Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 15/7 p. 14-19
  • ʼE Koutou Maʼuliʼi Koa Te Vilitute?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Koutou Maʼuliʼi Koa Te Vilitute?
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Ina Maʼuliʼi Te Vilitute
  • Neʼe Nātou Taupau Te Vilitute
  • Tou Haga Fai Te Vilitute Ia ʼAho Nei
  • Ke Tou Nofo Tokaga!
  • Te Tuʼulaga ʼo Te Ako Pea Mo Te Metitasio
  • Te Vilitute Pea Mo Te Fakakaugā
  • Tou Haga Maʼuliʼi Te Vilitute
  • “E Feafeaʼi Koa Hatatou Hilifaki Te Vilitute Ki Tatatou Tui?”
    Te Tule Leʼo—1993
  • ʼE Tou Maʼuliʼi Feafeaʼi Te Vilitute
    Te Tule Leʼo—2001
  • ʼE Maʼuhiga Koa Te Vilitute?
    Te Tule Leʼo—2001
  • Tou Maʼuliʼi Te Vilitute ʼi He Mālama ʼe Lahi Ai Te Aga Kovi
    Te Tule Leʼo—1997
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 15/7 p. 14-19

ʼE Koutou Maʼuliʼi Koa Te Vilitute?

“Kapau ʼe ʼi ai he faʼahiga vilitute pea kapau ʼe ʼi ai he meʼa ʼe tāu ke vikiʼi, koutou haga tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaia.”​—Filipe 4:8.

1. Koteā te aga kovi, pea he koʼe neʼe mole ina ʼulihi te tauhi ʼaē ʼe fai kia Sehova?

KO TE aga kovi ʼe ko te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai peʼe ko te fai ʼo te aga fakahehema. Ko te ʼu aga ʼaia ʼe lahi tona mafola ʼi te mālama ʼaenī ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ai. (Efesi 2:​1-3) Kae ʼe mole fakagafua anai e Sehova ʼAtua ke ʼulihi tana tauhi maʼa. Ko te ʼu tohi faka Kilisitiano, te ʼu fono, pea mo te ʼu fakatahi ʼe nātou foaki mai kia tatou te ʼu fakatokaga ke tou tauʼi ai te aga heʼeʼaoga. ʼE tou maʼu te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu moʼo tokoni kia tatou ke tou “pipiki ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei” ia mata ʼo te ʼAtua. (Loma 12:9) Koia, ʼi tonatou ʼuhiga kautahi ʼe faiga te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke nātou nonofo maʼa, mo nātou maʼuliʼi te vilitute. Kae e feafeaʼi koa ia tatou takitokotahi? ʼE koutou maʼuliʼi koa te vilitute?

2. Koteā te vilitute, pea he koʼe ʼe maʼua ke tou faiga mālohi moʼo taupau ʼo te aga ʼaia?

2 Ko te vilitute ʼe ko te kalitate ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei, te agalelei, ko te aga ʼaē ʼe lelei pea mo te manatu ʼaē ʼe lelei. ʼE ko he kalitate ʼe tonu ke tou maʼuliʼi, pea ʼe ʼi ai tona ʼu fua lelei. Ko te vilitute ʼe mole gata ʼaki pe te tekeʼi ʼo te agahala; ʼe faka ʼuhiga ki te maʼuliʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei. (1 Timoteo 6:​11) Neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼapositolo ko Petelo tona ʼu kaugā fagona Kilisitiano ʼo ina ʼui fēnei: “Hilifaki ki takotou tui te vilitute.” ʼO feafeaʼi? ʼAki tatatou “tali [te fakapapau taulekaleka ʼa te ʼAtua] mo te ʼu faiga mālohi fuli pe.” (2 Petelo 1:​5) ʼUhi ko totatou natula agahala, ʼe tonu ke tou faiga mālohi ke tou maʼuliʼi te vilitute. Kae ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼi te temi muʼa neʼe nātou fai te faʼahi ʼaia, tatau aipe pe koteā te ʼu fihifihia ʼaē neʼe hoko kia nātou.

Neʼe Ina Maʼuliʼi Te Vilitute

3. Koteā te ʼu agakovi ʼaē neʼe fai e te Hau ko Akasi?

3 ʼE lahi ʼaupito te ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ʼo nātou ʼaē neʼe nātou maʼuliʼi te vilitute. Ohage la, tou vakaʼi te tagata neʼe ina maʼuliʼi te vilitute ko Esekiasi. Ko tana matuʼa, ko te Hau ko Akasi ʼi Suta, neʼe atolasio ia kia Moleke. “Neʼe taʼu ʼuafulu ia Akasi ʼi te temi ʼaē neʼe kamata nofo hau ai, pea lolotoga taʼu e hogofulu-ma-ono neʼe hau ia ʼi Selusalemi; pea neʼe mole ina fai te meʼa ʼaē ʼe totonu ia mata ʼo Sehova tona ʼAtua ohage ko Tavite tana kui. Pea neʼe mulimuli ia ʼi te ala ʼo te ʼu hau ʼo Iselaele, māʼiape la mo tona foha totonu neʼe ina ʼai ki te afi, ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa fakalialia ʼaē neʼe fai e te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe kapu e Sehova ʼuhi ko te ʼu foha ʼo Iselaele. Pea neʼe fai sakilifisio pea mo faka kohu he sakilifisio ʼi te ʼu potu māʼoluga pea mo te ʼu moʼuga, pea ʼi te ʼu lalo ʼakau fuli pe.” (2 Hau 16:​2-4) ʼE ʼui e ʼihi ko te ‘ ʼai ki te afi’ neʼe faka ʼuhiga ki he faʼahiga fakamaʼa, kae ʼe mole ko he sakilifisio tagata. Kae ʼe ʼui fēnei e te tohi Molech​—A God of Human Sacrifice in the Old Testament, ʼa John Day: “ ʼE ʼi ai te fakamoʼoni ʼi te ʼu fakamatala ʼa te kau [Carthaginois], mo te ʼu fakamoʼoni faka alekeolosia, neʼe hoko te ʼu sakilifisio tagata . . . ʼa te kau Kanaane, pea ʼe ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te talanoa ʼa te ʼu Tauhi ʼĀfea ki [te ʼu sakilifisio tagata].” Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe tuʼu fakalelei ia 2 Fakamatala 28:3 ko Akasi neʼe “ina tutu tona ʼu foha ʼi te afi.” (Vakaʼi ia Teutalonome 12:31; Pesalemo 106:​37, 38.) Neʼe ko he agakovi ʼaupito ʼaē neʼe ina fai!

4. Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Esekiasi ʼi he fenua neʼe lahi ai te aga kovi?

4 Neʼe koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e Esekiasi ʼi te fenua ʼaia neʼe lahi ai te aga kovi? ʼE lelei tatatou fakatokagaʼi te Pesalemo 119 ʼaē ʼe ʼui e ʼihi neʼe tohi e Esekiasi ʼi tana kei tama ʼaliki. (Pesalemo 119:46, 99, 100) Ko tana ʼu palalau ʼaenī, ʼe nātou fakahā mai te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe tau mo ia: “Māʼiape la mo te ʼu tama ʼaliki kua nātou heheka; ʼo nātou palalau ʼo fakafeagai kia te ʼau. ʼO ʼuhiga mo tau kaugana, ʼe tokaga ia ki tau ʼu fakatotonu. Ko toku nefesi ʼe mole mamoe ʼuhi ko toku mamahi.” (Pesalemo 119:23, 28) ʼI te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe tauhi ki te lotu hala, neʼe lagi liliu ia Esekiasi ko he tahi neʼe fakalainoaʼi e te hahaʼi ʼo te fale hau, ʼo mole kei feala ai hana mamoe. Kae neʼe ina maʼuliʼi te vilitute, ʼi te temi ʼaē neʼe liliu ai ko te hau, pea neʼe “ina haga fai te meʼa ʼaē ʼe totonu ia mata ʼo Sehova . . . Neʼe falala ia kia Sehova te ʼAtua ʼo Iselaele.”​—2 Hau 18:​1-5.

Neʼe Nātou Taupau Te Vilitute

5. Koteā te ʼu ʼahiʼahi ʼaē neʼe hoko kia Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa e toko tolu?

5 Ko te tahi ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te vilitute, ʼe ko Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa Hepeleo e toko tolu, ʼaē neʼe fakahigoa ko Hanania, mo Misaele, pea mo Asalia. Neʼe ʼave fakamālohi nātou mai tonatou fenua pea neʼe nātou ʼaunofo ʼi Papiloni. Neʼe foaki ki te ʼu tūpulaga ʼaia e toko fā te ʼu higoa faka Papiloni​—ko Peletesasā, mo Satalake, mo Mesake, pea mo Apeteneko. Neʼe foaki age kia nātou “te ʼu meʼa kai lelei ʼa te hau,” ʼo kau kiai mo te ʼu meʼa kai ʼaē ʼe tapuʼi e te Lao ʼa te ʼAtua. Tahi ʼaē meʼa, neʼe fakakinauʼi nātou ke nātou ako ia taʼu e tolu “te faitohi pea mo te lea ʼa te kau Kalitia.” Ko te ako ʼaia ʼe mole ko he faʼahiga ako pe ʼo he tahi lea, heʼe faka ʼuhiga ʼi henī te kupu “Kalitia” ki te kalasi ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe akoʼi. Koia, neʼe akoʼi ki te ʼu tūpulaga Hepeleo ʼaia te ʼu akonaki faka Papiloni.​—Taniela 1:​1-7.

6. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui neʼe haga taupau aipe e Taniela te vilitute?

6 Logope la te ʼu fihifihia lahi ʼaia neʼe hoko kia nātou, kae neʼe fili e Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa e toko tolu te vilitute kae nātou līaki te aga kovi. ʼE ʼui fēnei ia Taniela 1:​21: “Neʼe hoko atu e Taniela ʼo aʼu ki te ʼuluaki taʼu ʼo te hau ko Siliusi.” Ei, ko Taniela “neʼe hoko atu” tana maʼuliʼi te vilitute ʼi tona ʼuhiga tagata kaugana ʼa Sehova ia taʼu e 80​—lolotoga te nofo pea mo te fakahifo ʼo te ʼu tuʼuga hau mālolohi. Neʼe nofo agatonu ki te ʼAtua logope la te ʼu kākā ʼa te ʼu hahaʼi aga fakahehema ʼo te puleʼaga, pea mo te ʼu aga heʼemaʼa ʼi te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē neʼe maʼu ʼi Papiloni. Neʼe haga taupau aipe e Taniela te vilitute.

7. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou ako mai te aga ʼaē neʼe fai e Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa e toko tolu?

7 ʼE lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke tou ako mai te manavasiʼi ʼa Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa ki te ʼAtua. Neʼe nātou maʼuliʼi te vilitute pea neʼe mole nātou fia mulimuli ki te agaʼi fenua ʼo Papiloni. Logope la neʼe foaki kia nātou te ʼu higoa faka Papiloni, kae neʼe mole nātou līaki tonatou ʼuhiga kaugana ʼa Sehova. Kae hili taʼu e 70, pea lea te hau ʼo Papiloni kia Taniela ʼo ina fakaʼaogaʼi tona higoa faka Hepeleo! (Taniela 5:​13) Lolotoga tona maʼuli katoa, neʼe mole fia kau ia Taniela ki he ʼu faʼahiga meʼa ʼe fakatupu kovi ai ki tana tui. ʼI tona ʼuhiga tūpulaga, neʼe ina “fakatotonu ʼi tona loto ʼe mole ina ʼulihi anai ia ia ʼaki te ʼu meʼa kai ʼa te hau.” (Taniela 1:8) ʼE mahino papau ia ko te nofo agatonu ʼa Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa e toko tolu, neʼe fakatupu lotomālohi kia nātou, ke nātou hāo ʼi te ʼu ʼahiʼahi fakamataku ʼaē neʼe hoko kia nātou ki muli age.​—Taniela, kapite 3 pea mo te 6.

Tou Haga Fai Te Vilitute Ia ʼAho Nei

8. ʼE lava tekeʼi feafeaʼi e te ʼu tūpulaga Kilisitiano te mālama ʼa Satana?

8 Ohage ko Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa e toko tolu, ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei ʼe mole nātou fia kau ki te mālama agakovi ʼa Satana. (1 Soane 5:​19) Kapau ko koutou ko he kau tūpulaga, ʼe lagi hoko kia koutou te ʼahiʼahi mālohi mai tokotou ʼu kaugā ako, ʼo lagi koutou faʼifaʼitaki ki tanatou faʼahiga teuteu, te faʼahiga gaohi ʼo tonatou ʼulu, pea mo tanatou musika. ʼAua naʼa koutou mulimuli ki he faʼahiga aga peʼe ko he faʼahiga lamote, kae koutou lotomālohi, pea ke ʼaua naʼa koutou “muliʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (Loma 12:2) Koutou “līaki te aga heʼe faka lotu pea mo te ʼu holi ʼo te mālama pea . . . maʼuli fakapotopoto mo agatonu, pea mo pipiki ki te ʼAtua.” (Tito 2:​11, 12) Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼe ko te ʼofa ʼa Sehova, kae mole ko te ʼofa ʼo takotou ʼu kaugā ako.​—Tāʼaga Lea 12:⁠2.

9. Koteā te ʼu fihifihia ʼaē ʼe feala ke hoko ki te kau Kilisitiano ʼi tanatou gāue ʼi te mālama, pea ʼe tonu ke feafeaʼi tanatou aga?

9 Ko te ʼu Kilisitiano ʼaē kua lalahi ʼe toe tau mo nātou te ʼu fihifihia, pea ʼe tonu ke nātou taupau te vilitute. Ko te ʼu Kilisitiano ʼaē ʼe ʼi ai hanatou ʼu matani gāue, ʼe lagi nātou fai anai he ʼu meʼa ʼe mole lelei ʼi te gāue peʼe nātou meʼa noaʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te puleʼaga pea mo te lao ʼo ʼuhiga mo te totogi ʼo te ʼu tukuhau. Tatau aipe peʼe fefakataupiepieʼaki te ʼu matani gāue peʼe ko te hahaʼi gāue, kae ʼe tou “fia agatonu ia meʼa fuli pe.” (Hepeleo 13:18) ʼE fakamaʼua mai e te Tohi-Tapu ke tou agatonu pea mo tou faitotonu ki totatou patolo, kia nātou ʼaē ʼe gāue kia tatou, ki te hahaʼi ʼaē ʼe ʼōmai ʼo faifakatau, pea mo te ʼu puleʼaga fakamālama. (Teutalonome 25:​13-​16; Mateo 5:​37; Loma 13:1; 1 Timoteo 5:​18; Tito 2:​9, 10) Tahi ʼaē meʼa, tou faiga ke tokalelei te ʼu meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo tatatou gāue. ʼI te agamāhani, kapau ʼe tou tohi fakalelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai, pea mo tohi ki he pepa te ʼu felogoi ʼaē ʼo ʼuhiga mo he gāue, pea ʼe mole hoko anai he fihifihia.

Ke Tou Nofo Tokaga!

10. He koʼe ʼe tonu ke tou ‘nofo tokaga’ ki te ʼu musika ʼaē ʼe tou fakalogo?

10 ʼE fakahā lelei ia Pesalemo 119:9 te tahi faʼahi ʼo tatatou maʼuliʼi te vilitute ia mata ʼo te ʼAtua. Neʼe hiva fēnei te tagata fai pesalemo: “ ʼE lava feafeaʼi ki he tūpulaga ke ina fakamaʼa tona ala? ʼI tana nofo tokaga ki tau folafola.” Ko te tahi mahafu tau ʼa Satana ʼaē ʼe haʼele lelei ʼe ko te musika, ʼaē ʼe mālohi tana uga te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi totatou loto. Meʼa fakaʼofaʼofa foki, ko ʼihi Kilisitiano neʼe mole nātou ‘nonofo tokaga’ ki te musika, pea neʼe nātou fakalogo ki te ʼu musika ʼe mole faʼa lelei, ohage ko te rap pea mo te heavy metal. ʼE lagi ʼui anai e ʼihi ʼe mole fakatupu kovi te faʼahiga musika ʼaia kia nātou, peʼe mole nātou tokagaʼi te ʼu palalau ʼo te ʼu hiva ʼaia. ʼE ʼui e ʼihi ʼe nātou leleiʼia pe te mālohi ʼo te musika peʼe ko te mālie ʼo te togi ʼo te ʼukalele. Kae ki te kau Kilisitiano ʼe mole ʼui peʼe nātou leleiʼia peʼe kailoa, kae ʼe nātou tuʼania peʼe “leleiʼia te meʼa ʼaia e te ʼAliki.” (Efesi 5:​10) Koia, ko te musika heavy metal pea mo te rap ʼe nā hikihiki te ʼu faʼahiga meʼa kovi ohage ko te tauvele, te folonikasio, pea mo te tauhi kia Satana​—pea ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe mole tonu ke maʼu ʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua.a (Efesi 5:3) Peʼe tou tūpulaga peʼe kua tou matutuʼa, ʼe tonu ke tou fakakaukauʼi fakalelei ia te fehuʼi ʼaenī, ʼI te musika ʼaē ʼe ʼau fakalogo, ʼe ʼau fakahā koa ʼe ʼau maʼuliʼi te vilitute peʼe ʼau fai koa te ʼu aga ʼaē ʼe kovi?

11. ʼE lava feafeaʼi ki he Kilisitiano tana tokaga ki te ʼu ʼata ʼo te televisio, te ʼu foʼi fime viteo, pea mo te ʼu ʼata ʼi te sinema?

11 ʼE lahi te ʼu polokalama televisio, te ʼu fime viteo, pea mo te ʼu ʼata ʼi te sinema ʼe nātou fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi. Ohage ko te ʼui ʼa te tagata poto ʼiloa ʼe ina sivi te fakakaukau, ‘ko te holi ki te ʼu fakafiafia, te ʼu felāveʼi fakasino, te agamālohi, te mānumānu, pea mo te manatu pe ʼaē kia kita’ ʼe hā ʼi te ʼu ʼata ʼaē ʼe fai ia ʼaho nei. Koia, ko tatatou nofo tokaga ʼe kau kiai tatatou vakaʼi fakalelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sioʼi. Neʼe faikole fēnei te tagata fai pesalemo: “Fai ke fakalaka toku ʼu mata ʼi te meʼa ʼaē ʼe mole tau mo feʼauga ke ʼau sio kiai.” (Pesalemo 119:37) Ko te Kilisitiano tūpulaga ʼe higoa ko Sosefo neʼe ina maʼuliʼi te pelesepeto ʼaia. ʼI te tahi ʼaho neʼe ʼalu ʼo sinema, pea neʼe hā te ʼu felāveʼi fakasino pea mo te agamālohi ʼi te ʼata, pea neʼe mavae ia mai ai. Neʼe ufiufi koa ia ʼi tana fai te puleʼaki ʼaia? ʼE ʼui e Sosefo: “Kailoa. Neʼe ʼau ʼuluaki manatuʼi ia Sehova pea mo fakafiafia tona loto.”

Te Tuʼulaga ʼo Te Ako Pea Mo Te Metitasio

12. He koʼe ʼe tonu ke tou fai hatatou ako takitokotahi pea mo tou metitasio moʼo taupau te vilitute?

12 ʼE mole tonu ke gata ʼaki pe tatatou līaki ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi. Ko te maʼuliʼi ʼo te vilitute ʼe toe pipiki kiai te ako pea mo te metitasio ki te ʼu meʼa lelei ʼaē ʼe fakamatala ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ke feala ai hatatou maʼuliʼi te ʼu pelesepeto faitotonu. Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼE ʼau manako ki tau lao! ʼI te ʼaho fuli pe ʼe liliu ia ko he meʼa ʼe ʼau tuʼaniaʼi.” (Pesalemo 119:97) ʼE kau koa ki takotou polokalama ʼo te vāhaʼa, te ako takitokotahi ʼo te Tohi-Tapu pea mo te ako ʼo te ʼu tohi faka Kilisitiano? ʼE moʼoni, ʼe lagi faigataʼa te maʼu ʼo he temi moʼo ako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo metitasioʼi. Kae ʼi te agamāhani, ʼe feala ke tou fakaʼaogaʼi te temi ʼaē ʼe tou fakaʼaogaʼi ki te tahi ʼu gāue, moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia. (Efesi 5:​15, 16) Ko te uhu ʼe lagi ko he temi lelei ʼaia ki te faikole, mo te ako, pea mo te metitasio.​—Vakaʼi ia Pesalemo 119:147.

13, 14. (a) He koʼe ʼe maʼuhiga ʼaupito te metitasio? (b) Koteā te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe feala ke tou metitasioʼi, moʼo tokoni kia tatou ke tou fehiʼa ki te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga?

13 Ko te metitasio ʼe maʼuhiga ʼaupito, heʼe tokoni kia tatou ke tou manatuʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ʼe feala ke tokoni kia tatou ke tou maʼu he ʼu manatu ʼe ʼalutahi mo te ʼu manatu ʼa te ʼAtua. Tou toʼo he faʼifaʼitaki: ʼE tou ʼiloʼi ʼe tapuʼi e te ʼAtua te folonikasio, kae ʼe toe maʼua foki ke tou ‘fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo tou pipiki ki te meʼa ʼaē ʼe lelei.’ (Loma 12:9) Ei, ʼe feala ke tou manatu ohage ko Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, mo kapau ʼe tou metitasio ki te ʼu vaega tāfito ʼo te Tohi-Tapu ohage ko Kolose 3:5, ʼaē ʼe ina fakaloto mālohiʼi fēnei tatou: “Koutou fakamate te ʼu koga ʼo tokotou sino ʼaē ʼi te kele, ʼo ʼuhiga mo te folonikasio, mo te aga heʼeʼaoga, mo te manako ki te ʼu felāveʼi fakasino, mo te holi ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, mo te mānumānu, ʼaē ko he tauhi tamapua.” Koutou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘Koteā koa te ʼu faʼahiga holi fakasino ʼaē ʼe tonu ke ʼau fakamate? Koteā koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke ʼau tekeʼi naʼa malaga ʼi toku loto he holi heʼemaʼa? ʼE ʼi ai koa he ʼu fetogi ʼe tonu ke ʼau fai ʼi taku aga ʼaē ki te hahaʼi fafine peʼe ki te hahaʼi tagata?’​—Vakaʼi ia 1 Timoteo 5:​1, 2.

14 ʼE uga e Paulo te kau Kilisitiano ke nātou fakafisi ki te folonikasio pea mo nātou maʼu te loto lolomi ke “ ʼaua naʼa ʼi ai he tahi ʼe ina fai he meʼa ke kovi ki tona tēhina.” (1 Tesalonika 4:​3-7) Koutou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘He koʼe koa ʼe kovi te fai folonikasio? Koteā anai tona ʼu fua kovi kia ʼau peʼe ki he tahi kehe, mo kapau neʼe ʼau fai te agahala ʼaia? Koteā anai tona fua kia ʼau ʼi te faʼahi fakalaumālie, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi toku loto, pea mo te faʼahi fakasino? E feafeaʼi kia nātou ʼi te kokelekasio ʼaē neʼe nātou maumauʼi te lao ʼa te ʼAtua pea ʼe mole nātou fakahemala? Neʼe koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia nātou?’ Kapau ʼe tou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaia, pea ʼe feala anai ke mālohi tatatou fehiʼa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi ia mata ʼo te ʼAtua. (Ekesote 20:14; 1 Kolonito 5:​11-​13; 6:​9, 10; Kalate 5:​19-​21; Fakahā 21:8) ʼE ʼui e Paulo ko he tahi ʼe folonikasio “ ʼe mole ina meʼa noaʼi he tagata, kae ko te ʼAtua.” (1 Tesalonika 4:8) ʼE mahino ia, ʼe mole meʼa noaʼi anai e he Kilisitiano moʼoni tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo.

Te Vilitute Pea Mo Te Fakakaugā

15. He koʼe ʼe maʼuhiga te ʼu fakakaugā ʼaē ʼe tou fili mo kapau ʼe tou fia maʼuliʼi tuʼumaʼu te vilitute?

15 Ko te tahi meʼa ʼaē ʼe tokoni kia tatou ke tou taupau te vilitute ʼe ko te ʼu fakakaugā lelei. Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼE ʼau fakatahi mo nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia te koe [Sehova], pea mo nātou ʼaē ʼe nātou taupau tau ʼu fakatotonu.” (Pesalemo 119:63) ʼE ʼaoga kia tatou te ʼu fakakaugā lelei ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu fakatahi ʼi te fono faka Kilisitiano. (Hepeleo 10:​24, 25) Kapau ʼe tou nofo tokotahi, ʼe feala ke tou liliu ʼo manatu pe kia tatou, pea ʼe faigafua ai tatatou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi. (Tāʼaga Lea 18:1) Kae ko te fakatahi mo te kau Kilisitiano ʼe feala ke ina fakaloto mālohiʼi ai tatou ke tou taupau maʼu tatatou vilitute. Tahi ʼaē meʼa, ʼe toe maʼua foki ke tou tokakaga ki te ʼu fakakaugā kovi. ʼE feala ke tou agalelei ki ʼotatou ʼu vāhaʼa fale, mo totatou ʼu kaugā gāue, pea mo tatatou ʼu kaugā ako. Kae kapau ʼe tou haʼele fakapotopoto moʼoni, pea ʼe mole tou fakatahitahi anai mo nātou ʼaē ʼe mole nātou maʼuliʼi te vilitute faka Kilisitiano.​—Vakaʼi ia Kolose 4:5.

16. ʼE lava tokoni feafeaʼi te vaega ʼo 1 Kolonito 15:33 kia tatou, ke tou haga maʼuliʼi te vilitute ia ʼaho nei?

16 Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko te ʼu fakakaugā kovi ʼe nātou fakatupu kovi ki te ʼu agamāhani ʼaē ʼe lelei.” ʼI tana ʼui te ʼu palalau ʼaia, neʼe ina fakatokaga ki te kau Kilisitiano ʼe feala ke nātou maumauʼi tanatou tui mo kapau ʼe nātou fakatahitahi mo nātou ʼaē ʼe nātou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano, kae nātou līaki te ʼu akonaki ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake. Ko te pelesepeto ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te fakatokaga ʼa Paulo, ʼe faka ʼuhiga ki tatatou ʼu fakakaugā ʼaē ʼi tuʼa pea mo nātou ʼaē ʼi te kokelekasio. (1 Kolonito 15:​12, 33) ʼE mahino papau ia, ʼe mole tou fia fakamamaʼo ʼi ʼotatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane fakalaumālie koteʼuhi ʼe mole nātou tali hatatou ʼu faʼahiga manatu. (Mateo 7:​4, 5; Loma 14:​1-​12) Kae ʼe tonu ke tou tokakaga mo kapau ko ʼihi ʼi te kokelekasio ʼe nātou fai he aga ʼe mole lelei peʼe nātou agatuʼu peʼe nātou meo. (2 Timoteo 2:​20-​22) ʼE ko he aga fakapotopoto hatatou nonofo mo nātou ʼaē ʼe feala ke tou “fefakaloto mālohiʼaki.” (Loma 1:​11, 12) Ko te faʼahi ʼaia ʼe tokoni anai kia tatou ke tou haga maʼuliʼi te vilitute, pea mo tou nonofo ʼi “te ala ʼo te maʼuli.”​—Pesalemo 16:11.

Tou Haga Maʼuliʼi Te Vilitute

17. ʼO mulimuli ki te tohi ʼo Faka au kapite 25, koteā te fihifihia ʼaē neʼe hoko ki te kau Iselaelite, pea koteā te ako ʼaē ʼe tou maʼu mai ai?

17 ʼI muʼa ʼo te maʼu e te kau Iselaelite te Kele ʼo Te Fakapapau, ko te lauʼi afe ia nātou neʼe nātou fili ke nātou fai te ʼu aga ʼaē ʼe kovi​—pea neʼe nātou tuʼutāmaki ai. (Faka au, kapite 25) Ia ʼaho nei, ko te hahaʼi ʼa Sehova kua nātou nonofo ʼi te hūʼaga ʼo te mālama foʼou pea mo faitotonu. Ko te hū ki te mālama foʼou ʼaia ʼe ko te pilivilesio ʼaē ka maʼu e nātou ʼaē ka nātou fakafisi tuʼumaʼu anai ki te ʼu aga kovi ʼo te mālama ʼaenī. ʼI totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, ʼe lagi mālohi tatatou holi ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, kae ʼe feala ke tokoni mai te ʼAtua kia tatou ke tou mulimuli ki te takitaki faitotonu ʼo tona laumālie maʼoniʼoni. (Kalate 5:​16; 1 Tesalonika 4:​3, 4) Koia ʼe tou mulimuli ki te fakaloto mālohi ʼa Sosue ki Iselaele: “Koutou manavasiʼi kia Sehova pea mo koutou tauhi kia te ia ʼaki te faitotonu pea mo te moʼoni.” (Sosue 24:14) Ko te manavasiʼi ʼaē ʼe tou fakahā kia Sehova ʼe tokoni anai kia tatou ke tou haga maʼuliʼi te vilitute.

18. ʼO ʼuhiga mo te aga kovi pea mo te vilitute, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fakatuʼutuʼu e te kau Kilisitiano fuli?

18 Kapau ʼe koutou loto ke leleiʼia koutou e te ʼAtua, pea koutou fakatuʼutuʼu ke koutou mulimuli ki te fakaloto mālohi ʼaenī ʼa Paulo: “Ko meʼa fuli ʼe moʼoni, ko meʼa fuli ʼe tāu mo he fakaʼapaʼapa, ko meʼa fuli ʼe faitotonu, ko meʼa fuli ʼe maʼa, ko meʼa fuli ʼe fakavikiviki, ko meʼa fuli ʼe lelei hona talanoaʼi, kapau ʼe ʼi ai he faʼahiga vilitute pea kapau ʼe ʼi ai he meʼa ʼe tau ke vikiʼi, koutou haga tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaia.” Kapau ʼe koutou fai te faʼahi ʼaia, koteā anai tona fua? Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Koutou haga maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaia; pea ko te ʼAtua ʼo te tokalelei ʼe nofo anai mo koutou.” (Filipe 4:​8, 9) ʼIo, ʼaki te tokoni ʼa Sehova ʼe feala ke koutou līaki te aga kovi pea mo koutou haga maʼuliʼi te vilitute.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Vakaʼi Te Tule Leʼo, ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼApelili 1993, pasina 19 ki te 24, pea mo te ʼu alatike “Les jeunes sʼinterrogent . . . ” ʼi te Réveillez-vous! ʼo te ʼaho 8 ʼo Fepualio, mo te ʼaho 22 ʼo Fepualio, pea mo te ʼaho 22 ʼo Malesio 1993, pea mo te ʼaho 22 ʼo Novepeli 1996.

Te ʼu Puani Ke Tou Fakamanatu

◻ Koteā te meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai ke feala ai hatatou haga fai te vilitute?

◻ Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe taupau ai e Esekiasi, mo Taniela, pea mo te ʼu Hepeleo e toko tolu te vilitute?

◻ ʼE lava feafeaʼi hatatou faʼifaʼitaki kia Taniela ʼo ʼuhiga mo te tekeʼi ʼo te ʼu kākā ʼa Satana?

◻ He koʼe ʼe tonu ke tokakaga te kau Kilisitiano ki te ʼu fakafiafia?

◻ Koteā te ʼaoga ʼo te ako, mo te metitasio, pea mo te ʼu fakakaugā ʼi te maʼuliʼi ʼo te vilitute?

[Paki ʼo te pasina 15]

Ko te tūpulaga ko Esekiasi neʼe ina taupau te vilitute, logope la tana maʼuli ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi tauhi ʼa Moleke

[Paki ʼo te pasina 17]

ʼE tonu ke tokakaga te kau Kilisitiano ki tanatou ʼu fakafiafia

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae