tou fai—ko te gāue ʼaē ʼe ina taki tatou ki te hāofaki—kanaʼauala ʼe mole ina ʼui anai te meʼa ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga. Kae ʼe lava feafeaʼi hatatou fakaʼosi te gāue ʼaia? ʼE mole fakalogo ia ki totatou mālohi ʼa tatou totonu. Kapau neʼe feʼauga ʼaki pe totatou mālohi, pea ʼe mole hona ʼaoga anai ke tou ‘manavasiʼi pea mo tekelili.’ Kae ʼe ‘gāue ia Sehova ʼi ʼotatou loto,’ pea ʼe gāue tona laumālie maʼoniʼoni ʼi totatou ʼatamai pea mo totatou loto, ʼo tokoni ai kia tatou ke ‘tou fia fai pea mo gāue ai.’ ʼAki te tokoni ʼofa ʼaia, ʼe ʼi ai koa he takuʼaki ke mole tou fili ʼi totatou maʼuli te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaia? Kailoa!—Luka 11:13.
17. Koteā te ʼu fetogi ʼaē ʼe feala ke tou fai ia tatou, pea ʼe tokoni feafeaʼi mai Sehova kia tatou ke tou fai te faʼahi ʼaia?
17 ʼE tonu anai ke tou tauʼi te ʼu fihifihia, ohage la ko te tauʼi ʼo te ʼu aga kovi ʼaē neʼe tou fai māhani ʼi te temi muʼa pea mo te fakamamaʼo mai te ʼu hahaʼi ʼaē ko he ʼu fakakaugā kovi, heʼe feala ke fakatupu kovi ki tatatou faʼahiga manatu. Kae ʼaki te tokoni ʼo te laumālie ʼa Sehova, ʼe feala hatatou tauʼi te ʼu manatu ʼaia! Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tohi e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Kolonito, ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe mālohi moʼo “maumauʼi he ʼu kolo tau.” (2 Kolonito 10:4) ʼI tona fakahagatonu, ʼe feala ke tokoni mai ia Sehova kia tatou ke tou fai he ʼu fetogi fakavilivili ia tatou. ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e tana Folafola ke tou “līaki totatou ʼulugaaga ʼāfea,” pea ke tou “kofuʼi te ʼuhigaʼi tagata foʼou ʼaē neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi he faitotonu pea mo he agatonu moʼoni.” (Efesi 4:22-24) ʼE feala moʼoni koa ke tokoni mai te laumālie ʼa Sehova ke tou fai te ʼu fetogi ʼaia? ʼE mahino ia! Ko te laumālie ʼa te ʼAtua ʼe ina fakatupu he ʼu fua ia tatou—ko he ʼu kalitate matalelei pea mo maʼuhiga ʼe tou fia maʼu fuli. Ko te ʼuluaki kalitate ʼe ko te ʼofa.—Kalate 5:22, 23.
18. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke filifili e te hahaʼi fuli, pea koteā ʼaē ʼe feala ke tou fakatotonu ke tou fai?
18 ʼI tatatou ʼiloʼi ia te faʼahi ʼaia, ʼe tou maʼu ai he moʼoni ʼe ina faka ʼāteaina tatou. ʼE mole he tuʼakoi ʼo te ʼofa ʼa Sehova, pea neʼe fakatupu tatou ki tona paki. (Senesi 1:26; 1 Soane 4:8) Koia, ʼe feala ke tou filifili ke tou ʼofa kia Sehova. Pea ko tatatou ka haʼu ʼe fakalogo ki te ʼofa ʼaia, ka mole ki totatou maʼuli ʼāfea, pea mo te ʼu hala ʼaē neʼe tou fai māhani, pea mo tatatou ʼu holi ʼaē ke tou fai te ʼu meʼa ʼe kovi. Ko te ʼofa kia Sehova ʼAtua ʼe ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe ʼaoga kia Atama mo Eva ke nā agatonu ʼi Eteni. ʼE ko te ʼofa ʼaia ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou fuli, ke tou hāo ʼi Halamaketone pea mo fakalaka ʼi te ʼahiʼahi fakaʼosi ʼi te fakaʼosi ʼo te nofo hau ʼa Kilisito ia taʼu e afe. (Fakahā 7:14; 20:5, 7-10) Ko tatou fuli, tatau aipe peʼe koteā totatou ʼaluʼaga, kae ʼe feala ke tou maʼu te ʼofa ʼaia. (Mateo 22:37; 1 Kolonito 13:13) Koia, tou fakatotonu ke tou ʼofa kia Sehova pea mo fakatuputupu te ʼofa ʼaia ʼo talu ai.
Koteā Takotou Manatu?
◻ Koteā te ʼu manatu kua mafola kae ʼe fakafeagai ki te akonaki lelei ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te loto faʼifaʼitaliha ʼa te hahaʼi?
◻ Koteā te gāue ʼaē ʼe tonu ke fai e te kau Kilisitiano takitokotahi?
◻ ʼE hā feafeaʼi ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu hau ʼo Suta, ʼe tou tahi fili te meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai?
◻ ʼE fakahā feafeaʼi mai e Sehova, ʼe feala ke tou fili te meʼa ʼaē ʼe lelei, tatau aipe peʼe kovi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou nonofo ai?
[Paki ʼo te pasina 15]
Ko takotou ka haʼu ʼe fakalogo koa ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe koutou maʼu mai takotou ʼu mātuʼa?
[Paki ʼo te pasina 17]
Logope la te faʼifaʼitaki kovi ʼo tana tāmai, neʼe fili e te Hau ko Sosiasi ke tauhi ki te ʼAtua