ʼE ʼi Ai Anai Te Fakatuʼuake ʼo Te Kau Faitotonu
“ ʼE ʼau falala ki te ʼAtua . . . ʼe ʼi ai anai he toe fakatuʼuake mai te mate ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.”—Gāue 24:15.
1. Koteā te ʼaluʼaga ʼaē ʼe felāveʼi mo te hahaʼi fuli talu mai te agahala ʼa Atama mo Eva?
“KO TE meʼa fuli ʼe maʼu e tou nima ke ina fai, fai koe ʼaki tou mālohi, heʼe mole he gāue, he fai puleʼaki, he mālama, he poto ʼi te Seole, te potu ʼaē ʼe ke ʼalu kiai.” (Tagata Tānaki 9:10) ʼAki te ʼu kupusiga palalau ʼaē neʼe fili fakalelei, ko te Hau poto ko Salomone ʼe ina fakamatalatala te ʼaluʼaga ʼaē ʼe tau mo te hahaʼi fuli ʼo te malamanei talu mai te agahala ʼo ʼatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ko Atama mo Eva. ʼE mole he tahi ʼe hāo mai ai—peʼe maʼu meʼa peʼe masiva, peʼe ko he hau peʼe ko he tahi ʼe mole maʼu tuʼulaga, peʼe agatonu peʼe kailoa. ʼE moʼoni, kua “nofo hau” te mate.—Loma 5:17.
2. He koʼe ko ʼihi kau agatonu neʼe feala ke nātou lotomamahi ʼi te lolotoga ʼo te temi fakaʼosi?
2 Logope la te ʼu faitoʼo foʼou ʼaē neʼe maʼu ʼi te faʼahi faka tōketā, ʼe kei pule pe te mate ia ʼaho nei. Logope la ʼe mole ko he meʼa fakapuna’maʼuli, ko ʼihi neʼe lagi feala ke nātou lotomamahi ʼi te temi ʼaē neʼe nātou felāveʼi ai mo te fili ʼāfea ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? ʼI te ʼu taʼu 1920, neʼe tala e te Sosiete Watch Tower te logo ʼaenī “Ko te hahaʼi ʼe lauʼi miliona ʼe lolotoga maʼuʼuli ʼi te temi nei, ʼe mole nātou mamate anai.” Ko ai ʼapē te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼaia? Ko te ʼu “ōvi” ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu ʼi tana palalau ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao. (Mateo 25:31-46) Neʼe fakakikite ko te ʼu ōvi ʼaia ʼe nātou hā anai ʼi te lolotoga ʼo te temi fakaʼosi, pea ko tanatou ʼamanaki ko te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. ʼAki te temi, neʼe mahino lelei ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua te tuʼulaga ʼa te ʼu “ōvi” ʼaia ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. Neʼe mahino ai leva ko te hahaʼi fakalogo ʼaia neʼe tonu ke nātou mavae mai te kau “tao” logogataʼa, pea ka hili leva tonatou fakaʼauha, ko te ʼu ōvi ʼe nātou maʼu anai te kele ʼo te Puleʼaga ʼaē neʼe teuteuʼi maʼa nātou.
Ko Te Fakatahi ʼo Te Hahaʼi ʼe Hage Ko Ni ʼu Ōvi
3. Neʼe koteā te gāue ʼaē neʼe tokaga tāfito kiai te hahaʼi ʼa te ʼAtua talu mai te 1935?
3 Talu mai te taʼu 1935, ‘ko te tagata kaugana agatonu’ neʼe tokaga tāfito ki te ʼu hahaʼi ʼaia ʼe hage ko he kau ōvi pea mo ʼaumai ia nātou ki te kautahi ʼa Sehova. (Mateo 24:45; Soane 10:16) Ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou faka fealagia ke akoʼi nātou, neʼe mahino kia nātou kua nofo hau nei ia Sesu ʼi te Puleʼaga ʼo Sehova ʼi selo pea kua ōvi mai te temi ʼaē ka pulihi ai te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼo te temi ʼaenī pea mo te hū ki te mālama foʼou faitotonu. (2 Petelo 3:13; Fakahā 12:10) ʼI te mālama foʼou ʼaia, ʼe hoko anai te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼaenī ʼa Isaia: “ ʼE ina molehi moʼoni anai ia te mate ke talu ai.”—Isaia 25:8.
4. Logope la tanatou fia sio ʼaē ki te faka lākatonuʼi ʼo te pule faʼitaliha ʼa Sehova ʼi Halamaketone, neʼe koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tokolahi ʼo te tahi ʼu ōvi?
4 ʼI te kua fakaōvi mai ʼo te fakaʼosi ʼo te mālama ʼa Satana, ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe hage ko he kau ōvi ʼe nātou loto ʼaupito anai ke nātou maʼuʼuli ʼo aʼu ki te faka lākatonuʼi ʼo te pule faʼitaliha ʼo Sehova ʼi te lolotoga ʼo te mamahi lahi ʼaē ka hoko anai ki te Papiloni Lahi pea mo te toe ʼo te mālama ʼo Satana. (Fakahā 19:1-3, 19-21) Ki te tokolahi, neʼe mole hoko te ʼu meʼa ohage ko te meʼa ʼaē neʼe nātou loto ki ai. Tokolahi ia nātou ʼaē neʼe nātou ʼamanaki ke nātou kau ʼi te toko lauʼi “miliona” ʼaē ʼe mole mamate anai, kua mamate nātou. Ko ʼihi neʼe nātou mamate faka maletile ʼi te ʼu fale pilisoni ʼuhi pe ko te moʼoni pea mo te ʼu lotoʼā fakamamahi peʼe neʼe nātou mamate ʼuhi ko te ʼu hahaʼi ʼe tauhi fakavale ki te lotu. Ko ʼihi neʼe mamate ʼi te ʼu fakaʼī, pe neʼe nātou mamate ʼi he ʼu tuʼutāmaki ohage ko te—mahaki pea mo te matutuʼa. (Pesalemo 90:9, 10; Tagata Tānaki 9:11) ʼE mahino ia, ko te tokolahi ʼe nātou mamate anai ʼi muʼa ʼo te temi fakaʼosi. ʼE nātou sisio feafeaʼi anai ki te fakahoko ʼo te fakapapau ʼaē ʼo ʼuhiga mo he mālama foʼou ʼe maʼu ai anai te faitotonu?
Ko Te ʼAmanaki ʼo Te Fakatuʼuake
5, 6. Koteā te ʼamanaki ki ʼamuli ʼe maʼu e nātou ʼaē ʼe mamate ʼi muʼa ʼo Halamaketone kae nātou ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele?
5 Neʼe foaki e te ʼapositolo ko Paulo tona tali ʼi te temi ʼaē neʼe palalau ai ʼi muʼa ʼo te kovana Loma ko Felise. Ohage ko tona tohi ia Gāue 24:15, neʼe tala ʼaki he lotomālohi e Paulo, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau falala ki te ʼAtua . . . ʼE ʼi ai anai he toe fakatuʼuake mai te mate ʼo te hahaʼi agatonu pea mo te hahaʼi heʼe agatonu.” Ko te ʼamanaki ki te toe fakatuʼuake ʼe fakaloto mālohi kia tatou mokā tou felāveʼi mo ni ʼu faigataʼaʼia ʼe kovi ʼaupito. ʼAki te ʼamanaki ʼaia, ko ʼotatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼaē ʼe tou ʼofa mamahi ki ai, mokā nātou mahahaki pea mo tuʼaniaʼi tonatou mate, ʼe mole ia nātou te lotovaivai fau. Tatau aipe pe koteā te meʼa ʼaē ʼe hoko kia nātou, ʼe nātou ʼiloʼi ko tanatou agatonu ʼe fakapale anai. ʼAki te ʼamanaki ʼo te toe fakatuʼuake, neʼe mahino ki ʼotatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane lotomālohi ʼaē neʼe matehi e tonatou kau fakataga, ʼe mole feala ki te kau fakataga ʼaia ke nātou mālo. (Mateo 10:28) Ka mate he tahi ʼi te kokelekasio, ʼe tou lotomamahi foki ʼi tana mate. Koia kapau ʼe kau ʼi te tahi ʼu ōvi, ʼe tou fiafia kia ia ʼaia ʼi tana nofo agatonu ʼo aʼu ki te fakaʼosi pea ʼi te temi nei kua takoto mālōlō, ʼaki te ʼiloʼi papau ʼaē ʼe maʼuli anai ʼi te mālama foʼou ʼo te ʼAtua.—1 Tesalonika 4:13.
6 Ei, ko te ʼamanaki ʼo te toe fakatuʼuake ʼe ko he koga maʼuhiga ʼo tatatou tui. Kae, he koʼe koa ʼe tou tui mālohi ki te toe fakatuʼuake ʼe ko he meʼa fakaloto mālohi, pea ko ai ʼaē ʼe feala pe ke kau ki te ʼamanaki ʼaia?
7. Koteā te toe fakatuʼuake, pea koteā te ʼu vaega ʼaē ʼe fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia?
7 Ko te kupu faka Keleka ʼaē ki te “toe fakatuʼuake” ʼe ko te kupu anastasis, ʼaē ʼi tona ʼuhiga totonu ʼe fakaliliu fēnei “ ʼe ko he toe tuʼu ake.” ʼE faka ʼuhiga tāfito ki he toe tuʼu ake mai te kau mate. Tou fakatokagaʼi, ko te kupu ʼaē ko te “toe fakatuʼuake” ʼe mole tuʼu ʼi te ʼu tohi faka Hepeleo ʼo te Tohi-Tapu, kae ʼe fakamahinohino lelei ʼi henī te ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te toe fakatuʼuake. Ohage la, ʼe tou sio ki te faʼahi ʼaia, ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sopo ʼi tana tau ʼaē mo tona ʼu mamahi: “Â! Ka na pau la neʼe ke fakanono ʼau ʼi te Seole, . . . ka na pau la neʼe ke tuku ai kia te ʼau he tuʼakoi pea ke manatuʼi ʼau!” (Sopo 14:13) ʼO toe feiā pe ia Osea 13:14, ʼe tou lau fēnei: “Mai te nima ʼo te Seole ʼe ʼau totogi anai ia nātou; mai te mate ʼe ʼau ʼaofi anai nātou. ʼE ʼifea tau ʼu huki, Ê Mate? ʼE ʼifea tau fakaʼauha, Ê Seole?” Ia 1 Kolonito 15:55, neʼe faka ʼuhigaʼi e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu palalau ʼaia ki te mālo ʼaē mai te mate ʼaē ʼe fakahoko ʼaki te toe fakatuʼuake. (ʼIo, ʼi te vaega ʼaia, neʼe talanoa ia Paulo ʼo ʼuhiga mo te toe fakatuʼuake ʼi selo.)
Ko Te Hahaʼi Tuʼi “Kua Lau Ko Nātou Ko Te Kau Faitotonu”
8, 9. (a) ʼE lava feafeaʼi ki te hahaʼi heʼe haohaoa hanatou kau ki te toe fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu? (b) ʼE fakatafito koa kiteā tatatou ʼamanaki ʼaē ki he maʼuli ʼe mole iku pe anai ki te mate?
8 ʼI tana palalau ʼaē neʼe ina fai kia Felise, ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te palakalafe 5, neʼe ʼui e Paulo ʼe ʼi ai anai te toe fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu. Ko ai koa te kau faitotonu ʼaē ka fakatuʼuake anai? ʼE moʼoni ʼe mole he tagata ʼe faitotonu ʼi tana tupu ake. Talu mai totatou tupu ʼe tou agahala fuli, pea ʼi te ʼaho fuli pe ʼo totatou maʼuli ʼe tou agahala—koia ʼuhi ko te ʼu faʼahi ʼaia e lua, ʼe tou felāveʼi ai mo te mate. (Loma 5:12; 6:23) Kae, ʼi te Tohi-Tapu ʼe tou maʼu te kupu ʼaē kua “lau ko te kau faitotonu.” (Loma 3:28) ʼE faka ʼuhiga te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi ʼaē ʼe logope la tonatou ʼuhiga heʼe haohaoa, kae ko tanatou ʼu agahala neʼe fakamolemole e Sehova.
9 Ko te kupusiga palalau ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi tāfito ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano fakanofo, ʼaē ʼe nātou ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi selo. Ia Loma 5:1, ʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼI te kua lau ko tatou ko te kau faitotonu ʼuhi ko te tui, ke tou fakafiafia ʼi te tokalelei mo te ʼAtua ʼaki totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito.” Ko te kau Kilisitiano fakanofo fuli ʼe lau ko nātou ko te kau faitotonu ʼuhi ko te tui. Ko te tui kiteā? Ohage ko tona fakamatalatala lelei e Paulo ʼi tana tohi ki te kau Loma, ʼe ko te tui ʼaē kia Sesu Kilisito. (Loma 10:4, 9, 10) Neʼe mate ia Sesu ʼi tona ʼuhiga tagata haohaoa pea ʼosi ʼaia, neʼe toe tuʼuake mai te mate pea neʼe hake ki selo moʼo momoli te maʼuhiga ʼo tona maʼuli fakatagata maʼa tatou. (Hepeleo 7:26, 27; 9:11, 12) ʼI te temi ʼaē neʼe tali ai e Sehova te sakilifisio ʼaia, ko Sesu neʼe ina totogi te malamanei mai te popūla ki te agahala pea mo te mate. (1 Kolonito 15:45) ʼAki te tafitoʼaga ʼaia, ko te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine agatonu ʼe nātou ʼamanaki ki he maʼuli ʼe mole iku pe anai ki te fili fakamataku ʼaē ko te mate.—Soane 3:16.
10, 11. (a) Koteā te fakatuʼuake ʼaē ʼe fakatalitali kiai te kau Kilisitiano fakanofo agatonu? (b) Koteā te faʼahiga fakatuʼuake ʼaē neʼe ʼamanaki kiai te kau atolasio ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano?
10 ʼAki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu, ko te kau fakanofo agatonu, ʼaē kua lau ko nātou ko te kau faitotonu, ʼe nātou maʼu te ʼamanaki moʼoni ʼaē ʼe fakatuʼuake anai nātou ko ni kau laumālie tuputupua, ohage ko Sesu. (Fakahā 2:10) Ko tonatou toe fakatuʼuake ʼe tuʼu ia Fakahā 20:6, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “Manuʼia pea mo maʼoniʼoni ia nātou ʼaē ʼe kau ki te ʼuluaki fakatuʼuake; kia nātou ʼaia ko te lua mate ʼe mole hona mālohi, kaʼe nātou liliu anai ko te kau pelepitelo ʼa te ʼAtua pea mo Kilisito, pea ʼe nātou ʼafio anai pea mo ia ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu ʼaē e afe.” ʼE ko te fakatuʼuake ʼaia ki te lagi. Kae koutou fakatokagaʼi, ʼe fakahigoaʼi e te Tohi-Tapu te fakatuʼuake ʼaia ko te “ ʼuluaki fakatuʼuake,” ʼo mahino mai ai ʼe ʼi ai te tahi ʼu hahaʼi tokolahi ʼe tonu ke toe fakatuʼuake.
11 ʼI te kapite 11 ʼo Hepeleo, neʼe talanoa ia Paulo ki te kau kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Kilisito, ʼaē neʼe fakahā ʼe nātou tui mālohi kia Sehova ʼAtua. Mo nātou pe foki ʼaia neʼe nātou tui ki te toe fakatuʼuake. ʼI te vaega 35 ʼo te kapite ʼaia, ʼe talanoa ia Paulo ki te ʼu fakatuʼuake faka milakulo neʼe hoko ʼi te lolotoga ʼo te hisitolia ʼo Iselaele, ʼo ʼui maʼana: “Ko te ʼu fafine neʼe nātou maʼu tanatou ʼu mate ʼaki te toe fakatuʼuake; kae ko ʼihi tagata neʼe gaohi koviʼi nātou koteʼuhi neʼe mole nātou tali te faka ʼāteaina ʼo nātou, ʼaki he faʼahiga totogi, ke feala hanatou iku ki he fakatuʼuake ʼe lelei age.” Ko te kau fakamoʼoni agatonu ʼaia ʼo te temi muʼa, neʼe feala ke nātou fakatalitali ki he fakatuʼuake ʼe lelei age ohage ko te ʼu fakatuʼuake ʼaē neʼe fai e Elia pea mo Eliseo. (1 Hau 17:17-22; 2 Hau 4:32-37; 13:20, 21) Neʼe nātou ʼamanaki ki he fakatuʼuake ʼi he mālama ʼe mole toe gaohi koviʼi ai anai te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼuhi ko tanatou tui, he mālama ʼe mole puli ai anai te ʼu kāiga ʼo te ʼu fafine. Ei, neʼe nātou haga fakatalitali ke nātou tutuʼu ake mai te mate ʼi te mālama foʼou ʼaē ʼe tou ʼamanaki kiai. (Isaia 65:17-25) Neʼe mole lahi te fakahāhā e Sehova ni ʼu meʼa kia nātou ohage ko tana fai ʼaē kia tatou ʼo ʼuhiga mo te mālama foʼou ʼaia. Kae, neʼe nātou ʼiloʼi ko te mālama foʼou ʼaia ʼe ʼamanaki ke tuʼu, pea neʼe nātou fakaʼamu kiai.
Ko Te Fakatuʼuake ʼi Te Kele
12. Neʼe lau koa te kau Kilisitiano agatonu ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano ʼe nātou faitotonu? Koutou fakamahino.
12 ʼE tonu koa ke tou ʼui ko te ʼaʼala ake ʼi te mālama foʼou ʼo te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine agatonu ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano, ʼe kau anai ki te fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu? Ei, koteʼuhi ʼe talanoa te Tohi-Tapu kia nātou ohage ko he kau faitotonu. Ohage la, ʼe talanoa te tisipulo ko Sake ki te tagata pea mo te fafine ʼo te temi muʼa neʼe lau ko nāua ʼe nā faitotonu. Ko te tagata ʼaia neʼe ko Apalahamo, ko te kui ʼa te kau Hepeleo. ʼO ʼuhiga mo ia ʼe tou lau fēnei: “ ‘Neʼe tui ia Apalahamo kia Sehova, pea neʼe lau ai ko ia ʼe ko te faitotonu,’ pea neʼe ʼui ai ko te ‘kaumeʼa ʼo Sehova.’ ” Ko te fafine ʼaia neʼe ko Laape, neʼe mole ko he fafine Iselaelite kae neʼe tui kia Sehova. Neʼe lau ia ia ʼe “faitotonu” pea neʼe kau leva ia ki te puleʼaga ʼo te kau Hepeleo. (Sake 2:23-25) Koia, ko te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼo te temi muʼa neʼe nātou tui mālohi kia Sehova pea mo tana ʼu fakapapau pea neʼe nātou nofo agatonu aipe ʼo aʼu ki te mate, neʼe lau e Sehova ko nātou ko te kau faitotonu ʼuhi ko tanatou tui, pea ʼe mahino papau ia ʼe nātou kau anai ki te ‘fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu.’
13, 14. (a) E feafeaʼi hatatou ʼiloʼi ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe feala ke lau ko nātou ko te kau faitotonu? (b) Koteā tona faka ʼuhiga kia nātou?
13 Kae, e feafeaʼi ia ʼaho nei ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼe hage ko ni faga ōvi, ʼaē ʼe nātou ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele, pea mo nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova pea ʼe nātou mamate agatonu ʼi te lolotoga ʼo te temi fakaʼosi? ʼE nātou kau anai koa ki te fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu? Ei. Ko te toe hahaʼi tokolahi agatonu ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā ki te ʼapositolo ko Soane. Koutou fakatokagaʼi peʼe feafeaʼi tana fakamatalatala ia nātou ʼaia: “Neʼe ʼau sio, pea koʼeni te toe hahaʼi tokolahi ʼe mole feala tona lau e he tahi, mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli, ʼe nātou tutuʼu ʼi muʼa ʼo te hekaʼaga faka hau pea mo ia muʼa ʼo te Akeno, ʼe nātou kofuʼi te ʼu kofu loloa hina; pea neʼe ʼi ai te ʼu pālema ʼi ʼonatou nima. Pea ʼe nātou kalaga hoholo ʼo leʼolalahi ʼo ʼui maʼa nātou: ‘Ko te fakamaʼuli, ʼe tou maʼu mai totatou ʼAtua, ʼaē ʼe ʼafio ʼi te hekaʼaga faka hau, pea mo te Akeno.’ ”—Fakahā 7:9, 10.
14 Koutou fakatokagaʼi ko te hahaʼi agavaivai ʼaia ʼe nātou faka tui mālohi ki tonatou fakamaʼuli, pea ʼe nātou tuku te faʼahi ʼaia kia Sehova pea mo Sesu, “te Akeno.” Pea tahi ʼaē, ʼe nātou tutuʼu ʼi muʼa ʼo Sehova pea mo te Akeno, ʼe nātou kofuʼi fuli te ʼu kofu loloa hina. He koʼe ʼe hina? ʼE ʼui fēnei e te laumālie ʼi selo kia Soane: “Neʼe nātou fō ʼonatou ʼu kofu loloa pea mo nātou fakahihina ʼi te taʼataʼa ʼo te Akeno.” (Fakahā 7:14) ʼI te Tohi-Tapu, ko te lanu hina ʼe ina fakatātā te meʼa ʼaē ʼe maʼa, pea mo faitotonu. (Pesalemo 51:7; Taniela 12:10; Fakahā 19:8) ʼI te ʼui ʼaē ʼe hā mai te hahaʼi tokolahi ʼe nātou kofuʼi te ʼu kofu hina, ʼe ko tona faka ʼuhiga ko Sehova ʼe sio kia nātou ohage ko he kau faitotonu. ʼE feala ke hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? Koteʼuhi neʼe nātou fō ʼonatou ʼu kofu loloa ʼi te taʼataʼa ʼo te Akeno. ʼE nātou tui ki te taʼataʼa ʼaē neʼe liligi e Sesu Kilisito pea ʼe lau nātou ko te kau faitotonu ohage ko ni ʼu kaumeʼa ʼo te ʼAtua ke nātou hāo ʼi te mamahi lahi. Koia, ko he Kilisitiano agatonu ʼi te temi nei ʼe kau ki te “toe hahaʼi tokolahi” ʼe mate ʼi muʼa ʼo te mamahi lahi, ʼe feala ke ina ʼiloʼi papau ʼe kau anai ia ki te fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu ʼi te kele.
15. Kapau ko te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu ʼe tonu anai ke fakatuʼuake, koteā ʼaē ʼe lelei age ai te fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu?
15 Ko te fakatuʼuake ʼaia ʼe talanoa kiai ia Fakahā kapite 20, vaega 13, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe toe foaki mai e te tai te ʼu mate ʼaē neʼe ʼi ai, pea ko te mate pea mo te Hatesi neʼe nā liufaki te ʼu mate ʼaē neʼe ia nāua, pea neʼe fakamāuʼi ia nātou takitahi ʼo mulimuli pe ki te ʼu gāue ʼaē neʼe nātou fai.” Koia, ʼi te lolotoga ʼo te ʼAho Fakamāu lahi ʼa Sehova, ʼaē ʼe fai ia taʼu e afe, ko nātou fuli ʼaē ʼi te ʼatamai ʼo te ʼAtua ʼe toe fakatuʼuake anai nātou—ko te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu. (Gāue 17:31) Kae ʼe lelei age pe anai takita kau ʼi te kau faitotonu! ʼE kua nātou maʼuʼuli nātou ʼaki te tui. ʼI te temi nei ʼe nātou maʼu te ʼu felogoi lelei pea mo Sehova, pea ʼe nātou falala ki te fakahoko ʼo tana ʼu fakatuʼutuʼu. Ko te kau fakamoʼoni faitotonu ʼi muʼa ʼo te Temi Faka Kilisitiano ʼe nātou ʼaʼala anai mai te mate ʼaki te holi mālohi ʼaē ke nātou ako pe neʼe hoko feafeaʼi te ʼu fakapapau ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te Hāko. (1 Petelo 1:10-12) Ko te tahi ʼu ōvi ʼaē ʼe lau e Sehova ʼe nātou faitotonu ia ʼaho nei, ʼe nātou ʼōmai anai ki tuʼa mai te ʼu falemaka ʼo sisio ki te Palatiso ʼi te kele ʼaē neʼe nātou talanoa kiai ʼi te temi ʼaē neʼe nātou tala ai te logo lelei ʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. ʼE ko he temi fakafiafia anai!
16. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼAho Fakamāu ʼo nātou ʼaē ʼe mamate ʼi totatou temi?
16 ʼI te lolotoga ʼo te ʼAho Fakamāu ia taʼu e afe, ko te temi fea ʼaē ʼe fakatuʼuake anai ia nātou ʼaē neʼe mamate agatonu ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼa Satana? ʼE mole talanoa kiai te Tohi-Tapu. Kae, ʼe mole tonu koa te manatu ʼaē ʼe ʼuluaki fakatuʼuake anai ia nātou ʼaē neʼe lau ko te kau faitotonu neʼe mamate ʼi totatou temi, pea ke nātou kau mo te toe hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe hāo ʼi Halamaketone ki te fakatalitali ʼo te hahaʼi ʼo te ʼu temi muʼa ʼaē ka tutuʼu ake anai mai te mate? Ei!
Ko Te ʼAmanaki ʼe Ina Foaki Te Fakafimālie
17, 18. (a) Koteā te fakafimālie ʼe foaki e te ʼamanaki ki te toe fakatuʼuake? (b) Koteā ʼaē ʼe ina uga tatou ke tou faka mafola ʼo ʼuhiga mo Sehova?
17 Ko te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake ʼe ina foaki te mālohi pea mo te fīmālie ki te kau Kilisitiano fuli ia ʼaho nei. Kapau ʼe tou nofo agatonu, ʼe mole he meʼa ʼe hoko fakafokifā mai pea ʼe mole he fili ʼe feala ke ina faʼao totatou fakapale! Ohage la, ʼi te Annuaire des Témoins de Jéhovah de 1992, ʼi te pasina 177, ʼe ʼi ai te ʼu paki ʼo te kau Kilisitiano lototoʼa ʼi Etiopea neʼe mamate ʼi tanatou mole fia fai he meʼa ke lave kovi ki tanatou tui. ʼE tohi fēnei: “Ko ni ʼu fofoga ʼe tou fakaʼamu ke tou toe sisio ki ai ʼi te fakatuʼuake.” ʼE ko he pilivilesio anai hatatou feʼiloʼiʼaki mo nātou ʼaia pea mo ʼihi atu neʼe nātou nonofo agatonu ʼo aʼu ki te mate!
18 Kae e feafeaʼi kia nātou ʼaē neʼe tou ʼoʼofa mamahi ki ai pea mo ʼotatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē ʼe mole fakalaka maʼuli ʼi te mamahi lahi ʼuhi ko te matutuʼa peʼe ko te mahahaki, kae neʼe nātou mālohi aipe ʼi te tui ʼo aʼu ki te fakaʼosi? ʼAki te ʼamanaki ki te toe fakatuʼuake, ʼe nātou maʼu te temi ka haʼu taulekaleka mo kapau ʼe nātou nonofo agatonu. Pea kapau ʼe tou toe lototoʼa ʼo haga tui ki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu, ʼe tou maʼu anai te maʼuli taulekaleka. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi, ohage ko Paulo, ʼe tou ʼamanaki ki te “toe fakatuʼuake ʼa te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.” ʼAki totatou loto katoa, ʼe tou fakamālo kia Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ʼaia. ʼE mahino ia, ʼe uga ai tatou ke tou fai te ʼu palalau ʼaenī ʼa te tagata fai pesalemo: “Koutou fakahā ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga te kolōlia [ʼo te ʼAtua], ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi tana ʼu gāue fakaofoofo. Heʼe ko Sehova ʼe lahi pea mo tau ʼaupito mo ia te fakavikiviki.”—Pesalemo 96:3, 4.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamatala?
◻ Koteā te ʼu tokoni ʼa te Tohi-Tapu ʼe nātou fakamoʼoni ki tatatou ʼamanaki ki he fakatuʼuake ʼi te kele?
◻ ʼE fakatafito kiteā te lau ʼaē ko te kau Kilisitiano ʼe ko te kau faitotonu?
◻ E feafeaʼi te foaki e te ʼamanaki ʼo te toe fakatuʼuake kia tatou te lototoʼa pea mo te faiga fakamalotoloto?
[Paki ʼo te pasina 9]
Ohage ko Paulo, ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼe nātou ʼamanaki ki he fakatuʼuake ʼi selo