Kapite 16
Kote puleaga ote Atua kua kamata tana pule
1. a) Kote talitali fea nee nonofoaki ai te u tagata ote tui? b) He koe e higoa te Puleaga ote Atua kote “kolo”?
LOLOTOGA tau e afe mo afe, nee iai te u tagata ote tui nee nonofo ite talitali kite aho ae ka kamata ai anai te pule ate puleaga ote Atua. O hagela, ko Apalahamo ‘nee talitali ia kite kolo ae eiai tona u faka tafito mooni, kolo ae ko tona tufuga pea mo tona tupuaga kote Atua’. (Hepeleo 11:10.) Kote “kolo” aia kote Puleaga ote Atua. He koe e faka tata kite “kolo”? Koteuhi ite u temi mua, nee kote aga mahani, kohe hau e hau kihe kolo. Koia e tautau faka tata ai he kolo kihe puleaga.
2. a) Kotea ae ha mai ai kote Puleaga nee kohe mea mooni kite u uluaki tisipulo a Kilisito? b) Kotea ae nee natou fia iloi o uhiga mo ia?
2 Kote Puleaga ote Atua nee kohe mea mooni ia kite u uluaki tisipulo a Kilisito (Mateo 20:20-23). Kote fehui aeni nee natou manatu tuumau kiai: Ko afea ae ka kamata hau ai Kilisito pea mo natou? Ite tahi aho nee ha mai ai Sesu kia natou ite hili o tona toe tuu ake mai te mate, nee fehui atu kiai e tana u tisipulo: “Aliki, e kote temi koa aeni kake toe faka tuu ai te puleaga maa Iselaele?” (Gaue 1:6). E mole koala toe feia mo koutou, o fia iloi te temi ae ka kamata ai te pule a Kilisito?
TE PULEAGA AE FAIKOLE KI AI TE HAHAI KILISITIANO
3, 4. a) E tou iloi feafeai kote Atua nee Hau tuumaupe ia? b) He koe nee ako e Kilisito ki tana u tisipulo ke natou faikole kite hau ate Puleaga ote Atua?
3 Nee ako e Kilisito ki tana u tisipulo ke faikole kite Atua fenei: “Ke hau tou puleaga! Ke fai tou finegalo, o hage ko selo, ke toe feia ite kele!” (Mateo 6:9, 10). “Kae, ui anai, kote Atua nee mole koala Hau tuumaupe? Kapau koia aia, he koe e tonu ke tou faikole ke hau tona Puleaga?”
4 E faka higoa foki ete Tohi-Tapu ia Sehova kote “Hau ote heegata”. (I Timoteo 1:17.) Pea na ui: “Ko Sehova totonu kua ina faka tuu ke malohi tona afio aga i selo; pea ko tona uhiga hau e pule ia kite mea fulipe.” (Pesalemo 103:19). Ko Sehova nee koia tuumaupe kote Hau maoluga ote malama katoa (Selemia 10:10). Kae, tupu mai te agatuu ki tana pule maoluga i Eteni, nee faka tuu leva ete Atua he puleaga alu kehe age. Kote puleaga la aia nee akoi e Sesu ki tana u tisipulo ke natou faikole kiai. Ko tana faka tuutuu ke faka tokatoka te u fihifihia ae nee fakatupu e Satana pea mo natou fuli kua natou situa kite pule ate Atua.
5. Kapau kote Puleaga ote Atua, he koe e toe higoa ia kote puleaga o Kilisito pea mote puleaga ote toko 144 000?
5 Kote puleaga foou aia kua tuku kiai te pule ete Hau lahi, ae ko Sehova Atua. Ko tona Puleaga o ia. E faka higoa ete Tohi-Tapu kote “puleaga ote Atua”. (Luka 9:2, 11, 60, 62; I Kolonito 6:9, 10; 15:50.) Pea ite kua fili e Sehova tona Alo ke Pule ai, e toe lau ai foki kote puleaga o Kilisito (II Petelo 1:11). O hage kote mea kua tou osi vakai, kote toko 144 000 nee too maite hahai ka natou hau anai mo Kilisito (Fakaha 14:1-4; 20:6); koia e toe ui ai ete Tohi-Tapu ko “tonatou puleaga”.—Taniela 7:27.
6. Maa ihi, ko anafea ae nee kamata ai te pule ate Puleaga ote Atua?
6 E ui e ihi kote Puleaga nee kamata tana pule ite tau ae nee toe hake ai Sesu ki selo. Enatou ui ko Sesu nee kamata hau ite temi ae nee ina faka mafola ai te laumalie maonioni ki tana u tisipulo ite Penikosite ote tau 33 (Gaue 2:1-4). Kae kote puleaga ote Atua ae maua keina faka gata te u faigataaia ae nee tupu mai te agatuu a Satana nee mole kamata tana pule ite tau aia. Mole he mea e ha mai ai kote ‘tamasii tagata’, pee puleaga ote Atua pea mo Kilisito, nee tupu ite temi aia pea mo kamata ai tana pule (Fakaha 12:1-10). Ka nee iai koa he tahi faahiga puleaga age nee tuku kia Sesu ite tau 33?
7. Koai ae nee kamata pule kiai Sesu ite tau 33?
7 Ei, ko Sesu nee kamata hau ai kite kokelekasio o tana u tisipulo, ae ka natou fakatahi anai mo ia i selo. Koena te tupuaga ote ui mai ete Tohi-Tapu e logope tanatou nofo ite kele, ka nee “hiki natou kite puleaga ote Alo o tona ofa [ae ote Atua]”. (Kolose 1:13.) Kae kote pule aia pee “puleaga” ae e fai e Sesu kite kau kilisitiano ae amanaki kite mauli i selo, e mole kote puleaga aia ae nee ina ako age ki tana u tisipulo ke natou faikole kiai. Eina mau peia te puleaga aia kite toko 144 000 hahai ae nee filifili ke afio mo ia i selo. Ite hoholo ote u sekulo, nee ko natou pe aia ko tana u hahai fakalogo. Koia, kote pule aia pee ‘puleaga ote Alo ote ofa ote Atua’ e gata leva anai ite temi ae ka hake ai te tagata fakamuli ote hahai fakalogo aia kia Kilisito i selo. O natou hau faka tahi ai leva mo ia i selo.
KUA KAMATA TANA HAU ITE LOTOLOTOIGA O TONA U FILI
8. a) Kotea ae ha mai ai ite hili ote toe tuu ake a Kilisito maite mate eiai te temi e tonu ke osi ia mua o tana kamata hau? b) Kotea ae e ui age ete Atua kia Kilisito ite hoko mai ote temi ae e tonu ke hau ai?
8 Ite temi nee toe liliu ai Kilisito ki selo ite hili o tana toe tu ake mai te mate, nee mole hau faka vilivili atu aipe. Ka nee iai te temi nee maua ke osi, koia nee ui ai maa te apositolo ko Paulo: “Koia-nei [Kilisito] nee ina momoli ke tuumau ai te sakilifisiope e tahi moo te u agahala pea heka ia ite too matau ote Atua, o talitali ai ia o au kite temi ae ka tanaki ai tona u fili ke hage ia ko hona hilihili aga vae.” (Hepeleo 10:12, 13). Ite hoko mai leva kia Kilisito te temi ae e tonu ke hau ai, nee ui fenei e Sehova kia ia: “Alu o pule [pee malo] ite lotolotoiga o tou u fili.”—Pesalemo 110:1, 2, 5, 6.
9. a) He koe e mole tali ete hahai fuli te Puleaga ote Atua? b) Ite kamata ate pule ate puleaga ote Atua, nee feafeai te aga ate u puleaga?
9 Mole he punamauli kite iai oni u fili ote puleaga ote Atua, koteuhi e mole kote hahai fuli e natou tali ke iai he puleaga eina faka maua kia natou te fai ote mea ae e lelei. Koia, ite hili o tana faka mahino te agaaga ote haga anai a Sehova mo tona Alo o too te pule ote malama katoa , e ui ete Tohi-Tapu “kote u puleaga kua natou iita”. (Fakaha 11:15, 17, 18.) I tonatou faka hei e Satana, kote u puleaga e natou faka feagai kite puleaga ote Atua.
10, 11. a) Kotea nee hoko i selo ite temi nee kamata ai te pule ate puleaga ote Atua? b) Kotea ae e hoko ite kele? c) Kotea te mea mauhiga e tou loto ke tou manatui?
10 Ite temi nee kamata ai te pule ate puleaga ote Atua, ko Satana mo tana u aselo nee kei nonofo pe i selo. I tanatou faka feagai age kiai, nee hoko ai leva te tau ite temi pe aia. Ko Satana mo tana u aselo nee kapu ai leva natou mai selo, pea ui fenei ete leo: “Koeni kua hoko mai te fakamauli, pea mote malohi, pea mote puleaga o totatou Atua, pea mote pule o tana Kilisito!” Io, kote puleaga ote Atua kua kamata tana pule! Ko selo e faka fiafia, koteuhi ko Satana mo tana u aselo kua kapu ai natou. “Faka fiafia ia koutou, selo, pea mo koutou e nonofo ai!”, kote ui aia ate Tohi-Tapu.—Fakaha 12:7-12.
11 Kae toe iai koa mohe fiafia kite kele? Kailoa, kote faka nofo ote Puleaga e maua ke hoko ai he temi mamahi mole hona tatau kite kele. E ui ete Tohi-Tapu: “Malaia kite kele pea mote tai, koteuhi kote Tevolo kua hifo atu kia koutou, mo tona toe ita lahi, i tana iloi kua nounou tona temi.” (Fakaha 12:12). Tou tokagai lelei te potu aeni: Kote laga ote Puleaga ote Atua e mole ina aumai ai ite temi pe aia te tokalelei pea mote fimalie kite kele. Kote tokalelei mooni e hoki hoko ia ki muli age, mo ka hoki hoko te pule ate Puleaga kite kele katoa, ite faka osi ote “kii temi nounou ote tevolo”, moka osi hai anai Satana mo tana u aselo ke aua naa natou toe lavai he fai ohe mea e kovi.
12. He koe e tou amanaki kote Tohi-Tapu e na faka ilo mai te temi ae e kamata ai te pule ate Puleaga ote Atua?
12 Ko Anafea ae nee kapu ifo ai Satana mai selo o tohaihaia ai kite kele ihe “kii temi nounou?” Ko anafea ae nee kamata ai ete puleaga ote Atua tana pule? E talanoa koa kiai te Tohi-Tapu? Ei. Ite u sekulo ki mua atu, nee ina faka kikite mua te temi ae e hau ai te Alo ote Atua o tupu tagata ke liliu kote Mesia. Nee ina faka ilo ia te tau ae nee liliu ai kote Mesia. Kae feafeai te too ote pule faka hau ete Mesia pee Kilisito? Mole tuku ete Tohi-Tapu ke tou nofo ite faka pouli o uhiga mote potu aia.
13. Nee feafeai te tala faka kikite ate Tohi-Tapu kite tau ae e ha mai ai te Mesia kite kele?
13 Nee faka kikite koa ete Tohi-Tapu te tau ae e ha mai ai te Mesia kite kele? Nee tohi fenei e Taniela: “Talu mai te palalau ae ke toe faka foou pea mo toe laga ia Selusalemi, o au kia Mesia ae kote Takitaki, eiai anai vahaa e fitu, pea mo vahaa e onogofulu ma lua”, o fakatahii ko vahaa e 69 (Taniela 9:25). Kae mole kohe u vahaai aho, koteuhi e fualoa pe leva ia kia aho e 483. Ko tona uhiga totonu e kote u vahaai tau e 69 pee 483 tau (vakai mote tohi Faka-au 14:34). Kote faka totonu ae ketoe laga te u kaupa o Selusalemi nee fai ia ite tau 455 i mua ote temi faka kilisitianoa (Nehemia 2:1-8). Koia, kote u vahaai tau aia e 69 nee faka osi ia ite hili o tau e 483 ki muli mai, ite tau 29, ite temi ae nee aluage ai Sesu kia Soane ke papitemai pea hifo ifo ai kia ia te laumalie maonioni, o liliu ai kote Mesia pee Kilisito.—Luka 3:1, 2, 21-23.
KOTE PULEAGA FAKA ATUA KUA FAI TANA PULE
14. Kotea ae e faka tata ete “fuu akau” ote kapite 4 a Taniela?
14 Kote koga fea ote Tohi-Tapu ae e fakaha mai ai te tau ae nee kamata fai ai e Kilisito tana pule faka hau ite puleaga ote Atua? Tou toe faka siosio atu mua kite tohi a Taniela (Taniela 4:10-37). E tou lau ai kote fuu akau e au tona tumutumu kite lagi eina faka tata te hau ko Nepukanesa o Papiloni. Nee koia kote hau maolugape aia o tona temi. Kae, nee maua ia ke tulolo ia mua ote afio ate tahi pule maoluga age, ia “te Maoluga-Lahi” pee “kote Hau o selo”, ia Sehova Atua (Taniela 4:34, 37). Koia kote fuu akau aia ae e au tona tumutumu kite lagi, kote faka tata ia ote pule maoluga ate Atua ouhiga mote kele. Nee iai te temi, nee fai e Sehova tana pule maoluga aki te Puleaga ae nee ina faka tuu i Iselaele. Koia e ui ai kote u hau ote faahiga o Suta e natou “heka ite hekaaga faka hau o Sehova’.—I Fakamatala 29:23.
15. Ite osi tokahi ae ote “fuu akau”, he koe nee haihai taka takai tona tafito?
15 I tona tohi ite kapite 4 ote tohi a Taniela kote fuu akau maoluga alu kehe aia nee tokahi. Ka nee tuku pe tona tafito ite kele pea nee haihai takatakai aki te u lalava ukamea mote kapa, naa feala hana homo o au kite lakaga ae nee kua faka totonu ete Atua ke too ai te u lalava kae toe mau ete fuu akau tona malohi. Ka nee feafeai koa pea nee ko anafea ae nee tokahi ai te pule maoluga faka atua?
16. a) Ko anafea pea nee feafeai te tokahi ote pule maoluga ate Atua? b) Kotea ae nee tala kite hau fakamuli o Suta ae nee heka ite “hekaaga faka hau o Sehova”?
16 Kote puleaga faka hau o Suta ae nee faka tuu e Sehova, nee liliu ia o aga faka lialia aupito, o tupu ai te faka gafua e Sehova te hau ko Nepukanesa keina tokahi. Nee hoko ia ite tau 607 i mua ote temi faka kilisitiano. Koeni tona tala ite tau aia kia Setesiasi, te hau faka muli o Suta ae nee heka ite hekaaga faka hau o Sehova: “Too te pale. (. . .) E mole toe hili kihe tahi age o au kite hoki hau a ia ae e maua keina mau, pea eau foaki age anai kiai.”—Esekiele 21:25-27.
17. Kote temi fea ae nee kamata ite tau 607 i mua ote temi faka kilisitiano?
17 Koia, kote pule maoluga ate Atua ae e faka tata ete “fuu akau” nee tokahi ia ite tau 607, ko tona uhiga foki aeni nee gata ai leva tona faka fofoga ehe puleaga ite kele. Ite tau 607 nee kamata ai leva te temi nee higoa e Sesu ki mulimai kote “u temi ae kua fakatotonu ote u puleaga” pee “u temi ote kau Senitile”. (Luka 21:24, MN; Crampon 1905.) Lolotoga te “u temi ae kua fakatotonu” aia, nee mole toe iai he puleaga nee ina faka fofoga te pule maoluga ate Atua ite kele.
18. Kotea ae e tonu ke hoko ite hili ote u “temi ae kua fakatotonu ote u puleaga”?
18 Kae kotea koa ae e tonu ke hoko ite hili ote “u temi ae kua fakatotonu ote u puleaga”? E foaki ai leva e Sehova te pule kia Ia “ae e maua keina mau”, ia Sesu Kilisito. Koia, kapau leva e feala ke tou iloi pe ko anafea ae nee osi ai “te u temi ae kua fakatotonu ote u puleaga”, pea e tou iloi ai leva te temi ae nee kamata ai te hau a Kilisito.
19. Ko “temi” e fia ae e mole toe fai ai anai te pule maoluga ate Atua ite kele?
19 I tona tohi ite kapite 4 a Taniela, kote “u temi ae kua fakatotonu” aia, ko “temi e fitu”. Koia, ite lolotoga ote “u temi aia e fitu” e mole toe fai anai ite kele te pule maoluga ate Atua, ae e faka tata ete “fuu akau” (Taniela 4:16, 23). Kae fia koa te fualoa ote u “temi aia e fitu”?
20. a) E fia te fualoa ote “temi” e tahi? b) E fia te fualoa ote u “temi ae e fitu”? c) He koe e lau te aho e tahi kite tau e tahi?
20 I tona tohi ite Fakaha (12:6, 14), ko aho e 1 260 ko tona tatau kote “temi e tahi [pee temi e 1], pea mote u temi [pee temi e 2], pea mote vaelua ote temi e tahi”, o faka tahii ko temi e 3 1/2. Koia, kote “temi e tahi” ko tona tatau ko aho e 360. Kote u “temi ae e fitu” ko tona tatau ko aho e 2 520 (360 x 7). Kapau e tou faka aoga te lao faka tohi-tapu ae kote: ‘aho e tahi e tatau mote tau e tahi’, pea e kote u “temi ae e fitu” ko tona tatau foki ko tau e 2 520.—Faka-au 14:34; Esekiele 4:6.
21. a) Nee kamata pea nee faka osi anafea te “u temi ae kua fakatotonu ote u puleaga”? b) Nee kamata anafea te pule ate Puleaga ote Atua? c) He koe e toe lelei foki ke tou faikole kite Puleaga ote Atua ke hau?
21 “Kote u temi ae kua fakatotonu ote u puleaga” nee kamata ite tau 607 i mua ote temi faka kilisitiano, ko tau ae e 2 520 o kamata lau mai ite tau aia, e au ia kite tau 1914, kote tau aia nee faka osi ai te u “temi ae kua fakatotonu ote u puleaga”. E tou manatui te u maveuveu nee natou faka ilogai te tau 1914 kae tafito foki te Uluaki Tau lahi faka malamanei, ae nee ina avahi te temi ote u mamahi kua mafola o au mai kia aho nei. Kote faka iloga ia ko Sesu Kilisito nee kamata tana hau ae kote Hau ote puleaga faka selo ate Atua ite tau 1914. Ite kua kamata pule ate Puleaga, e lelei foki ke tou faikole ke “hau” o faka atea te kele maite faka tuutuu kovi faka satana.—Mateo 6:10; Taniela 2:44.
22. Kotea te fehui e fai anai e ihi?
22 “Kae, e tou ui anai, kapau ko Kilisito kua toe liliu mai ke hau ite Puleaga o tana Tamai, he koe e mole tou sisio kiai?”
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Kohe fia mau ote u faka mooni faka hisitolia o uhiga mote faka totonu aia pe nee fai mooni ite tau 455 i mua ote temi faka kilisitiano, vakai kite faka matala ae kia “Artaxerxés” ite tohi Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible, ae nee fai ete the Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Talanoa ʼo te pasina 140, 141]
Ite tau 607 i mua ote t. faka ki., kote puleaga faka atua o Suta nee to ki lalo.
Ite tau 1914 ite t. faka ki., nee kamata hau ai Sesu kohe Hau ote puleaga faka selo ote Atua
Tau 607 i mua ote. t. faka ki. — 1914
Oketopeli 607 i mua ote t. faka ki.
—Oketopeli 1 i mua ote t. faka ki. = 606 tau
Oketopeli 1 i mua ote t. faka ki.
—Oketopeli 1914 ote t. faka ki. = 1 914 tau
KOTE U TEMI AE E FITU
OTE KAU SENITILE = 2 520 tau
[Paki ʼo te pasina 134]
“E kote temi koa aeni kake toe faka tuu ai te puleaga maa Iselaele?”
[Paki ʼo te pasina 139]
Kote fuu akau maoluga ae ite tohi a Taniela kapite 4 eina faka tata te pule maoluga faka atua. Nee iai te temi, nee fai ai te pule aia, aki te puleaga o Suta
[Paki ʼo te pasina 140, 141]
Kote fuu akau nee tokahi ite temi ae nee maumaui ai te puleaga o Suta