Koutou Fefakaloto Mālohiʼaki
“Ko nātou ʼaia kua nātou liliu maʼa ʼaku ko he tokoni ʼe fakaloto mālohi.”—Kolose 4:11, MN.
1, 2. Logola te ʼu fihifihia ʼaē neʼe feala ke hoko, he koʼe neʼe tatuʼu aipe te ʼu kaumeʼa ʼo Paulo ki te fale pilisoni?
ʼE FEALA ke koutou faigataʼaʼia mo kapau ʼe ʼi ai hokotou kaumeʼa ʼe pilisoni—tatau aipe pe neʼe pilisoniʼi kae neʼe mole ina fai he meʼa ʼe kovi. Ko te ʼu ofisie ʼo te fale pilisoni ʼe feala ke nātou loto mahalohalo ʼo ʼuhiga mo koutou, ʼo nātou leʼoleʼo lelei takotou ʼu ʼaʼahi fuli naʼa koutou fai he meʼa kovi. Koia moʼo taupau tuʼumaʼu takotou felogoi mo tokotou kaumeʼa pea mo tatuʼu ki ai ʼi te fale pilisoni, ʼe tonu ke koutou lototoʼa.
2 Kae neʼe fai te faʼahi ʼaia kua hili kiai taʼu e 1 900 e te ʼu kaumeʼa ʼo te ʼapositolo ko Paulo. Neʼe mole nātou matataku ʼi te ʼolo ki te fale pilisoni moʼo fakaloto fīmālie ia Paulo pea mo fakaloto mālohiʼi ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe ko ai te ʼu kaumeʼa agatonu ʼaia? Pea koteā te ako ʼe tou lava maʼu mai tanatou lototoʼa, tanatou agatonu, pea mo tanatou aga fakakaumeʼa?—Tāʼaga Lea 17:17.
“He Tokoni ʼe Fakaloto Mālohi”
3, 4. (a) Ko ai te ʼu kaumeʼa e toko nima ʼo Paulo, pea neʼe nātou liliu koteā maʼa Paulo? (b) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupuʼi palalau “he tokoni ʼe fakaloto mālohi”?
3 Tou toe liliu muʼa ki te taʼu 60 ʼo totatou temi. ʼE pilisoni te ʼapositolo ko Paulo ʼi Loma ʼuhi ko te ʼu tukugakovi loi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo ia. (Gaue 24:5; 25:11, 12) ʼE talanoa ia Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu Kilisitiano e toko nima neʼe nātou tokoni age kia te ia: ko Tikiko, tana tagata faifekau mai te tisitilike ʼo Asia pea ko tona “kaugā kaugana ʼi te ʼAliki”; mo Onesimo, ko he “tēhina agatonu mo ʼofaina” mai Kolose; mo Alisitaloko, ko he tagata Masetonia mai Tesalonika pea ʼi te tahi temi neʼe “kaugā pilisoni” mo Paulo; mo Maleko, te tēhina mataʼi tama ʼo Palenapasi ia te kaugā gāue misionea ʼo Paulo, pea ko te tagata faitohi ʼo te Evaselio ʼaē ʼe tuʼu ki tona higoa; pea mo Susitusi, neʼe kau ia nātou neʼe kaugā gāue mo te ʼapositolo “maʼa te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” ʼE ʼui fēnei e Paulo ʼo ʼuhiga mo te toko nima ʼaia: “Ko nātou ʼaia kua nātou liliu maʼa ʼaku ko he tokoni ʼe fakaloto mālohi.”—Kolose 4:7-11, MN.
4 Neʼe fai e Paulo te ʼu palalau maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼaē neʼe fai age e tona ʼu kaumeʼa agatonu. Neʼe ina fakaʼaogaʼi te kupuʼi palalau faka Keleka (pa·re·go·riʹa) ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupuʼi palalau “he tokoni ʼe fakaloto mālohi,” pea ʼe fakaʼaogaʼi pe ʼi te vaega ʼaia. ʼE lahi te ʼu faka ʼuhiga ʼo te kupuʼi palalau ʼaia pea neʼe fakaʼaogaʼi tāfito ʼi te faʼahi faka tōketā.a ʼE feala ke fakaliliu ʼaki te ʼu kupu ‘fakafimālie, pea mo fakamaʼamaʼa.’ Neʼe ʼaoga kia Paulo te faʼahiga fakaloto mālohi ʼaia, pea neʼe fai te faʼahi ʼaia e te ʼu tagata e toko nima.
He Koʼe Neʼe ʼAoga “He Tokoni ʼe Fakaloto Mālohi” Kia Paulo
5. Logola ko Paulo neʼe ko te ʼapositolo, kae koteā ʼaē neʼe ʼaoga kia ia, pea koteā ʼaē ʼe ʼaoga fuli kia tatou ʼi ʼihi temi?
5 ʼE feala ke punamaʼuli ʼihi ʼi te ʼui ʼaē neʼe ʼaoga he fakaloto mālohi ki te ʼapositolo ko Paulo. Kae neʼe ʼaoga moʼoni ki ai te faʼahi ʼaia. ʼE moʼoni, neʼe mālohi te tui ʼa Paulo, pea neʼe lahi te ʼu tuʼutāmaki neʼe hāo mai ai, mo “te ʼu tā lahi, ʼo meihiʼi mate pe,” pea mo te tahi ʼu mamahi. (2 Kolonito 11:23-27, MN ) Kae neʼe ko ia pe ko te tagata, pea ʼi ʼihi temi ko te tagata fuli ʼe ʼaoga pe kia nātou ke fakaloto fīmālieʼi ia nātou pea mo fakaloto mālohiʼi tanatou tui e niʼihi. Māʼia mo Sesu neʼe ʼaoga kia he fakaloto fīmālie. ʼI tona po fakaʼosi, neʼe ʼasi age te ʼaselo ʼi Setesemane pea neʼe “ina fakaloto mālohiʼi ia ia.”—Luka 22:43, MN.
6, 7. (a) ʼI Loma, koteā ʼaē neʼe lotomamahi ai ia Paulo, pea ko ai ʼaē neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia ia? (b) Koteā te ʼu gāue neʼe fai maʼa Paulo ʼi Loma e te ʼu tēhina Kilisitiano, ʼo nātou liliu moʼoni ai ko “he tokoni ʼe fakaloto mālohi”?
6 Pea neʼe ʼaoga foki mo Paulo ke fakaloto mālohiʼi. Neʼe mole tali leleiʼi ia ia e te hahaʼi Sutea ʼi tana tau pilisoni atu ki Loma. ʼE teitei pe ko te kau Sutea fuli ʼaia neʼe mole nātou tali leleiʼi te logo ʼo te Puleʼaga. ʼI te ʼosi ʼaʼahi ʼo Paulo e te kau tagata maʼuhiga ʼo te kau Sutea ki tona koga fale pilisoni, ʼe fakamatala fēnei e te tohi Gaue: “Nee tui ihi ki te u mea nee ina fakaha. Ki ihiʼage nee mole natou tui. Pea i tanatou tauine, nee [“mole,” MN ] heeki natou [“felogoi,” MN ].” (Gaue 28:17, 24, 25) Neʼe lagi hanu te loto ʼo Paulo ʼi tanatou mole loto fakafetaʼi ki te ʼofa makehe ʼaia ʼo Sehova! Neʼe ʼiloga lelei te meʼa ʼaia ʼi tana tohi ki te kokelekasio ʼo Loma ʼi te ʼu taʼu ki muli age: “ ʼE ʼau lotomamahi ʼaupito pea ʼe mamahi tuʼumaʼu toku loto. Heʼe ʼau fakaʼamu ke faka mavae ʼau mai ia Kilisito, ohage ko he tahi ʼe fakamalaʼia, maʼa toku ʼu tēhina [te kau Sutea], toku ʼu kāiga ʼi te kakano.” (Loma 9:2, 3, MN ) Kae ʼi Loma neʼe ina maʼu ai tona ʼu kaugā gāue moʼoni pea mo agatonu, ʼaē neʼe nātou fakamalū tona loto ʼaki tanatou lototoʼa pea mo tonatou ʼofa. Neʼe ko tona ʼu tēhina fakalaumālie moʼoni.
7 Neʼe liliu feafeaʼi te ʼu tēhina ʼaia e toko nima ko he tokoni ʼe fakaloto mālohi? Neʼe mole nātou faka fealagia ki te nofo pilisoni ʼa Paulo ke nātou mamaʼo mai ia te ia. Kae ʼaki he lotolelei pea mo he manavaʼofa neʼe nātou fai te ʼu fekau ʼa Paulo, pea mo te ʼu gāue ʼaē neʼe mole ina lava fai ʼuhi ko tona pilisoniʼi. Ohage la, neʼe nātou ʼave logo pea mo nātou ʼave te ʼu tohi ʼa Paulo pea mo fakamatala ki te ʼu kokelekasio kehekehe te ʼu faʼahi ʼaē neʼe fakatotonu age kia nātou; neʼe nātou liliu mai kia Paulo mo te ʼu logo fakaloto mālohi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo te ʼu tēhina ʼi Loma pea mo te tahi ʼu koga meʼa. ʼE mahino ia neʼe lagi nātou ʼaumai kia Paulo ia te ʼu meʼa neʼe ʼaoga kia ia, ohage ko hona ʼu pulupulu ki te temi momoko, mo te ʼu takaiga tohi, pea mo te ʼu meʼa faitohi. (Efeso 6:21, 22; 2 Timoteo 4:11-13) Neʼe ʼaoga te ʼu gāue fuli ʼaia ki te ʼapositolo mo ʼona fakaloto mālohiʼi pea mo tokoni ki tana nofo pilisoni, ke liliu mo ia ko “he tokoni ʼe fakaloto mālohi” ki ʼihi, pea mo te ʼu kokelekasio fuli.—Loma 1:11, 12.
E Feafeaʼi Hatatou Liliu Ko “He Tokoni ʼe Fakaloto Mālohi”
8. Koteā te ako ʼe tou lava tāʼofi mai te agavaivai ʼa Paulo ʼo fakamoʼoni ʼe ʼaoga kia ia “he tokoni ʼe fakaloto mālohi”?
8 Koteā ʼaē ʼe tou lava ako mai te fakamatala ʼaia ʼo ʼuhiga mo Paulo pea mo tona ʼu kaugā gāue e toko nima? Tou toʼo muʼa he ako e tahi: ʼE tonu ke tou maʼu he lototoʼa pea mo he manatu faka sakilifisio mokā tou tokoni ki niʼihi ʼe faigataʼaʼia. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ke tou agavaivai moʼo fakamoʼoni ʼe ʼaoga mai kia tatou he tokoni ʼi he ʼu temi ʼe tou faigataʼaʼia ai. Neʼe ʼiloʼi e Paulo ʼe ʼaoga kia ia he tokoni, pea neʼe ina tali foki te tokoni ʼaia pea mo loto fakafetaʼi kia nātou ʼaē neʼe tokoni age kia ia. Neʼe mole manatu ia, ko tana tali te tokoni ʼa ʼihi ʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo he puani vaivai peʼe ko hona fakatō laloʼi, pea ʼe tonu ke feiā mo tatou ke ʼaua naʼa tou manatu hala. ʼAua naʼa tou ʼui ʼe mole ʼaoga mai he tokoni ʼe fakaloto mālohi kia tatou, heʼe kapau ʼe tou manatu feiā pea ʼe hage leva ia ʼe tou makehe tatou ʼi te hahaʼi. Tou manatuʼi, ko Sesu logola neʼe haohaoa, kae neʼe ʼaoga kia ia ʼi ʼihi temi ke kole tokoni.—Hepeleo 5:7.
9, 10. Koteā te ʼu fua lelei ʼe lava maʼu mokā fakamoʼoni e he tahi ia te ʼaoga ʼaē ke tokoni age kiai, pea ʼe feala ke malave feafeaʼi ki niʼihi ʼi te famili pea mo te loto kokelekasio?
9 ʼE feala ke ʼi ai he ʼu fua lelei mokā ʼiloʼi e te ʼu tēhina takitaki ʼe ʼi ai tonatou ʼu tuʼakoi pea ʼe ʼaoga kia nātou te tokoni mai niʼihi. (Sakopo 3:2) ʼE mālohi te felogoi ʼa te kau tagata ʼāfea pea mo te kokelekasio ʼaki te ʼu taʼi fakamahino ʼaia, pea ʼe ina faka fealagia ai he felogoi faʼifaʼitaliha ʼi te ʼofa. Ko te agavaivai ʼo nātou ʼaia ʼe nātou tali ke tokoniʼi ia nātou, ʼe ko he faʼifaʼitaki kia nātou ʼe tau mo he ʼaluʼaga feiā. ʼE fakahā ai ko nātou ʼaē ʼe nātou takitaki ʼe ko te ʼu tagata pe, pea ʼe faigafua hatatou fakaōvi kia nātou.—Tagata Tānaki 7:20.
10 Ohage la, ʼe feala pe ke tali gafua e te fānau ia te tokoni ʼo tanatou ʼu mātuʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia pea mo te ʼu fakahala, mokā ʼiloʼi e te fānau neʼe felāveʼi tanatou ʼu mātuʼa mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe kei nātou liliki ai. (Kolose 3:21) ʼE feala ai ke fakatupu he ʼu felogoi ʼa te ʼu mātuʼa mo tanatou fānau. ʼE faigafua age anai te fakahā ʼo te ʼu puleʼaki mai te Tohi-Tapu, pea mo faigafua age tona tali. (Efeso 6:4) ʼO toe feiā pe, ʼe tali gafua anai e te kokelekasio ia te tokoni mai te kau tagata ʼāfea mo kapau ʼe nātou mahino ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou tau mo te ʼu faigataʼaʼia pea mo te ʼu tuʼania. (Loma 12:3; 1 Petelo 5:3) Ohage ko tona fai ʼaē ki te fānau, ʼe feala ke hoko ai he felogoi lelei, mo fakahā ai he tokoni faka Tohi-Tapu, pea mo feala ai ke fakaloto mālohiʼi ai te tui. Tou manatuʼi, kua ʼaoga ʼaupito ki totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ia he fakaloto mālohi.—2 Timoteo 3:1.
11. He koʼe koa ʼe ʼaoga ki te tokolahi ʼi te temi nei ia “he tokoni ʼe fakaloto mālohi”?
11 Logope he koga meʼa ʼe tou nonofo ai, peʼe ko ai ia tatou, ʼo mole lauʼia te taʼu, kae ʼi ʼihi temi ʼe tou tau fuli mo te ʼu hoha ʼo te maʼuli. Ko he koga ia ʼo te maʼuli ʼo te mālama ʼo te temi nei. (Apokalipesi 12:12) ʼE feala ke ʼahiʼahiʼi te mālohi ʼo tatatou tui e he ʼu ʼaluʼaga ʼe fakatupu mamahi ʼi te sino peʼe ko te loto. ʼE feala pe ke hoko he ʼu ʼahiʼahi ʼi te gāue, peʼe ko te faleako, peʼe ko te famili, peʼe ʼi te loto kokelekasio. ʼE feala pe ke hoko te ʼahiʼahi ʼaia ʼuhi ko he mahaki kovi peʼe ko he meʼa neʼe hoko ʼi te temi kua hili. Kapau ko totatou ʼohoana, peʼe ko he tagata ʼāfea, peʼe ko hotatou kaumeʼa ʼe ina tokoniʼi tatou ʼaki he ʼu palalau neʼe fakakaukauʼi pea mo fai he ʼu aga ʼe lelei—ʼe feala pe ke liliu te meʼa ʼaia ko he meʼa fakaloto fīmālie! ʼE hage anai ia ko he faitoʼo ki he lavea! Koia, kapau ʼe koutou tokagaʼi he tahi ʼi tokotou ʼu tēhina ʼe tau mo he ʼaluʼaga feiā, koutou liliu maʼa ia ko hona tokoni ʼe fakaloto mālohi. Pea kapau leva ʼe ʼi ai he faʼahiga fihifihia ʼe mamafa fau kia koutou, koutou kole tokoni kia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼu kalitate fakalaumālie.—Sakopo 5:14, 15.
Te Tokoni ʼe Lava Fai e Te Kokelekasio
12. Koteā ʼaē ʼe tou lava fai takitokotahi ʼi te kokelekasio moʼo fakaloto mālohiʼi totatou ʼu tēhina?
12 Ko tatou fuli ʼi te kokelekasio, ʼo kau kiai mo te kau tūpulaga, ʼe feala ke nātou fakaloto mālohiʼi niʼihi. Ohage la, ko takotou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono pea mo te fai faka mafola ʼe feala ke ina fakaloto mālohiʼi te tui ʼa niʼihi. (Hepeleo 10:24, 25) Ko takotou pipiki maʼu ʼi te tauhi taputapu ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo takotou agatonu kia Sehova, pea ʼe hā ʼaki ai ʼe koutou ʼalaʼala ʼi te faʼahi fakalaumālie logola te ʼu faigataʼaʼia ʼe lagi tau mo koutou. (Efeso 6:18) ʼE feala ki takotou pipiki maʼu ʼaia ke ina fakaloto mālohiʼi niʼihi.—Sakopo 2:18.
13. He koʼe koa ʼe mole kei fai faka mafola ʼihi, pea koteā ʼaē ʼe feala ke fai moʼo tokoni kia nātou ʼaia?
13 ʼI ʼihi temi, ʼe feala ki te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli peʼe ko he tahi ʼu faigataʼaʼia ke nātou fakavaivaiʼi ʼihi peʼe tuku ai tanatou gāue fai faka mafola. (Maleko 4:18, 19) ʼE lagi mole tou sisio ʼi te ʼu fono kia nātou ʼaē ʼe mole kei fai faka mafola. Kae ʼe mahino ia ʼe kei nātou ʼoʼofa kia Sehova. Koteā ʼapē he meʼa ke fai moʼo fakamālohiʼi tanatou tui? ʼE feala ki te kau tagata ʼāfea ke nātou fakahoko te tokoni ʼofa ʼaia ʼo nātou ʼolo ʼo ʼaʼahi ia nātou. (Gaue 20:35) ʼE feala pe ke koleʼi niʼihi ʼo te kokelekasio ke nātou tokoni mo nātou. Lagi ko te ʼu taʼi ʼaʼahi ʼofa ʼaia ʼe ko te faitoʼo tonu ʼaia ʼe ʼaoga moʼo toe fakamaʼuli ia nātou ʼaē kua vaivavai fakalaumālie.
14, 15. Koteā te tokoni ʼaē neʼe fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakaloto mālohiʼi ʼo niʼihi? Koutou toʼo he faʼifaʼitaki ʼo he kokelekasio neʼe ina muliʼi te tokoni ʼaia.
14 ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e te Tohi-Tapu ke tou “fai he ʼu palalau fakaloto fīmālie ki te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotomamahi, mo lagolago kia nātou ʼe vaivavai.” (1 Tesalonika 5:14, MN ) Ko “te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotomamahi” ʼe nātou tokagaʼi kua nātou lotovaivai, pea ʼe mole kei nātou lava tauʼi tonatou fihifihia mokā ʼe mole tokoniʼi ia nātou. ʼE koutou lava tokoni age koa kia nātou ʼaia? Ko te kupuʼi palalau, “lagolago kia nātou ʼe vaivavai” neʼe fakaliliu ʼaki te ʼu kupu “puke maʼu” peʼe “tapiki maʼu” te kau vaivavai. ʼE faka maʼuhigaʼi pea mo ʼofa ia Sehova ki tana ʼu ōvi fuli. ʼE ina faka maʼuhiga ia nātou, pea ʼe mole ina fakaʼamu ke fakagata e he tahi tana tauhi kia te ia. ʼE koutou lava tokoni koa ki te kokelekasio ke ina “puke maʼu” ia nātou ʼaē ʼe vaivavai ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼo aʼu ki hanatou liliu ʼo mālolohi age?—Hepeleo 2:1.
15 Neʼe ʼaʼahi e te tagata ʼāfea ia te taumatuʼa neʼe kua taʼu ono tanā mole kei fai ʼo hanā gāue fakalaumālie. Neʼe tohi fēnei e te tagata ʼāfea: “Ko te ʼofa ʼaē neʼe fakahā kia nāua e te kokelekasio katoa neʼe malave ʼaupito kia nāua ʼo nā toe liliu ai ki te faga ōvi.” Neʼe koteā ʼaē neʼe logoʼi e te tuagaʼane ʼaia kua lotovaivai, ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaʼahi neʼe fai e ʼihi ʼo te kokelekasio? ʼE ina ʼui fēnei ʼi te temi nei: “Ko te meʼa ʼaē neʼe tokoni mai kia māua ke ma toe gāue, ko te mole ʼi ai he tahi ʼo te ʼu tēhina ʼaē neʼe nātou ʼaʼahi ia māua neʼe nātou fai he fakamāu peʼe ko he ʼu valoki. Neʼe nātou lotomahino pea mo nātou foaki mai he ʼu fakaloto mālohi faka Tohi-Tapu.”
16. Ko ai ʼaē ʼe lava tokoni tuʼumaʼu kia nātou ʼaē ʼe ʼaoga ki ai he fakaloto mālohi?
16 Ko te Kilisitiano ʼaē ʼe fakamalotoloto ʼe fiafia ʼi te liliu ko he tokoni ʼe fakaloto mālohi ki niʼihi. ʼI te fetogitogi ʼo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te maʼuli, ʼe feala mo tatou ke fakaloto mālohiʼi ia tatou e totatou ʼu tēhina. Kae ʼaua naʼa galo kia tatou, ʼe feala ʼi te temi ʼaē ʼe tou tau ai mo he ʼu faigataʼaʼia ke mole tou maʼu he tahi ke tokoni mai kia tatou. Kae ʼe ʼi ai tuʼumaʼu ia te Matapuna ʼo te mālohi, ia ia ʼaē ʼe lava tokoni tuʼumaʼu mai kia tatou—ia Sehova ʼAtua.—Pesalemo 27:10.
Ko Sehova Te Matapuna Tāfito ʼo Te Mālohi
17, 18. Neʼe fakaloto mālohiʼi feafeaʼi e Sehova tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito?
17 ʼI te temi ʼaē neʼe kua tutuki ai ki te pou, neʼe kalaga fēnei ia Sesu: “Tamai, e au tuku atu ki ou nima toku Laumalie.” (Luka 23:46) Pea neʼe mate ai leva. Kae ʼi te ʼu kiʼi hola ki muʼa atu, neʼe puke ia Sesu pea ko ʼona kaumeʼa totonu neʼe nātou līaki ia ia kae nātou feholaki ʼi tanatou matataku. (Mateo 26:56) Neʼe kua tokotahi ia Sesu mo te Matapuna pe e tahi ke ina maʼu ai te mālohi—ko tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo. Pea ko tana falala kia Sehova neʼe mole vaʼiganoa. Neʼe fakapale ia te agatonu ʼa Sesu ki tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo koteʼuhi neʼe tokoni totonu age ia Sehova kia ia.—Pesalemo 18:25; Hepeleo 7:26.
18 ʼI te minisitelio katoa ʼo Sesu ʼi te kele, neʼe foaki e Sehova ki tona ʼAlo ia te meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia ia moʼo taupau maʼu tana agatonu ʼo aʼu ki tona mate. Ohage la, ʼi te ʼosi papitema pe ʼo Sesu, moʼo fakaʼiloga te kamataʼaga ʼo tona minisitelio, neʼe logo ki te leʼo ʼo tana Tāmai ʼe ina fakahā age tana tali ia ia pea mo fakamoʼoni age Tona ʼofa ʼaē kia ia. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼaoga ai he tokoni kia Sesu, neʼe fekauʼi e Sehova ia te kau ʼaselo ke nātou ʼolo ʼo fakaloto mālohiʼi ia ia. ʼI te temi ʼaē neʼe tau ai ia Sesu mo tona ʼahiʼahi lahi ʼi te fakaʼosiʼosi ʼo tona maʼuli ʼi te kele, neʼe tali lelei e Sehova tana ʼu faikole mo tana ʼu kolekole. ʼE mahino ia ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe ko he tokoni fakaloto mālohi kia Sesu.—Maleko 1:11, 13; Luka 22:43.
19, 20. ʼE tou lava ʼiloʼi feafeaʼi ko Sehova ʼe ina fakaloto mālohiʼi anai tatou ʼi te ʼu temi ʼaē ka ʼaoga mai he tokoni kia tatou?
19 ʼE loto ia Sehova ke liliu ko totatou Matapuna tāfito ʼo te mālohi. (2 Fakamatala 16:9) ʼE feala ke liliu ia te Matapuna moʼoni ʼaia ʼo te mālohi fuli ko he tokoni ʼe fakaloto mālohi kia tatou ʼi te ʼu temi ʼaē ka ʼaoga mai he tokoni kia tatou. (Isaia 40:26) ʼE feala ke tou maʼuli tuʼania ʼaupito ʼuhi ko te ʼu tau, mo te maʼuli masiva, mo te mahaki, mo te mate, peʼe ko totatou ʼuhiga heʼe haohaoa. Ka hage anai te ʼu ʼahiʼahi ʼo te maʼuli ʼe lahi fau ohage ko he “fili lahi,” ʼe feala ke liliu ia Sehova ko hotatou mālohi pea mo māfimāfi. (Pesalemo 18:17; Ekesote 15:2) ʼE ina maʼu te tokoni mālohi maʼa tatou—ko tona laumālie maʼoniʼoni. ʼAki tona laumālie, ʼe lava foaki e Sehova ia “te mālohi kia ia ʼaē kua gaʼegaʼe” ke feala ai hana “mahiki ʼaki he ʼu kapakau, ohage ko te ʼu akuila.”—Isaia 40:29, 31.
20 Ko te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe ko te mālohi ʼaupito ʼaia ʼi te ʼatulaulau. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE ʼau maʼu te mālohi kia meʼa fuli, ʼuhi ko ia ʼaē ʼe ina foaki mai te mālohi.” Ei ʼe lava foaki mai e tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo ia “te mālohi ʼaē ʼe laka age ʼi te mālohi māhani,” ke feala ai hatatou kātakiʼi te ʼu fihifihia fuli ʼo aʼu pe ki tana hoki “fakafoʼou ia meʼa fuli” ʼi tona Palatiso ʼaē neʼe ina fakapapauʼi mai pea kua ōvi mai.—Filipe 4:13; 2 Kolonito 4:7; Apokalipesi 21:4, 5.
[Kiʼi nota]
a ʼE ʼui e te tohi e W. E. Vine ʼi tana tikisionalio Vine’s Complete Expository Dictionary of Old and New Testament Words: “Ko te kupuʼi palalau [pa·re·go·riʹa] ʼe faka ʼuhiga ki he ʼu faitoʼo moʼo fakamaʼamaʼa te mamahi.”
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• Neʼe liliu feafeaʼi te ʼu tēhina ʼi Loma ko “he tokoni ʼe fakaloto mālohi” kia Paulo?
• ʼE tou lava liliu feafeaʼi ko “he tokoni ʼe fakaloto mālohi” ʼi te kokelekasio?
• ʼE liliu feafeaʼi ia Sehova ʼe ko te Matapuna tāfito ʼo totatou mālohi?
[Paki ʼo te pasina 19]
Neʼe liliu te ʼu tēhina ko “he tokoni ʼe fakaloto mālohi” kia Paulo he neʼe nātou lagolago ki ai, pea mo nātou fakaloto mālohiʼi pea mo fai tana ʼu gāue
[Paki ʼo te pasina 21]
ʼE tuku he faʼifaʼitaki e te kau tagata ʼāfea ʼi te fakaloto mālohiʼi ʼo te faga ōvi