ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi Kiā Tito, Kiā Filemone, Pea Ki Te Kau Hepeleo
HILI te temi ʼi tona kua fakaʼāteaina mai tona ʼuluaki pilisoniʼi ʼi Loma ʼi te taʼu 61 ʼo totatou temi, neʼe ʼaʼahi e te ʼapositolo ko Paulo ia te kiʼi motu ko Kelete. ʼI te ʼiloʼi e Paulo ʼe ʼaoga ki te kōkelekāsio ʼo Kelete ke fakamālohiʼi ia tanatou ʼu felōgoi pea mo Sehova, neʼe ina kole kiā Tito ke nofo ʼo lagolago kiā nātou. Ki muli age, lagi mai Masetonia, neʼe fai e Paulo ia te tohi kiā Tito moʼona takitaki ʼi tana ʼu gāue pea mo fakahā neʼe ko he gāue neʼe foaki age e te ʼapositolo ko Paulo ke ina fai.
Ki muʼa atu, ʼi muʼa ʼo tona kua vave fakamavae mai te pilisoni ʼi te taʼu 61 ʼo totatou temi, neʼe fai e Paulo ia tana tohi kiā Filemone, ko he tehina Kilisitiano neʼe maʼuli ʼi Kolose. Neʼe ko he kolekole maʼa tona kaumeʼa.
ʼI te teitei taʼu 61 ʼo totatou temi, neʼe toe faitohi ia Paulo ki te kau Kilisitiano Hepeleo mai Sutea, ʼaē neʼe ina fakahā ai ia te māʼoluga age ʼo te Lotu Fakakilisitiano ʼi te tuʼu Fakasutea. ʼI te ʼu tohi ʼaia e tolu, ʼe maʼu ai he ʼu tokoni maʼuhiga kiā tātou.—Hep. 4:12.
TOU NONOFO MĀLOLOHI ʼI TE TUI
ʼI te hili ʼo tana foaki ia te tokoni ke “fakanofo he kau tagata ʼāfea ʼi he kolo ki he tahi age kolo,” neʼe tokoni ia Paulo kiā Tito ke ina “haga fakatonutonuʼi mālohi ia nātou [ʼaē ʼe mole fia fakalogo], ke natou mālolohi ʼi te tui.” Neʼe ina fakatotonu kiā nātou fuli ʼo te kōkelekāsio ʼo Kelete “ke [natou] liʼaki te heʼe aga fakalotu . . . pea mo [natou] maʼuli fakapotopoto.”—Tito 1:5, 10-13; 2:12.
Ki muli age, neʼe foaki e Paulo ia te tokoni moʼo lagolago ki te ʼu tehina ʼo Kelete ke natou nonofo mālolohi ʼi te tui. Neʼe ina fakatotonu kiā Tito ke “fakamamaʼo mai te ʼu palalau fakavale . . . pea mo te ʼu fekēʼaki ʼo ʼuhiga mo te Lao.”—Tito 3:9.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Fakatohi-tapu:
1:15—ʼE feafeaʼi ki “te meʼa fuapē” hana ‘maʼa ki te hahaʼi maʼa,’ kae ʼuli ia meʼa fuapē “ki te hahaʼi ʼuli pea mo heʼe tui”? Ke tou ʼiloʼi ia te tali ki te fehuʼi ʼaia, ʼe tonu ke tou mahino pe neʼe fakaʼuhiga e Paulo ia “te meʼa fuapē” kiteā. Neʼe mole palalau ia Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tapuʼi ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, kae ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakagafua ke fai e te leʼo ʼo loto ʼo te kau Kilisitiano. Ko he tahi ʼe manatu tahi mo te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua, ʼe maʼa kiā ia he ʼu faʼahiga meʼa pē. ʼE kehekehe ia mo he tahi ʼe ina maʼu ia he manatu ʼe hala pea mo he leʼo ʼo loto ʼe hoha.a
3:5—ʼE feafeaʼi ki te kau Kilisitiano fakanofo honatou ‘haofaki ʼaki ia te vai’ pea mo ‘fakafoʼou ʼaki ia te laumālie māʼoniʼoni’? ʼE ‘haofaki nātou ʼaki ia te vai’ koteʼuhi neʼe fakamāʼanu, peʼe fakamaʼa nātou e te ʼAtua, ʼaki ia te taʼataʼa ʼo Sesu ʼaē ʼe tāu mo he sākilifisio faitotogi. ʼE ‘fakafoʼou nātou ʼaki ia te laumālie māʼoniʼoni’ koteʼuhi ʼe natou liliu ko “he fakatupu foʼou” ohagē ko he ʼu foha ʼo te ʼAua neʼe fakanofo ʼaki te laumālie.—2 Ko. 5:17.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
1:10-13; 2:15. ʼE tonu ki te ʼu taupau Kilisitiano ke natou fakatokatoka ʼaki he lototoʼa ia te ʼu hala ʼi te kōkelekāsio.
2:3-5. Ohagē ko te ʼuluaki sēkulō, ʼe ʼaoga ki te ʼu tuagaʼane Kilisitiano ʼaē kua fotufotuʼa ʼi te temi nei “ke natou fai he aga ʼo he ʼu hahaʼi ʼe natou fakaʼapaʼapa ki te ʼAtua, ke ʼaua naʼa natou fasituʼu, mo pōpula ki te ʼinu kava, kae ke natou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe natou akoʼi ki ʼihi te meʼa ʼaē ʼe lelei.” Koia, ʼe feala ke natou akoʼi ʼāteaina ia “te kau fafine finemui” ʼi te kōkelekāsio.
3:8, 14. Ko tatatou haga “manatuʼi ia te fai ʼo te ʼu gāue lelei” ʼe “taulekaleka ia pea mo ʼaoga” koteʼuhi ʼe tokoni mai kiā tātou ke fua lelei ia tatatou selevisi ki te ʼAtua pea ʼe tokoni mai ke tou mavae mai te mālama agakovi.
KO HE FAKALOTOMĀLOHI “ ʼUHI KO TE ʼOFA”
ʼE vikiʼi ia Filemone ʼuhi he ko te faʼifaʼitakiʼaga ʼo “te ʼofa pea mo te tui.” ʼI tana liliu ko he matapuna fakalotofiafia ki te ʼu tehina, neʼe “lahi [ai] te fiafia pea mo [te] loto fīmālie” ʼa Paulo.—Film. 4, 5, 7.
Neʼe tuku e Paulo ia he faʼifaʼitaki ki te ʼu taupau fuli, he neʼe ina fakatokatoka ia te ʼaluʼaga faigataʼa ʼo ʼuhiga mo Onesimo, ʼo mole ina foaki age ia he fakatotonu, kae neʼe ina fakalotomālohi “ ʼuhi ko te ʼofa.” Neʼe ina ʼui fēnei age kiā Filemone: “ ʼI taku falala ki tau fakalogo gafua, ʼe au faitohi atu, heʼe au ʼiloʼi ʼe ke fakahoko anai ʼo laka age ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe au ʼui atu.”—Film. 8, 9, 21.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Fakatohi-tapu:
10, 11, 18—Neʼe liliu feafeaʼi ia Onesimo ko he tahi ʼe “ ʼaoga” kae ki muʼa atu neʼe ko he tahi neʼe “mole hona ʼaoga”? Ko Onesimo neʼe ko he kaugana neʼe mole fia fakalogo, neʼe hola mai te loto fale ʼo Filemone ʼi Kolose ʼo ʼalu ki Loma. ʼE mahino ia, neʼe kaihaʼa e Onesimo ia te falā ʼo tona pule moʼo totogi ʼaki tana fai folau ʼaia iā kilometa e 1 400. Koia, neʼe mole hona ʼaoga ia kiā Filemone. Kae ʼi Loma, neʼe tali e Onesimo ia te tokoni ʼa Paulo ke liliu ko he Kilisitiano. ʼI te temi ʼaē neʼe liliu ai ko he tehina fakalaumālie, ko te tagata kaugana ʼaia ʼaē neʼe “mole hona ʼaoga” ki muʼa atu neʼe kua liliu ki muli age ko he tahi ʼe “ ʼaoga.”
15, 16—Koteā te tupuʼaga ʼo te mole kole e Paulo kiā Filemone ke ina fakaʼāteaina ia Onesimo? Neʼe loto e Paulo ke tokaga tāfito pē ki tana fakatotonu ʼaē ‘ke fakamafola ia te puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo faiakonaki ki te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼAliki ko Sesu Kilisito.’ Koia lā ʼaē, neʼe ina filifili ke fakamamaʼo mai te ʼu faʼahi fakasōsiale, ohagē lā ko te ʼu faʼahi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli kaugana.—Gāue 28:31.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
2. Neʼe fakafealagia e Filemone ke fai ia te ʼu fono Fakakilisitiano ʼi tona ʼapi. ʼE ko he pilivilēsio ia he fai ʼo he fono fai fakamafola ʼi totatou ʼapi.—Loma 16:5; Kol. 4:15.
4-7. ʼE tonu ke tou ʼolo ʼo fakavikiviki ia totatou ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaē ʼe ko he ʼu faʼifaʼitakiʼaga ʼo te tui pea mo te ʼofa.
15, 16. ʼE mole tonu ke tou tuku ia te ʼu ʼaluʼaga fakatupu lotomamahi ʼo totatou maʼuli ke lahi fau ai tatatou tuʼania. ʼE feala ki tona ikuʼaga ke fua lelei, ohagē ko te faʼahi ʼaē neʼe hoko kiā Onesimo.
21. Neʼe fakaʼamu ia Paulo ke fakamolemole ia Filemone kiā Onesimo. ʼO toe fēia aipē, ʼe tou fakaʼamu ke tou fakamolemole ki he tehina neʼe lagi fakatupu lotomamahi mai kiā tātou.—Mat. 6:14.
“TOU HIKI ATU KI TE KĀTOA ʼO TE ʼUHIGAʼI TAGATA”
Moʼo fakamoʼoni ko te tui ki te sākilifisio ʼa Sesu ʼe māʼoluga age ia ʼi te ʼu gāue ʼo te Lao, ʼe fakahā lelei e Paulo ia te māʼoluga ʼo Ia ʼaē neʼe ina Fakatuʼu ia te Lotu Fakakilisitiano, mo tana kau pelepitelō, mo tana sākilifisio, pea mo te fuakava foʼou. (Hep. 3:1-3; 7:1-3, 22; 8:6; 9:11-14, 25, 26) ʼE mahino papau ia, ko te ʼatamai mālama ʼaia neʼe tonu ke tokoni ki te kau Kilisitiano Hepeleo ke natou tauʼi ia tonatou fakatagaʼi e te kau Sutea. ʼE fakalotomālohiʼi e Paulo ia tona ʼu tehina mo tuagaʼane Hepeleo ke natou “hiki atu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata.”—Hep. 6:1.
He koʼē ʼe maʼuhiga ia te tui ki he Kilisitiano? Neʼe tohi fēnei e Paulo: ‘Kā ʼe mole ʼi ai te tui ʼe molemo feala ke kita lelei ki te ʼAtua.’ Neʼe ina fakalotomālohiʼi fēnei ia te kau Hepeleo: “Ke tou faʼa kātaki ʼo feleleʼi ʼi te lele ʼaē kua tuku mai kiā tātou,” ʼo tou fai ʼaki ia te tui.—Hep. 11:6; 12:1.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Fakatohi-tapu:
2:14, 15—Ko Satana ʼaē “ ʼe ina maʼu te puleʼaki moʼo fakatupu te mate” ʼe fakahā ai koa ʼe feala ke ina matehi fakafokifā he tahi pē neʼe ina filifili? Kailoa ia. Kae mai te kamata ʼo te agakovi ʼo Satana ʼi Eteni, ʼaki tana loi neʼe ina fakatupu ai te mate koteʼuhi neʼe agahala ia Atama pea neʼe agahala pea mo mamate ai ia te foʼi fāmili fakamālamanei. (Loma 5:12) Pea tahi, ko nātou ʼaē ʼe māʼuʼuli ʼi te kele ʼaē ʼe natou fai ia te finegalo ʼo Satana, ʼe natou fakatagaʼi ia te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo feala ke natou mamate ai, ohagē ko tanatou fai kiā Sesu. Kae ʼe mole fakaʼuhiga leva ʼe feala kiā Satana ke ina matehi he tahi pē ʼe loto ki ai. Kapau koia, kua fualoa ia hana pulihi ia te kau ʼatolasio ʼa Sehova. ʼE puipui e Sehova ia tana hahaʼi kātoa pea ʼe mole ina fakagafua kiā Satana ke ina fakaʼauha ia nātou fuli. Logolā e tuku e te ʼAtua ki ʼihi iā tātou ke mamate ʼi te ʼu ʼohofi ʼa Satana, ʼe feala ke tou tui papau ʼe pulihi anai e te ʼAtua ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatupu kovi kiā tātou.
4:9-11—ʼE feafeaʼi hatatou “hū ki te mālōlō [ʼa te ʼAtua]”? ʼI te fakaʼosi ʼo te ono ʼaho ʼo te fakatupu, neʼe mālōlō ai te ʼAtua ʼi tana ʼu gāue fakatupu, ʼo falala ʼe hoko anai tana fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te kele pea mo te mālamanei. (Sen. 1:28; 2:2, 3) ʼE tou “hū ki te mālōlō ʼaia” ʼaki ia te fakagata ʼo tatatou fia tonuhia ʼi tatatou ʼu gāue pea mo tou tali ia te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ki totatou haofaki. Kā tou tui kiā Sehova pea mo tou fakalogo ʼo mulimuli ʼi tona ʼAlo kae mole tou haga kumi pē ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai, ʼe tou maʼu ʼi te ʼaho fuli ia te tokalelei pea mo he ʼu tapuakina ʼe fakalotofīmālie.—Mat. 11:28-30.
9:16—Ko ai ia “te tagata ʼaē ʼe ina fakahoko ia te fuakava” ʼo te fuakava foʼou? Ko Sehova ia te Tupuʼaga ʼo te fuakava foʼou, pea ko Sesu ʼe ko “te tagata ʼaē ʼe ina fakahoko ia te fuakava.” Ko Sesu ia te Tagata Fakafelōgoi ʼo te fuakava ʼaia, pea ʼaki tana mate, neʼe ina foaki ia te sākilifisio ʼaē ʼe ʼaoga mo fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia.—Luka 22:20; Hep. 9:15.
11:10, 13-16—Koteā ia “te kolo” ʼaē neʼe fakaʼatalitali kiai ia Apalahamo? ʼE mole ko he kolo moʼoni kae ʼe ko he kolo fakatā. Neʼe fakaʼatalitali ia Apalahamo ki “te Selusalemi ʼaē ʼi selō,” ʼaē ʼe faʼufaʼu e Kilisito Sesu pea mo tana toko 144 000 ʼu kaugā hau. Ko te ʼu kaugā hau ʼaia ʼi tonatou tuʼulaga kolōlia ʼi te lagi ʼe toe fakahigoa ko “te kolo tapu, te Selusalemi Foʼou.” (Hep. 12:22; Fakh. 14:1; 21:2) Neʼe sio fakatomuʼa ia Apalahamo ki te maʼuli ʼo fakalogo ki te pule ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.
12:2—Koteā ia “te fiafia ʼaē neʼe fakapapau age kiā [Sesu],” ʼaē “neʼe ina kātakiʼi [ai] te pou fakamamahi”? Neʼe ko he fiafia ʼi tana mahino ki te ʼu meʼa ʼaē kā fakahoko anai ʼaki tana minisitelio—ʼaē ʼe kau kiai ia te fakatapuhā ʼo te huafa ʼo Sehova, te fakalakatonuʼi ʼo te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua, pea mo te haofaki ʼo te mālamanei mai te mate ʼaki tana foaki ia tona maʼuli ko he totogi. Neʼe toe sio ia Sesu ki te temi kā ʼafio ai ʼi tona ʼuhiga Hau pea mo gāue ʼi tona ʼuhiga Pelepitelō Lahi moʼo foaki ia te ʼu lelei ki te mālamanei.
13:20—He koʼē ʼe ʼui ko te fuakava foʼou ʼe “heʼegata”? Ko ʼona tupuʼaga e tolu: (1) ʼE mole fetogi anai ʼi he temi, (2) ko tana ʼu gāue ʼe heʼegata, pea (3) ko te “tahi ʼu ovi” ʼe natou haga maʼu anai ia te ʼu fua lelei ʼo te fakatuʼutuʼu ʼo te fuakava foʼou ʼi te hili ʼo Halamaketone.—Soa. 10:16.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
5:14. ʼE tonu ke tou faʼafai ʼi tatatou ako ia te Folafola ʼa te ʼAtua, ia te Tohi-Tapu, pea mo maʼuliʼi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako. ʼE mole he tahi age faʼahiga ako ʼe tou maʼu ai ia “te ʼu fealagia fakakaukau [ke akoʼi] ke natou ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.”—1 Ko. 2:10.
6:17-19. Ko tatatou fakatafito mālohi ia tatatou ʼamanaki ki te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua ʼe tokoni mai anai kiā tātou ke ʼaua naʼa tou mavae mai tatatou haʼele ʼi te ala ʼo te moʼoni.
12:3, 4. ‘ ʼE mole tou fiu pea mo lotovaivai ʼi totatou ʼu nefesi’ ʼuhi ko te ʼu ʼahiʼahi peʼe ko te ʼu fakataga liliki ʼe lagi tou felāveʼi mo ia, kae ʼe tonu ke tou tuputupu ke tou fotufotuʼa pea mo tou hikihiki ia totatou poto ʼi te kātakiʼi ʼo te ʼu ʼahiʼahi. ʼE tonu ke tou fakatuʼutuʼu ke tou tauʼi “ ʼo kaku ki te ligitoto,” ko tona fakaʼuhiga ʼo kaku ki te mate.—Hep. 10:36-39.
12:13-15. ʼE mole tonu ke tou fakafealagia ki he “aka kona,” peʼe ki he tahi pē ʼi te kōkelekāsio ʼe lagi muhumuhu ki te faʼahiga fai ʼaē ʼo te ʼu gāue ʼi te kōkelekāsio, ke ina tāʼofi tātou ke tou ‘haʼele ʼi te ʼu ala ʼaē ʼe totonu ki ʼotatou ʼu vaʼe.’
12:26-28. Ko “te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai” kae mole ʼaki te ʼu nima ʼo te ʼAtua—ko te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa kātoa ʼaenī, māʼiapē lā mo “te lagi” agakovi—ʼe luluʼi anai. Kā hoko anai te faʼahi ʼaia, “ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole feala hona luluʼi,” ʼaē ko te Puleʼaga pea mo nātou ʼaē ʼe lagolago kiai, ʼe natou nonofo anai ʼi ai. ʼI maʼuhiga leva hatatou fakamafola ia te Puleʼaga ʼaki he faʼafai pea mo maʼuliʼi ia tana ʼu pelesepeto!
13:7, 17. Ko tatatou haga tokagaʼi ia te tokoni ʼaia ʼo tou fakalogo pea mo talagafua ki te ʼu taupau ʼo te kōkelekāsio, ʼe tokoni mai anai kiā tātou ke tou fakahā ia tatatou fia kaugā gāue fakatahi mo nātou.
[Nota]
a Vakaʼi ia Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 2007, ʼi te pāsina 14 ki te 15.