He Koʼe Ko Te Fakatupu ʼo Te Tui ʼe Mole Gata ʼAki Pe Te ʼu Milakulo
ʼE ʼAU tui pe ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau sio kiai. Ko te manatu ʼaia ʼa te tokolahi. Ko ʼihi ʼe nātou ʼui ʼe nātou tui anai ki te ʼAtua mo kapau ʼe ina fakahā faka milakulo ia ia. ʼE lagi feiā mo koutou, kae ko te manatu ʼaia ʼe ina fakatupu anai koa te tui moʼoni?
Koutou fakatokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Iselaelite ko Kole, mo Tatane pea mo Apilame. ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu neʼe nātou sisio ki te ʼu milakulo fakamataku ʼaē neʼe fakahoko e te ʼAtua: ko te ʼu tautea e hogofulu ʼaē neʼe hoko ki Esipito, te hāofaki ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele ʼi tana fakalaka ʼi te Tai Kula, mo te fakaʼauha ʼo te Falaone ʼo Esipito pea mo tana ʼu kautau. (Ekesote 7:19–11:10; 12:29-32; Pesalemo 136:15) Tahi ʼaē meʼa, ko Kole, mo Tatane pea mo Apilame neʼe nātou logo kia Sehova ʼi tana palalau mai te lagi ʼi te Moʼuga ʼo Sinai. (Teutalonome 4:11, 12) Kae mole faʼa fualoa ʼi te hoko ʼo te ʼu milakulo ʼaia, neʼe fakatuʼutuʼu e te foi toko tolu ʼaia, he agatuʼu kia Sehova pea mo tana ʼu kaugana ʼaē neʼe ina fakanofo.—Faka au 16:1-35; Pesalemo 106:16-18.
Hili kiai taʼu e 40, neʼe toe sio foki mo te polofeta ko Palaame ki te milakulo. Māʼiape la mo tana felāveʼi mo te ʼaselo, neʼe mole ina tāʼofi ia ia ʼi tana fakatahi mo te kau Moapite, te ʼu fili ʼo te ʼAtua. Logope la te milakulo ʼaia, kae neʼe haga fai aipe e Palaame te faʼahi ʼaia pea neʼe fakafeagai kia Sehova ʼAtua pea mo Tana hahaʼi. (Faka au 22:1-35; 2 Petelo 2:15, 16) Kae ko te heʼe tui ʼa Palaame ʼe mole kovi age ia ʼi te aga ʼaē neʼe fai e Sutasi Isikaliote. Logope la neʼe kaumeʼa lelei mo Sesu pea mo sio ki te tuʼuga milakulo fakaofoofo ʼaē neʼe ina fai, neʼe lavakiʼi e Sutasi ia Kilisito kia foʼi piesi siliva e tolugofulu.—Mateo 26:14-16, 47-50; 27:3-5.
ʼO toe feiā mo te ʼu tagata takitaki lotu faka Sutea, neʼe nātou ʼiloʼi te ʼatu milakulo ʼaē neʼe fai e Sesu. ʼI tana ʼosi fakatuʼuake ia Lasalo, neʼe nātou fakamoʼoni fēnei: “ ʼE lahi te ʼu fakaʼiloga ʼe fai e te tagata ʼaia.” Kae ko tanatou sio ki te toe maʼuli ʼa Lasalo, neʼe fakamalū ai koa tonatou loto pea mo nātou tui ai? Kailoa. Kae neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou fakapogi ia Sesu pea mo Lasalo!—Soane 11:47-53; 12:10.
Māʼiape la mo te palalau fakahagatonu ʼa te ʼAtua neʼe mole fakatupu ai te tui ʼa te ʼu tagata agakovi ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe nofo ai ia Sesu ʼi te malaʼe ʼo te fale lotu, neʼe faikole leʼolahi: “Tāmai, faka kolōliaʼi tou huafa.” Neʼe tali e Sehova ʼo logo fēnei tona leʼo mai te lagi: “Neʼe kua ʼau faka kolōliaʼi, pea ʼe ʼau toe faka kolōliaʼi anai.” Kae ko te meʼa faka milakulo ʼaia, neʼe mole fakatupu ai te tui ʼi te loto ʼo nātou ʼaē neʼe nātou logo ki te meʼa ʼaia. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Logope la neʼe lahi te ʼu fakaʼiloga neʼe ina fai ʼi ʼonatou muʼa, ka neʼe mole nātou tui kia te ia.”—Soane 12:28-30, 37; vakaʼi ia Efesi 3:17.
He Koʼe Ko Te ʼu Milakulo Neʼe Mole Nātou Fakatupu Te Tui
He koʼe neʼe mole tui te hahaʼi logope la te ʼu tuʼuga milakulo ʼaia ʼaē neʼe hoko? Ko te līaki ʼo Sesu e te kau takitaki lotu faka Sutea ʼe ko he meʼa faikehe, mo kapau ʼe koutou fakatokagaʼi ko te temi ʼaē neʼe kamata ai tona minisitelio, neʼe “fakatalitali” te kau Sutea fuli kia “Kilisito,” peʼe ko te Mesia. (Luka 3:15) Kae ko te fihifihia neʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fakatalitali ke fai e te Mesia. Ko te tagata fai tikisionalio ko W. E. Vine ʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu palalau ʼa te tagata sivi Tohi-Tapu ʼiloa, ʼi tana ʼui ʼaē ko te kau Sutea neʼe nātou manatu mālohi ʼe foaki anai e te Mesia kia nātou te “mālo ʼi te malamanei” pea mo “te ʼu tuʼuga koloā.” Koia neʼe mole nātou talitali kia Sesu mai Nasaleti, ʼaē neʼe agavaivai, ʼo mole kau ʼi te ʼu meʼa faka politike, pea neʼe hā ʼi te lotolotoiga ʼo nātou ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi, ʼi tona ʼuhiga Mesia moʼoni. Tahi ʼaē meʼa, ko te kau takitaki lotu neʼe nātou matataku naʼa maumauʼi e te ʼu akonaki ʼa Sesu tonatou faʼahiga maʼuli, pea mo fakatupu tuʼutāmaki ki tonatou ʼu tuʼulaga maʼuhiga. (Soane 11:48) Neʼe mole nātou mahino ki te faka ʼuhiga ʼo te ʼu milakulo ʼa Sesu, ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou manatu kiai, pea mo tanatou manatu pe ʼaē kia nātou.
Ki muli age, ko te kau takitaki lotu Sutea pea mo ʼihi hahaʼi, neʼe nātou fakafisi ki te ʼu milakulo ʼaē neʼe nātou fakamoʼoni ai ko te kau tisipulo ʼa Sesu neʼe nātou maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua. Ohage la, ʼi te temi ʼaē neʼe fakamālōlō ai e tana kau ʼapositolo te tagata ʼaē neʼe ketu talu mai tana tupu, ʼaki he loto ʼita neʼe kole age e te ʼu tagata ʼo te Fono Lahi ʼo te kau Sutea: “Koteā ʼaē ʼe tonu anai ke tou fai ki te ʼu tagata ʼaia? Koteʼuhi ʼe moʼoni, ko he fakaʼiloga lahi neʼe hoko ʼaki ia nāua, ʼo hā lelei ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi Selusalemi; pea ʼe mole feala ke tou fakafihi kiai. Kae, ke ʼaua naʼa toe ʼāsili mafola ki te hahaʼi, tou fakamatakuʼi ia nāua, ke mole toe palalau ki he tagata ʼi te huafa ʼaia.” (Gāue 3:1-8; 4:13-17) ʼE hā lelei mai ai, ko te milakulo fakaofoofo ʼaia neʼe mole ina fakatupu te tui ʼi te loto ʼo te ʼu tagata ʼaia.
Ko te fia hā, mo te fialahi pea mo te mānumānu, ʼe ko te ʼu meʼa ʼaia ʼaē ʼe tupu ai te loto fefeka ʼa te tokolahi. ʼE hā ʼaki mai ai neʼe feiā mo Kole, mo Tatane pea mo Apilame, ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamata ʼo te alatike ʼaenī. Ko te maheka, te mataku, pea mo te tahi ʼatu ʼu aga kovi ʼaē neʼe nātou tāʼofi te hahaʼi ke ʼaua naʼa nātou tui. ʼE tou toe manatuʼi foki mo te kau ʼaselo agatuʼu, te kau temonio, ʼaē ki muʼa atu neʼe nātou maʼu te pilivilesio ʼaē ko te sio tonu ki te fofoga ʼo te ʼAtua. (Mateo 18:10) ʼE nātou ʼiloʼi papau ʼe ʼi ai te ʼAtua. ʼIo, “ ʼe tui kiai te kau temonio pea ʼe nātou matataku.” (Sake 2:19) Kae ʼe mole nātou tui ki te ʼAtua.
Ko Te Faka ʼUhiga ʼo Te Tui Moʼoni
Ko te tui ʼe mole ko te faka tui pe ki he meʼa. ʼE mole ko te fiafia faka temi ʼaē ʼi te sio ki he milakulo. ʼE ʼui fēnei ia Hepeleo 11:1: “Ko te tui ʼe ko he ʼamanaki moʼoni ki he ʼu meʼa ʼe tou falala ki ai, ko te fakamoʼoni lelei ʼo te ʼu moʼoni logope la ʼe mole tou sisio ki ai.” Ko he tahi ʼe tui ʼe ina ʼiloʼi papau ʼi tona loto, ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe fakapapau e Sehova ʼAtua ʼe hoko moʼoni anai, pea kua hage pe ia kua hoko. Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu fakamoʼoni ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole tou sisio kiai ʼe mālohi ʼaupito, ʼo ʼui ai ko te tui ʼe ko te fakamoʼoni ʼaia. ʼIo, ko te tui ʼe fakatafito ki te ʼu meʼa ʼe moʼoni. Pea ʼi te ʼu temi ʼāfea, ko te ʼu milakulo neʼe kau ki te fakatuputupu ʼo te tui. Ko te ʼu fakaʼiloga ʼaē neʼe fakahoko e Sesu, neʼe ko he ʼu meʼa moʼo fakamoʼoni ki te hahaʼi ʼe ko ia te Mesia ʼo te fakapapau. (Mateo 8:16, 17; Hepeleo 2:2-4) ʼO toe feiā pe mo te ʼu fealagia ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni, peʼe ko tona mālohi gāue, ohage ko te ʼu fakamālōlō faka milakulo pea mo te palalau ʼi te ʼu lea kehekehe, neʼe nātou fakamoʼoni ko te kau Sutea neʼe mole kei nātou maʼu te ʼofa ʼa Sehova, kae kua ina tali ʼi te temi ʼaia te kokelekasio faka Kilisitiano ʼaē neʼe fakatuʼu e tona ʼAlo, ko Sesu Kilisito.—1 Kolonito 12:7-11.
ʼI te ʼu fealagia faka milakulo ʼaē neʼe foaki e te laumālie, neʼe kau kiai te fai fakakikite. Ko ʼihi ʼi te hahaʼi heʼe tui, ʼi tanatou mamata ki te ʼu milakulo ʼaia, neʼe uga ai e tonatou loto ke nātou tauhi kia Sehova, ʼo nātou ʼui fēnei: “Ko te ʼAtua ʼe nofo moʼoni ʼi te lotolotoiga ʼo koutou.” (1 Kolonito 14:22-25) Kae neʼe mole fakatuʼutuʼu e Sehova ke hoko ʼo talu ai te ʼu fai milakulo ʼi te tauhi faka Kilisitiano. Koia, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Peʼe ko he ʼu poto ʼi te lea faka polofeta ʼe pulihi anai ia; peʼe ko te palalau ʼi te ʼu lea ʼe fakagata anai ia.” (1 Kolonito 13:8) ʼE hā ʼaki mai ko te ʼu fealagia ʼaia, neʼe fakagata ʼi te temi ʼaē neʼe mamate ai te kau ʼapositolo, pea mo nātou ʼaē neʼe nātou maʼu te ʼu fealagia ʼaia ʼaki te kau ʼapositolo.
ʼE kei ʼi ai koa he meʼa ke fakatafito kiai te tui ʼa te hahaʼi? Ei, he neʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE mole tuku feiā [e te ʼAtua] ia ia totonu, ka mole he fakamoʼoni ki tana fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼo ina foaki atu kia koutou te ʼua mai te lagi pea mo te ʼu fasiga taʼu ʼe mahu tona ʼu fua, ʼo fakafonu ʼokotou ʼu loto ʼaki te meʼa kai pea mo te fiafia.” (Gāue 14:17) Koia, kia nātou ʼaē ʼe fakamalotoloto pea mo nātou ʼaē ʼe fia sio ʼaki tonatou ʼatamai pea mo tonatou loto ki te ʼu fakamoʼoni ʼaia ʼi ʼo nātou tafa, “ko [te] ʼu kalitate fakapulipuli [ʼa Sehova ʼAtua] ʼe ʼiloga lelei talu mai te fakatupu ʼo te malamanei, heʼe hā mai ʼi te ʼu meʼa ʼaē kua faʼu, ʼio, tona mālohi heʼegata pea mo tona ʼuhiga ʼatua, koia [ko nātou ʼaē ʼe nātou fakafihiʼi te ʼAtua], ʼe mole ʼi ai honatou takuʼaga.”—Loma 1:20.
ʼE mole feʼauga pe tatatou tui ʼaē ʼe ʼi ai he ʼAtua. Neʼe fai e Paulo te fakaloto mālohi ʼaenī: “Koutou fakagata takotou muliʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, kae ke koutou fetogi ia koutou ʼo fakafoʼou tokotou ʼatamai, ke feala ai hakotou ʼiloʼi papau pe koteā te finegalo ʼo te ʼAtua, tona lelei, tona tali lelei, pea mo tona haohaoa.” (Loma 12:2) ʼE feala ke tou fai te faʼahi ʼaia ʼo tou vakavakaʼi lelei te Tohi-Tapu ʼaki te tokoni ʼa te ʼu tohi faka Kilisitiano, ohage ko te nusipepa ʼaenī. Ko te tui ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼatamai mālama totonu ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ia te Tohi-Tapu, ʼe mole ko he tui ʼe vaivai peʼe higa gafua. Ko nātou ʼaē kua nātou mahino ki te finegalo ʼo te ʼAtua pea mo nātou maʼuʼuli ʼaki te tui, ʼe nātou fai he gāue taputapu ki te ʼAtua.—Loma 12:1.
ʼE Nātou Tui Ki Ai Logope La ʼe Mole Nātou Sio Ki Ai
Neʼe faigataʼa ki te ʼapositolo ko Tomasi hana tui ki te kua fakatuʼuake ʼa Sesu mai te mate. Neʼe ʼui fēnei e Tomasi, “kapau ʼe mole ʼau sio ʼi tona ʼu nima ki te ʼu fakaʼiloga ʼo te ʼu faʼo, kapau ʼe mole ʼau ʼai toku tuhi ki te fakaʼiloga ʼo te ʼu faʼo, pea mo ʼai toku nima ki tona faʼahi vakavaka, kailoa ʼe mole ʼau tui anai.” Ki muli age, ʼi te temi ʼaē neʼe kofuʼi ai e Sesu he sinoʼi tagata ʼe ʼasi ai te ʼu lavea ʼo tona haʼi ʼi te pou, neʼe tali lelei e Tomasi te milakulo ʼaia. Kae neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Manuʼia ia nātou ʼaē ʼe mole sisio, kae nātou tui pe.”—Soane 20:25-29.
Ia ʼaho nei, ko te toko lauʼi miliona kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou “haʼele ʼaki te tui, kae mole ʼaki te sio.” (2 Kolonito 5:7) Logope la neʼe mole nātou sisio ki te ʼu milakulo ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu, kae ʼe nātou tui mālohi ko te ʼu milakulo ʼaia neʼe hoko moʼoni. Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou tui ki te ʼAtua pea mo tana Folafola. ʼAki te tokoni ʼo tona laumālie, ʼe feala tanatou mahino ki te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu, pea mo tona kupu tāfito ʼaē—ko te faka lākatonuʼi ʼo te pule faʼitaliha ʼo Sehova ʼAtua ʼaki tona Puleʼaga ʼaē ʼe ʼi selo. (Mateo 6:9, 10; 2 Timoteo 3:16, 17) Ko te kau Kilisitiano fakamalotoloto ʼaia ʼe nātou maʼu te ʼu tapuakina lahi, ʼi tanatou maʼuʼuliʼi te ʼu tokoni fakapotopoto ʼo te Tohi-Tapu. (Pesalemo 119:105; Isaia 48:17, 18) ʼE nātou tali te ʼu fakamoʼoni ʼaē ʼe mole feala ke maʼu he fakafeagai kiai, ko te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe nātou fakahā ko totatou temi ʼe ko “te ʼu ʼaho fakamuli,” pea ʼe nātou tui ki te mālama foʼou ʼaē kua ōvi mai, ʼaē neʼe fakapapau e te ʼAtua. (2 Timoteo 3:1-5; Mateo 24:3-14; 2 Petelo 3:13) ʼE ko he meʼa fakafiafia kia nātou hanatou fakahā ki te hahaʼi te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. (Tāʼaga Lea 2:1-5) ʼE nātou ʼiloʼi, ʼe hoki feala anai ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou kumi te ʼAtua, ke nātou maʼu moʼoni ia ia, mo kapau ʼe nātou ako te Tohi-Tapu.—Gāue 17:26, 27.
ʼE koutou manatuʼi ia Albert, ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te ʼuluaki alatike? Hili kiai ni ʼu ʼaho ʼi te mole hoko ʼo te milakulo ʼaē neʼe faikole kiai, neʼe ʼaʼahi ia ia e te Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko te finematuʼa neʼe ina tuku kia ia te ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Ki muli age, neʼe tali e Albert ke fai hana ako Tohi-Tapu. ʼI tana kua mahino lelei ki te logo ʼo te Tohi-Tapu, neʼe liliu tona lotomamahi ko he fiafia. Neʼe kamata mahino kia ia, ʼe kua ina maʼu te ʼAtua.
ʼE fakaloto mālohi fēnei tatou e te Tohi-Tapu: “Ke koutou kumi ia Sehova, ʼi te temi ʼaē kei feala ai tona maʼu. Ke koutou pāui kia te ia, ʼi te temi ʼaē ʼe kei ōvi mai ai.” (Isaia 55:6) ʼE feala hakotou fai te faʼahi ʼaia, ʼo mole koutou talitali ke fakahoko e te ʼAtua he milakulo ia ʼaho nei, kae ke koutou maʼu te ʼatamai mālama totonu ʼo tana Folafola. ʼE ko he meʼa maʼuhiga ʼaupito, heʼe mole feala ke tou tui ʼaki pe te ʼu milakulo.
[Paki ʼo te pasina 5]
Māʼiape la mo te fakatuʼuake faka milakulo ʼo Lasalo, neʼe mole ina uga te ʼu fili ʼa Sesu ke nātou tui
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE tonu ke fakatafito te tui ki te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu