Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w93 15/2 p. 12-17
  • “Ke Fakaʼapaʼapa Te Hahaʼi Fuli Ki Te ʼOhoana”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Ke Fakaʼapaʼapa Te Hahaʼi Fuli Ki Te ʼOhoana”
  • Te Tule Leʼo—1993
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Kua fetogi te manatu ʼaē ki te ʼohoana
  • ʼE lave te faʼahi ʼaia ki te kokelekasio faka kilisitiano
  • Tuku ia ia ke taki pea mo kakaʼi
  • Ko te kalavi ʼo te fakafeagai
  • Ko te ʼu fakahala ʼe hoko fakatatau kia koutou fuli
  • ʼE Lava Fakafiafia Te Nofo ʼOhoana Ia ʼAho Nei
    Te Tule Leʼo—2005
  • Ke Fakamalohiʼi Pea Mo Puipui e Sehova Tokotou Maʼuli Fakataumatuʼa
    Te Tule Leʼo—2015
  • ‘Ke Fakamaʼuhigaʼi Te Nofo ʼOhoana’
    “Kotou Haga Nonofo ʼi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua”
  • Kapau ʼe Koutou ʼAmanaki Mavete
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1993
w93 15/2 p. 12-17

“Ke Fakaʼapaʼapa Te Hahaʼi Fuli Ki Te ʼOhoana”

“Ke fakaʼapaʼapa te hahaʼi fuli ki te ʼohoana pea ke mole ʼulihi te moeʼaga faka taumatuʼa.” — Hepeleo 13:4.

1. Koteā te ʼu meʼa neʼe ako e te tokolahi moʼo maʼu ʼo he ʼohoana fua manuʼia?

MĀʼIA pe la mo te temi nei ko te toko miliona hahaʼi ʼe faigafua tanatou mavete kae ko ʼihi ʼe nātou nonofo fiafia aipe ʼi tonatou maʼuli faka taumatuʼa. Ko te ʼu taumatuʼa ʼaia neʼe nātou maʼu te meʼa ke fua manuʼia tanatou nofo taumatuʼa logope tonatou ʼu natula pea mo hauʼaga kehekehe. Ko te taʼi taumatuʼa ʼaia ʼe maʼu ʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE tokolahi ʼi te ʼu taumatuʼa ʼaia, ʼe nātou fakamoʼoni anai neʼe nātou felāveʼi mo te ʼu temi maui mālie pea mo te ʼu temi faigataʼa, ʼo toe feiā aipe mo he ʼu fihifihia ʼe fakatupu kovi ki ʼonatou maʼuli faka taumatuʼa. Kae, neʼe nātou popoto aipe ʼi te taupau ʼo tonatou ʼohoana mai te ʼu kiʼi fihifihia ʼaia. Koteā te ʼu faʼahiga tokoni neʼe nātou maʼu moʼo taupau nātou ʼi te ʼu faʼahi ʼaia? — Kolose 3:13.

2. a) Koteā koa te ʼu meʼa ʼaoga moʼo lagolago ʼo he ʼohoana? b) Koteā koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke nātou fakapuli noa te nofo taumatuʼa (Vakaʼi te talanoa ʼi te pasina 14)?

2 ʼE maʼuhiga ʼaupito te ʼu fakamatalatala neʼe fai ʼe ʼihi taumatuʼa kilisitiano ʼaē neʼe fua manuʼia pea mo fualoa ʼo nātou ʼohoana. Neʼe ʼui fēnei e te tagata kua taʼu 16 tana nofo ʼohoana: “Ka hoko he fihifihia, ʼe ma faiga aipe ke ma felogoi lelei kia meʼa fuli.” Ko te tokoni mālohi ʼaia moʼo nonoʼo he ʼu ʼohoana: ko he palalau faʼitaliha, pea mo he felogoi fakahagatonu. ʼE ʼui fēnei e te fafine kua taʼu 31 tana nofo ʼohoana: “Ko te fai ʼo he ʼu meʼa fakakata moʼo taupau te ʼofa ʼaē ia māua neʼe ko he meʼa ia neʼe maʼuhiga tuʼumaʼu.” Pea ʼe ko he tahi ʼaenā meʼa ʼo te felogoi. Ko te tahi taumatuʼa kua lagi taʼu 40 tanā ʼohoana, neʼe nā fakahā ia te maʼuhiga ʼaē ʼo te taupau ʼo he aga fakahuahua, pea mo ʼaua naʼa faka maʼuhiga te ʼu kiʼi fihifihia. Neʼe nā toe fakahā foki, ko te meʼa ʼaē neʼe tokoni kia nāua ke nā femahinoʼaki ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo kovi ia nāua, ko hanā maʼu tuʼumaʼu he ʼofa agatonu. Neʼe fakahā e te tagata ʼaia ia te tali fakalelei ʼo te ʼu hāla pea mo fakamolemole ki ai. Ka ʼe maʼu te ʼofa ʼi te ʼu faʼahi ʼaia, ko te maʼuli ʼo te taumatuʼa ʼe mole puli anai ia kae ʼe mālohi ia. — Filipe 2:1-4; 4:5, Fakaliliu ‘interlinéaire’ ʼo te Puleʼaga.

Kua fetogi te manatu ʼaē ki te ʼohoana

3, 4. Koteā te ʼu fetogi neʼe hoko ʼo ʼuhiga mo te agatonu ʼi te ʼohoana? ʼE feala ke koutou tuku mai he ʼu faʼifaʼitaki?

3 Kua hili ki ai taʼu e hogofulu, ko te ʼu ʼamanaki ʼa te malamanei katoa ʼo ʼuhiga mo te agatonu ʼi te nofo ʼohoana kua fetogi. Ko ʼihi taumatuʼa ʼe nātou manatu ʼe mole ko he meʼa ʼe kovi ʼi ha kita fakatahi mo he tahi age, ko he manatu hāla ʼi te temi nei ʼo ʼuhiga mo te fai feʼauʼaki, tāfito la mo kapau ko he tahi ia nāua ʼaia ʼe ina ʼiloʼi pea mo ina tali pe te ʼaluʼaga ʼaia.

4 Neʼe fakamatala fēnei e te tagata taupau kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia ʼe hoko: “Kua situʼa ʼosi te malamanei ki te ʼu faiga tāfito ʼaē ke nātou mulimuli ki te lao ʼo ʼuhiga mo te aga. Ko te nofo agatonu ʼi te ʼohoana kua fakaʼaoga ohage ko he aga ʼāfea.” Ko te ʼu hahaʼi politike, pea mo te ʼu hahaʼi faigaoʼi, feiā mo nātou ʼo te ʼu mālōlō ʼe nātou fakahā fakalelei tanatou maumauʼi te ʼu lao ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ke fai, pea ko te faʼahiga hahaʼi ʼaia ʼe faka ʼuhigaʼi pe nātou ohage ko ni ʼu hahaʼi ʼiloa. ʼE mole nātou maʼu he meʼa ʼe kovi ʼe pipiki ki te ʼu faʼahiga aga ʼe kovi peʼe fakalialia. Neʼe tahitahiga te faka ʼuhigaʼi ʼo te nofo agatonu ʼi te ʼohoana ia nātou ʼaē ʼe higoaʼi ko te sosiete māʼoluga. Koia ʼaē, ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ‘ko te meʼa ʼe ʼaoga ki he tahi ʼe toe ʼaoga pe foki ki ʼaē’, ko nātou ʼaē ʼe nātou mulimuli ki te sosiete māʼoluga pea mo fai he ʼu fakatuʼutuʼu moʼo taupau ʼo te ʼu aga ʼaia ʼe tauteaʼi e te ʼAtua. Ko te meʼa ʼaia neʼe talanoa ki ai Paulo, ʼo fēnei: “ ʼI te kua puli ia nātou te aga poto, kua nātou fai te aga heʼeʼaoga, moʼo gāue ʼaki te holi fakavale ki te ʼu faʼahiga meʼa ʼuli.” — Efesi 4:19; Tāʼaga Lea 17:15; Loma 1:24-28; 1 Kolonito 5:11.

5. a) Koteā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te tono? b) ʼE faka ʼuhigaʼi feafeaʼi e te Tohi-Tapu te kupu ʼaē ko te “folonikasio”?

5 Ko te ʼu lao ʼa Sehova ʼe mole heʼeki fetogi. Ko tana manatu ʼaē ki te nonofo fakatahi kae ʼe mole heʼeki ʼohoana ʼe ko he maʼuli ʼaia ʼi te folonikasio. Ko te heʼe agatonu ʼi te ʼohoana ʼe kei faka ʼuhiga pe ohage ko he tonoa. Neʼe fakahā fakalelei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼIo! ʼE mole koutou ʼiloʼi koa ko te kau heʼe agatonu ʼe mole nātou maʼu anai te puleaga ʼo te ʼAtua? ʼAua naʼa koutou tuku ke fakahēʼi koutou. Mole he fai folonikasio, he tahi ʼe tauhi fakatātā, he tahi ʼe tono, he ʼu tagata ʼe taupau moʼo fai kia nātou he ʼu holi ʼe mole tonu ke fai, he ʼu tagata ʼe momoe mo he tahi ʼu tagata (...) ʼe nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua. Pea neʼe ko te ʼuhiga ʼaia ʼo niʼihi ia koutou. Kae kua fufulu ia koutou, kua koutou fakamaʼa pea kua koutou fakanofo agatonu ʼi te huafa ʼo totatou ʼAliki ia Sesu Kilisito pea ʼaki te laumālie ʼo totatou ʼAtua.” — 1 Kolonito 6:9-11.

6. Koteā te tokoni ʼe tou maʼu ʼi te talanoa ʼa Paulo ia 1 Kolonito 6:9-11?

6 ʼE maʼu te puani mālohi ʼi te talanoa ʼaia ʼa Paulo, ko te kupu: “Pea neʼe ko te ʼuhiga ʼaia ʼo ʼihi ia koutou. Kae kua fufulu ia koutou.” ʼIo, tokolahi ia nātou ʼaē neʼe nātou feleleʼi ʼi muʼa ʼi te mālama kovi ʼaenī “ ʼi te maveuveu lahi heʼeʼaoga” kua nātou aga poto, kua nātou tali ia Kilisito pea mo tona sakilifisio, pea kua fakamaʼa ia nātou ʼaia. Neʼe nātou fili ke leleiʼia ia nātou e te ʼAtua ʼi hanatou fai he aga ʼi tonatou maʼuli ʼe lelei pea ʼe nātou maʼuʼuli fīmālie. — 1 Petelo 4:3, 4.

7. Koteā te fihi ʼe maʼu ʼo ʼuhiga mo te mahino ʼaē ki te kupu “fai feʼauʼaki”, pea koteā te manatu ʼa te Tohi-Tapu?

7 Pea tahi ʼaē meʼa, ko te faka ʼuhiga moʼoni ʼo te kupu ʼaē ko te “fai feʼauʼaki” ʼi te temi nei, kua puli ia, ʼe ko he manatu ʼe mole tatau mo te manatu ʼa te ʼAtua. ʼE faka ʼuhigaʼi e te tikisionalio te kupu ʼaē ko te “aga heʼeʼaoga” ohage “ko he fakafeagai ki te aga poto ʼaē ʼe tonu ke fai”. ʼI te temi nei ko te “agaaga ʼo te maʼuli”, ʼe ina fakagafua te ʼu felāveʼi fakasino ia muʼa ʼo te ʼohoana feiā aipe mo te fai feʼauʼaki pea mo te felāveʼi fakasino ʼa te tagata mo he tahi tagata, ʼaē ko he ʼu aga ia ʼe faka ʼuhigaʼi e te ʼAtua ko te aga heʼeʼaoga. ʼIo, ʼe faka ʼuhigaʼi e te Tohi-Tapu te ʼu aga heʼeʼaoga pea ko te talagataʼa mamafa ki te lao ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ke fai. — Ekesote 20:14, 17; 1 Kolonito 6:18.

ʼE lave te faʼahi ʼaia ki te kokelekasio faka kilisitiano

8. ʼE feafeaʼi koa te mālohi ʼo te fai feʼauʼaki ki te kokelekasio faka kilisitiano?

8 ʼI te kua mālohi ʼo te aga heʼeʼaoga ʼi te temi nei, ʼe feala pe ke ina uga mālohi ia nātou ʼaē ʼi te kokelekasio faka kilisitiano ki te faʼahi ʼaia. ʼE feala pe hana fakahēʼi nātou ʼi he ʼu faʼahiga meʼa kehekehe, ohage la ko te ʼu polokalama heʼeʼaoga ʼi te televisio, pea mo te viteo, pea mo te ʼu tohi ʼe hā ai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Logope ʼe tokosiʼi te kau kilisitiano ʼaē neʼe hēhē, ʼe tonu ke ʼiloʼi papau ko nātou ʼaē neʼe fakamavae ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe mole nātou fia fakahemala ʼi ʼanatou ʼu faʼahiga aga ʼaia ʼe kau ki te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Kae meʼa lelei pe foki, ko ʼihi ia nātou ʼaia neʼe fakamavae neʼe nātou mahino ki te mole lelei ʼo ʼanatou ʼu hāla ʼaia, pea neʼe nātou fakamaʼa te ʼaluʼaga ʼo tonatou maʼuli pea kua toe fakahu nātou ki te kokelekasio. — Vakaʼi ia Luka 15:11-32.

9. ʼE feafeaʼi koa te gaohi e Satana ia ia ʼaē ʼe mole nofo tokaga?

9 ʼE mole he fakamahalohalo ki te feʼaluʼaki ʼa Satana ohage ko he laione gugulu, ʼo ʼamanaki ke ina kai ia ia ʼaē ʼe mole nofo tokaga. ʼAki tana ʼu kākā, neʼe ina fakahē te kau kilisitiano ʼaē ʼe mole nofo tokakaga ʼi te taʼu fuli pe. Ko te manatu tuʼumaʼu ʼo te malamanei ʼe ina puleʼi, ko te tahi manatu pe kia kita, feiā aipe mo te ʼu lelei fakakoloa, pea mo heʼeʼaoga. ʼE ina lagolago te ʼu holi ʼo te kakano. ʼE ina tekeʼi te loto lolomi. — Efesi 2:1, 2; 6:11, 12, Traduction du monde nouveau, ta fakapilitānia, nota; 1 Petelo 5:8.

10. Ko ai koa ʼaē ʼe tau mo te fakahala, pea koteā tona tupuʼaga?

10 Ko ai koa ʼi te kokelekasio ʼe feala ke tau mo te ʼu ʼahiʼahiʼi ʼaia ʼo te ʼu aga heʼeʼaoga? Tokolahi te kau kilisitiano, ohage la ko te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, ko he kau taupau feʼaluʼaki, ko he kau Petelite, ko he kau pionie ʼe faka mafola lahi ʼi te māhina fuli, pea mo he ʼu taumatuʼa ʼe maʼumaʼua ki tonatou famili, peʼe ko he kau tūpulaga, ko nātou fulifuli ʼaia ʼe nātou felāveʼi mo te ʼu ʼahiʼahi ʼaia. Ko tatou fuli pe ʼe tou felāveʼi mo te ʼu ʼahiʼahi ʼo te kakano. ʼE feala pe ke malaga te holi fakasino ʼi he lakaga neʼe mole tou ʼamanaki ki ai. Koia ʼaē neʼe feala ai ke tohi e Paulo te meʼa ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe mahalo ia ʼe tuʼu ke tokaga naʼa toka. ʼE mole he ʼahiʼahi kua hoko kia koutou neʼe mole hāo ai he tagata [peʼe ko he fafine].” Kae ʼe ko he meʼa fakaloto mamahi, ko ʼihi kilisitiano neʼe tau mo te ʼu gāue maʼuhiga ʼi te moʼoni neʼe nātou to ki te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaia. — 1 Kolonito 10:12, 13.

Tuku ia ia ke taki pea mo kakaʼi

11-13. Koutou fakahā he ʼu ʼaluʼaga ʼe nātou taki ʼihi ki te fai feʼauʼaki?

11 Koteā te ʼu ʼahiʼahi pea mo te ʼu ʼaluʼaga neʼe nātou taki ʼihi ki he ala vale ʼo te tono pea mo te folonikasio? ʼE lahi pea mo faigataʼa te ʼu ʼahiʼahi pea mo te ʼu ʼaluʼaga, pea ʼe feala pe ke kehekehe ʼi he fenua peʼe ko he agaʼi fenua ki he tahi fenua. Kae, ʼe ʼi ai ʼihi ʼu ʼaluʼaga tāfito ʼe mālohi ʼi ʼihi ʼu fenua. Ohage la, neʼe tala ko ʼihi koga meʼa neʼe hoko ai te ʼu fakafiafia neʼe tufa faʼifaʼitaliha ai te ʼu kava. Ko ʼihi neʼe nātou holi ki te ʼu musika pea mo te ʼu meʼe heʼeʼaoga ʼo te malamanei. ʼI ʼihi koga meʼa ʼo Afelika, neʼe maʼuʼuli ai te ʼu tagata maʼu meʼa — ʼe mole tui ki te ʼAtua — neʼe nonofo mo tonatou ʼu feʼauʼaki; ko ʼihi fafine neʼe uga ke nātou kumi he fīmālie fakakoloa ʼi te ʼu faʼahiga maʼuli ʼaia ʼaē māʼia pe la mo te aga ʼaia ʼe pipiki ki te ʼu aga heʼeʼaoga. ʼI ʼihi koga meʼa, ko te ʼu tagata kilisitiano ʼohoana neʼe nātou mavae ʼi ʼonatou ʼu famili moʼo maʼuli ʼi he ʼu lameni peʼe ko ʼihi ʼatu pe ʼu koga meʼa. Koia ʼaē, neʼe mālohi ai leva tonatou ʼahiʼahiʼi ko he meʼa ia neʼe mole feala ke hoko mo ka na pau la neʼe nātou nonofo ʼi ʼonatou.

12 ʼI te ʼu fenua maʼu koloa, ko ʼihi neʼe nātou to ki te hele ʼa Satana ʼi tanatou nofo tefua mo he tahi ʼe mole ʼuhiga tahi mo nātou pea ʼe mole he tahi ke kaugā nonofo mo nāua ʼaia, ohage la ko he nofo tefua ʼi he motokā mo he tahi ʼe faiako motokāb. Ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou fai te gāue faka tauhi ōvi ʼe tonu ke nātou fakatokaga mokā ʼe nātou tokoniʼi he tuagaʼane ke ʼaua naʼa nātou nonofo ʼāteaina mo ia. ʼE feala pe ke iku kovi te fai palalau pea mo hoko he ʼaluʼaga faigataʼa kia nāua tokolua. — Vakaʼi ia Maleko 6:7; Gāue 15:40.

13 Ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaenī neʼe tou talanoa ki ai neʼe tau mo ʼihi kilisitiano ʼo mole kei nātou nonofo tokakaga pea neʼe nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga. Ohage pe ko te meʼa neʼe hoko ʼi te ʼuluaki sēkulō, neʼe nātou ‘tuku ia nātou ke taki pea mo kakaʼi ʼe ʼonatou ʼu holi ʼo te kakano’, ʼaē ʼe taki ki te agahala. — Sake 1:14, 15; 1 Kolonito 5:1; Kalate 5:19-21.

14. He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui ko te manatu pe kia kita totonu ʼe ko he tupuʼaga ʼaia ʼo te tono?

14 ʼE ʼiloga mokā ʼe sivi fakalelei te ʼu ʼaluʼaga ʼo nātou ʼaē neʼe fakamavae, ko tona tupuʼaga tāfito ko te ʼu aga heʼeʼaoga pea ko ʼihi ʼe tatau pe. ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ko te manatu pe kia kita totonu. He koʼe ʼe mātou palalau feiā? Koteʼuhi ko te ʼu tono ʼe fakatupu lotomamahi ki ʼihi neʼe mole kovi hanatou aga. ʼE lagi feala ko te fafine ʼaē ʼe lotomamahi. Kapau ʼe ʼi ai hanā fānau, ʼe feala ko nātou ʼaē ʼe lotomamahi koteʼuhi ʼaki te tono ʼe iku ki he mavete ʼa te taumatuʼa, pea ko te tamaliki ʼaē ʼe nātou fia maʼu he fīmālie ʼi he famili logo tahi, ʼe feala pe ko nātou ʼaē ʼe mamahi ʼaupito ʼi te ʼaluʼaga ʼaia. Ko ia ʼaē neʼe tono neʼe ʼuluaki manatu pe ia ki tona lelei fakasino. Ko te meʼa ʼaia ko te manatu pe kia ia totonu. — Filipe 2:1-4.

15. Koteā ʼapē te ʼu meʼa neʼe feala ke nātou taki he tahi ki te tono?

15 ʼI te agamahani ko te tono ʼe mole ko he vaivaiʼaga fakafokifā. Neʼe lagi kua fualoa tanā mole kei felogoi ʼi tonā maʼuli faka taumatuʼa kae neʼe mole nā fakatokagaʼi. Lagi ko tanā felogoi kua liliu ko he meʼa fakafiu peʼe mole hona ʼuhiga. Lagi kua siʼisiʼi tanā fefakaloto mālohiʼaki. Lagi neʼe mole nā tuku faʼifaʼitaliha tanā feleleiʼaki. ʼE lagi ko te taumatuʼa neʼe mole kei nā maʼu ia nāua he fefakafimālieʼaki ʼi tana ʼu felāveʼi fakasino. Pea ʼi te temi ʼaē neʼe hoko ai te tono, neʼe kua vaivai te felogoi mo te ʼAtua. ʼE mole kei hage kia nāua ia Sehova ko he ʼAtua moʼoni ʼaē ʼe ina ʼiloʼi ʼatatou ʼu manatu pea mo ʼatatou ʼu aga. ʼE feala pe ki te ʼatamai ʼo ia neʼe tono, ko te “ ʼAtua” ia ko he higoa pe ia, ko he tahi ia ʼe mole moʼoni pea ʼe mole maʼuli ia. Pea ʼe ko he meʼa faigafua leva kia ia tana agahala ki te ʼAtua. — Pesalemo 51:3, 4; 1 Kolonito 7:3-5; Hepeleo 4:13; 11:27.

Ko te kalavi ʼo te fakafeagai

16. ʼE feafeaʼi koa he feala tekeʼi ʼe he kilisitiano te fakahala ʼaē ke ina fai he aga heʼe agatonu?

16 Kapau ʼe felāveʼi anai he kilisitiano mo te tuʼutāmaki ʼaē ke ina fai he aga heʼe agatonu, koteā anai te ʼu meʼa ka ina fakatokagaʼi? Ia meʼa fuli, ʼe tonu muʼa ke ina manatuʼi te ʼuhiga ʼo te ʼofa faka kilisitiano, ʼaē ʼe fakatafito mālohi ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te Tohi-Tapu. ʼAua naʼa fakagafua ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ke mālohi age ia tatou pea mo to vave ai leva ki te manatu pe kia kita, ʼo fakaloto mamahi ai ʼihi. Kae, ʼe tonu anai ke ina fakatokagaʼi te ʼaluʼaga ʼaia ʼaki te manatu ʼa Sehova. ʼE tonu anai ke fakatokagaʼi ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo te kokelekasio pea mo te matagafua ʼe hoko anai ki te kokelekasio pea mo te huafa ʼo Sehova ʼaki he aga heʼeʼaoga (Pesalemo 101:3). ʼE feala ke tekeʼi te tuʼutāmaki ʼi he maʼu ʼo te manatu ʼa Kilisito ki te faʼahi ʼaia pea mo fai ai leva he fakatuʼutuʼu ki te faʼahi ʼaia. Koutou manatuʼi, neʼe mole puli ʼi he temi te ʼofa lahi ʼo Kilisito. — Tāʼaga Lea 6:32, 33; Mateo 22:37-40; 1 Kolonito 13:5, 8.

17. Ko ai koa te ʼu faʼifaʼitaki agatonu ʼe tou maʼu moʼo fakaloto mālohi ʼo tatou?

17 Ko te kalavi moʼo tekeʼi te fakahala, ko hatatou fakaloto mālohiʼi tatatou tui pea mo tatatou falala ki te temi ka haʼu. ʼE ko he ʼu faʼifaʼitaki agatonu ʼa he ʼu tagata pea mo he ʼu fafine tui ʼo te temi ʼāfea feiā aipe mo Sesu neʼe nātou tuku mai ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa māʼoluga ʼaia ke taupau ʼi ʼotatou loto. Neʼe fēnei te tohi ʼa Paulo: “Koia ʼaia, mo tatou foki, ʼe tou maʼu te toe kau fakamoʼoni lahi ʼe maʼuli mo tatou, tou līaki te meʼa mamafa fuli pea mo te agahala ʼaē ʼe ina fakahēʼi gafua tatou, kae ke tou faʼa kātaki ʼo feleleʼi ʼi te lele ʼaē neʼe faka ʼui mai kia tatou, ʼi he sioʼi ʼo Sesu, ko te Meʼa Gāue tāfito ʼaia ʼo tatatou tui. ʼUhi ko te fiafia neʼe fakapapau age kia te ia, neʼe ina kātakiʼi te pou fakamamahi, ʼo ina meʼa noaʼi te ufiufi, pea heka ia ʼi te toʼomataʼu ʼo te hekaʼaga hau ʼo te ʼAtua. Ei, koutou tokagaʼi fakalelei, ia ia ʼaē neʼe ina kātakiʼi te ʼu palalau fakafeagai ʼaia mai te kau agahala, ʼaē neʼe ko he meʼa kovi kia nātou, koteʼuhi ke mole koutou fiu pea mo lotovaivai ʼi tokotou ʼu nefesi.” (Hepeleo 12:1-3). Ke mole liliu te ʼohoana ʼo puli noa, ko he tahi ʼe poto ʼe ina manatuʼi anai ke ina fakatokatoka te ʼu tokakovi moʼo taupau te ʼohoana, ʼo tekeʼi ai leva te ʼu hele ʼo te kākā pea mo te loi. — Sopo 24:15.

18. a) He koʼe koa ko te kupu ʼaē ko te “lavakiʼi” ʼe mole ko he kupu ʼe faʼa mālohi moʼo fakamatalatala te tono? b) Koteā te manatu ʼa te ʼAtua mokā ʼe tou fai he fakapapau?

18 Ko te “lavakiʼi”, ʼe ko he tahi koa ʼaenā kupu ʼe mālohi fau moʼo hinoʼi te fai feʼauʼaki? Ko te kupu ʼaē ko te lavakiʼi, ʼe ko he kakaʼi te falala ʼa he tahi. ʼE mahino ia, ko te fuakava ʼo te ʼohoana ʼe pipiki ki te fakapapau ʼaē ʼe nā fefalalaʼaki anai feiā aipe mo hanā feʼofaʼaki pea mo hanā fefakaʼapaʼapaʼaki, logope la te ʼu faigataʼaʼia fuli. ʼE ko he faʼahi ʼaia ʼe faka ʼuhigaʼi e te tokolahi ʼi te temi nei ohage ko he aga kua ʼāfea: ko he palalau fakaʼapaʼapa pe ia ʼi te fuakava ʼo te ʼohoana. Ko te kakaʼi ʼo te falala ʼaia ʼe ko he faʼahiga lavakiʼi ʼo he hoa. Ko te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakapapau ʼe tala fakalelei ʼi te Tohi-Tapu: “Ka ke fai he fakapapau ki te ʼAtua, ʼaua naʼa ke lotolotolua ʼi tona fakahoko, koteʼuhi ʼe mole he lelei ʼi te kau vale. Ko te fakapapau ʼaē ʼe ke fai, ke ke fakahoko.” — Tagata Tānaki 5:4.

19. Kapau ʼe to he tagata fakamoʼoni, he koʼe koa ʼe fiafia ia Satana?

19 ʼE mole he mahalo ʼo ʼuhiga mo te potu ʼaia. Ohage pe ko te toe fiafia ʼe hoko ʼi selo mokā fakahemala he tokotahi ʼe agahala, ʼo toe feiā aipe te toe fiafia ʼi te kele ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu kaugana ʼa Satana, fakahāhā pea mo fakapulipuli, mokā ko he tahi ʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe puli tana agatonu. — Luka 15:7; Fakahā 12:12.

Ko te ʼu fakahala ʼe hoko fakatatau kia koutou fuli

20. ʼE feafeaʼi koa hatatou fakafeagai ki te fakahala (2 Petelo 2:9, 10)?

20 ʼE ʼi ai koa he ʼu ʼaluʼaga ʼe mole feala ke tekeʼi te fai feʼauʼaki? ʼE mālohi fau koa te kakano pea mo Satana ʼo mole lava ki te kau kilisitiano hanatou fakafeagai pea mo nātou taupau tanatou agatonu? ʼE foaki e Paulo te tokoni ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE mole he ʼahiʼahi kua hoko kia koutou neʼe mole hāo ai he tagata, kae ko te ʼAtua ʼe agatonu, ʼe mole ina tuku anai ke fakahalaʼi koutou ʼo laka age ʼi te meʼa ʼaē ʼe koutou lavaʼi tona tali, kae ʼaki te fakahala ʼe ina toe teuteuʼi ai foki mo tona ʼuluʼaga, ke feala ai hakotou kātakiʼi.” ʼI te mālama ʼaenī, ʼe mole lava hatatou tekeʼi te fakahala fuli, kae ʼaki tatatou falala ki te ʼAtua ʼi te faikole, ʼe feala pe ke tou kātakiʼi pea mo tauʼi te ʼu faʼahiga fakahala. — 1 Kolonito 10:13.

21. Ko te ʼu fehuʼi fea ʼaē ka tali anai ki ai te alatike ka hoa mai?

21 ʼE tuku mai koa e te ʼAtua he tokoni ke tou kātakiʼi ai te ʼu fakahala pea ke feala ke tou mālo? Koteā te meʼa ʼe ʼaoga kia tatou takitokotahi moʼo puipui totatou ʼohoana pea mo totatou famili, feiā aipe mo te fakalainoaʼi ʼo te huafa ʼo Sehova pea mo te kokelekasio? ʼE maʼu anai te ʼu tali ʼo te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te alatike ka hoa mai.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a “Ko te fakamatala katoa ʼo te kupu ʼaē ko te ‘folonikasio’ ohage la ko tona fakaʼaogaʼi ia Mateo 5:32 pea mo te kapite 19:9, ʼe ʼiloga mai ʼe fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ki te ʼu faʼahiga felāveʼi fakasino kehekehe pea mo heʼeʼaoga ʼi tuʼa atu ʼo te ʼohoana. Ko te kupu ʼaē ko te pornéïa [ko te kupu faka keleka ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu vahe ʼaia] ʼe ina fakahā te fakaʼaoga fakavale ʼo te ʼu koga tapu ʼo te sino ʼo te tagata pea mo te fafine ki he ʼu aga fakalialia ʼaupito.” (Te Tule Leʼo, ʼaho 15 ʼo sūnio 1983, pasina 30). Ko te tono: “Ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he tahi kua ʼohoana mo he tahi age ʼe mole ko tona ʼohoana.” — Tikisionalio Hachette.

b ʼIo, ʼe ʼi ai anai te ʼu ʼaluʼaga ʼe feala pe ki he tēhina ke ina ʼave he tuagaʼane ʼi tana motokā, ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼe mole tonu leva ke faka ʼuhiga kovi.

Kei koutou manatuʼi koa?

◻ Koteā te meʼa ʼe tokoni moʼo fakamālohiʼi ʼo he taumatuʼa?

◻ He koʼe koa ʼe tonu ke tou tekeʼi te manatu ʼo te mālama ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ke fai ʼi totatou maʼuli?

◻ Koteā te ʼu fakahala pea mo te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga ʼe feala ke nātou taki ki te fai feʼauʼaki?

◻ Koteā te kalavi tāfito moʼo fakafeagai ki te agahala?

◻ ʼE feafeaʼi koa hotatou tokoniʼi e te ʼAtua ʼi te ʼu temi fakahala?

[Talanoa ʼo te pasina 14]

KO TE ʼU MEʼA FAKATAHI KI HE ʼU ʼOHOANA LOALOAGA

◻ Ko he pipiki mālohi ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te Tohi-Tapu

◻ ʼE maʼu e te taumatuʼa te felogoi lelei mo Sehova

◻ ʼE fakaʼapaʼapa te tagata ki tona ʼohoana, ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto feiā aipe mo ʼana ʼu manatu

◻ Ko he felogoi lelei ʼi te ʼaho fuli

◻ ʼE nā tahi kumi te meʼa ʼaē ʼe lelei kia nāua

◻ Ko te aga fakahuahua ʼe feala ai ke mole nā faka maʼuhigaʼi ʼonā ʼu kiʼi fihifihia

◻ Ke nā taligafua tanā ʼu hāla; ke nā tahi maʼu te loto fakamolemole

◻ Ke nā taupau maʼu tanā feʼofaʼaki

◻ Ke nā logo tahi ʼi te ako pea mo te akonakiʼi ʼo tanā ʼu fānau

◻ Ke nā faikole fakatahi tuʼumaʼu kia Sehova

TE ʼU MEʼA KOVI ʼAĒ ʼE NĀTOU MAUMAUʼI TE ʼOHOANA

◻ Ko te manatu pe kia kita pea mo te fiatuʼu

◻ Ko te mole fai ʼo he ʼu meʼa fakatahi

◻ ʼE mole lelei te felogoi

◻ ʼE mole ia nāua he felogoi ʼo ʼuhiga mo tanā ʼu fakatuʼutuʼu

◻ Ko te mole tatau ʼo tanā akoʼi tanā ʼu fānau peʼe ko te fānau ʼa he tahi pe ia nāua

◻ Ko he fakaʼaluʼalu kovi ʼo te falā

◻ Ko te ʼosi tauhala ʼa te gāue ʼa he tagata pea ʼe ina meʼa noaʼi tona famili ʼi hana tokaga ki ʼihi ʼona ʼu maʼua

◻ Ko te mole tokaga ki te ʼu meʼa fakalaumālie ʼo te famili

[Paki ʼo te pasina 15]

Ko te taupau ʼo te fakaʼapaʼapa ki te ʼohoana ʼe maʼu ai te manuʼia heʼegata.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae