ʼAua Naʼa Tou Lotovaivai ʼi Te Fai ʼo Te Lelei
“Aua naa tou lotovaivai i te fai o te lelei, koteuhi e tou utu anai moka hoko mai tona temi, mo kapau foki e mole tou lotovaivai.”—Kalate 6:9.
1, 2. (a) He koʼe ʼe tonu ke tou faʼa kātaki ʼi tatatou tauhi ki te ʼAtua? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e Apalahamo te faʼa kātaki, pea koteā ʼaē neʼe tokoni kia ia?
ʼI TOTATOU ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe tou fiafia ʼi te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua. ʼE tou toe fiafia ʼi te ʼamo ʼo te “ ʼakau toho” ʼo totatou ʼuhiga tisipulo ʼa Kilisito. (Mateo 11:29, MN ) Kae ko te tauhi kia Sehova pea mo Kilisito ʼe mole faigafua tuʼumaʼu. Neʼe fakahā lelei te faʼahi ʼaia e te ʼapositolo ko Paulo ʼi tana fakaloto mālohiʼi fēnei te kau Kilisitiano: “ ʼE tonu ke koutou faʼa kātaki, ke feala ʼi takotou ʼosi fai ia te finegalo ʼo te ʼAtua, ke koutou maʼu te fakahoko ʼo te fakapapau.” (Hepeleo 10:36, MN ) ʼE tonu ke tou faʼa kātaki heʼe feala ke faigataʼa te tauhi ki te ʼAtua.
2 ʼE mahino ia ko te maʼuli ʼo Apalahamo ʼe ko he fakamoʼoni ʼo te faʼahi ʼaia. Neʼe lahi te ʼu temi neʼe tonu ai ke ina fai he ʼu puleʼaki faigataʼa, pea neʼe hoko kia ia te ʼu ʼaluʼaga fakatupu lotohoha. Neʼe kamata te ʼu ʼahiʼahi ʼi te fakatotonu ʼaē ke ina tuku tona maʼuli lelei ʼi Ule. Mole tuai, pea neʼe hoko te hoge, neʼe agakovi kia ia tona ʼu vāhaʼa fale, neʼe meihiʼi pe ke matehi tona ʼohoana, neʼe agakovi kia ia ʼihi hahaʼi ʼo tona ʼu kāiga, pea neʼe hoko mo te tau mālohi. Kae neʼe ʼi ai te tahi ʼu ʼahiʼahi neʼe tonu ke hoko. Logola te ʼu faʼahi ʼaia, kae neʼe haga fai aipe e Apalahamo te meʼa ʼaē ʼe lelei. ʼE fakaofoofo te ʼaluʼaga ʼaia he neʼe mole ina maʼu te Folafola katoa ʼa te ʼAtua, ohage ko tatou ia ʼaho nei. Kae ʼe mahino ia neʼe ina ʼiloʼi te ʼuluaki lea faka polofeta, ʼaē neʼe tala fēnei ai e te ʼAtua: “ ʼE ʼau tuku anai he fehiʼa ia koe mo te fafine, ʼi tou hāko pea mo tona hāko.” (Senesi 3:15) Neʼe fehiʼa ʼaupito ia Satana kia Apalahamo, mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe tonu ke tupu te Hāko ʼi tona hōloga. Ko tana mahino ki te faʼahi ʼaia neʼe tokoni moʼoni kia Apalahamo ke ina kātakiʼi te ʼu ʼahiʼahi ʼaki he loto fiafia.
3. (a) Ia ʼaho nei, he koʼe ʼe tonu ke ʼiloʼi e te hahaʼi ʼa Sehova ʼe hoko anai kia nātou he ʼu faigataʼaʼia? (b) Koteā te fakaloto mālohi ʼaē ʼe foaki mai kia tatou ia Kalate 6:9?
3 Ia ʼaho nei, ʼe tonu ke ʼiloʼi e te hahaʼi ʼa Sehova ʼe nātou toe felāveʼi anai mo he ʼu ʼahiʼahi. (1 Petelo 1:6, 7) ʼE fakatokagaʼi mai kia tatou ia Apokalipesi 12:17 ko Satana ʼe ina “tauʼi” te toe ʼo te kau fakanofo. ʼUhi ko tanatou fakatahi lelei mo te kau fakanofo, koia ʼe toe ʼita lahi Satana ki te “tahi ʼu ōvi.” (Soane 10:16, MN ) ʼO hilifaki ki te fakafeagai ʼaē ʼe feala ke hoko ki te kau Kilisitiano ʼi tanatou fai faka mafola, ʼe toe feala pe ke hoko he ʼu ʼahiʼahi ʼi tonatou maʼuli takitokotahi. ʼE fai mai e Paulo te fakaloto mālohi ʼaenī: “Aua naa tou lotovaivai i te fai o te lelei, koteuhi e tou utu anai moka hoko mai tona temi, kapau foki e mole tou lotovaivai.” (Kalate 6:9) Ei, logola ʼe faiga ia Satana ke ina maumauʼi tatatou tui, kae ʼe tonu ke tou mālohi ʼi te tui, moʼo fakafeagai kia ia. (1 Petelo 5:8, 9) Koteā ʼaē ʼe feala ke hoko mo kapau ʼe tou nofo agatonu? ʼE fakamahino fēnei ia Sakopo 1:2, 3, (MN ): “Koutou faka ʼuhigaʼi te faʼahi ʼaia ohage ko he fiafia katoa, ʼoku ʼu tēhina, mokā koutou felāveʼi mo he ʼu faʼahiga ʼahiʼahi kehekehe, ʼi takotou ʼiloʼi ʼaē ko te maʼuhiga ʼo takotou tui ʼaē kua ʼahiʼahiʼi ʼe ina fakatupu te faʼa kātaki.”
Ko He ʼOhofi Fakahagatonu
4. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Satana te ʼohofi fakahagatonu moʼo maumauʼi te agatonu ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua?
4 ʼE mahino ia ʼe fakatātā e te maʼuli ʼo Apalahamo te ʼu “ ʼahiʼahi kehekehe” ʼe feala ke tau mo he Kilisitiano ia ʼaho nei. Ohage la, neʼe tonu ke ina tauʼi te ʼohofi ʼa te hahaʼi tau mai Sinea. (Senesi 14:11-16) ʼE mole tou punamaʼuli ai, ki te haga ʼohofiʼi fakahagatonu e Satana ʼaki te fakataga. Talu mai te fakaʼosi ʼo te Lua Tau Faka Malamanei, ko fenua e toko 12 tupu neʼe tapuʼi ai te gāue faiako ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE fakahā ʼi te Annuaire des Témoins de Jéhovah 2001, te agamālohi ʼaē neʼe tonu ke kātakiʼi e te kau Kilisitiano ʼo Angola mai tonatou ʼu fili. ʼI tanatou falala kia Sehova, ko totatou ʼu tēhina ʼi te ʼu fenua ʼaia neʼe nātou lotomālohi ʼo haga fai tanatou gāue! Neʼe mole nātou agamālohi peʼe agatuʼu, kae neʼe hoko atu tanatou gāue fai faka mafola ʼo nātou fai fakaʼeteʼete.—Mateo 24:14.
5. Koteā te ʼu fakataga ʼaē ʼe lava hoko ki te kau tūpulaga ʼi te faleako?
5 Kae ko te fakataga ʼe mole faka ʼuhiga tuʼumaʼu pe ki te agamālohi. ʼAki te temi, neʼe tapuakina ia Apalahamo he neʼe ina maʼu tona ʼu foha ʼe lua—ko Isimaele pea mo Isaake. Ia Senesi 21:8-12, ʼe fakahā mai ai ʼi te tahi ʼaho ko Isimaele neʼe “kata” ʼo ʼuhiga mo Isaake. ʼI tana tohi ki te kau Kalate, ʼe fakahā mai e Paulo ko te faʼahi ʼaia neʼe mole ko he gaoʼi faka tamaliki, heʼe ina ʼui ko Isimaele neʼe ina fakatagaʼi ia Isaake! (Kalate 4:29) Ko te fakalainoa ʼaē ʼe fai e te ʼu kaugā ako pea mo te ʼu leakovi ʼa te hahaʼi fakafeagai, ʼe tou lava ʼui ʼe ko he ʼu fakataga. Ko te tūpulaga Kilisitiano ʼe higoa ko Ryan, ʼe ina manatuʼi tona gaohi koviʼi e tona ʼu kaugā ako: “Ko te ʼu minuta e 15 ʼi taku ʼalu ʼi te ka ki te faleako pea mo taku toe liliu mai, neʼe hage ia ko he ʼu lauʼi hola ʼuhi ko toku tauveleʼi. ʼAki te meʼa tutu sikaleti, neʼe nātou tutu te ʼu meʼa fakapipiki pepa, pea nātou tutu ʼaki ʼau.” He koʼe neʼe nātou agakovi feiā? “He neʼe ʼau kehe ʼaupito mo te kau tūpulaga ʼo te faleako, ʼuhi ko te faʼahiga ako ʼaē neʼe ʼau maʼu ʼi te kautahi ʼa Sehova.” Kae ʼaki te tokoni ʼo tana ʼu mātuʼa, neʼe kātakiʼi e Ryan pea mo nofo agatonu. Kau tūpulaga, ʼe koutou lotovaivai koa ʼuhi ko te ʼu manukinuki ʼaē ʼe fai atu e tokotou ʼu kaugā ako? ʼAua naʼa koutou lotovaivai! Kapau ʼe koutou faʼa kātaki pea mo nofo agatonu, pea ʼe hoko anai kia koutou te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai e Sesu: “Manuia ia koutou moka valoki koutou, mo fakatagai koutou pea mo lau atu te kovi fuape kia koutou, o natou lohi ai talia ko au.”—Mateo 5:11.
Te ʼu Tuʼania ʼo Te Maʼuli
6. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke fetokakoviʼaki ai te kau Kilisitiano ia ʼaho nei?
6 ʼI te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ʼe hoko kia tatou ia ʼaho nei, tokolahi ʼe faka ʼuhiga ki tatatou ʼu tuʼania ʼo te maʼuli. Neʼe tonu kia Apalahamo ke ina kātakiʼi te ʼu fihi ʼaē neʼe hoko ʼi tana ʼu tagata tauhi manu pea mo te ʼu tagata tauhi manu ʼo tana fakafotu ko Lote. (Senesi 13:5-7) ʼO toe feiā ia ʼaho nei, ʼuhi ko te kehekehe ʼo te ʼu ʼulugaaga pea mo he ʼu kiʼi femahekaʼaki, ʼe lava hoko he ʼu fetokakoviʼaki pea mo fakatupu kovi ki te tokalelei ʼo te kokelekasio. “Koteuhi ko te faahi e mau ai te fuaʼa mo te fe’filiʼaki, e mau ai te maveuveu mo te u gaue kovi fuape.” (Sakopo 3:16) ʼE maʼuhiga ʼaupito kia tatou ke ʼaua naʼa tou lotovaivai kae ke tou fai ohage ko Apalahamo, ʼo tou takimuʼa ʼi te tokalelei, pea mo tou manatu ki te hahaʼi!—1 Kolonito 13:5; Sakopo 3:17.
7. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e he tahi mo kapau neʼe hala he tēhina kia ia? (b) Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku mai e Apalahamo ʼo ʼuhiga mo te taupau ʼo he ʼu felogoi lelei mo te hahaʼi?
7 ʼE feala ke faigataʼa hatatou taupau te tokalelei mokā hage kia tatou neʼe hala mai he tēhina kia tatou. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 12:18: “ ʼE ʼi ai ia ia ʼaē ʼe palalau vale ohage ko he tā ʼaki he heletā.” Ko he ʼu palalau vale, tatau aipe pe neʼe mole tou fai ʼaki he ʼu manatu ʼe kovi, kae ʼe feala ke fakaloto mamahi ʼaupito. ʼE feala ke lahi age te mamahi mo kapau ʼe tou manatu neʼe valokiʼi kita pe neʼe fasituʼu he tahi kia tatou. (Pesalemo 6:6, 7) Kae ʼe mole tonu ke tuku e he Kilisitiano ʼuhi ko tona lotomamahi ʼaia! Kapau ʼe hoko te ʼaluʼaga ʼaia kia koutou, pea koutou faiga ke koutou fakatokatoka ʼo koutou palalau fakalelei kia ia ʼaē neʼe hala atu kia koutou. (Mateo 5:23, 24; Efeso 4:26) Koutou lotolelei ʼo fakamolemole kia ia. (Kolose 3:13) Kapau ʼe tou pulihi te loto ʼita, pea ʼe feala ke tou loto tokalelei ai pea mo tou tokalelei mo totatou tēhina. Neʼe mole nofo ia Apalahamo mo hona loto ʼita kia Lote. Kailoa ia, kae neʼe ʼalu ia Apalahamo ʼo tokoni kia Lote pea mo tona famili!—Senesi 14:12-16.
Te ʼu ʼAhiʼahi Mai Ia Tatou Totonu
8. (a) ʼE lava feafeaʼi ki te kau Kilisitiano ke nātou ‘huki ia nātou totonu ʼaki he ʼu mamahi lahi’? (b) He koʼe neʼe feala kia Apalahamo ke ina maʼu he fakafuafua lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu koloā?
8 ʼE moʼoni ko ʼihi ʼahiʼahi ʼe tupu pe mai ia tatou totonu. Ohage la, neʼe fakatotonu fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo: “Aua naa koutou tanaki he u koloa maʼa koutou i te kelekele, e maumaui ia e te ane mo te ukaukamea, pea e foa e te tagata kaihaa te kaupa o kaihaʼasia.” (Mateo 6:19) Kae ko ʼihi tēhina neʼe nātou “fehukiʼaki ia nātou totonu ʼaki he ʼu mamahi lahi,” ʼi tanatou fakamuʼamuʼa te kumi ʼo he ʼu koloā ʼi te Puleʼaga. (1 Timoteo 6:9, 10, MN ) Neʼe lotolelei ia Apalahamo ke ina sakilifisioʼi te ʼu lelei faka koloā moʼo fakafiafia te loto ʼo te ʼAtua. “Aki te tui, nee nofo ia i te kele o te Fakapapau, o hage ko he kele matapule, nee nofo falelā, fakatahi mo Isaake pea mo Sakopo, ia natou aia e natou tofia i te fakapapau e tahi. He nee amanaki ia ki te kolo kua tuu ona fakatafito, ko ia ae e ina fai tona fuafua pea mo tufuga e ko te Atua.” (Hepeleo 11:9, 10) Ko te tui ʼa Apalahamo ki he “kolo” ʼi te ka haʼu, ʼe faka ʼuhiga ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua, neʼe tokoni kia ia ke mole falala ki te ʼu koloā. ʼE mole tou aga fakapotopoto anai koa mo kapau ʼe tou fai feiā?
9, 10. (a) ʼE lava liliu feafeaʼi te holi ʼaē ke fia hā, ko he ʼahiʼahi? (b) ʼE lava feafeaʼi ki he tēhina ia ʼaho nei ke “agavaivai”?
9 Koutou tokagaʼi te tahi faʼahi ʼaenī. ʼE foaki e te Tohi-Tapu te tokoni mālohi ʼaenī: “Kapau ko he tahi ʼe manatu ko ia ʼe maʼuhiga ia kae ʼe noa ia, pea ʼe ina kākāʼi tona ʼatamai.” (Kalate 6:3, MN ) Tahi ʼaē meʼa, ʼe fakaloto mālohiʼi tatou ke ʼaua naʼa tou fai “he mea i te fe’filiʼaki, pe i te fia vikitonu, kae i te agavaivai.” (Filipe 2:3) Ko ʼihi ʼe nātou fakatupu ʼe nātou totonu tonatou ʼu ʼahiʼahi, heʼe mole nātou maʼuliʼi te tokoni ʼaia. ʼE nātou fai he ʼu meʼa ʼaki te fia hā kae mole ʼaki te holi ʼaē ke nātou fai “he gāue ʼe lelei,” ʼo nātou lotovaivai ai pea mo ʼiʼita mokā mole foaki age kia nātou he ʼu pilivilesio ʼi te kokelekasio.—1 Timoteo 3:1, MN.
10 Neʼe tuku e Apalahamo he faʼifaʼitaki lelei he neʼe mole ina ‘maʼu he manatu ʼe tauʼaluga age ʼi tona ʼuhiga totonu.’ (Loma 12:3) ʼI tana felāveʼi mo Melekiseteke, neʼe mole fia māʼoluga age Apalahamo ʼuhi he neʼe leleiʼia ia ia e te ʼAtua. Kailoa ia, kae neʼe fakaʼapaʼapa ki te tuʼulaga pelepitelo lahi ʼo Melekiseteke, ʼo ina foaki te vahe hogofulu ʼo tona ʼu koloā. (Hepeleo 7:4-7) Ia ʼaho nei, ʼe tonu ke lotolelei mo te kau Kilisitiano ke nātou ‘agavaivai,’ pea ke mole nātou fia hā ia muʼa ʼo te hahaʼi. (Luka 9:48) Kapau ko nātou ʼaē ʼe takitaki ʼi te kokelekasio ʼe hage ʼe mole nātou tuku atu he ʼu pilivilesio, pea koutou sivi fakalelei ia koutou moʼo vakaʼi te ʼu fetogi ʼaē ʼe feala ke koutou fai ʼi tokotou ʼulugaaga, peʼe ʼi takotou faʼahiga fakahoko ʼo tokotou ʼu maʼua. ʼAua naʼa koutou ʼiʼita ʼo ʼuhiga mo te ʼu pilivilesio ʼaē ʼe mole koutou maʼu, kae koutou fakaʼaogaʼi te pilivilesio ʼaē ʼe koutou maʼu—te pilivilesio ʼaē ke koutou tokoni ki te hahaʼi ke nātou ʼiloʼi ia Sehova. Ei, “koutou fiavaivai ifo i te nima mafimafi o te Atua, koteuhi ke ina hikihiki ake koutou moka hoko mai tona temi.”—1 Petelo 5:6.
Tou Tui Ki Te ʼu Meʼa ʼe Mole Tou Sio Kiai
11, 12. (a) He koʼe ʼe mole kei nonofo tokaga ʼihi ʼi te kokelekasio? (b) Neʼe koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku e Apalahamo ʼi tana tui ʼi tona maʼuli katoa ki te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua?
11 Ko te tahi ʼahiʼahi ʼe feala ke hoko mokā hage ʼaē ʼe tuai mai te fakaʼauha ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī. Ohage ko tona ʼui ia 2 Petelo 3:12, ʼe tonu ki te kau Kilisitiano ke nātou ‘talitali pea mo taupau lelei ʼi tonatou ʼatamai te hoko mai ʼo te ʼaho ʼo Sehova.’ Kae ko te tokolahi kua nātou talitali ki te ‘ ʼaho’ ʼaia talu mai ni ʼu taʼu, pea ko ʼihi ko te ʼu taʼu e hogofulu tupu. Koia kua lotovaivai ai ʼihi pea mole kei nātou nonofo tokaga.
12 ʼI te faʼahi ʼaia, tou toe vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼa Apalahamo. ʼI tona maʼuli katoa, neʼe tui ki te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua, tatau aipe pe neʼe mole tonu ke hoko fuli ʼi tona temi maʼuli. ʼE moʼoni, neʼe lava sio ki te lahilahi ake ʼo tona foha ko Isaake. Kae neʼe tonu ke hili ni ʼu sēkulō ʼi muʼa ʼo te liliu ʼo te hōloga ʼo Apalahamo ohage ko “te ʼu fetuʼu ʼi te lagi” peʼe ko “te ʼu fisiʼi ʼone ʼaē ʼe ʼi te matatai.” (Senesi 22:17) Kae neʼe mole ʼita peʼe lotovaivai ia Apalahamo. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo Apalahamo pea mo te tahi kau pateliaka: “Nee natou mamate fuli i te tui, kae nee heeki natou tali te u fakapapau, nee natou sio mamao ki ai, mo fai ki ai tanatou fakaʼalofa pea nee natou fakamooni ko natou ko he hahai matapule, pea ko he hahai e fakalaka i te kelekele.”—Hepeleo 11:13.
13. (a) He koʼe ko te kau Kilisitiano ia ʼaho nei ʼe nātou hage ko “he hahai matapule”? (b) He koʼe ʼe fakahoko anai e Sehova te fakaʼosi ki te tuʼu ʼo te ʼu faʼahi meʼa ʼaenī?
13 Kapau neʼe feala kia Apalahamo ke ina tokagaʼi ʼi tona maʼuli katoa te ʼu fakapapau ʼaē neʼe kei “mamao” tona temi hoko, pea ʼe tonu mo tatou ke lahi age ia ʼaho nei tatatou tokagaʼi ia te ʼu fakapapau ʼaia, heʼe kua ōvi mai te fakahoko ʼo te ʼu meʼa ʼaia! Ohage ko Apalahamo, ʼe tonu ke tou hage ko “he hahai matapule” ʼi te tuʼu ʼa Satana, ʼo mole tou mulimuli ki he faʼahiga maʼuli fakafīfīmālie. ʼE moʼoni, ʼe mole tou loto pe ke ōvi mai te “fakaosi o te u meafuape,” kae kua tou loto ke foimo hoko mai la. (1 Petelo 4:7) Lagi ʼe tou mamahi heʼe tou tau mo te mahaki. Peʼe lagi tou maʼuli kinakina ʼuhi ko te ʼu fihifihia faka ekonomika. Kae ʼe tonu ke tou manatuʼi, kapau ʼe fakahoko e Sehova te fakaʼosi, ʼe mole ina fai te faʼahi ʼaia ʼuhi pe ke hāofaki ai tatou mai te ʼu faigataʼaʼia lahi, kae moʼo tāpuhā ai tona huafa. (Esekiele 36:23; Mateo 6:9, 10) ʼE hoko mai anai te fakaʼosi, ʼo mole mulimuli ki te temi ʼaē ʼe lelei ai kia tatou, kae ki te temi ʼaē kua lelei ʼaupito ai ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova.
14. ʼE ʼaoga feafeaʼi ia ʼaho nei ki te kau Kilisitiano te faʼa kātaki ʼa te ʼAtua?
14 Pea koutou manatuʼi, “e mole tuai te fakapapau a te Aliki o hage ko te lau a ihi e tuai. E kataki o uhiga mo koutou, e mole loto ia ke mate niʼihi, kae ke tafoki te tagata fuape o fakahemala.” (2 Petelo 3:9) Koutou tokagaʼi, ko te ʼAtua ʼe “kataki o uhiga mo koutou”—ʼaē ʼe kau ki te kokelekasio. ʼE moʼoni, ko ʼihi ia tatou ʼe ʼaoga ki ai he temi ʼe lahi age moʼo fai he ʼu fetogi ke “mau mai . . . [ʼe tou] heʼe mele mo maʼa mo mauli i te tokalelei.” (2 Petelo 3:14) Koia, ʼe mole tou loto fakafetaʼi koa la ki te faʼa kātaki ʼaia ʼa te ʼAtua?
Tou Fiafia Logola Te ʼu Faigataʼa
15. Neʼe lava taupau feafeaʼi e Sesu tana fiafia ia muʼa ʼo te ʼu ʼahiʼahi, pea ʼe fua lelei feafeaʼi ki te kau Kilisitiano ia ʼaho nei tanatou faʼifaʼitaki kia te ia?
15 ʼE maʼu e te kau Kilisitiano ia ʼaho nei he ʼu tuʼuga ako mai te maʼuli ʼo Apalahamo. Neʼe mole ina fakahā pe te tui, kae neʼe toe faʼa kātaki, mo poto, mo lototoʼa, pea mo ʼofa. Neʼe ina fakamuʼamuʼa ʼi tona maʼuli te tauhi kia Sehova. Kae ʼe tonu ke tou manatuʼi, ko te faʼifaʼitaki lahi ʼaē ʼe tonu ke tou muliʼi ʼe ko Sesu Kilisito. Neʼe toe hoko kia te ia te ʼu ʼahiʼahi, kae logola te ʼu faʼahi ʼaia kae neʼe fiafia tuʼumaʼu aipe. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe manatu tāfito ki te ʼamanaki ʼi te ka haʼu. (Hepeleo 12:2, 3) Koia neʼe faikole fēnei ia Paulo: “Pea, ʼofa pe ki te ʼAtua ʼaē ʼe ina foaki te faʼa kātaki pea mo te fakaloto fīmālie, ke ina faka fealagia ke koutou femaʼuʼaki te manatu ʼaē neʼe maʼu e Kilisito Sesu.” (Loma 15:5, MN ) Kapau ʼe tou maʼu te manatu ʼaē ʼe lelei, pea ʼe feala ke tou fiafia logola te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe feala ke fakatupu e Satana ʼi ʼotatou muʼa.
16. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai mokā hage kua lahi fau totatou ʼu fihifihia?
16 Ka hage ʼe lahi fau te ʼu fihifihia, pea koutou manatuʼi ko Sehova neʼe ʼofa kia Apalahamo, pea ʼe toe ʼofa anai kia koutou. ʼE ina loto ke koutou lava tauʼi te ʼu fihifihia. (Filipe 1:6) Koutou tuku takotou falala katoa kia Sehova, ʼo koutou tui papau ʼe mole ina fakagafua anai ke “lahiʼage toutou fakahalaʼi i te mea e koutou lavaʼi, kae e ina tuku atu anai fakatahi mo te fakahala te faigamalie ke koutou hao ai pea mo te malohi ke koutou faa tali.” (1 Kolonito 10:13) Koutou māhani ʼi te lau ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi te ʼaho fuli. (Pesalemo 1:2) Koutou kātaki ʼi te faikole, ʼo koutou kole kia Sehova ke tokoni atu ke koutou faʼa kātaki ai. (Filipe 4:6) ʼE ina “foaki [anai] . . . te laumālie maʼoniʼoni kia nātou ʼaē ʼe nātou kole kia te ia.” (Luka 11:13, MN ) Koutou fakaʼaogaʼi lelei te ʼu tokoni ʼaē ʼe foaki atu e Sehova moʼo tokoni kia koutou ʼi te faʼahi fakalaumālie, ohage ko takotou ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Pea koutou kumi mo te tokoni ʼa te ʼu tēhina mo tuagaʼane. (1 Petelo 2:17) Koutou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono, heʼe koutou maʼu ai anai te fakaloto mālohi ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou ke koutou faʼa kātaki. (Hepeleo 10:24, 25) Koutou fiafia ʼi takotou ʼiloʼi papau ʼaē kapau ʼe koutou faʼa kātaki pea ʼe leleiʼia koutou e te ʼAtua, pea ko takotou nofo agatonu ʼe ina fakafiafia tona loto!—Tāʼaga Lea 27:11; Loma 5:3-5.
17. He koʼe ʼe mole tonu ke lotovaivai te kau Kilisitiano?
17 Neʼe ʼofa te ʼAtua kia Apalahamo ohage ko hona ‘kaumeʼa.’ (Sakopo 2:23) Logola te faʼahi ʼaia, kae neʼe lahi ʼaupito te ʼu ʼahiʼahi pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼi te maʼuli ʼo Apalahamo. Koia ʼe feala ke hoko te ʼu meʼa ʼaia ki te kau Kilisitiano lolotoga te ʼu “aho fakamuli” agakovi ʼaenī. ʼI tona fakahagatonu, ʼe fakatokagaʼi mai e te Tohi-Tapu “ko te hahai agakovi mo kaka e fakaʼalu anai tonatou koviʼage.” (2 Timoteo 3:1, 13) ʼE mole tonu ke tou lotovaivai, kae ke mahino kia tatou ko te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ʼe tou tauʼi, ʼe ko te fakamoʼoni ʼaia kua ōvi mai te fakaʼosi ʼo te tuʼu agakovi ʼa Satana. Kae ʼe fakamanatuʼi mai kia tatou e Sesu “ko ae e kataki anai ki te gataʼaga, e mauli anai.” (Mateo 24:13) Koia, ‘ ʼaua naʼa koutou tuku te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei!’ Koutou faʼifaʼitakiʼi ia Apalahamo, pea ʼe koutou kau anai ia nātou ʼaē “[ka] natou maʼu [anai] te ʼu fakapapau, ʼuhi ko te tui pea mo te kātaki.”—Hepeleo 6:12, MN.
Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• He koʼe ʼe tonu ke hoko ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua he ʼu ʼahiʼahi pea mo he ʼu fakataga?
• ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Satana te ʼu ʼohofi fakahagatonu?
• ʼE lava fakatokatoka feafeaʼi ʼihi ʼu tokakovi ʼi te kau Kilisitiano?
• ʼE lava fakatupu feafeaʼi he ʼu ʼahiʼahi e te fialahi pea mo te fia?
• Koteā te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku e Apalahamo ʼi tana talitali ki te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua?
[Paki ʼo te pasina 26]
Tokolahi te kau tūpulaga ʼe fakatagaʼi nātou, heʼe fakalainoaʼi nātou e tonatou ʼu kaumeʼa ako
[Paki ʼo te pasina 29]
ʼI te temi ʼo Apalahamo neʼe kei “mamao” te temi fakahoko ʼo te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua, kae neʼe fakatafito kiai tona maʼuli