Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w92 1/7 p. 14-19
  • Ko Te Kau Tagata ʼĀfea ʼe Nātou Fakamāu ʼAki Te Faitotonu

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te Kau Tagata ʼĀfea ʼe Nātou Fakamāu ʼAki Te Faitotonu
  • Te Tule Leʼo—1992
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Kilisito — ko te tuʼi fakamāu ʼe tonu ke faʼifaʼitakiʼi
  • Te ʼu ʼuluaki tuʼi fakamāu
  • Ko te kau tuʼi fakamāu ‘ ʼe nātou takitaki ia nātou totonu ʼaki te manavasiʼi’
  • Te kau tagata tauhi ōvi ʼi te temi fuli pe
  • ʼE nātou gāue ohage he kau tuʼi fakamāu mo he kau tauhi ōvi agalelei
  • Te aga ʼaē ʼe tonu ke fai lolotoga te felōgoʼi ʼi te fakamāu
  • Te ʼuhiga ʼo te felōgoʼi faifakamāu
  • Ko Sehova, ʼAē ʼe Mole Fakapulepule Ko Te “Tuʼi Fakamāu ʼo Te Kele Katoa”
    Te Tule Leʼo—1992
  • ʼE Fakaha Feafeaʼi e Te Kau Tagata ʼAfeā Tonatou ʼOfa Mo Manavaʼofa Ki Te Kau Agahala?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2024)
  • Te ’u Fehuʼi ’a Te Kau Lautohi
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2018
  • ‘Kotou Tōkakaga Ki Te Faga Ovi ʼa Te ʼAtua ʼAē Neʼe Tuku Atu Ke Kotou Taupau’
    Te Tule Leʼo—2011
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1992
w92 1/7 p. 14-19

Ko Te Kau Tagata ʼĀfea ʼe Nātou Fakamāu ʼAki Te Faitotonu

“Ka koutou fagono anai ki te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi ʼokoutou ʼu tēhina, ʼe tonu anai ke koutou fakamāu ʼaki te faitotonu.” — Teutalonome 1:16.

1. ʼO ʼuhiga mo te faifakamāu, ko te faʼahigā pule feafeaʼi neʼe fakatuʼu, pea koteā tona ʼuhiga ki te kau tuʼi fakamāu?

KO TE Tuʼi Fakamāu, ʼaē ko Sehova neʼe ina tuku te pule fakamāu ki tona ʼAlo (Soane 5:27). ʼI tona ʼuhiga Pule ki te kokelekasio faka kilisitiano, ʼe fakaʼaoga e Kilisito te tagata kaugana agatonu mo poto pea mo tona Kolesi pule moʼo fakanofo te ʼu tagata ʼāfea ke nātou fai ʼi ʼihi temi te tuʼulaga ʼaē ko te kau tuʼi fakamāu (Mateo 24:45-47; 1 Kolonito 5:12, 13; Tito 1:5, 9). ʼI tonatou ʼuhiga ʼaē ko te kau tuʼi fakamāu fakafofoga, ʼe tonu ke nātou faʼifaʼitakiʼi lelei te ʼu Tuʼi Fakamāu ʼaē ʼi selo ko Sehova mo Sesu Kilisito.

Ko Kilisito — ko te tuʼi fakamāu ʼe tonu ke faʼifaʼitakiʼi

2, 3. a) Ko te fakakikite faka mesia fea ʼaē ʼe ʼiloga mai ai te ʼu kalitate ʼo Kilisito ʼi tona ʼuhiga Tuʼi Fakamāu? b) Koteā te ʼu puani ʼe maʼuhiga tāfito ke fakatokagaʼi?

2 ʼI te ʼuhiga tuʼi fakamāu ʼo Kilisito, neʼe tohi fakakikite fēnei: “Kia te ia ʼe nofo ai anai te laumālie ʼo Sehova, ko te laumālie poto pea mo te ʼatamai, ko te laumālie ʼo te tokoni pea mo te mālohi, ko te laumālie ʼo te mālama pea mo te manavasiʼi kia Sehova; ʼe fiafia anai ʼi te manavasiʼi kia Sehova. Pea ʼe mole fakamāu anai ʼaki te meʼa neʼe hā ki ʼona mata, pea ʼe mole fai anai tana fakatonutonu ʼaki te meʼa neʼe fagono ki ʼona taliga. Pea ʼe tonu anai ke ina fakamāuʼi ia nātou ʼe veliveli ʼaki te faitotonu, pea ʼe fakatonutonu anai ʼaki te faitotonu ʼo ʼuhiga mo te kau agavaivai ʼo te kele.” — Isaia 11:2-4.

3 Koutou fakatokagaʼi te lea faka polofeta ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu kalitate ʼaē ʼe feala kia Kilisito ke ina “fakamāuʼi te hahaʼi ʼo te kele ʼaki te faitotonu”. (Gāue 17:31.) ʼE fakamāu ʼo mulimuli ki te laumālie ʼo Sehova, te poto fakaʼatua, te ʼatamai, te tokoni, pea mo te mālama. Koutou toe fakatokagaʼi foki, ʼe fakamāu ʼaki te manavasiʼi kia Sehova. Pea tahi foki, “ko te telepinale ʼa Kilisito” ʼe ina fakafofoga ia “te telepinale ʼo te ʼAtua”. (2 Kolonito 5:10; Loma 14:10.) ʼE tokaga ʼo fakamāu ohage ko te loto ʼaē ʼo Sehova (Soane 8:16). ʼE mole fakamāu ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hā pe ʼe ʼaē neʼe fagono ki ai. ʼE fakamāu ʼaki te faitotonu ʼo ʼuhiga mo te kau agavaivai pea mo nātou ʼe veliveli. ʼE ko he tuʼi fakamāu pea mo he faʼifaʼitakiʼaga taulekaleka ki te ʼu tagata heʼe haohaoa ʼaē ʼe tonu ke nātou fai he gāue faifakamāu ia ʼaho nei!

Te ʼu ʼuluaki tuʼi fakamāu

4. a) Koteā anai te gāue ʼa te toko 144 000 lolotoga ʼo te hau ʼo Kilisito ia taʼu e afe? b) Ko te lea faka polofeta fea ʼe ʼiloga mai ai ko te kau kilisitiano fakanofo ʼe hinoʼi anai ia nātou ko te kau tuʼi fakamāu ʼi te kele ʼo heʼe gata?

4 ʼE fakahā e te Tohi-Tapu ko te toe ʼo te kau kilisitiano fakanofo ʼaē neʼe kamata mo te kau ʼapositolo e 12, ko te kau tuʼi fakamāu ʼe nātou gāue fakatahi mo Kilisito ʼi te ʼu taʼu e afe (Luka 22:28-30; 1 Kolonito 6:2; Fakahā 20:4). Ko te toe ʼo te kau kilisitiano fakanofo ʼo te Iselaele fakalaumālie ʼaē ʼi te kele neʼe toe fakamāuʼi mo nātou totonu pea neʼe toe fakaliliu ia nātou ʼi te taʼu 1918-1919 ke nātou hage ko te ʼāfea (Malakia 3:2-4). ʼO ʼuhiga mo te toe fakanofo ʼo te Iselaele fakalaumālie ʼaia, neʼe fakakikite fēnei: “ ʼE ʼau toe ʼaumai anai he kau tuʼi fakamāu maʼa koe ohage ko te kamataʼaga, pea mo he kau tokoni maʼa koe ohage ko te kamataʼaga.” (Isaia 1:26). ʼIo, ohage ko tana aga “ ʼi te kamataʼaga” ki te kau Iselaele, neʼe toe fakanofo e Sehova te toe ʼo te kau tuʼi fakamāu agatonu pea mo te kau tokoni.

5. a) Ko ai koa ʼaē “neʼe fakanofo ko te kau fakamāu” ʼi te ʼosi fakatuʼu ʼo te Iselaele fakalaumālie, pea neʼe fakamatala feafeaʼi kia nātou ʼi te tohi ʼo te Fakahā? b) Ko ai koa ʼaē neʼe tokoni ki te kau taupau fakanofo ʼi te gāue faifakamāu, pea neʼe feafeaʼi tonatou akoʼi ke nātou liliu ko he kau tuʼi fakamāu lelei?

5 ʼUluaki, ko te kau ‘tagata popoto’ ʼaē neʼe “fakanofo ko he kau tuʼi fakamāu”, ko te kau tagata ʼāfea neʼe fili (1 Kolonito 6:4, 5). ʼE fakamatala e te tohi ʼo te Fakahā, ko te kau tagata taupau agatonu fakaʼapaʼapa ʼe nātou nonofo ʼi te nima toʼomataʼu ʼo Sesu, ʼo fakalogo ki tana pule pea mo tana taki (Fakahā 1:16, 20; 2:1). Talu mai te taʼu 1935, ko te kau fakanofo neʼe nātou maʼu te lagolago lelei mai te “toe hahaʼi tokolahi” ʼe tuputupu tuʼumaʼu tonatou hahaʼi, ko nātou ʼaē ʼe falala ke nātou hāo ʼi te “mamahi lahi” pea mo maʼuʼuli heʼe gata ʼi te kele ʼaē ka liliu ko he palatiso (Fakahā 7:9, 10, 14-17). ʼI te kua ōvi mai ʼo te “kātoaga ʼohoana ʼo te ʼAkeno”, tokolahi ia nātou ʼaia neʼe hinoʼi e te kau fakanofo ʼo te Kolesi pule ke nātou gāue ohage ko he kau tagata ʼāfea pea mo faifakamāu ʼi te ʼu kokelekasio ʼaē e 66 000 tupu ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te kele katoaa (Fakahā 19:7-9). ʼAki te ʼu fale ako makehe, neʼe akoʼi nātou ke nātou fua he ʼu kavega ʼi te “kele foʼou”. (2 Petelo 3:13.) Ko te Ako ʼo te minisitelio ʼo te Puleʼaga, neʼe fai ʼi te fakaʼosi ʼo te taʼu 1991 ʼi te atu fenua, neʼe fakatuʼu tāfito moʼo fai te ʼu meʼa fakamāu. Ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe gāue ko he kau faifakamāu ʼe tonu ke nātou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova pea mo Sesu Kilisito ʼaē ko tonā fakamāu ʼe moʼoni pea mo faitotonu. — Soane 5:30; 8:16; Fakahā 19:1, 2.

Ko te kau tuʼi fakamāu ‘ ʼe nātou takitaki ia nātou totonu ʼaki te manavasiʼi’

6. He koʼe koa ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe kau ki te ʼu komite faifakamāu ʼe tonu ke nātou ‘takitaki ia nātou totonu ʼaki te manavasiʼi’?

6 Kapau ʼe faifakamāu ia Sesu ʼaki te manavasiʼi kia Sehova pea mo tona laumālie, pea ʼe tonu aipe ki te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe heʼe haohaoa ke nātou faʼifaʼitaki ki ai! ʼI tonatou hinoʼi ʼaē ke nātou kau ki te komite faifakamāu, ʼe tonu ke nātou ‘takitaki ʼaki te manavasiʼi’ pea mo “fetapā ki te Tāmai ʼaē ʼe fakamāu fakatatau” ke tokoni mai kia nātou ke nātou fakamāu ʼi te faitotonu (1 Petelo 1:17). ʼE tonu ke nātou manatuʼi ʼe ʼi ai tonatou ʼuhiga ki te maʼuli ʼo te hahaʼi, tonatou “nefesi”, ohage ko he ʼu tagata ʼe “fakamaʼuaʼi anai”. (Hepeleo 13:17.) Ko tona ʼuhiga ʼaē, ʼe fakamaʼuaʼi anai nātou ia muʼa ʼo Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu tonu ʼo te fakamāu ʼaē neʼe nātou fai. Neʼe ʼui e J. Ebrard ʼo ʼuhiga mo te talanoa ʼo te tohi ʼo Hepeleo 13:17: “Ko te maʼua ʼo te tagata tauhi ōvi ke tokaga ki te ʼu nefesi ʼaē ʼe ina taupau, pea (...) ʼe fakamaʼuaʼi ki te ʼu meʼa fuli ʼaia, koteʼuhi he neʼe hēhē te faga ōvi tupu mai ia ia. ʼE ko he kupu maʼuhiga ʼaupito ia. Ko te minisi takitokotahi ʼe tonu ke mahino ki te kupu ʼaia ʼi tana tali ʼi tona loto faʼitaliha ia te maʼua maʼuhiga ʼaia.” — Vakaʼi ia Soane 17:12; Sake 3:1.

7. a) Koteā koa ʼe tonu ke manatuʼi e te kau tuʼi fakamāu ʼo te temi nei, pea koteā anai tanatou fakatuʼutuʼu? b) Ko te ʼu meʼa feafeaʼi ʼe tonu ke mulimuli ki ai te kau tagata ʼāfea ʼi te tohi ʼo Mateo 18:18-20?

7 Ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou faʼa fai te ʼu fono faifakamāu, ʼe tonu ke nātou manatuʼi ko te ʼu Tuʼi Fakamāu moʼoni ʼo te meʼa fuli ko Sehova pea mo Kilisito Sesu. Tou manatuʼi ko te kau tuʼi fakamāu ʼo Iselaele, neʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼE mole koutou fakamāu maʼa te tagata, kae maʼa Sehova; pea ʼe nofo mo koutou ʼo ʼuhiga mo te fakamāu! Pea ʼi te temi ʼaenī, ke haʼu kia koutou te manavahe kia Sehova! (...) ʼE tonu anai ke koutou fai feiā ke mole tau mo koutou ia te fai hāla.” (2 Fakamatala 19:6-10). ʼAki te manavasiʼi ki te ʼAtua, ko te kau tagata ʼāfeā ʼaē ʼe nātou fakamāuʼi he meʼa ʼe tonu ke nātou tui moʼoni ko Sehova ‘ ʼe nofo mo nātou ʼo ʼuhiga mo te fakamāu’. Ko tanatou ʼu tonu, ʼe ʼiloga mai ai ko Sehova pea mo Kilisito ʼaē ʼe nā taki ia nātou. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ‘haʼi’ (neʼe hāla) pe ʼe nātou ‘vevete’ (neʼe mole hāla) ʼaē ʼi te kele kua ʼosi haʼi ia pe ʼe kua ʼosi vevete ia ʼi selo — kua ʼosi fakahā ia e te Folafola ʼa te ʼAtua. Kapau ʼe nātou faikole kia Sehova ʼaki te huafa ʼo Sesu, ko Sesu ʼe “ ʼafio ia nātou” ke tokoni kia nātou. (Mateo 18:18-20, Traduction du monde nouveau, ta fakapilitānia ʼi te ʼu kumiʼaga, nota; Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo fepualio 1988, pasina 9). Ko te agaaga ʼaē ʼo te felōgoʼi ʼi te fakamāu ʼe tonu ke hā mai ai ko Kilisito kua ʼafio moʼoni ia nātou.

Te kau tagata tauhi ōvi ʼi te temi fuli pe

8. Koteā koa te maʼua tāfito ʼo te kau tagata ʼāfea ki te faga ōvi, ʼo mulimuli ki te faʼifaʼitakiʼaga ko Sehova pea mo Sesu Kilisito (Isaia 40:10, 11; Soane 10:11, 27-29)?

8 Ko te kau tagata ʼāfea ʼe mole faifakamāu ʼi te temi fuli pe. Ko nātou ko te ʼu tagata tauhi ōvi ʼi temi fuli pe. ʼE nātou fakamālōlō, kae ʼe mole nātou fakatūʼa (Sake 5:13-16). Ko te manatu tāfito ʼo te kupu faka keleka ʼaē ko te taupau (episkopos) ʼe ko te tagata ʼe taupau. ʼE ʼui e te Dictionnaire théologique du nouveau testament (fakapilitānia) fēnei: “Ko te tauhi ōvi ʼo tokotou ʼu nefesi [1 Petelo 2:25], ko te kupu [episkopos] ko tona ʼe faka ʼuhiga ki te gāue ʼaē ko te tokaga ʼo leʼoleʼo pe ʼe taupau.” ʼIo, ko tonatou ʼuluaki maʼua ke nātou tokaga pea mo taupau te faga ōvi, ke nātou nonofo maʼu ʼi loto ʼi te faga ōvi.

9, 10. a) Neʼe feafeaʼi te fakatokaga e Paulo te ʼuluaki maʼua ʼo te kau tagata ʼāfea, pea koteā te fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia? b) ʼE uga ki te ā te ʼu palalau ʼaē ʼa Paulo ʼi te tohi ʼo Gāue 20:29, pea ʼe feafeaʼi te haga ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo fakasiʼisiʼi te lahi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ka fakamāuʼi?

9 ʼO ʼuhiga mo te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ʼo Efese, neʼe fakatotonuʼi nātou e te ʼapositolo ko Paulo, ʼo fēnei: “Koia ke koutou tokaga kia koutou totonu pea mo te faga ōvi fuli, ʼaia kua fakanofo ai koutou e te laumālie maʼoniʼoni ko he kau taupau, moʼo fafaga te kokelekasio ʼa te ʼAtua, ʼaē neʼe ina totogi ʼaki te taʼataʼa ʼo tona ʼAlo totonu.” (Gāue 20:28). Neʼe ko te tauhi ōvi maʼoluga ia Paulo, ka neʼe mole ko he tagata foaki tūʼa ia. Ko ʼihi tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou fakakaukauʼi te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE mole koa la lelei age te fakaʼaoga lahi ʼo te temi ki he fai ʼo he ʼu ʼaʼahi faka tauhi ōvi ʼi he puli lahi ia ʼo te temi ʼi te fai anai ʼo he ʼu meʼa fakamāu?’

10 ʼIo, neʼe valoki e Paulo ke nātou tokaga “ki te kau lupo fakahau”. Ka neʼe mole ina fakatonutonu koa la te kau tauhi ōvi ʼi tanatou ‘mole gaohi fakaleleiʼi te faga ōvi’? (Gāue 20:29.) Pea mo fakatotonu ki te kau taupau agatonu ʼe maʼua ke nātou kapu “te ʼu lupo” ʼaia, ʼe mole ʼiloga mai ai koa la ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou “gaohi fakaleleiʼi” te hahaʼi ʼaē ko te faga ōvi? Ka ʼe agakovi fakalaumālie he ōvi pea mo tuku tana gāue ʼaē ki te ʼAtua, koteā ʼaē ʼe ʼaoga kia ia — ke matehi pe ʼe faifaitoʼo, ke fakatūʼa pe ʼe fafaga (Sake 5:14, 15)? Koia, ʼe tonu ke fai tuʼumaʼu e te kau tagata ʼāfea tanatou gāue ʼaē ko te tauhi ōvi. ʼE feala ai ke fua manuʼia ʼi he temi nounou ʼi he puli ia ʼo he temi lahi mokā fakamāuʼi he ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo he ʼu kilisitiano neʼe nātou agahala. ʼIo, ʼe maʼuhiga tāfito te faʼahi ʼaia ki te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe tonu ko nātou ko te matapuna fakafimālie pea mo fakatokatoka, ʼo foaki he tokalelei, he fīmālie, ki te hahaʼi ʼa Sehova — Isaia 32:1, 2.

ʼE nātou gāue ohage he kau tuʼi fakamāu mo he kau tauhi ōvi agalelei

11. He koʼe ʼe ʼaoga ki te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe kau ʼi te ʼu komite faifakamāu ia te mole fakapulepule pea mo te “poto ʼaē ʼe haʼu mai ʼoluga”?

11 Ka lahi te gāue faka tauhi ōvi ia muʼa ʼo he lākahala ʼo he kilisitiano pea ʼe siʼisiʼi ia te ʼu meʼa ke fakamāuʼi ʼi te hahaʼi ʼa Sehova (vakaʼi Kalate 6:1). Kae, ʼi te ʼuhiga agahala pea mo te heʼe haohaoa ʼo te tagata, ko te kau kilisitiano taupau ʼe feala ʼi ʼihi temi ke nātou fai he ʼu tonu ʼe mamafa. Koteā koa te ʼu lekula ʼe tonu ke nātou taki ia nātou? ʼE mole heʼeki fetogi te ʼu lekula ʼaia talu mai te temi ʼo Moisese pe ʼe ko te temi ʼo te kau ʼuluaki kilisitiano. Ko te ʼu palalau ʼa Moisese ʼaē ki te kau tuʼi fakamāu ʼo Iselaele kei tau pe mo te temi nei: “Ka koutou fagono anai ki te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi ʼokoutou ʼu tēhina, ʼe tonu anai ke koutou fakamāu ʼaki te faitotonu (...) ʼE mole tonu anai ke koutou fakamāu fakapulepule.” (Teutalonome 1:16, 17). Ko te mole fakamāu fakapulepule ʼe ko he meʼa ia ʼo te “poto ʼaē ʼe haʼu mai ʼoluga”, ʼe maʼuhiga te poto ʼaia ki te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe kau ʼi te ʼu komite faifakamāu (Sake 3:17; Tāʼaga Lea 24:23). Ko te poto ʼaia ʼe tokoni anai kia nātou ke nātou ʼiloʼi ai, pe ʼe ko he vaivai pe ʼe ko he agakovi moʼoni.

12. ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼui ʼaē ko te kau tuʼi fakamāu ʼe mole tonu pe ke nātou agatonu kae ke nātou toe agalelei?

12 Ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou “fakamāu ʼaki te faitotonu”, ʼo mulimuli ki te ʼu lekula ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi (Pesalemo 19:9). Tatau aipe pe ʼe ko ʼihi tagata ʼe nātou faiga ke nātou agatonu, ʼe tonu foki ke nātou toe faigaʼi ke nātou liliu ko he ʼu tagata agalelei, ohage ko te meʼa ʼe talanoa ki ai Paulo ia Loma 5:7, 8. Ko te tohi (Insight on the Scriptures) ʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te ʼu vaega ʼaia ʼi tana alatike “faitotonu”: “ ʼE ʼiloga mai ʼi tona kupu faka keleka, ko he tahi ʼe ʼiloga makahe ʼi tana agalelei pea mo tona fia fai te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo foaki he ʼu lelei ki niʼihi. ʼE mole tokaga pe ki te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe fakamāuʼi mai e te faitotonu kae ʼe laka atu ia, ʼe faiga ia ki te meʼa ʼaē ʼe lelei ki ʼihi pea mo tona loto ʼaē ki te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te tokoni kia nātou.” (Tohi 2, pasina 809). Ko te kau tagata ʼāfea ʼe mole nātou faitonutonu pe, kae ʼe nātou toe gaohi lelei anai te tagata agakovi ʼaki he lotoʼofa (Loma 2:4). ʼE nātou fakahā anai he loto fakamolemole mo he lotoʼofa. ʼE nātou fai anai te meʼa ʼaē ʼe nātou faʼa fai moʼo tokoniʼi te tagata agakovi ʼaē ʼe fia fakahemala logope mokā ʼe faigataʼa te tali ʼo tonatou ʼuluaki tokoni.

Te aga ʼaē ʼe tonu ke fai lolotoga te felōgoʼi ʼi te fakamāu

13. a) Ka faifakamāu he tagata ʼāfea, koteā ʼaē ʼe tonu ke mole ina galoʼi? b) Koteā ʼaē ʼe tokoni mai ki ai Paulo ʼo ʼuhiga mo he fai ʼo he tonu mai te fakamāu?

13 Ka ko he meʼa ʼe tonu ke fai ai he faifakamāu, ʼaua naʼa galo ki te kau taupau ko nātou ko te kau tauhi ōvi, ʼe nātou taki te faga ōvi ʼa Sehova, ʼi te pule ʼaē “ ʼa te tauhi ōvi agalelei”. (Soane 10:11.) Neʼe fai e Paulo te tokoni moʼo lagolago ki te ʼu ōvi ʼaē ʼe faigataʼa kia nātou te fai ʼo he meʼa neʼe fakatotonu ʼi he fakamāu. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼU tēhina, kapau ʼe ʼi ai he tagata ʼe fai hana lākahala ia muʼa ʼo hana ʼiloʼi, ko koutou ʼaē ʼe koutou maʼu ia te ʼu kalitate fakalaumālie, koutou faigaʼi te fakatonutonu ʼo te tagata ʼaia ʼaki he agamālu, ʼo ke tokaga kia koe totonu, talie naʼa ke toe holi mo koe totonu ki te fai ʼo te meʼa ʼaia. Koutou haga fefuaʼaki takotou ʼu kavega pea koutou fai feiā te lao ʼa Kilisito.” — Kalate 6:1, 2b.

14. Koteā te manatu ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te felōgoʼi ʼi te faifakamāu, pea ʼe feafeaʼi anai tanatou aga ki te tagata agakovi?

14 Ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe kau ʼi he komite faifakamāu, ʼe mole tonu ke nātou manatu ko nātou ko he kau tuʼi fakamāu ʼe nātou fealagia te foaki ʼo he tūʼa, kae ʼe tonu ke hage kia nātou te fakalogo ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe talanoa ki ai ʼi te faifakamāu, ko he tahi faʼahi ʼo tonatou gāue faka tauhi ōvi. Kapau ʼe nofo he ōvi ʼa Sehova ʼi te loto hoha, koteā anai he meʼa ka nātou fai moʼo hāofaki ʼo te ōvi ʼaia? Kua tauhala koa he tokoniʼi ʼo te ōvi ʼaia ʼaē kua hēhē ʼi te faga ōvi? Ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke ʼaua naʼa galo kia nātou ke nātou manavaʼofa ki te meʼa ʼaē ʼe tonu ke nātou manavaʼofa ki ai, ʼe mole ʼui ai leva ʼe tonu ke nātou fakamālaloʼi te ʼu lao ʼaē ʼa Sehova, kapau neʼe fai he agahala mamafa ko he tokaga lelei anai ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼe tokoni anai kia nātou ke nātou fakahā tonatou manavaʼofa (Pesalemo 103:8-10; 130:3). ʼE ko he meʼa fakaloto mamahi ia te ʼui ʼe tokolahi te kau agakovi neʼe mole toe fetogi tanatou aga pea neʼe maʼua ki te kau tagata ʼāfea ke ʼaua naʼa nātou fakavaivai, logope la ko nātou ʼe mole nātou fakamālohi. — 1 Kolonito 5:13.

Te ʼuhiga ʼo te felōgoʼi faifakamāu

15. Ka ʼe hoko he fihifihia maʼuhiga ʼi he ʼu hahaʼi, koteā te meʼa ʼe tonu muʼa ke fai?

15 Kapau neʼe hoko he fihifihia maʼuhiga ʼi he ʼu hahaʼi, ko te poto ʼo te kau tagata ʼāfea ʼe ina ʼuluaki fai anai te tonu ʼaē ke faigaʼi muʼa ʼe nātou ʼaē neʼe hoko ai te fihifihia ke nātou fefakatokatoka ʼaki pe muʼa ia nātou ohage ko te manatu ʼaē ia Mateo 5:23, 24 pe ʼe Mateo 18:15. Kapau neʼe mole lava te faʼahi ʼaia, ʼe lagi feala pe te tokoni ʼa te tagata ʼāfea e tahi pe ʼe lua ke feʼauga ki ai. He hoko he faifakamāu mokā neʼe fai he agahala mamafa ʼe iku ai he fakamavae (Mateo 18:17; 1 Kolonito 5:11). ʼE tonu ke ʼi ai he ʼu fakatafito faka tohi-tapu moʼo fai ʼo he komite faifakamāu (Vakaʼi Te Tule Leʼo (fakafalani), ʼaho 15 ʼo sepetepeli 1989, pasina 18). Ka kua ʼosi fakahā ki he tahi, pea ʼe filifili anai ia te kau tagata ʼāfea ʼaē kua māhani lelei ke nātou vakaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko.

16. Koteā ʼaē ʼe faiga ke fai e te kau tagata ʼāfea ʼaki ia he fakalogo ʼo te ʼu meʼa ʼi te fakamāu?

16 Koteā anai ka faiga ki ai te kau tagata ʼāfea ʼaki te fakalogo ʼo he meʼa ʼi te fakamāu? ʼUluaki, ʼe mole feala ke fai he fakamāu ʼaki te faitotonu mokā ʼe mole heʼeki ʼiloʼi totonu te meʼa ʼaē neʼe hoko. ʼI Iselaele, ko te ʼu fihifihia maʼuhiga ʼaē ʼe hoko ʼe tonu ia ke ‘vakavakaʼi lelei’. (Teutalonome 13:14; 17:4.) Koia, ko te ʼuhiga ʼo te felōgoʼi ko he ʼiloʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko. Kae ko te meʼa ʼaia ʼe tonu anai ke fai ʼaki te ʼofa (1 Kolonito 13:4, 6, 7). ʼI te kua ʼiloʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼe fai anai e te kau tagata ʼāfea te meʼa ʼaē ʼe nātou fealagia moʼo puipui ʼo te kokelekasio pea mo tāʼofi ʼi te kokelekasio te ʼu lekula maʼoluga ʼo Sehova pea mo faka fealagia ke gāue te laumālie (1 Kolonito 5:7, 8). Koia, ko te ʼuhiga ʼo te felōgoʼi ʼaē ʼe fai ʼi te faifakamāu ko te hāofaki mokā ʼe fealagia ia te tagata agahala ʼaē ʼe nofo ʼi te tuʼutāmaki. — Vakaʼi Luka 15:8-10.

17. a) ʼE feafeaʼi anai he gaohi ʼi he felōgoʼi faifakamāu ʼo he tahi neʼe fakalaka halaʼi, pea koteā tona ʼuhiga? b) Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua ki ai te ʼu hahaʼi ʼo te komite faifakamāu?

17 Ko he tahi ʼe fakalaka hālaʼi ʼe tonu ke gaohi aipe ohage ko he ōvi ʼa te ʼAtua. ʼE gaohi fakalelei anai ia. Kapau ko he agahala (pe ʼe ko he ʼu agahala) neʼe fai, ko te fakatuʼutuʼu ʼa te kau tuʼi fakamāu agatonu ke nātou tokoni ki te tagata agahala ke maliu mai, ke mahino lelei ki te hāla ʼo tona ala, ke fakahemala, pea ke feala ai hona taʼaki “mai te hele ʼa te Tevolo”. Koia ʼe ʼaoga ki te faʼahi ʼaia ke maʼu te “poto lelei”, “moʼo ako ʼaki te agamālu”. (2 Timoteo 2:24-26; 4:2.) Koteā anai te meʼa ka fai mo kapau ʼe ʼiloʼi e te tagata agahala tana hāla, pea mo lave ʼaupito ki tona loto pea mo faifakalelei kia Sehova (vakaʼi Gāue 2:37). Kapau ʼe ʼiloʼi papau e te komite ʼe loto moʼoni te tagata ʼaia ki he tokoni, ʼe māhani ia ʼe mole ʼi ai he ʼuhiga ʼo hona fakamavae. — Vakaʼi Te Tule Leʼo (fakapilitānia), ʼaho 1 ʼo sanualio 1983, pasina 31, palakalafe 1.

18. a) Ko te temi fea koa ʼaē ʼe tonu ai ke fakahā e te komite faifakamāu tana mole fakavaivai ʼo fakamavae te tagata agakovi? b) Ko te agaaga fea ʼi te malamanei ʼaē ʼe tonu ai ke tokaga lelei te kau tagata ʼāfea ki te taupau ʼo te faga ōvi?

18 Pea tahi foki, kapau leva ko te komite faifakamāu ʼe tau mo he tahi ʼe ʼaposita, ʼe mole fia fakahemala pea mo fakafeagai ʼi tona loto faʼifaʼitaliha ki te ʼu lao ʼa Sehova, pe ʼe ko he tahi ʼe agakovi moʼoni, ko te maʼua ʼo te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ke nātou fakamavae ia te tagata agakovi ʼaia ʼe mole fia fakahemala. Ko te komite faifakamāu ʼe mole fakamaʼua ke nātou felāveʼi tuʼa lahi mo te tagata agakovi pe ʼe ko hona fakakinauʼi ke fakahemala, ka ʼe ʼiloga lelei mai ia ʼe mole fia fakahemalac. Ko te lahi ʼo te ʼu fakamavae ʼi te malamanei ʼo te ʼu taʼu ʼaenī kua hili, ko te tokotahi ki te teau ʼi te kau fai faka mafola. Ko tona faka ʼuhiga ko te tokotahi ʼi te toko teau faga ōvi ʼaē ʼe nonofo ʼi te loto ā kua hē — ʼo feala pe ke faka temi. Kapau ʼe tou vakaʼi ia te temi pea mo te ʼu tokoni ʼaē neʼe fai ki he tahi ʼe nofo ʼi te loto ā, ʼe mole koa la ko he meʼa fakaloto mamahi ʼaupito te ʼiloʼi ko te tokolahi ʼe lauʼi hogofulu afe kua ‘toe liliu kia Satana’ ʼi te taʼu fuli? — 1 Kolonito 5:5.

19. Koteā ʼaē ʼe mole tonu ke galo ki te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe gāue ʼi te ʼu komite faifakamāu, pea koteā anai ka nātou fai?

19 Ia muʼa ʼo he faifakamāu ʼa he kau tagata ʼāfea, ʼe tonu ke nātou manatuʼi ko te ʼu agahala ʼaē ʼi te kokelekasio ʼe tupu mai te vaivai, kae ʼe mole tupu ia mai he agakovi moʼoni. ʼAua naʼa galo ia nātou te fakatā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ōvi ʼaē neʼe puli, ʼaē neʼe ina fakaʼosi fēnei: “ ʼE ʼau ʼui atu, ʼe lahi anai te fiafia ʼi selo ʼi he fakahemala ʼa he tokotahi ʼe agahala ʼi he kau agatonu e hivagofulu-ma-hiva ʼe mole ʼaoga hanatou fakahemala.” (Luka 15:7). ʼIo, ko Sehova (...) ʼe mole ina loto ke faka ʼauha he tahi kae ke nātou fakahemala fuli.” (2 Petelo 3:9). ʼAki te tokoni ʼa Sehova, ʼofape ke fakatupu e te ʼu komite faifakamāu ʼaē ʼi te malamanei katoa he fiafia ʼi selo ʼi hanatou tokoni ki he kau agakovi ʼe ʼaoga kia nātou ke nātou fakahemala pea mo fai ke nātou toe haʼele ʼi te ala fāveliveli ʼaē ʼe tau mo te maʼuli heʼe gata. — Mateo 7:13, 14.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼO ʼuhiga mo te tuʼulaga ʼo te kau tagata ʼāfea ʼi te lotolotoiga ʼo te tahi ʼu ōvi ʼaē ʼe nonofo ʼi te toʼomataʼu ʼo Kilisito, vakaʼi ʼi te tohi ʼo te Révélation — Le grand dénouement est proche!, ʼaē neʼe ta e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., pasina 136, te kiʼi nota ʼaē ʼi lalo.

b Vakaʼi Te Tule Leʼo (fakafalani), ʼaho 15 ʼo sepetepeli 1989, pasina 19.

c Vakaʼi Te Tule Leʼo (fakapilitānia), ʼaho 1 ʼo sepetepeli 1981, pasina 26, palakalafe 24.

Toe vakaʼi te ʼu fehuʼi

◻ ʼI te faʼifaʼitakiʼi ʼo te Tauhi Ōvi Lahi pea mo te Tauhi Ōvi Lelei, koteā anai ʼe maʼuhiga tāfito ki te kau tagata ʼāfea?

◻ ʼE feafeaʼi koa te faiga ʼa te kau tagata ʼāfea ke nātou fakasiʼisiʼi ia te lahi ʼo te ʼu tonu ʼe fai ʼi te ʼu faifakamāu?

◻ ʼE faka ʼuhi feafeaʼi te ʼui ʼaē ko te kau tuʼi fakamāu ʼe mole tonu pe ke nātou agatonu kae ʼe tonu foki ke nātou toe agalelei?

◻ ʼE feafeaʼi anai he gaohi ʼo he tagata agakovi ʼi he felōgoʼi, pea koteā tona ʼuhiga?

◻ He koʼe koa ʼe hoko he fakamavae?

[Paki ʼo te pasina 16]

ʼI te fai fakalelei ʼo te gāue faka tauhi ōvi, ʼe feala ai ke lahi te ʼu tonu faifakamāu ʼe mole fai.

[Paki ʼo te pasina 18]

Māʼia la mo he fakalogo ʼo he meʼa ʼi he faifakamāu, ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu aipe ke nātou faigaʼi te toe fakamaliu mai ʼo he tagata agakovi ʼaki he loto fakamālu.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae