Koutou Fetokoniʼaki
“Ke ʼaua naʼa haʼu he lea ʼuli mai tokotou gutu, kae ko he ʼu lea ʼe lelei moʼo fakaloto mālohi.” — Efesi 4:29.
1, 2. a) He koʼe koa ʼe totonu te ʼui ʼaē ko te palalau ʼe ko he meʼa taulekaleka? b) Koteā te valoki ʼe tau ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fakaʼaoga ʼaē ʼo totatou ʼalelo?
“KO TE palalau ʼe ko he meʼa faka milakulo ʼe ina haʼi fakatahi he ʼu kaumeʼa, he ʼu famili pea mo he ʼu sosiete (...). ʼAki te ʼatamai ʼo te tagata pea mo te ʼu gaūgaūe [ʼo te ʼalelo] ʼaki te ʼu ivi, ʼe feala ai he fakahā ʼo ni ʼu manatu ohage ko te ʼu meʼa ʼe fakatupu ʼofa, fakaʼamu, fakaʼapaʼapa — ʼio, ko he meʼa ʼi to kita loto.” — Lʼouïe, le gôut et lʼodorat (fakapilitānia).
2 Ko te maʼuhiga ʼo totatou ʼalelo ʼe mole gata ʼaki pe tana folo he meʼa peʼe ʼi te ʼahiʼahiʼi ʼo he meʼa; ʼe ko he faʼahi tāfito ia ʼo totatou ʼuhiga tagata moʼo vaevae ai ʼatatou ʼu manatu pea mo he ʼu meʼa ʼe tou holi ki ai. Neʼe tohi e Sake fēnei: “Ko te ʼalelo foki ko he kiʼi koga veliveli (...). ʼAki ia ia ʼe tou tapuaki ia Sehova, te Tāmai, pea ʼaki ia ia foki ʼe tou laukovi ki te tagata ʼaē neʼe fakatupu ʼo ‘paki ki te ʼAtua.’ ” (Sake 3:5, 9). ʼIo, ʼe feala ke tou fakaʼaoga totatou ʼalelo ki he ʼu ʼaluʼaga lelei, ohage ko te fakavikiviki ʼo Sehova. Kae ʼi totatou ʼuhiga agahala, ʼe faigafua pe tatatou fakaʼaoga totatou ʼalelo moʼo fakatupu lavea, peʼe ki he ʼu meʼa ʼe mole lelei. Neʼe tohi fēnei e Sake: “ ʼE mole tonu ke hoko ʼo feiā, toku ʼu tēhina.” — Sake 3:10.
3. Koteā koa te ʼu ʼuhiga e lua ʼo tatatou palalau ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi?
3 ʼE mole ʼi ai he tagata ʼe ina faʼa puleʼi tona ʼalelo, ʼe tonu anai ke tou haga fai moʼo hikihiki. ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e te ʼapositolo ko Paulo, ʼo ina ʼui fēnei: “Ke ʼaua naʼa haʼu he lea ʼuli mai tokotou gutu, kae ko he lea ʼe lelei moʼo fakaloto mālohiʼi ʼi tona temi ʼaoga, koteʼuhi ke ina foaki kia nātou ʼaē ʼe fagono ki ai he meʼa lelei kia nātou.” (Efesi 4:29). Tou fakatokagaʼi ko te fakatonutonu ʼaenī ʼe ʼi ai tona ʼu ʼuhiga e lua: ʼe ʼi ai te meʼa ʼe tonu ke tou tekeʼi anai pea mo te meʼa ʼe tonu ke tou fai.
Tekeʼi te ʼu lea heʼeʼaoga
4, 5. a) Ko te tau feafeaʼi koa ʼaē ʼe tonu ke fai e te kau kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga lea? b) Koteā te fakatā ʼe felogoi mo te kupu ʼaē “lea ʼuli”?
4 ʼE fakaloto mālohiʼi muʼa tatou ia Efesi 4:29 ʼo fēnei: “Ke ʼaua naʼa haʼu he lea ʼuli mai tokotou gutu.” ʼE feala pe foki ke faigataʼa. Ko tona ʼuhiga ʼaē ko te kua liliu ʼaē ʼo te aga heʼeʼaoga ko te agamahani ia ʼi te mālama ʼaenī ʼe tou maʼuli ai. Tokolahi ʼi te kau kilisitiano tūpulaga ʼe nātou logo ki te ʼu lea kovi ʼi te ʼaho fuli pe, ko tonatou ʼu kauako ʼe nātou manatu ko he meʼa fakatupu mālohi ia kia nātou pea mo nātou fiatagata ai. Kapau ʼe mole feala ha kita tekeʼi ha kita logo ki he ʼu faʼahiga palalau feiā, ʼe tonu ke kita tokaga mālohi ke ʼaua naʼa mamili ia tatou te ʼu lea ʼaia. ʼE mole ko honatou nofoʼaga totatou ʼatamai peʼe ko totatou gutu.
5 ʼE fakatokagaʼi tāfito mai e Paulo, ko te kupu faka keleka ʼe faka ʼuhiga ko te ika kua ʼelo peʼe ko te fuaʼi ʼakau kua pala. Tou vakaʼi muʼa te meʼa ʼaia: ʼE koutou sio ki he tagata ʼe lotohoha pea mo ʼita ʼaupito. Fakamulimuli ʼe mole kei na kātakiʼi tona ʼita, pea kua koutou sio atu ki te ika kua mamanu kua haʼu mai tona gutu. ʼE koutou mamanu muʼa ki tona ʼaele, ohage ko he fuaʼi ʼakau pala kua to ki lalo ʼo pihi kia nātou ʼaē ʼe feōvi ki ai. Ko ai koa ia ia? ʼE ko he meʼa fakamataku mo kapau ko he tahi pe ia tatou! Kae, ko he fakatā feiā ʼe feala ke tau mo tatou mo kapau ʼe ʼi ai ‘he lea ʼuli mai totatou gutu’.
6. ʼE feafeaʼi koa ia te maʼuliʼi ia Efesi 4:29 ʼo ʼuhiga mo te fai fatufatu ʼe mole lelei?
6 Ko te tahi ʼaluʼaga ʼo Efesi 4:29 kia tatou ko te tekeʼi ʼo hatatou fai fatufatu tuʼumaʼu. ʼIo, ko tatou fulifuli ʼe mole tou manatu tatau pea mo fia fai tatau ki he ʼu meʼa, kae ʼe koutou tali koa he manatu ʼa he tahi ʼe mole lelei, ʼe fai fatufatu ʼuhi ko he tuʼulaga, peʼe ki te meʼa ʼaenī kua tou talanoa ki ai ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fuli (Vakaʼi Loma 12:9; Hepeleo 1:9)? Ko tana palalau ʼe fakatupu mamahi, fakalainoa, pea mo fakatupu ʼauha (Pesalemo 10:7; 64:2-4; Tāʼaga Lea 16:27; Sake 4:11, 12). ʼE lagi ʼe mole ina mahino ia, ʼe hage ia ko te kau hahaʼi mumuhu ʼaē neʼe talanoa ki ai Malakia (Malakia 3:13-15). ʼE ko he meʼa talahuihui mokā ʼe ʼui ki he tahi ko te palalau ʼaē neʼe haʼu mai tona gutu ʼe hage ko he ika kua ʼelo peʼe ko he fuaʼi ʼakau pala!
7. Ko te fakasiosio feafeaʼi ʼe tonu ke tou fai takitokotahi?
7 ʼE faigafua te ʼiloʼi mokā ko he tahi kehe ʼaē ʼe palalau kovi pea mo fai fatufatu, koia koutou fakakaukauʼi takitokotahi muʼa: ‘ ʼE ʼau tautau feiā koa? ʼE ʼau fai moʼoni koa ia te meʼa ʼaia?’ Ko te fakapotopoto ʼe ʼiloga anai ʼi tatatou ʼu faʼahiga palalau. ʼE ko he ʼu talanoa kovi koa pea mo fai fatufatu? ʼE tou hage koa ko te ʼu tagata fakafimālie loi ʼaē ʼo Sopo (Sopo 2:11; 13:4, 5; 16:2; 19:2)? He koʼe koa ʼe mole tou talanoa ki ni ʼu meʼa maʼuhiga? Kapau ko te felogoi ko he fai fatufatu moʼoni, he koʼe koa ʼe mole ʼaveʼave ia te felogoi ki he ʼu meʼa ʼe fakaloto mālohi?
8. Ko te ako feafeaʼi koa ʼaē ʼe tuku mai ia Malakia 3:16 ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga palalau, pea ʼe feafeaʼi hatatou fakahā ʼe tou muliʼi te ako ʼaia?
8 Neʼe fakahā e Malakia te meʼa fakafeagai ki te faʼahi ʼaia: “ ʼI te temi ʼaia, ko nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova neʼe nātou fai palalau ia nātou, takitokotahi pe mo tona kaumeʼa, pea neʼe tokaga ia Sehova pea mo fakalogo. Pea neʼe ʼi ai te tohi fakamanatu neʼe kamata tohi ʼi ʼona muʼa maʼa nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova pea mo nātou ʼaē ʼe fakaanau ki tona huafa.” (Malakia 3:16). ʼE koutou fakatokagaʼi koa ki te faʼahiga tali ʼaē ʼa te ʼAtua ki te ʼu palalau ʼaē ʼe fakaloto mālohi? ʼE feafeaʼi koa ia te lave loto ʼo he ʼu felogoi ʼo feiā ki he ʼu “kaumeʼa? ʼE feala pe ke tou mahino takitokotahi ki te ako ʼaia ʼo ʼuhiga mo ʼatatou ʼu lea ʼi te ʼaho fuli. Tokofia koa ia tatou pea mo ʼihi age ʼe lotomālohi mokā ko ʼatatou faʼahiga felogoi ʼe ʼiloga ʼe tou fai ‘te ʼu sakilifisio fakavikiviki ki te ʼAtua’. — Hepeleo 13:15.
Gāue moʼo fakaloto mālohiʼi niʼihi
9. He koʼe koa ko te ʼu fono faka kilisitiano ko he ʼu ʼaluʼaga lelei ʼaia moʼo fakaloto mālohiʼi niʼihi?
9 Ko te ʼu fono ʼo te kokelekasio ko he ʼu ʼaluʼaga lelei ʼaia moʼo fai ʼo he ‘lea ʼe lelei moʼo fakaloto mālohiʼi ʼi tona temi ʼaoga, koteʼuhi ke ina foaki kia nātou ʼaē ʼe fagono ki ai he meʼa lelei kia nātou’. (Efesi 4:29.) ʼE feala hatatou fai te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe tou talanoa ki he meʼa faka tohi-tapu, mo kau ki he faʼifaʼitakiʼaga, peʼe ko te tali ki te ʼu fehuʼi ʼaē ʼi te fono. ʼO tou fakamoʼoni ai ki te Tāʼaga Lea 20:15 ʼaenī: “Kae ko te ʼu laugutu ʼo te mālama ʼe maʼuhiga age ia.” Pea ko ai koa ʼe ina ʼiloʼi, pe ko mafu ʼe fia ʼe tou fakaloto mālohiʼi anai?
10. Kapau ʼe tou fakakaukau lelei, ko ai koa ʼaē ʼe tau felogoi māhani mo tatou, koteā koa he fakatuʼutuʼu ʼe feala ke tou fai ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia (2 Kolonito 6:12, 13)?
10 Ia muʼa ʼo te ʼu fono pea mo te fakaʼosi ʼo te ʼu fono ko he temi lelei moʼo fakaloto mālohi niʼihi ʼaki he ʼu felogoi ʼe lelei kia nātou. ʼE faigafua ʼi te ʼu temi ʼaia ia te felogoi fakanounou mo he tahi pea mo hotatou ʼu kaumeʼa ʼe tou māhani mo nātou (Soane 13:23; 19:26). Pea tahi foki, ohage pe ko te ʼui ia Efesi 4:29, he koʼe koa ʼe mole tou fai palalau muʼa mo niʼihi age? (Vakaʼi ia Luka 14:12-14.) ʼE feala ha kita teuteuʼi fakatomuʼa ha kita felogoi ʼi ha kita “fakamālo” fakavilivili ki niʼihi, ko te hoki haʼue ki te fono, peʼe ki he kau matutuʼa, peʼe ko he kau tūpulaga, pea mo heka fakatahi mo te kau tūpulaga ke feala ai ha kita felogoi mo nātou. Kapau ʼe tou tokaga moʼoni pea mo tou maʼu he temi felogoi mo nātou, ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe na fakaloto mālohiʼi anai niʼihi ke nātou tala ia te manatu ʼaē ʼa Tavite ia Pesalemo 122:1.
11. a) Koteā koa te agamahani ʼe fai e te tokolahi ʼo ʼuhiga mo ʼonatou nofoʼaga ʼi te ʼu fono? b) He koʼe koa ko te tokolahi neʼe nātou tali lelei ke nātou fetofetogi tanatou heka ʼaē ʼi te ʼu fono?
11 Ko te tahi tokoni moʼo fakaloto mālohiʼi ʼo he ʼu felogoi, ko te fetofetogi ʼaē ʼi ʼo totatou ʼu nofoʼaga māhani ʼi te ʼu fono. ʼE ʼaoga ki he faʼe ke nofo ōvi ki te matapā, peʼe ko he māʼimoa ke heka ʼi te taupotu ʼo te atu hekaʼaga, kae koteā te ʼui ʼo ʼuhiga mo tatou? Lagi kua tou māhani ki hotatou nofoʼaga; ohage ko te manu lele ʼe liliu māhani pe ia ki tona fātaʼi (Isaia 1:3; Mateo 8:20). ʼIo, kapau ʼe feala ke tou fetofetogi ʼotatou ʼu nofoʼaga ʼi te ʼu fono, he koʼe koa ʼe mole tou heka — ʼi te faʼahi tuʼamataʼu, peʼe ko te faʼahi hema, peʼe ʼi te atu muʼa, ʼo fai hoholo ai — ʼe ko he kumi aipe ke feʼiloʼiʼaki lelei mo ni hahaʼi kehekehe? ʼE mole ʼi ai foki he ʼu lekula ki te faʼahi ʼaia, ko te kau tagata ʼāfea mo nātou ʼaē kua aga fakapotopoto, ʼe nātou fehikihiki ʼaki ʼonatou nofoʼaga ke faigafua ai hanatou foaki he meʼa ʼe lelei ki te tokolahi ʼi he faka tuʼakoi pe ki te ʼu kaumeʼa ʼaē kua tou māhani ki ai.
Fakaloto mālohi ʼaki he aga faka lotu
12. Ko te aga feafeaʼi koa neʼe mole lelei neʼe ʼiloga ʼi te hisitolia?
12 Ko he kilisitiano ʼe ina fia fakaloto mālohiʼi niʼihi, ʼe ina faʼifaʼitakiʼi anai ia te ʼAtua ʼi hana fai te faʼahi ʼaia, ʼo mole ina muliʼi he manatu fakatagata ʼaē ko te fai ʼo he atu lekulaa. Ko te kau tagata heʼe haohaoa ʼe lahi tanatou holi ke nātou puleʼi niʼihi, pea neʼe feiā aipe ki ni ʼu tagata faifekau ʼa te ʼAtua neʼe nātou hē ki te faʼahi ʼaia (Senesi 3:16; Tagata Tānaki 8:9). ʼI te temi ʼo Sesu ko te kau takitaki Sutea ‘neʼe nātou haʼi te ʼu kavega mamafa ki te ʼu fugaʼuma ʼo te tagata kae, neʼe mole nātou loto nātou ke fāfā ki ai ʼonatou kauʼi tuhi’. (Mateo 23:4.) Neʼe nātou fulihi te ʼu agamahani neʼe lelei ʼuhi ko tanatou ʼu talatuku fai fakakinau. ʼAki tanatou fai fakakinau te ʼu lekula fakatagata, neʼe nātou tuku kehe ai leva te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito age ia. Neʼe mole ʼi ai hina tahi neʼe lotomālohi ʼi tanatou atu lekula ʼaē ʼe mole haʼu mai te Tohi-Tapu; ko tanatou aga neʼe mole ko te aga ʼaia ʼa te ʼAtua. — Mateo 23:23, 24; Maleko 7:1-13.
13. He koʼe koa ʼe mole tau mo te kau fagona kilisitiano he muliʼi ʼo he ʼu tuʼuga lekula?
13 Ko te kau kilisitiano moʼoni ʼe nātou fia faʼifaʼitahi mo te ʼu lao fakaʼatua. Mo tatou pe foki, ʼe feala ke tou to ki te faʼahi ʼaia, ʼo fai he atu lekula mamafa. Koteā tona tupuʼaga? Ko tona ʼuhiga ʼaē, ko te ʼu manatu peʼe ko te ʼu filifili ʼe mole tatau, koia ʼaē ko ʼihi ʼe nātou leleiʼia anai he meʼa ʼe fehiʼa ki ai niʼihi pea mo tuku kehe. ʼE toe kehekehe te kau kilisitiano ʼi tanatou ʼu faiga ʼaē ki te lalahi fakalaumālie. Kae, ʼe tokolahi koa ia nātou ʼaē ʼe nātou fai te ʼu kekula ʼi he aga fakaʼatua moʼo tokoniʼi he tahi ke tuputupu ko he tagata faiva (Filipe 3:15; 1 Timoteo 1:19; Hepeleo 5:14)? Kapau ʼe lolotoga fai nei ʼe he tahi he lele ʼe hage ʼe faka tuʼutāmaki pea mo faigataʼa, ʼe ʼi ai koa he lao ʼe ina tapuʼi te meʼa ʼaia pea mo foaki mai hona puleʼaki lelei? Ko te ala ʼo te ʼAtua ʼe ina ako ni hahaʼi ke popoto ʼi te ʼu faʼahi fakalaumālie moʼo tokoniʼi he tahi neʼe hāla ʼaki he felogoi mālūlū. — Kalate 6:1.
14. Koteā koa te tupuʼaga ʼo te fakatuʼu ʼo te ʼu lao ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ki te hahaʼi ʼo Iselaele?
14 ʼIo, ʼi tana fakaʼaogaʼi Iselaele ko tana hahaʼi, neʼe fai e te ʼAtua te ʼu lao e teau ʼo ʼuhiga mo te tauhi ʼo te fale lotu, pea mo te ʼu sakilifisio, ʼo feiā aipe mo te aga fakamaʼa. Ko he meʼa lelei ia ʼo ʼuhiga mo tanatou nonofo ʼi he fenua kehe, pea neʼe lahi te ʼu lao neʼe ʼi ai tona ʼuhiga fakatā mo tokoni aipe ki te taki ʼo te kau Sutea ki te Mesia. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko te Lao kua liliu ko totatou tagata taupau ʼe ina ʼave tatou kia Kilisito, ke tou liliu ko ni kau agatonu ʼuhi ko tatotou tui kia ia. Kae ʼi te kua haʼu ia ʼa te tui, ʼe mole kei tou nonofo tatou ʼi he tagata taupau.” (Kalate 3:19, 23-25). ʼI te kua ʼosi tutuki ʼo te Lao ki te pou pulihia, neʼe mole foaki leva e te ʼAtua he tuʼuga lekula ki te agaaga fuli ʼo te maʼuli, ohage ko te ʼu lekula ʼaia ʼe nātou fakatuputupu te tui.
15. Ko te faʼahiga takitaki feafeaʼi koa neʼe foaki e te ʼAtua ki te kau ʼatolasio kilisitiano?
15 ʼIo, ʼe kei tou maʼu pe ia te ʼu lao. ʼE fakatotonu mai e te ʼAtua ke ʼaua naʼa tou ʼatolasio, folonikasio ʼo feiā mo te tono, pea mo te fakaʼaoga kovi ʼo te toto. Neʼe tapuʼi fakalelei ia te fakapō, te loi, te ʼu gāue fakatemonio, pea mo ʼihi age pe ʼu agahala (Gāue 15:28, 29; 1 Kolonito 6:9, 10; Fakahā 21:8). Pea ʼe ina foaki mai ʼi tana Folafola te ʼu tokoni tāfito ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga meʼa. ʼE maʼuhiga age totatou temi ʼi te temi ʼa te kau Iselaele, heʼe fakamaʼua tatou ke tou ako mo maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu. ʼE lava fakaloto mālohiʼi e te kau tagata ʼāfea niʼihi, ke nātou maʼu mo fakaʼaoga te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu ʼi hanatou muli ʼi he ʼu lekula neʼe nātou fai.
Ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou fakaloto mālohi
16, 17. Koteā koa te faʼifaʼitakiʼaga lelei neʼe tuku e te kau ʼapositolo maʼa tonatou ʼu kau fagona ʼatolasio ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo te ʼu lekula?
16 Neʼe tohi e Paulo fēnei: “Logope he faʼahi kua tou aʼu ki ai ʼi ʼatatou ʼu faiga, tou haga haʼele fakalelei ʼi te fai pe ʼaia.” (Filipe 3:16). ʼO ʼuhiga mo te manatu fakaʼatua ʼaia, ko te ʼapositolo neʼe felogoi mo ʼihi ʼaki he aga ʼe fakaloto mālohi kia nātou. Ohage la, ko te fehuʼi neʼe malaga ʼo ʼuhiga mo te kai ʼo te kanoʼi manu ʼe haʼu mai te fale lotu ʼe ʼatolasioʼi ai te kau tamapua. Ko te tagata ʼāfea ʼaia, neʼe ina fakatuʼu koa he ʼu lekula ki te ʼu ʼuluaki kokelekasio ʼuhi ko te meʼa neʼe kua fakatuʼu peʼe ko he meʼa moʼo fakafaigafua ki te mahino lelei? Kailoa. Neʼe mahino ia ʼe kehekehe te ʼu faʼahiga mahino pea mo te ʼu faiga ki te poto fakalaumālie, ʼo taki ai anai te kau kilisitiano ke kehekehe tanatou ʼu tonu. Ohage ko ia, neʼe ina foaki te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia. — Loma 14:1-4; 1 Kolonito 8:4-13.
17 ʼE fakahā e te ʼu tohi faka keleka faka kilisitiano ko te kau ʼapositolo neʼe nātou fai te tokoni fakaloto mālohi ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga meʼa takitokotahi, ohage la ko te ʼu mutuʼi meʼa pea mo te teuteu, kae ʼe mole ʼiloga mai ia neʼe nātou fai tuʼumaʼu he ʼu lekula ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pe. ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaia maʼa te kau taupau faka kilisitiano ʼo te temi nei, ʼaē ʼe tokakaga ki te fakaloto mālohi ʼo te faga ōvi. Ka ʼe hoko te faʼahiga fai ʼaia koteʼuhi ʼe fakagafua e te ʼAtua ohage ko te kau Iselaele ʼi te temi muʼa.
18. Koteā koa te ʼu lekula neʼe foaki e Sehova kia Iselaele ʼo ʼuhiga mo te ʼu mutuʼi meʼa?
18 Neʼe mole foaki e te ʼAtua ki te kau Iselaele he ʼu lao faigataʼa ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga teuteu. ʼIo, ko te tagata mo te fafine ʼe nā fakaʼaoga tatau te ʼu pulupulu, peʼe ko te ʼu teu, logope la mokā ko te fafine ʼe feala hana teuteu matalelei pea mo makehe age ʼi te tagata. Ko nāua tokolua ʼe nā kofu anai te ʼu meʼa vala ʼo loto, ko tona kupu faka keleka sadhin (Kau Fakamāu 14:12; Tāʼaga Lea 31:24; Isaia 3:23). Koteā koa te ʼu lao neʼe foaki e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fai teuteu? Ko te tagata ʼo feiā aipe ki te fafine ʼe mole kofu anai ki te ʼu teu ʼe feagai ki te ʼuhiga tagata mo te ʼuhiga fafine ke valoki ai nāua ko ni ʼu homosexuels (Teutalonome 22:5). Ke ʼiloga tonatou kehekehe mo te ʼu fenua ʼaē ʼi ʼonatou tafa, ko te kau Iselaele neʼe nātou fakaveuveu te ʼu tapa ʼo tonatou ʼu kofu pea nātou tui te kauʼi filo ʼuʼui ʼi ʼoluga ʼo te tapa ʼaē kua fakaveuveuʼi ʼo tonatou ʼu kofu, pea ʼe lagi toe tui te ʼu fuaʼi kie (Faka au 15:38-41). Ko te ʼu meʼa tāfito ʼaia ʼo te Lao ʼaē neʼe foaki age kia Iselaele ʼo ʼuhiga mo te fai teuteu.
19, 20. a) Ko te taki feafeaʼi koa ʼe fai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu kofu pea mo te fai teuteu faka kilisitiano? b) Koteā koa te manatu ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te ʼu lekula ʼaē ki fai teuteu takitakotahi?
19 ʼIo, ko te kau kilisitiano ʼe mole kei nofo ʼi te Lao, kae ʼe tou maʼu koa ʼi te Tohi-Tapu he ʼu faʼahiga lekula ʼo ʼuhiga mo te fai teuteu? Kailoa. Neʼe foaki mai e te ʼAtua te ʼu fakatuʼutuʼu ʼe tau pea mo feala ke tou muliʼi. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼE ʼau loto ko te ʼu fafine, ʼaki he teu lelei, ke nātou teuteuʼi nātou ʼaki he agavaivai pea mo fakapotopoto, ʼaua naʼa ko he ʼu kau fī matalelei, peʼe ko he aulo, mo ni ʼu mataʼi tofe, mo ni ʼu mutuʼi meʼa totogi kovi.” (1 Timoteo 2:9). Neʼe fakaloto mālohiʼi e Petelo ke ʼaua naʼa tokaga tāfito te ʼu fafine kilisitiano ki te fai teuteu fakasino, kae ke nātou tokaga tāfito “ki te tagata fufū ʼaē ʼi te mafu, ʼaē ko he teu ʼe mole popo ʼo he ʼatamai tokalelei mo mālū”. (1 Petelo 3:3, 4.) Neʼe fakaloto mālohiʼi e te tokoni ʼaenī ʼihi kau kilisitiano ʼi te ʼuluaki sekulo heʼe lagi neʼe ʼaoga ke lahi age tanatou agavaivai pea mo tanatou tokaga ki tanatou fai teuteu. ʼE ʼiloga mai neʼe mole nātou fakatotonuʼi — peʼe tapuʼi — he faʼahiga fai teuteu, kae neʼe foaki e te kau ʼapositolo te ʼu tokoni fakaloto mālohi.
20 Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe tonu tāfito ke vikiʼi nātou ʼi tanatou fai teuteu fakaʼapaʼapa. Kae, ko te ʼu faʼahiga fai teuteu ʼe kehekehe ʼi he fenua ki he tahi fenua pea ʼo feiā aipe ʼi te ʼu kokelekasio. ʼIo, ko he tagata ʼāfea ʼe ina maʼu te ʼu manatu tāfito peʼe ko he faʼahiga filifili ʼi te ʼu mutuʼi meʼa pea mo fai teuteu kia ia totonu mo tona famili. Kae ʼo ʼuhiga mo te faga ōvi, ʼe ʼaoga ke ina maʼu te manatu ʼaēni ʼa Paulo: “ ʼE mole mātou pule ki takotou tui, kae ʼe mātou kaugāue mo koutou ʼo ʼuhiga mo takotou fakafiafia, heʼe ko takotou tui ʼaē ʼe koutou tuʼu ai.” (2 Kolonito 1:24). ʼI tanatou mole fia fai he ʼu faʼahiga lekula ki te kokelekasio, ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou fakaloto mālohiʼi te tui ʼa te hahaʼi.
21. ʼE feafeaʼi anai he tokoni fakaloto mālohi ʼa te kau tagata ʼāfea ki he tahi ʼe mole lelei tana ʼu teu?
21 Ohage ko te ʼuluaki sekulo, ʼe feala ko he tahi kei foʼofoʼou peʼe kei vaivai fakalaumālie, ke ina muliʼi he faʼahiga fakatuʼutuʼu ʼe mole lelei ʼo ʼuhiga mo te fai teuteu, peʼe ko te pena ʼo te ʼu mata, peʼe mo te ʼu meʼa gigila. Koteā koa te ʼui? ʼE toe foaki mai aipe ia Kalate 6:1 te faʼahiga taki ki te kau tagata ʼāfea kilisitiano ʼaē ʼe nātou fia tokoni fakamalotoloto. Ia muʼa ʼo he foaki e he tagata ʼāfea he tokoni, ʼe tonu muʼa ke felogoi mo he tahi tagata ʼāfea lagi ko he tagata ʼāfea ʼe manatu kehe mo ia ki te faʼahi ʼaia. Kapau ko he faʼahiga teuteu ʼo te mālama ʼaenī kua fai ʼe he tokolahi ʼi te kokelekasio, ko te kolesi ʼa te kau tagata ʼāfea ʼe nātou felogoi anai ʼo ʼuhiga mo te tokoni tāfito ke fai, ʼo fai ʼaki pe ia te lotoʼofa, ʼo lagi fakaloto mālohiʼi ʼi he fono peʼe ki te hahaʼi takitokotahi (Tāʼaga Lea 24:6; 27:17). ʼE nātou fai anai moʼo fakaloto mālohi ʼo mulimuli ki te manatu ʼaē ia 2 Kolonito 6:3: “Ke mole tou liliu ko he maka tukiʼa ki he tahi, koteʼuhi ʼi he ʼaluʼaga pe, ke mole fatufatuʼi totatou minisitelio.”
22. a) He koʼe koa ʼe mole tonu ke tuʼania mokā ʼe hoko he ʼu faʼahiga manatu kehekehe? b) Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe fakahā e Paulo?
22 Ko te kau tagata ʼāfea kilisitiano ʼaē ʼe nātou ‘fafaga te faga ōvi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe nātou taupau’, ʼe nātou loto anai ke nātou hage ko Petelo, ʼaē ke ‘ ʼaua naʼa tou pule fakamālohi kia nātou ʼaē ko te kau tofiʼa ʼa te ʼAtua’. (1 Petelo 5:2, 3.) Lolotoga ʼo tanatou gāue ʼofa, ʼe feala ke malaga he ʼu fehuʼi ki he ʼu faʼahiga meʼa ʼe kehekehe ai te manatu. Lagi ko he agamahani ʼi he kolo ia te lau tuʼu ʼo te ʼu palakalafe ʼo Te Tule Leʼo. ʼE lahi te ʼu fakatuʼutuʼu ki te gāue faka mafola pea mo ʼihi age ʼu ʼaluʼaga ʼo te minisitelio ʼe feala ke fai ʼo mulimuli ki te agamahani. Kae, ʼe haʼele kovi anai mokā ko he tahi ʼe kehe anai hana faʼahiga manatu. Ko te kau taupau ʼofa ʼe nātou loto anai “ko meʼa fuli ke fai fakalelei pea mo tokalelei”, ko te talanoa neʼe fakaʼaoga e Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼofa faka milakulo. Kae ʼe ʼiloga ʼi te koga tohi katoa, ko Paulo neʼe tokaga ʼo ʼuhiga mo te “fakaloto mālohiʼi ʼo te kokelekasio”. (1 Kolonito 14:12, 40.) Neʼe mole ʼiloga ia ia hana fia fai he ʼu faʼahiga lekula, ohage ko hana ʼuluaki fakatuʼutuʼu ke hoko tuʼumaʼu te meʼa kua tuʼu pea mo fia faiva. Neʼe ina tohi: “Ko te [Pule] ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAliki kia tatou moʼo koutou fakaloto mālohi kae ke ʼaua naʼa koutou lotomamahi.” — 2 Kolonito 10:8.
23. Koteā te ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼe feala ke tou faʼifaʼitakiʼi ai Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakaloto mālohiʼi ʼo niʼihi?
23 Neʼe gāue ʼaupito ia Paulo moʼo fakaloto mālohiʼi niʼihi ʼaki he ʼu lea ʼe ʼaoga ki te faʼahi ʼaia. ʼI tana mole gata ʼaki pe ʼi tana ʼu kaumeʼa, neʼe ina ʼaʼahi te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane, tatau aipe ia nātou ʼaē neʼe mālolohi fakalaumālie pea mo nātou ʼaē neʼe ʼaoga tāfito ki ai he fakaloto mālohi. Ko te ʼofa ʼaē neʼe uga ia ia — kae neʼe mole ko he ʼu lekula — heʼe “ko te ʼofa ʼe fakaloto mālohi”. — 1 Kolonito 8:1.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a ʼI te maʼuli faka famili, ʼe lahi te ʼu lekula ʼe mata feʼauga mo te ʼu ʼaluʼaga. ʼE tala e te Tohi-Tapu, ʼe pule te ʼu mātuʼa ki tanatou ʼu fānau ʼaē kei liliki. — Ekesote 20:12; Tāʼaga Lea 6:20; Efesi 6:1-3.
Te ʼu puani ke manatuʼi
◻ He koʼe koa ʼe maʼuhiga hatatou fetogi mo kapau ʼe tou fia fai fatufatu?
◻ Koteā koa ʼe feala ke kita fai moʼo fakaloto mālohiʼi te kokelekasio?
◻ Koteā te faʼifaʼitaki fakaʼatua neʼe tuku mai ʼo ʼuhiga mo te fai ʼaē ʼo te ʼu tuʼuga lekula ki niʼihi?
◻ Koteā anai ka tokoni ki te kau tagata ʼāfea ke nātou tekeʼi te fai ʼo he ʼu lekula fakatagata ki te faga ōvi?