Kāpite 38
Kotou Fakavikiviki Kiā Sah ʼUhi Ko Tana ʼu Fakamāu!
1. Koteā ia te ʼu palalau ʼaē ʼe logo kiai ia Soane “ ʼe hagē ko he leʼolahi ʼo te toe hahaʼi tokolahi ʼi te lagi”?
KUA fakaʼauha ia Papiloni Lahi, pea ʼe ko he logo fakafiafia! Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te logo ʼa Soane ki te ʼu fakafiafia pea mo te ʼu fakavikiviki ʼi te lagi! “ ʼI te hili ʼo te ʼu meʼa ʼaia, neʼe au logoʼi te meʼa ʼe hagē ko he leʼolahi ʼo he toe hahaʼi tokolahi ʼi te lagi. Neʼe ʼui maʼa nātou: ‘ ʼAleluia!a Ko te haofaki, mo te kolōlia pea mo te mālohi ʼe ʼa totatou ʼAtua, heʼe ko tana ʼu fakamāu ʼe moʼoni pea mo faitotonu. He neʼe ina fakahoko ia te fakamāu ki te fafine paomutu lahi ʼaē neʼe ina fakahehemaʼi ia te kele ʼaki tana folonikāsio, pea neʼe lagavaka kiā te ia ʼo ʼuhiga mo te toto ʼo tana kau kaugana ʼaē neʼe ina liligi ʼaki tona nima.’ Pea ʼi te moʼi temi pē ʼaia neʼe natou ʼui ʼi tona tuʼa lua: ‘ ʼAleluia!* Pea ko tona kohu ʼe haga hake aipē ʼo talu ai.’ ”—Fakahā 19:1-3.
2. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “ ʼAleluia,” pea koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ʼi tona logoʼi tuʼa lua e Soane? (b) Ko ai ʼaē ʼe tonu ke tou faka kolōliaʼi ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi? Kotou fakamahino.
2 ʼAleluia, ko tona faka ʼuhiga “Kotou fakavikiviki kiā Sah,” heʼe ko “Sah” ʼe ko te toʼo fakanounou ʼaia ʼo te huafa ʼo Sehova ʼAtua. ʼE hagē te ʼu palalau ʼaia ko te fakaloto mālohi ʼaē neʼe fai e te tagata fai pesalemo: “Ko meʼa fuli ʼaē ʼe mānava—ke fakavikiviki kiā Sah. Kotou fakavikiviki kiā Sah!” (Pesalemo 150:6) ʼI te ʼaluʼaga ʼaenī ʼo te Fakahā, ʼe logoʼi e Soane ko te kau hiva ʼo te lagi ʼe natou hivaʼi tuʼa lua “ ʼAleluia,” ʼo hā ʼaki mai ai ia te fakahā hoholo ʼo te moʼoni fakaʼatua. ʼE tatau te ʼAtua ʼo te Tauhi Foʼou pea mo te ʼAtua ʼo te Tauhi ʼĀfea, pea ʼe higoa ko Sehova. ʼI te lakaga nei, ko te ʼAtua ʼaē neʼe tupu ai te fakaʼauha ʼo te Papiloni ʼāfea, kua ina fakatūʼā pea mo fakaʼauha ia Papiloni Lahi. ʼE tonu ke tou faka kolōlia kiā te ia ʼo ʼuhiga mo te gāue fakaofoofo ʼaia! Ko tona mālohi ʼaē neʼe tupu ai te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, kae neʼe mole tupu ko te mālohi ʼo te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi moʼona fakaʼauha. ʼE ko Sehova tokotahi pē ʼaē ʼe ina haofaki tātou.—Isaia 12:2; Fakahā 4:11; 7:10, 12.
3. He koʼē ʼe tonu ke fai ia te fakamāu ʼaia ki te fafine paomutu lahi ʼaia?
3 He koʼē ʼe tonu ke fai ia te fakamāu ʼaia ki te fafine paomutu lahi? ʼO mulimuli ki te lao ʼaē neʼe foaki e Sehova kiā Noe—pea ʼaki ia ia ki te mālamanei kātoa—ko te fai fakapō ʼe fakatūʼā ki te mate. Neʼe toe fakahā ia te faʼahi ʼaia ʼi te Lao ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ki Iselaele. (Senesi 9:6; Faka au 35:20, 21) Tahi ʼaē meʼa, ʼi te Lao ʼa Moisese, neʼe tonu ke matehi ia ia ʼaē neʼe tono ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie. (Levitike 20:10; Teutalonome 13:1-5) Lolotoga ni ʼu taʼu ʼe lauʼi afe, neʼe lahi te ligitoto pea mo te fai folonikāsio ʼa Papiloni Lahi. Ohagē lā, ko te lēkula ʼa te ’Ēkelesia Katolika Loma ʼaē ʼe ina tapuʼi te ʼohoana ʼa te kau pātele, neʼe ina uga ai te tokolahi ʼo nātou ke natou fai ni ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, pea ko ʼihi iā nātou kua natou maʼu te SITA. (1 Kolonito 6:9, 10; 1 Timoteo 4:1-3) Kae ko tana ʼu agahala tāfito, ʼaē ‘kua tapuke ʼo kaku ki te lagi,’ ʼe ko tana ʼu aga fakalialia ʼi tana folonikāsio fakalaumālie, ʼi tana akoʼi te ʼu loi pea mo tana lagolago ki te hahaʼi fai politike aga fakahehema. (Fakahā 18:5) ʼUhi ko tona fakaʼauha, ʼi te lakaga nei ko te tokolahi ʼaē ʼi te lagi ʼe natou hivaʼi te lua ʼAleluia.
4. Koteā ʼaē ʼe fakatātā ʼi te ʼui ʼaē ko te kohu ʼo Papiloni Lahi “ ʼe haga hake aipē ʼo talu ai”?
4 Ohagē ko he kolo neʼe tauʼi, neʼe tutu ia Papiloni Lahi pea ko tona kohu “ ʼe haga hake aipē ʼo talu ai.” Kā tutu he kolo e he ʼu kautau neʼe mālo, ʼe haga kohu aipē ʼi te kei vela ʼo tona ʼu lefulefu. Ko ʼaē ʼe faiga ke ina toe laga te kolo ʼaia ʼi tana kei kohu, ʼe vela anai heʼe kei vela te kolo ʼaia. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te kohu mai Papiloni Lahi ʼe hake anai “ ʼo talu ai,” ko te fakatā ʼaia ʼo te mole fetogi ʼo tona fakamāuʼi, ʼe mole feala anai ki he tahi ke ina toe laga te kolo aga heʼe faitotonu ʼaia. Kua fakaʼauha te ʼu lotu hala ʼo talu ai. ʼIo, ʼe tou lava ʼui fēnei: ʼAleluia!—Vakaʼi ia Isaia 34:5, 9, 10.
5. (a) Koteā ʼaē ʼe fai pea mo ʼui e te toko 24 kau tagata ʼāfea pea mo te ʼu fakatupu maʼuli e fā? (b) He koʼē ʼe mālie age ia te ʼAleluia ʼaia ʼi te ʼu ʼAleluia ʼaē ʼe hivaʼi ʼi te ʼu ʼēkelesia?
5 ʼI te tahi meʼa neʼe kua hā kiā ia, neʼe sio ia Soane ki te ʼu fakatupu maʼuli e fā ʼe natou ʼātakai ia te hekaʼaga fakahau, pea ʼe ʼi ai mo te toko 24 kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe natou fakatātā ia te kau Kilisitiano ʼaē kā natou maʼu tofiʼa ʼi te Puleʼaga, ʼi tonatou tuʼulaga faka kolōlia ʼaē ʼi te lagi. (Fakahā 4:8-11) ʼI te temi nei, ʼe toe sio kiā nātou ʼe natou kalagaʼi te tolu ʼAleluia, moʼo fakahā ia te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi: “Pea neʼe tulolo te toko ʼuafulu-mā-fā kau tagata ʼāfea pea mo te ʼu fakatupu maʼuli e fā pea mo natou ʼatolasio ki te ʼAtua ʼaē ʼe heka ʼi te hekaʼaga fakahau, mo ʼui maʼa nātou: ‘Ameni! ʼAleluia!’ ”b (Fakahā 19:4) Ko te ʼAleluia fakaofoofo ʼaia ʼe kau mai ki te “hiva foʼou” ʼaē moʼo fakavikiviki ki te ʼAkeno. (Fakahā 5:8, 9) ʼI te temi nei, ʼe natou hivaʼi te fakatauga ʼo te mālo fakatalakitupua ʼa Sehova, te Tuʼi ʼAliki, moʼo faka kolōliaʼi ia ia ki tana mālo lahi ʼaē iā Papiloni Lahi, te fafine paomutu. ʼE mālie age ia te ʼu ʼAleluia ʼaenī ʼi te ʼu ʼAleluia ʼaē ʼe hivaʼi ʼi te ʼu ʼēkelesia, ʼaē neʼe fakalainoaʼi pea mo fehiʼaʼinaʼi ai ia Sehova peʼe ko Sah. ʼI te temi nei, ʼe mole kei tou logo ki te ʼu hiva mālualoi ʼaia ʼaē neʼe natou ʼulihi te huafa ʼo Sehova!
6. ʼO ai te “leʼo” ʼaē ʼe tou logo ki ai, pea koteā te fakaafe ʼaē ʼe ina fai kiā nātou ʼaē ʼe natou fakalogo, pea ko ai ʼaē ʼe ina tali ia te fakaafe ʼaia?
6 ʼI te taʼu 1918, neʼe kamata fakapale e Sehova ‘ia nātou ʼaē ʼe natou manavasiʼi ki tona huafa, ia nātou liliki pea mo nātou lalahi,’ ko te kau ʼuluaki ʼo nātou ʼaia neʼe ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē neʼe mamate agatonu pea mo ina fakatuʼuake, ʼo ina fakanofo ia nātou ki tonatou tuʼulaga ʼaē ʼi te lagi ʼi te lotolotoiga ʼo te toko 24 kau tagata ʼāfea. (Fakahā 11:18) Ko ʼihi ʼe natou fakatahi mai kiā nātou ʼo hiva te ʼu ʼAleluia, he neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea mai te hekaʼaga fakahau, neʼe haʼu te leʼo neʼe ina ʼui fēnei: ‘Kotou fakavikiviki ki totatou ʼAtua, ia koutou fuli ko tana ʼu kaugana, ia nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kiā te ia, ia nātou liliki pea mo nātou lalahi.’ ” (Fakahā 19:5) Ko te “leʼo” ʼaia ʼo te Fakahoko Palalau ʼa Sehova, tona ʼAlo ia Sesu Kilisito, ʼaē ʼe tuʼu “ ʼi te lotomālie ʼo te hekaʼaga fakahau.” (Fakahā 5:6) “Ko tana ʼu kaugana fuli” ʼe mole gata pē tanatou hiva ʼi te lagi, kae ʼe natou toe hiva foki ʼi te kele, ʼaē ʼe takitaki ai nātou e te kau fakanofo ʼo te kalasi ʼo Soane. ʼAki he lotofiafia ʼe natou fakalogo ki te fakatotonu ʼaenī: “Kotou fakavikiviki ki totatou ʼAtua”!
7. ʼI te ʼosi fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, ko ai ʼaē kā fakavikiviki anai kiā Sehova?
7 ʼIo, ʼe kau mo te toe hahaʼi tokolahi ki te ʼu kaugana ʼaia. Talu mai te taʼu 1935, ʼe natou mavae mai Papiloni Lahi pea mo natou sisio ki te hoko ʼo te fakapapau ʼaenī ʼa te ʼAtua: “ ʼE ina tapuakiʼi anai ia nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kiā Sehova, ia nātou liliki ʼo fēia mo nātou lalahi.” (Pesalemo 115:13) ʼI te temi ʼaē ʼe fakaʼauha ai te fafine paomutu ko Papiloni, ko te ʼu lauʼi miliona ʼo nātou ʼaia ʼe natou ‘fakavikiviki anai ki totatou ʼAtua,’ ʼo kau ki ai mo te kalasi ʼo Soane pea mo nātou fuli ʼaē ʼi te lagi. ʼE mahino ia ki muli age, ko nātou ʼaē kā fakatuʼuake ʼi te kele, peʼe ʼiloa nātou peʼe kailoa, ʼe natou hivaʼi anai ia te tahi ʼu ʼAleluia ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē kua fakaʼauha ia Papiloni Lahi ʼo talu ai. (Fakahā 20:12, 15) Ke vikiʼi ia Sehova ʼuhi ko tana mālo lahi ʼi te fafine paomutu finematuʼa!
8. Ko te ʼu hiva fakavikiviki ʼaē neʼe logo kiai ia Soane, ʼe tonu anai ke natou fakaloto mālohi tātou ke tou fai teā ʼi te temi nei, ʼi muʼa ʼo te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi?
8 ʼE ko he fakaloto mālohi ʼaia kiā tātou ʼi totatou temi, ke tou lagolago kātoa ki te gāue ʼaē neʼe fakatotonu mai e te ʼAtua! ʼOfa pē kiā tātou ʼu kaugana ʼa Sah ke tou gāue ʼaki totatou mālohi kātoa, ʼi te temi nei, moʼo kalagaʼi ia te ʼu fakamāu ʼa te ʼAtua, pea mo te ʼamanaki taulekaleka ʼo te Puleʼaga, ʼi muʼa ʼo te fakahifo pea mo te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi.—Isaia 61:1-3; 1 Kolonito 15:58.
‘ ʼAleluia, Kua Nofo Hau Ia Sehova!’
9. He koʼē ʼe toe mālohi age mo te ʼAleluia fakaʼosi?
9 ʼE ʼi ai te tahi ʼu tupuʼaga ke tou fiafia ai, ohagē ko tona ʼui mai e Soane: “Pea neʼe au logo ʼe hagē ko he leʼo ʼo te toe hahaʼi tokolahi pea ohagē ko te ʼuʼulu ʼo he tuʼuga vai pea mo hagē ko te ʼuʼulu ʼo he ʼu mana mālohi. Neʼe ʼui maʼa nātou: ‘ ʼAleluia,c heʼe ko Sehova totatou ʼAtua, ia te Māfimāfi, kua kamata tana pule fakahau.’ ” (Fakahā 19:6) Ko te ʼAleluia fakaʼosi ʼaia, ʼe ko te ʼAleluia ʼaē ʼe ina fakakātoa lelei ia te kalaga. ʼE ko he hiva mālohi ʼe fai ʼi te lagi, ʼe mālohi age ʼi he kau hiva ʼi te kele, ʼe fakaofoofo age ʼi he ʼuʼulu ʼa he ʼu vaitafe lalahi pea mo fakamataku age ʼi te ʼuʼulu ʼa te mana. Ko te ʼu miliate leʼo ʼo te lagi ʼe natou fakafiafia ki te meʼa ʼaia ʼe hoko, ʼo natou ʼui “ko Sehova totatou ʼAtua, ia te Māfimāfi, kua kamata tana pule fakahau.”
10. ʼE tou mahino feafeaʼi ki te ʼui ʼaē kua kamata pule fakahau ia Sehova ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi?
10 Kae he koʼē ʼe ʼui kua kamata te pule fakahau ʼa Sehova? Kua hili kiai te ʼu taʼu ʼe lauʼi afe, neʼe ʼui e te tagata fai pesalemo: “Ko te ʼAtua ʼe ko toku Hau talu mai te ʼu temi ʼāfea.” (Pesalemo 74:12) Kapau kua fualoa te hau ʼa Sehova, he koʼē koa ʼe hivaʼi e te kau hiva ʼo te ʼatulaulau “ko Sehova . . . kua kamata tana pule fakahau”? Heʼe ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, ʼe mole toe maʼu anai e Sehova hona fili fialahi, moʼo fakamaliu mai ia te hahaʼi ʼaē ʼe fia fakalogo kiā te ia, ʼi tona tuʼulaga Tuʼi ʼo te ʼatulaulau. ʼE mole toe fakaneke anai e te ʼu lotu hala ia te ʼu pule ʼo te kele ke natou fakafeagai kiā te ia. ʼI te ʼosi fakahifo ʼo te Papiloni ʼāfea ʼi tona tuʼulaga pule faka mālamanei, neʼe logoʼi e Sione ia te kalaga ʼaenī ʼo te mālo: “Kua fakanofo hau tou ʼAtua!” (Isaia 52:7) ʼI te ʼosi tupu ʼo te Puleʼaga ʼi te taʼu 1914, neʼe kalagaʼi e te toko 24 kau tagata ʼāfea: “ ʼE matou fakafetaʼi atu kiā te koe, Sehova ʼAtua . . . he neʼe ke toʼo tou mālohi lahi pea mo ke kamata tau pule fakahau.” (Fakahā 11:17) ʼI te temi leva ʼaia, ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, ʼe toe logoʼi ia te kalaga ʼaenī: ‘Kua kamata pule fakahau ia Sehova.’ ʼE mole toe ʼi ai anai he ʼatua neʼe faʼu e te tagata moʼo fakafihiʼi te pule faʼitaliha ʼa Sehova, ia te ʼAtua moʼoni!
Kua Ovi Mai Te Temi ʼOhoana ʼo Te ʼAkeno!
11, 12. (a) Neʼe koteā te palalau ʼa te Selusalemi ʼāfea ki te Papiloni ʼo te temi muʼa, ʼaē ʼe faʼifaʼitakiʼi e te Selusalemi Foʼou ʼo ʼuhiga mo Papiloni Lahi? (b) ʼI te hili ʼo te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, koteā ʼaē ʼe hivaʼi e te tokolahi ʼaē ʼi te lagi pea koteā ʼaē ʼe natou kalagaʼi?
11 “Ē toku fili”! Neʼe fai te ʼu palalau ʼaia ki Papiloni ʼaē ʼe tauhi tamapua, e Selusalemi ʼaē neʼe tuʼu ai te fale lotu ʼo te tauhi ʼaē kiā Sehova. (Mikea 7:8) ʼO toe fēia aipē, ko “te kolo tapu, ia te Selusalemi Foʼou,” te toko 144 000 ʼaē ko te fafine ʼohoana, neʼe moʼoni tanatou ʼui ʼaē ko Papiloni Lahi ʼe ko he fili lahi. (Fakahā 21:2) Kae ki muli age, neʼe felāveʼi ia te fafine paomutu lahi mo te ʼu mamahi, mo te malaʼia pea mo te fakaʼauha. Neʼe mole haofaki ia ia e tana ʼu gāue faifakalauʼakau pea mo tana hahaʼi faifakalauʼakau. (Vakaʼi ia Isaia 47:1, 11-13.) ʼE ko he mālo lahi ia ʼa te tauhi moʼoni!
12 ʼI te temi nei, ʼi te kua fakaʼauha ʼo talu ai ʼo te fafine paomutu fakalialia ko Papiloni Lahi, ʼe feala hatatou tokagaʼi ʼi te lakaga nei ia te ʼohoana tāupoʼou pea mo maʼa ʼo te ʼAkeno! Pea ko te tokolahi ʼaē ʼi te lagi ʼe natou fakavikiviki fakafiafia kiā Sehova ʼo natou ʼui fēnei: “Ke tou fakafiafia pea mo tou fiafia lahi, pea mo tou faka kolōlia kiā te ia, heʼe kua hoko mai te ʼohoana ʼo te ʼAkeno, pea kua teuteu tona ʼohoana. ʼIo, neʼe fakatotonu age ke ina kofuʼi te lino mānifi gigila pea mo mamaʼa, heʼe ko te lino mānifi ʼe ina fakatātā ia te ʼu gāue faitotonu ʼa te kau māʼoniʼoni.”—Fakahā 19:7, 8.
13. ʼI te hoholo ʼo te ʼu sēkulō, neʼe teuteuʼi feafeaʼi ia te ʼohoana ʼo te ʼAkeno?
13 ʼI te hoholo ʼo te ʼu sēkulō, neʼe tokaga ia Sesu ʼo teuteuʼi lelei te ʼohoana ʼaia ʼaē kā fai ʼi te lagi. (Mateo 28:20; 2 Kolonito 11:2) Neʼe ina fakamaʼa ia te toko 144 000 ʼo te Iselaele fakalaumālie, ke “feala hana sio tonu ki te kōkelekāsio ʼi tona matalelei kātoa, ʼe heʼe mele mo heʼe fefe, peʼe ko he tahi age meʼa fēia, kae ke feala hana māʼoniʼoni pea mo heʼe mele.” (Efesi 5:25-27) Ke feala hanatou maʼu ia “te totogi ʼo te pāui ʼa te ʼAtua, te pāui ʼaē ki ʼoluga,” neʼe tonu ki te Kilisitiano fakanofo takitokotahi ke ina liʼaki tona ʼulugaaga ʼāfea pea mo tana ʼu aga, ʼo ina kofuʼi te ʼulugaaga foʼou faka Kilisitiano, pea mo ina fai he ʼu gāue faitotonu ‘ ʼaki tona nefesi kātoa maʼa Sehova.”—Filipe 3:8, 13, 14; Kolose 3:9, 10, 23.
14. Neʼe faigaʼi feafeaʼi e Satana ke ina ʼulihi ia nātou ʼaē kā ʼamanaki ʼohoana mo te ʼAkeno?
14 Talu mai te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fakaʼaogaʼi e Satana ia Papiloni Lahi moʼo faigaʼi ke ina ʼulihi ia nātou ʼaē kā ʼamanaki ʼohoana mo te ʼAkeno. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe ina fakahū ki te kōkelekāsio ia te ʼu akonaki ʼo te lotu faka Papiloni. (1 Kolonito 15:12; 2 Timoteo 2:18; Fakahā 2:6, 14, 20) ʼE fakamatala fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ia nātou ʼaē ʼe natou fakahiga te tui ʼa ʼihi: “ ʼIo, ko te ʼu faʼahiga tagata ʼaia ʼe ko he kau ʼapositolo loi, ko he kau gāue fakakākā, ʼe natou fetogi ia nātou ko he kau ʼapositolo ʼa Kilisito. Pea ʼaua naʼa tou punamaʼuli ki te faʼahi ʼaia, heʼe ko Satana totonu ʼe ina fakaliliu tuʼumaʼu pē ia ia ko he ʼāselo ʼo te mālama.” (2 Kolonito 11:13, 14) ʼI te hoholo ʼo te ʼu sēkulō, ko te Keletiate ʼapositā, ʼo fēia pea mo te tahi ʼu koga ʼo Papiloni Lahi, neʼe natou maʼu te ʼu koloa pea mo te ʼu tuʼulaga, “te ʼu kofu ʼe lanu kula fakapōʼuli pea mo kula ʼahoʼaho, . . . te ʼaulo mo te ʼu maka maʼugataʼa pea mo te ʼu mataʼi tofe.” (Fakahā 17:4) Ko tana kau takitaki lotu pea mo tana ʼu tuʼi tapu, neʼe natou kaugā gāue mo te ʼu hau faifakapō, ohagē ko Constantin pea mo Charlemagne. Neʼe mole he temi neʼe ina kofuʼi ai “te ʼu gāue faitotonu ʼa te kau māʼoniʼoni.” Ohagē ko he fafine ʼohoana aga fakakākā, neʼe ko he meʼa gāue ʼaia ʼa Satana moʼo kākāʼi ia te hahaʼi. ʼI meʼa lelei foki tana kua puli ʼo talu ai!
Kua Teuteu Te ʼOhoana ʼo Te ʼAkeno
15. ʼE fakaʼiloga feafeaʼi ia te kau Kilisitiano fakanofo, pea koteā ʼaē ʼe fakamaʼua age kiā nātou takitokotahi?
15 ʼI te temi nei, kua hili kiai te teitei taʼu e 2 000, kua tokalelei ia te fafine ʼohoana, ʼaē ko te toko 144 000 kātoa. Kae ko te temi fea ʼaē ʼe tou lava ʼui ai ‘neʼe teuteu te ʼohoana ʼo te ʼAkeno’? ʼAki te temi, talu mai te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ko te kau Kilisitiano fakanofo “neʼe fakaʼilogaʼi ʼaki ia te laumālie māʼoniʼoni ʼaē neʼe fakapapauʼi age,” moʼo teuteuʼi ʼo nātou ki “te ʼaho ʼo te ʼāteaina ʼaki he totogi.” Ohagē ko tona ʼui e te ʼapositolo ko Paulo, ko te ʼAtua “neʼe ina toe fakaʼilogaʼi foki mo tātou pea mo ina foaki mai ia te fakamoʼoni ʼo te meʼa ʼaē kā ʼamanaki hoko mai, ʼaē ko te laumālie, ʼi ʼotatou loto.” (Efesi 1:13; 4:30; 2 Kolonito 1:22) Ko te Kilisitiano fakanofo takitokotahi ʼe “pāui, mo fili” pea ʼe kua ‘nofo agatonu.’—Fakahā 17:14.
16. (a) Ko te temi fea ʼaē neʼe fakaʼiloga ai ia te ʼapositolo ko Paulo, pea ʼe tou ʼiloʼi feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia? (b) Ko ʼāfea ʼaē kā “teuteu” ai ia te ʼohoana ʼo te ʼAkeno?
16 Hili kiai te ʼu taʼu e hogofulu tupu ʼo tona ʼu ʼahiʼahi, neʼe feala ke ʼui totonu e Paulo: “Neʼe au tauʼi te tau matalelei, kua au fakaʼosi te lele, neʼe au taupau maʼu te tui. ʼI te temi nei kua tāʼofi maʼa ʼaku ia te kolona ʼo te faitotonu, ʼaē ʼe fakapale ʼaki au e te ʼAliki, ia te tuʼi fakamāu faitotonu, ʼi te ʼaho ʼaia, kae ʼe mole ko au tokotahi pē, kae ʼe toe kau foki kiai mo nātou fuli ʼaē neʼe natou leleiʼia tana hā mai.” (2 Timoteo 4:7, 8) ʼE hā ʼaki mai neʼe kua fakaʼiloga ia te ʼapositolo, logopē lā tana kei maʼuli ʼi te kakano pea mo fakatalitali ki tana mate faka maletile. ʼO toe fēia aipē, ʼe hoko mai anai he temi, ko te toe ʼo te toko 144 000 ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele, ʼe fakaʼiloga anai ia nātou takitokotahi ʼe ko he tofiʼa ʼo Sehova. (2 Timoteo 2:19) ʼE hoko anai ia te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē kā teuteu ai ia te ʼohoana ʼo te ʼAkeno—te tokolahi ʼo te toko 144 000 ʼaē kua natou ʼosi maʼu tonatou fakapale ʼi te lagi, pea mo nātou ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele, pea kua tali pea mo fakaʼiloga ʼuhi ko tanatou agatonu.
17. Ko te temi fea ʼaē ʼe feala ai ke hoko ia te ʼohoana ʼo te ʼAkeno?
17 ʼI te temi ʼaia ʼo te kaletalio ʼa Sehova, ʼaia kā ʼosi fakaʼilogaʼi ai anai ia te toko 144 000 fuli, ʼe tuku age anai e te kau ʼāselo te ʼu matagi e fā ʼo te mamahi lahi. (Fakahā 7:1-3) ʼUluaki, ʼe fakahoko anai ia te fakamāu ki te fafine paomutu ʼaē ko Papiloni Lahi. Ki muli age, ko Kilisito ʼaē neʼe mālo, ʼe ina kamata anai te tau ʼo Halamaketone moʼo fakaʼauha te toega ʼo te kautahi ʼa Satana ʼi te kele, pea ki ʼamuli, ʼe ina lī anai ia Satana pea mo tana kau temonio ki te vanu. (Fakahā 19:11–20:3) ʼE mahino ia, ko te kau fakanofo ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele, ʼe foaki vave age anai tonatou fakapale ʼaē ʼi te lagi, ʼi te kua mālo kātoa ʼa Kilisito pea ʼe natou hake ʼo fakatahi mo tonatou ʼu tehina mo tuagaʼane, ʼaē ko te ʼohoana ʼo Kilisito. Koia, ʼi te temi ʼaē kua fakakatofa e te ʼAtua, ʼe feala ai leva ke hoko ia te ʼohoana ʼo te ʼAkeno!
18. ʼE fakamoʼoni feafeaʼi ʼi te Pesalemo kāpite 45 te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu meʼa ʼaē kā hoko ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana ʼo te ʼAkeno?
18 Ko te fakamatalatala faka polofetā ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Pesalemo kāpite 45 ʼe ina fakahā mai te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu meʼa ʼaē kā hoko. ʼUluaki, ko te hau ʼaē neʼe fakanofo ʼe lele ʼi tona hōsi moʼo tauʼi tana ʼu fili. (Te ʼu vaega 1 ki te 7) Pea hoko ai leva mo te ʼohoana, ko te fafine ʼohoana ʼo te lagi ʼe tauhi ki ai te ʼu tāupoʼou, ko tona ʼu kaugā gāue ʼaē ko te toe hahaʼi tokolahi. (Te ʼu vaega 8 ki te 15) Pea ʼe tupu te ʼu fānau ʼa te taumātuʼa ʼaia, ko te hahaʼi ʼaē neʼe fakatuʼuake ʼe natou maʼuli haohaoa anai, pea ʼe leʼoleʼo nātou e “te ʼu tama ʼaliki ʼi te kele kātoa.” (Te ʼu vaega 16 mo te 17) ʼEī, ʼe lahi anai te ʼu tapuakina ʼi te ʼohoana ʼo te ʼAkeno!
Fiafia Ia Nātou ʼAē ʼe Fakaafe
19. Koteā ia te fā fiafia ʼo te ʼu fiafia e fitu ʼo te Fakahā, pea ko ai ʼaē ʼe ina maʼu ia te fiafia makehe ʼaia?
19 Pea neʼe fakahā e Soane te fā fiafia ʼo te ʼu fiafia e fitu ʼo te Fakahā: “Pea ʼe ʼui māʼana [ia te ʼāselo ʼaē neʼe ina fakahā age te ʼu meʼa ʼaia] kiā te au: ‘Tohi fēnei: Fiafia ia nātou ʼaē ʼe fakaafe ki te taumafa ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAkeno.’ Pea ʼe ʼui māʼana kiā te au: ‘E ko te ʼu folafola moʼoni ia ʼaenī ʼa te ʼAtua.’ ” (Fakahā 19:9)d Ko nātou ʼaē ʼe fakaafe ki “te taumafa ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAkeno,” ʼe ko te kalasi ʼo te ʼohoana. (Vakaʼi ia Mateo 22:1-14.) Ko te kau fakanofo fuli ʼo te fai ʼohoana, ʼe natou fiafia ʼi te fai fakaafe ʼaia. Ko te tokolahi ʼi te kau fakaafe kua natou nonofo ʼi te lagi, ʼaē kā hoko ai te ōmoe ʼo te ʼohoana. ʼE toe fiafia mo nātou ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele ʼi tonatou fakaafe. Kua natou ʼiloʼi papau ʼe natou kau anai ki te taumafa ʼo te fai ʼohoana. (Soane 14:1-3; 1 Petelo 1:3-9) Kā fakatuʼuake anai ia nātou ki te lagi, ko te fafine ʼohoana kātoa pea mo logo tahi ʼo fēia pea mo te ʼAkeno, ʼe nā kau fakatahi anai ki te fai ʼohoana fakafiafia ʼaupitō ʼaia.
20. (a) Koteā ia te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaenī: “Ko te ʼu folafola moʼoni ia ʼaenī ʼa te ʼAtua”? (b) Neʼe malave feafeaʼi kiā Soane ia te ʼu palalau ʼa te ʼāselo, pea neʼe koteā te tali age ʼa te ʼāselo?
20 ʼE toe ʼui e te ʼāselo “ ʼe ko te ʼu folafola moʼoni ia ʼaenī ʼa te ʼAtua.” Ko te kupu “moʼoni” ʼe ko te fakaliliu fakaʼuvea ʼo te kupu faka Keleka alêthinos, pea ʼe toe lava faka ʼuhiga ki “he meʼa ʼe feala hakita falala kiai.” Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼu folafola ʼaia ʼe haʼu moʼoni mai iā Sehova, ʼe natou agatonu pea ʼe tou lava falala kiai. (Vakaʼi ia 1 Soane 4:1-3; Fakahā 21:5; 22:6.) ʼI tona fakaafe ʼaē ki te taumafa ʼo te fai ʼohoana, neʼe lagi fiafia ia Soane ʼi tana logo ki te ʼu palalau ʼaia, pea mo tana ʼiloʼi ia te ʼu tapuakina ʼaē kā maʼu anai e te kalasi ʼo te fafine ʼohoana. ʼI te malave ʼaupitō ʼa te ʼu palalau ʼaia ki tona loto, neʼe tokoniʼi ia ia e te ʼāselo, he neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe au tulolo ifo ki ʼona vaʼe moʼo ʼatolasio kiā te ia. Kae neʼe ʼui māʼana kiā te au: ‘Tokaga! ʼAua naʼa ke fai te meʼa ʼaia! Heʼe au kaugā pōpula mo koe, pea mo tou ʼu tehina ʼaē ʼe natou maʼu ia te gāue ʼaē ko te fakamoʼoni kiā Sesu. ʼAtolasio ki te ʼAtua.’ ”—Fakahā 19:10a.
21. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼui ʼi te Fakahā ʼo ʼuhiga mo te kau ʼāselo? (b) ʼE tonu koa ki te kau Kilisitiano ke natou ʼatolasio ki te kau ʼāselo?
21 Mai tona kamataʼaga ʼo aʼu ki tona fakaʼosi, ko te tohi ʼo Fakahā ʼe ina fakamoʼoni lelei ia te agatonu pea mo te faʼafai ʼa te kau ʼāselo. ʼE fakaʼaogaʼi nātou e Sehova moʼo fakahā ia te moʼoni. (Fakahā 1:1) ʼE natou kaugā gāue mo te hahaʼi ʼi te faka mafola ʼo te logo lelei pea mo te huaʼi ʼo te ʼu tautea fakatātā. (Fakahā 14:6, 7; 16:1) Neʼe natou tau fakatahi mo Sesu moʼo kapu ifo ia Satana pea mo tana kau ʼāselo mai te lagi, pea ʼe natou toe fakatahi anai mo ia ʼi te tau ʼo Halamaketone. (Fakahā 12:7; 19:11-14) ʼI tonatou ʼaluʼaga ʼaia, ʼe feala hanatou fakaovi kiā Sehova totonu. (Mateo 18:10; Fakahā 15:6) Kae ko nātou ʼe ko te ʼu kaugana agavaivai ʼa te ʼAtua. ʼI te tauhi maʼa, ʼe mole fai he ʼatolasio ki te kau ʼāselo, peʼe ko he fakaʼaogaʼi ʼo he “sagato” peʼe ko he ʼāselo moʼo tauhi ki te ʼAtua. (Kolose 2:18) Ko te kau Kilisitiano ʼe natou ʼatolasio kiā Sehova tokotahi pē, ʼo natou fai tanatou ʼu kole kiā ia ʼaki te huafa ʼo Sesu.—Soane 14:12, 13.
Ko Te Tuʼulaga Gāue ʼo Sesu ʼi Te Lea Faka Polofetā
22. Koteā ʼaē neʼe ʼui e te ʼāselo kiā Soane, pea koteā te faka ʼuhiga ʼo tana ʼu palalau?
22 Pea neʼe ʼui e te ʼāselo: “Heʼe ko te ʼu lea faka polofetā ʼaē neʼe fai ʼaki te takitaki ʼa te laumālie māʼoniʼoni, neʼe fai moʼo fakamoʼoni kiā Sesu.” (Fakahā 19:10b) ʼO feafeaʼi? Ko te ʼu lea faka polofetā fuli ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo Sesu pea mo tona tuʼulaga gāue ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. Neʼe fakapapauʼi ʼi te ʼuluaki lea faka polofetā ʼo te Tohi-Tapu, te haʼu ʼo te hako. (Senesi 3:15) Neʼe liliu ia Sesu ko te Hako ʼaia. ʼAki te temi, ko te tahi ʼu fakahā neʼe natou lagolago ki te mahino ʼaē ʼo ʼuhiga mo te moʼoni faka polofetā ʼaē ʼe fakatafito ki te fakapapau maʼuhiga ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo ki te tagata tui Senitile ʼaē ko Kolonelio: “ ʼE fakamoʼoni te kau polofetā fuli kiā [Sesu].” (Gāue 10:43) Hili kiai taʼu e 20, neʼe ʼui maʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Heʼe tatau aipē peʼe fia ia te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua, kae kua natou liliu ʼo ʼIo, ʼuhi ko [Sesu].” (2 Kolonito 1:20) Hili kiai taʼu e 43, neʼe fakamanatuʼi fēnei mai e Soane kiā tātou: “[Ko] te moʼoni neʼe hā ʼaki ia Sesu Kilisito.”—Soane 1:17.
23. He koʼē ʼe mole kovi ia te tuʼulaga maʼuhiga ʼo Sesu ki te tauhi ʼaē ʼe tou fai kiā Sehova?
23 ʼE kovi koa ia te faʼahi ʼaia ki te tauhi ʼaē ʼe tou fai kiā Sehova? Kailoa. Kotou manatuʼi te fakatokaga ʼa te ʼāselo: “ ʼAtolasio ki te ʼAtua.” Neʼe mole heʼeki he temi neʼe faigaʼi ai e Sesu ke tatau mo Sehova. (Filipe 2:6) ʼE moʼoni, neʼe ʼui ki te kau ʼāselo ke natou “tulolo kiā [Sesu],” pea ʼe tonu ki te ʼu fakatupu fuli ke natou fakamoʼoni ki tona tuʼulaga māʼoluga, ke feala “ ʼaki te huafa ʼo Sesu ke [natou] tuʼutuli fuli.” Kae kotou fakatokagaʼi, ʼe fai ia te ʼu faʼahi ʼaia “ki te kolōlia ʼo te ʼAtua te Tamai” pea neʼe ko he fakatotonu ʼa te ʼAtua. (Hepeleo 1:6; Filipe 2:9-11) Neʼe foaki e Sehova kiā Sesu he tuʼulaga maʼuhiga, pea ʼi tatatou fakalogo ki tona tuʼulaga ʼaia, ʼe tou faka kolōlia ki te ʼAtua. Kapau ʼe mole tou fia fakalogo ki te tuʼulaga hau ʼo Sesu, ʼe hagē pē ʼe tou fakafisi kiā Sehova ʼAtua.—Pesalemo 2:11, 12.
24. Koteā te ʼu ʼaluʼaga fakaofoofo e lua ʼaē ʼe tou fakatalitali kiai, pea koteā ia te ʼu palalau ʼaē ʼe tonu ke tou kalagaʼi?
24 Koia, tou toʼo fakatahi ia te ʼu ʼuluaki palalau ʼo te ʼu Pesalemo 146 ʼo aʼu ki te 150: “Kotou fakavikiviki kiā Sah!” Tou kalagaʼi fakatomuʼa ia te ʼu ʼAleluia ʼo ʼuhiga mo te mālo anai ʼa Sehova iā Papiloni Lahi, ia te kautahi faka mālamanei ʼo te ʼu lotu hala! Koia tou fakafiafia, heʼe kua ovi mai te ʼaho ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAkeno!
[Kiʼi nota]
a Vakaʼi ia te Traduction du monde nouveau — Bible de référence, te nota ʼi te lalo pāsina.
b Vakaʼi ia te Traduction du monde nouveau — Bible de référence, te nota ʼi te lalo pāsina.
c Vakaʼi ia te Traduction du monde nouveau — Bible de référence, te nota ʼi te lalo pāsina.
d Vakaʼi mo Fakahā 1:3; 14:13; 16:15.
[Talanoa ʼo te pasina 273]
“Te Episitola Ki Sotoma Pea Mo Komola”
Neʼe ko te kupu tāfito ʼaia neʼe tuʼu ʼi te nusipepa Daily Telegraph ʼo Lonitoni ʼo te ʼaho 12 ʼo Novepeli 1987, moʼo fakamatala ai ia te fakatotonu ʼaē neʼe fai ʼi te Fono Fakatahi ʼo Te Lotu Anglicane ʼo Pilitānia. Neʼe fakatotonu ai ke fakamavae ia te kau tagata fai tagata “Kilisitiano” ʼo te Lotu ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e te tagata faitohi sulunale ko Godfrey Barker: “ ʼAnāfi, neʼe ʼui e te ’Ēpikopō Pule ʼo Cantorbéry ʼaki he loto tuʼania: ‘Kanapau lā neʼe tonu ke fai e Sagato Paulo he episitola ki te ’Ēkelesia Anglicane, koteā ʼapē ʼaē kā ina tohi ai?.’ ” Neʼe ʼui fēnei e Barker: “ ʼE tonu anai ke ina tohi ai, ko te episitola ʼaenī ki Sotoma pea mo Komola,” pea mo ina toe ʼui fēnei: “Neʼe ʼui e Runcie [ʼaē ko te ʼēpikopō] ʼe hagē anai te agaaga ʼo te tohi ʼaia ko te kāpite ʼuluaki ʼaē ki te kau Loma.
Neʼe fakaʼaogaʼi e te tagata faitohi sulunale ʼaia ia te ʼu palalau ʼa Paulo iā Loma 1:26-32: “Neʼe tuku e te ʼAtua ke natou fai he ʼu felāveʼi fakasino fakaufiufi. . . . ʼE fai e te kau tagata te ʼu aga fakaufiufi ʼaki pē te tahi ʼu tagata, ʼe natou ʼiloʼi ko te ʼAtua ʼe ina fakatūʼā ki te mate ia nātou ʼaē ʼe natou fai te ʼu aga ʼaia. Kae ʼe natou haga fai aipē te ʼu aga ʼaia pea ʼe natou tali ia nātou ʼaē ʼe natou fai ia te ʼu aga ʼaia.” Neʼe ina fakaʼosi fēnei: “Neʼe tuʼania tāfito ia Sagato Paulo ki te hahaʼi tauhi, kae ko te fihifihia ʼa Runcie ʼe ko te kau takitaki lotu.”
He koʼē ʼe felāveʼi ia te ʼēpikopō pule mo te fihifihia ʼaia? ʼI te nusipepa Daily Mail ʼo Lonitoni ʼo te ʼaho 22 ʼo ʼOketopeli 1987, neʼe tohi fēnei ʼi te ʼalatike tāfito: “ ‘Ko te pātele e tahi ʼi te toko tolu, ʼe fai tagata’ . . . ‘ ʼE kovi anai ki te Lotu Anglicane’ te kapu ʼo te ʼu taʼi tagata ʼaia.” ʼE talanoa ʼi te ʼu ʼalatike ʼo ʼuhiga mo te ʼu palalau ʼa te pātele ʼe sīkalaipe lahi ʼi te Kautahi Faka Kilisitiano ʼo te kau fafine ʼaē ʼe fai fafine pea mo te kau tagata ʼaē ʼe fai tagata, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau lā ʼe tali te tonu ʼaia, ʼe tuʼutāmaki anai ia te ’Ēkelesia, pea ʼe mahino kiai ia te ’Ēpikopō Pule ʼo Cantorbéry. ʼI tamatou manatu, ko te teitei toko 30 pea mo te toko 40 ʼi te teau ʼi te kau pātele ʼo te ’Ēkelesia ʼo Pilitānia, ʼe natou fai tagata. Pea ʼe ko nātou tāfito ʼaia ʼaē ʼe gāue mālohi ʼi te minisitelio ʼo te ’Ēkelesia.” Kua lagi tokosiʼi ia te hahaʼi tauhi, ʼuhi ko tanatou fēhihiʼa ki te minisitelio ʼa te kau pātele ʼaia ʼaē ʼe fai tagata.
Koteā te tonu ʼaē neʼe fai e te kau fono ʼo te ʼēkelesia? Ko te tokolahi ʼaupitō ʼi te toko 388 (ko te toko 95 ʼi te teau ʼo te kau takitaki lotu) neʼe natou vote ke fakamaʼamaʼa te fakatotonu ʼaia. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te nusipepa The Economist ʼo te ʼaho 14 ʼo Novepeli 1987: “ ʼE fakafeagai ia te Lotu Anglicane ki te ʼu aga ʼa te kau tagata ʼaē ʼe fai tagata, kae ʼe natou fai te takuʼaki. ʼI te vāhaʼa ʼaenī, neʼe fakatotonu e te kau fono ʼo te ’Ēkelesia, ʼi tanatou manatu ʼaē ki te kau takitaki lotu ʼaē ʼe fai tagata, ʼo natou ʼui ko te taʼi aga ʼaia, ʼe mole ko he agahala ia, ohagē ko te folonikāsio pea mo te tono: ʼE mole ʼalutahi te ʼu felāveʼi fakasino ʼaia pea mo te ʼui ʼaē ‘ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼe ko he aga ʼe fai e he toko lua kua nā ʼohoana.’ ” Neʼe fakatatau e te nusipepa The Economist te tonu ʼaē neʼe fai e te Pule ’Ēpikopō ʼo Cantorbéry pea mo te palalau fakahagatonu ʼa te ʼapositolo ko Paulo iā Loma 1:26, 27, ʼo ina tohi fēnei “Neʼe ʼiloʼi e Sagato Paulo ia te meʼa ʼaē neʼe palalau kiai.”
Neʼe toe ʼiloʼi foki e Sesu Kilisito ia te meʼa ʼaē neʼe palalau kiai pea neʼe ina fakamahinohino lelei. Neʼe ʼui māʼana “ ʼi te ʼAho ʼo Te Fakamāu, ʼe maʼamaʼa age anai ki te fenua ʼo Sotoma” ʼi te kau takitaki lotu ʼaē neʼe natou meʼa noaʼi te logo ʼaē neʼe ina faka mafola. (Mateo 11:23, 24) ʼI henī, neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te lea fakatātā moʼo fakahā ko te kau takitaki lotu ʼaē neʼe natou liʼaki te ʼAlo ʼo te ʼAtua pea mo tana faiakonaki, ʼe mamafa age tanatou lakahala ʼi te lakahala ʼo te hahaʼi ʼo Sotoma. ʼE ʼui fēnei iā Suta 7, ko te hahaʼi ʼaia ʼo Sotoma neʼe hoko kiā nātou “te fakatūʼā faitotonu ʼo te afi heʼegata,” ʼaē ʼe ina fakatātā ia te fakaʼauha heʼegata. (Mateo 25:41, 46) Koia, ʼe mamafa age anai ia te fakamāu ʼaē kā fai kiā nātou ʼaē ʼe ʼui ko te kau takitaki lotu faka Kilisitiano, ʼaē ohagē ni tagata kivi, ʼe natou fakahēʼi tanatou ʼu ovi kivi mai te ʼu pelesepeto maʼuhiga ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼo taki ia nātou ki te ʼu ʼala ʼo te aga faʼifaʼitaliha pea mo aga ʼuli ʼo te mālama ʼaenī! (Mateo 15:14) ʼO ʼuhiga mo te ʼu lotu hala, ia Papiloni Lahi, ʼe ʼui e te leʼo mai te lagi: “Kotou mavae mai ia te ia, Ê taku hahaʼi, mo kapau ʼe mole kotou fia kau mo ia ki tana ʼu agahala, pea mo kapau ʼe mole kotou fia maʼu he vahe ʼo tona ʼu tautea.”—Fakahā 18:2, 4.
[Paki ʼo te pasina 275]
ʼE kalagaʼi te ʼu ʼaleluia e fā ʼi te lagi, moʼo fakavikiviki kiā Sah ki tana mālo fakaʼosi iā Papiloni Lahi