Ko Te Tui ʼe Ina Uga Tatou Ke Tou Fai He ʼu Gāue!
“ ʼE ke sio ko [te] tui [ʼa Apalahamo] neʼe ʼalutahi mo tana ʼu gāue pea ʼaki tana ʼu gāue neʼe liliu tana tui ʼo haohaoa.”—Sake 2:22.
1, 2. ʼE feafeaʼi anai tatatou ʼu aga mo kapau ʼe tou maʼu te tui?
ʼE LAHI te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe nātou tui ki te ʼAtua. Kae ko te ʼui pe ʼaē ʼe kita tui, ʼe mate ohage pe ko he sino mate. Neʼe tohi fēnei e te tisipulo ko Sake, “ko te tui, kapau ʼe mole hana ʼu gāue, pea ʼe mate ia.” Neʼe ina toe ʼui foki, ko Apalahamo ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua neʼe ina maʼu he tui “neʼe ʼalutahi mo tana ʼu gāue.” (Sake 2:17, 22) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia kia tatou?
2 Kapau ʼe tou maʼu te tui moʼoni, ʼe mole gata ʼaki pe anai tatatou tui ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logo kiai ʼi te ʼu fono faka Kilisitiano. ʼE tou fakahā anai he ʼu fakamoʼoni ʼo tatatou tui, koteʼuhi ʼe tou gāue ʼi totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ei, ko te tui ʼe ina uga anai tatou ke tou mulimuli ki te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi totatou maʼuli pea ʼe ina uga anai tatou ke tou fai he ʼu gāue.
Ko Te Fakapalatahi ʼe Mole ʼAlutahi Mo Te Tui
3, 4. Kapau ʼe tou tui, pea ʼe feafeaʼi anai tatatou aga ki te hahaʼi?
3 Kapau ʼe tou tui moʼoni ki te ʼAtua pea mo Kilisito, pea ʼe mole tou fakapalatahi anai. (Sake 2:1-4) Ko ʼihi ia nātou ʼaē neʼe faitohi ki ai ia Sake, neʼe nātou fakapalatahi, ʼo mole mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe fakamaʼua ki te kau Kilisitiano moʼoni. (Loma 2:11) Koia, neʼe kole fēnei age e Sake kia nātou: “ ʼE mole koutou maʼu te tui ki totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito, totatou kolōlia, ʼuhi ko takotou ʼu gāue fakapalatahi.” Kapau neʼe haʼu he tagata heʼe tui ki te fono, ko he tagata neʼe ʼai mama aulo pea mo hona kofu gigila, pea ʼe toe haʼu mo he tagata heʼe tui neʼe “masiva pea mo ʼuli tona ʼu mutuʼi meʼa,” neʼe tonu ke tali leleiʼi nāua, kae neʼe tokagaʼi tāfito e te hahaʼi te kau maʼu koloā. Neʼe foaki age kia nātou “te ʼu nofoʼaga lelei,” kae neʼe tonu kia nātou māsisiva ke nātou tutuʼu peʼe nātou heheka ki lalo ia vaʼe ʼo te hahaʼi.
4 Neʼe foaki e Sehova te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu Kilisito ki te hahaʼi maʼu koloā pea mo te hahaʼi māsisiva. (2 Kolonito 5:14) Koia, kapau ʼe tou faka maʼuhigaʼi te hahaʼi maʼu koloā, pea ʼe tou fakamamaʼo mai te tui ʼaē kia Kilisito, ʼaē ‘neʼe liliu ia ʼo masiva, ke feala hatatou liliu ʼo koloaʼia ʼi tona masiva.’ (2 Kolonito 8:9) ʼAua naʼa tou faka ʼuhigaʼi feiā te hahaʼi—ʼaki te fakakaukau hala ʼaē ke tou fakaʼapaʼapa kia nātou ke tou maʼu ai hona ʼu lelei. ʼE mole fakapalatahi ia Sehova, kae kapau ʼe tou fakapalatahi, pea ʼe tou “fai [anai] he ʼu tonu ʼe kovi.” (Sopo 34:19) ʼI tatatou loto ʼaē ke leleiʼia tatou e te ʼAtua, ʼe mahino ia ʼe mole tou fia fakapalatahi anai peʼe tou ‘fakavikiviki he ʼu tagata maʼu tuʼulaga ke tou maʼu ai hona ʼu lelei.’—Suta 4, 16.
5. Ko ai ia nātou ʼaē neʼe filifili e te ʼAtua ke nātou “koloaʼia ʼi te tui,” pea ʼi te agamāhani e feafeaʼi te aga ʼa te hahaʼi mau koloā?
5 Neʼe fakahā e Sake pe ko ai ʼaē ʼe maʼu koloā moʼoni, pea neʼe ina fakaloto mālohiʼi te kau Kilisitiano ke nātou ʼofa ki te hahaʼi fuli ka mole nātou fakapalatahi. (Sake 2:5-9) ‘Neʼe filifili e te ʼAtua ia nātou māsisiva ke nātou koloaʼia ʼi te tui pea mo nātou maʼu te tofiʼa ʼo te puleʼaga.’ ʼE hoko te faʼahi ʼaia koteʼuhi ʼe tali lelei te logo lelei e te hahaʼi māsisiva. (1 Kolonito 1:26-29) Ko te kalasi ʼa te hahaʼi maʼu koloā, ʼe nātou fakamamahiʼi te hahaʼi, mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe mole nātou faitotonu ʼo ʼuhiga mo te falā ʼaē ʼe tonu ke huʼi age e te hahaʼi kia nātou, mo te falā ʼaē ʼe tonu ke nātou foaki ki te hahaʼi, pea mo te muliʼi ʼo te lao. ʼE nātou laukovi kia Kilisito pea mo fakatagaʼi tatou koteʼuhi ʼe tou ʼamo tona huafa. Kae tou faiga mālohi ke tou maʼuliʼi “te lao fakaʼaliki,” ʼaē ʼe ina fakamaʼua mai ke tou ʼofa ki te kāiga—ke tatau totatou ʼofa kia nātou ʼaē ʼe maʼu koloā pea mo nātou ʼaē ʼe māsisiva. (Levitike 19:18; Mateo 22:37-40) Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te ʼAtua ia te faʼahi ʼaia, koia ʼe ko he “agahala” anai mo kapau ʼe tou fakapalatahi.
‘ ʼE Mālo Te Manavaʼofa ʼi Te Fakamāu’
6. ʼE feafeaʼi anai hatatou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe nātou maumauʼi te lao mo kapau ʼe mole tou manavaʼofa ki te hahaʼi?
6 Kapau ʼe tou fakapalatahi ʼo mole tou fakahā te manavaʼofa, pea ʼe tou maumauʼi te lao. (Sake 2:10-13) ʼI tatatou faihala ʼi te faʼahi ʼaia, ʼe tou liliu ko he kau fakafeagai ki te ʼu lao fuli ʼa te ʼAtua. Ko te kau Iselaelite ʼaē neʼe mole nātou tono kae neʼe nātou kaihaʼa, neʼe nātou liliu ko he ʼu hahaʼi neʼe nātou maumauʼi te Lao ʼa Moisese. ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe fakamāuʼi tatou e te “lao ʼo he hahaʼi kua ʼāteaina”—te kau Iselaelite fakalaumālie ʼaē ʼe nonofo ʼi te fuakava foʼou, pea ʼe tohi te lao ʼo te fuakava ʼaia ʼi tonatou loto.—Selemia 31:31-33.
7. He koʼe ʼe mole manavaʼofa anai te ʼAtua kia nātou ʼaē ʼe nātou fakapalatahi?
7 Kapau ʼe tou ʼui ʼe tou tui kae tou haga fakapalatahi, ʼe fua kovi anai kia tatou. Ko nātou ʼaē ʼe mole nātou ʼofa pea mo manavaʼofa, ʼe mole fai anai he manavaʼofa kia nātou mokā fakamāuʼi anai nātou. (Mateo 7:1, 2) ʼE ʼui fēnei e Sake: “ ʼE mālo te manavaʼofa ʼi te fakamāu.” Kapau ʼe tou tali te takitaki ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼa Sehova, ʼo tou manavaʼofa ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pe, ʼe mole fakatūʼa anai tatou ʼi te temi ʼo te fakamāu. Kae ʼe fai anai he manavaʼofa kia tatou pea ʼaki te faʼahi ʼaia, ʼe tou mālo anai ʼi hona ʼaluʼaga fakatā ʼi te faifakamāu pe ko te fakatūʼa.
Ko Te Tui ʼe Ina Fakatupu He ʼu Gāue Lelei
8. E feafeaʼi koa te ʼaluʼaga ʼo he Kilisitiano ʼe ina ʼui ʼe tui kae ʼe mole he ʼu gāue ʼo tana tui?
8 Ko te tui ʼe ina fakaliliu tatou ko he ʼu hahaʼi ʼofa pea mo loto manavaʼofa, kae ʼe ina fakatupu te tahi ʼu gāue lelei. (Sake 2:14-26) ʼE mahino papau ia, kapau ʼe tou ʼui ʼe tou tui kae mole tou fai he ʼu gāue, pea ʼe mole tou hāo anai. ʼE moʼoni, ʼe mole feala ke tou maʼu he tuʼulaga faitotonu ia muʼa ʼo te ʼAtua ʼaki tatatou ʼu gāue ʼaē ʼe mulimuli ki te Lao. (Loma 4:2-5) Neʼe talanoa ia Sake ki te ʼu gāue ʼaē neʼe mole fai ʼuhi pe ko he lao, kae ko he ʼu gāue ʼe fai ʼaki te tui pea mo te ʼofa. Kapau ʼe uga tatou e te ʼu kalitate ʼaia, pea ʼe mole gata ʼaki pe anai tatatou lau te fakaʼofaʼofa ʼo he tēhina pe ko he tuagaʼane. ʼE tou tokoni anai ʼi te faʼahi fakasino ki te tēhina ʼaia pe ko te tuagaʼane ʼaia ʼaē ʼe ʼaoga ki ai he meʼa kai pe ko he ʼu mutuʼi meʼa. Neʼe fehuʼi fēnei e Sake: ‘Kapau ʼe koutou ʼui ki he tēhina ʼe masiva: “ ʼAlu ʼi te tokalelei, ʼo fakamāfana pea mo taupau maʼuli” kae ʼe mole koutou foaki age kia ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia, koteā tona ʼaoga?’ ʼE mole hona ʼaoga. (Sopo 31:16-22) Ko te taʼi “tui” ʼaia ʼe mate ia!
9. Koteā te meʼa ʼaē ʼe hā ai ʼe tou tui?
9 ʼE lagi tou fakakaugā mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi ʼihi faʼahiga ʼaluʼaga, kae ʼe ko te ʼu gāue ʼaē ʼe tou fai ʼaki he loto katoa ʼaē ka nātou fakamoʼoni anai ki tatatou ʼui ʼaē ʼe tou tui. Neʼe lelei tatatou fakafisi ki te akonaki ʼo te Tahitolu pea mo tatatou tui ʼaē, ʼe ko te ʼAtua moʼoni pe e tahi. Kae ko te tui pe ʼaē ki he akonaki ʼe mole ko te tui moʼoni ʼaia. “ ʼE tui . . . te kau temonio,” pea ʼe nātou “tekelili” ʼi tanatou mataku ki te fakaʼauha ʼaē ka hoko kia nātou. Kapau ʼe tou tui moʼoni, pea ʼe ina uga anai tatou ke tou fai te ʼu gāue ʼaē ko te faka mafola ʼo te logo lelei pea mo te foaki ʼo he meʼa kai pea mo he ʼu mutuʼi meʼa ki tatatou ʼu kāiga ʼi te tui. Neʼe fehuʼi fēnei e Sake: “ ʼE ke fia ʼiloʼi koa, Ê tagata noa [ʼaē ʼe mole fonu ʼi te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua], ʼe mate te tui ʼaē ʼe mole fai ʼaki he ʼu gāue?” Ei, ko te tui ʼe fakamaʼua kiai he ʼu gāue.
10. He koʼe ʼe fakahigoaʼi ia Apalahamo ko “te tāmai ʼo nātou fuli ʼaē ʼe nātou tui”?
10 Ko te tui ʼo te pateliaka ko Apalahamo ʼaē neʼe pipiki ki te ʼAtua, neʼe ina uga ia ia ke ina fai he ʼu gāue. ʼI tona ʼuhiga “tāmai ʼo nātou fuli ʼaē ʼe nātou tui,” neʼe “lau ʼe faitotonu ʼaki he ʼu gāue, ʼi tana ʼosi mōlagaʼi ia Isaake tona foha ʼi te ʼaletale.” (Loma 4:11, 12; Senesi 22:1-14) Neʼe feafeaʼi mo kanapaula neʼe mole tui ia Apalahamo ʼe feala anai ke fakatuʼuake e Sehova ia Isaake pea mo ina fakahoko Tana fakapapau ʼaē ʼe hifo mai anai he hāko mai ia ia? Ka na neʼe mole tui la, pea neʼe mole mōlagaʼi anai e Apalahamo tona foha. (Hepeleo 11:19) Neʼe “liliu tana tui ʼo haohaoa,” pe neʼe liliu ʼo katoa ʼaki pe te ʼu gāue ʼaē neʼe ina fai ʼi tana fakalogo. ʼAki te faʼahi ʼaia, “neʼe hoko te koga tohi [ʼo Senesi 15:6] ʼaē ʼe ina ʼui fēnei: ‘Neʼe tui ia Apalahamo kia Sehova, pea neʼe lau te meʼa ʼaia kia ia ʼe ko te faitotonu.’ ” Ko te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Apalahamo ʼi tana faiga ʼaē ke ina mōlagaʼi ia Isaake, neʼe ko he fakamoʼoni ki te ʼui ʼa Sehova ʼi muʼa atu, ko Apalahamo neʼe faitotonu. ʼAki tana ʼu gāue ʼo te tui, neʼe ina fakahā tona ʼofa ki te ʼAtua pea neʼe fakahigoaʼi ko te “kaumeʼa ʼo Sehova.”
11. Koteā te meʼa ʼaē neʼe fakamoʼoni ʼaki, neʼe tui ia Laape?
11 Neʼe fakamoʼoni e Apalahamo, “ ʼe ʼui anai ko he tagata ʼe faitotonu ʼaki te ʼu gāue, kae mole gata ʼaki pe te tui.” Neʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia kia Laape, te fafine paomutu ʼaē neʼe nofo ʼi Seliko. Neʼe “lau ʼe faitotonu ʼaki he ʼu gāue, ʼi tana ʼosi tali ʼaki he tali kāiga te ʼu ʼave logo [Iselaelite] pea mo fakaliliu nāua ʼi he tahi ala,” ke nā feholaki mai tonatou ʼu fili Kanaane. ʼI muʼa ʼo tana felāveʼi mo te ʼu malomu Iselaelite, neʼe ina fakamoʼoni ko Sehova ko te ʼAtua moʼoni, pea ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ʼui ki muli age pea mo tana līaki tona maʼuli faka paomutu, neʼe ko he ʼu fakamoʼoni ʼaia ʼo tana tui. (Sosue 2:9-11; Hepeleo 11:31) ʼI tana ʼosi fakahā te lua faʼifaʼitaki ʼaia ʼo te tui ʼaē ʼe fakahā ʼaki te ʼu gāue, neʼe ʼui fēnei e Sake: “ ʼIo, ohage ko te mate ʼo he sino mokā ʼe mole ʼi ai hona laumālie, ʼe toe feiā pe ʼe mate te tui mokā ʼe mole ʼi ai hana ʼu gāue.” Ka mate he tahi, pea ʼe mole he mālohi ʼe ina faka gaūgaūe ia ia pe ko he “laumālie,” pea ʼe mole ina fai he meʼa. Ko nātou ʼaē ʼe nātou ʼui pe ʼe nātou maʼu te tui, ʼe mole hona ʼaoga ohage ko he sino kua mate. Kae kapau ʼe tou maʼu te tui moʼoni, pea ʼe ina uga anai tatou ke tou fai he ʼu gāue faka lotu.
Koutou Tāʼofi Tokotou ʼAlelo!
12. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tokaga kiai te kau tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio?
12 Ko tatatou ʼu palalau pea mo faiakonaki ʼe feala ke fakamoʼoni ki tatatou tui, kae ʼe tonu ke kita loto lolomi ʼi te faʼahi ʼaia. (Sake 3:1-4) ʼI tonatou ʼuhiga faiako ʼo te kokelekasio, ʼe lahi te ʼu maʼua ʼa te kau tagata ʼāfea ki te ʼAtua. Koia, ʼe tonu ke nātou vakaʼi ʼaki he agavaivai te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou uga nātou ʼi tanatou fakahoko tonatou ʼu maʼua. ʼO hilifaki ki tonatou ʼatamai mālama pea mo tonatou ʼu fealagia fakalaumālie, ʼe tonu ki te ʼu tagata ʼaia ke nātou maʼu he ʼofa loloto ki te ʼAtua pea mo tonatou ʼu kāiga ʼi te tui. (Loma 12:3, 16; 1 Kolonito 13:3, 4) Ko te kau tagata ʼāfea, ʼe tonu ke nātou fakatafito tanatou ʼu tokoni ki te Tohi-Tapu. Kapau ʼe faihala he tagata ʼāfea ʼi tana fai tokoni ʼo fakatupu fihifihia ki ʼihi, pea ʼe fakamāuʼi anai ia ia e Sehova ʼaki ia Kilisito. Koia ʼe tonu ke agavaivai te kau tagata ʼāfea, ʼo nātou sivisivi pea mo mulimuli lelei ʼaki he agatonu ki te Folafola ʼa te ʼAtua.
13. He koʼe ʼe tou tūkia ʼi tatatou ʼu palalau?
13 Māʼiape la mo te kau faiakonaki faiva—ʼi tona fakahagatonu, ko tatou fuli—“ ʼe lahi te ʼu lakaga ʼe tou tūkia ai” koteʼuhi ʼe tou heʼe haohaoa. Ko te tūkia ʼi te palalau ʼe ko he hala ʼe tou tau fai pea ʼe fakatupu kovi. Neʼe ʼui fēnei e Sake: “Kapau ʼe mole tūkia he tahi ʼi tana ʼu palalau, ʼe ko he tagata haohaoa ia, pea ʼe feala hana lolomi ia tona sino katoa.” ʼE mole tou hage ko Sesu Kilisito, heʼe mole tou tātāʼofi fakalelei totatou ʼalelo. Kapau neʼe feala hatatou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe tou tāʼofi anai te tahi ʼu koga ʼo totatou sino. ʼE moʼoni, ʼaki te ʼu fakagutu ʼe feala ke mulimuli te ʼu hōsi ki te potu ʼaē ʼe tou taki nātou kiai, pea ʼaki he kiʼi foe veliveli, ʼe feala ki te tagata ke ina taki he vaka lahi ʼi he ʼu tuʼani matagi mālohi.
14. Neʼe faka maʼuhigaʼi feafeaʼi e Sake te ʼaoga ʼaē ke tou faiga mālohi ke tou tātāʼofi totatou ʼalelo?
14 ʼE tonu kia tatou fuli ke tou fakamoʼoni, ʼe tonu ke tou faiga mālohi ke tou tātāʼofi totatou ʼalelo. (Sake 3:5-12) ʼE veliveli te fakagutu mokā tou fakatatau ki te hōsi; ʼe toe feiā pe mo te foe mokā tou fakatatau ki te vaka. Pea ka tou fakatatau te ʼalelo ki te sino ʼo te tagata, ʼe veliveli “kae ʼe laupisi ki he ʼu meʼa lalahi.” Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe fakahā lelei e te Tohi-Tapu, ʼe mole leleiʼia e te ʼAtua te laupisi, koia tou kumi tokoni ke ʼaua naʼa tou fai te faʼahi ʼaia. (Pesalemo 12:3, 4; 1 Kolonito 4:7) ʼOfa pe ke tou tāʼofi totatou ʼalelo mokā fakalaga kē he tahi, ʼo tou manatuʼi ʼe feʼauga te kiʼi afi veliveli moʼo tutu he toe vao matuʼa. Ohage ko tona ʼui e Sake, “ko te ʼalelo ʼe ko he afi” ʼe feala ke fakatupu kovi ʼaupito. (Tāʼaga Lea 18:21) ʼIo, ko he ʼalelo ʼe mole tātā-ʼofi ʼe “ko he mālama ʼo te heʼe faitotonu”! Ko te ʼu agaaga kovi fuli ʼo te mālama heʼe tui ʼaenī, ʼe pipiki ki te ʼalelo ʼaē ʼe mole tātāʼofi. ʼE ko te ʼalelo ʼaē ʼe tupu ai te laukovi pea mo te ʼu akonaki loi. (Levitike 19:16; 2 Petelo 2:1) Koteā takotou manatu? ʼE mole tonu koa la ke uga tatou e tatatou tui ke tou faiga mālohi ke tou tāʼofi totatou ʼalelo?
15. Koteā te kovi ʼaē ʼe feala ke fakatupu e te ʼalelo ʼaē ʼe mole tātāʼofi?
15 Ko te ʼalelo ʼaē ʼe mole tātāʼofi ‘ ʼe ina ʼulihi katoa tatou.’ Ohage la, kapau ʼe tou loi tuʼumaʼu, pea ʼe ʼiloʼi anai e te hahaʼi ko tatou ko he ʼu hahaʼi gutuloi. Kae koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē, ko he ʼalelo kovi ‘ ʼe ina tutu te fakahoahoa ʼo te maʼuli?’ Ko tona faka ʼuhiga, ko te faʼahiga ʼalelo ʼaia ʼe fakatupu mamahi ʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe ʼo te maʼuli. Ohage la, ko te ʼalelo pe e tahi, ʼe feala ke ina fakatupu mamahi ki te kokelekasio katoa. ʼE talanoa ia Sake ki te “Seʼeni,” ko te Mafa ʼo Hinome. ʼI te temi muʼa, neʼe fakaʼaogaʼi ki te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fai ʼaki te ʼu tamaliki, pea neʼe liliu ki muli age ko te koga meʼa ʼaē neʼe tutu ai te ʼu ʼotaʼota ʼo te kolo ʼo Selusalemi. (Selemia 7:31) Koia ko te Seʼeni ʼe faka ʼuhiga ki te fakaʼauha. ʼI hona faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe tatau te mālohi fakaʼauha ʼa te Seʼeni mo te mālohi ʼa te ʼalelo kovi. Kapau ʼe mole tou tātāʼofi totatou ʼalelo, pea ʼe lagi hoko anai kia tatou te ʼu fua kovi ʼo tatatou fakaʼaogaʼi kovi ʼaia. (Mateo 5:22) Pea ʼe feala ke fakamavae tatou ʼi te kokelekasio he neʼe tou laukoviʼi he tahi.—1 Kolonito 5:11-13.
16. ʼI tatatou ʼiloʼi te kovi ʼaē ʼe feala ke fakatupu e te ʼalelo ʼaē ʼe mole tātāʼofi, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
16 Lagi kua koutou ʼiloʼi ʼaki takotou lau te Folafola ʼa te ʼAtua, neʼe fakatotonu age e Sehova ki te tagata ke ina puleʼi te ʼu manu. (Senesi 1:28) Pea kua fakalalata te ʼu faʼahiga manu fuli pe. Ohage la, ko te manulele ko te faucon ʼaē neʼe akoʼi, ʼe fakaʼaogaʼi ki te kapu manu. Ko “te ʼu manu ʼaē ʼe totolo” ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sake, ʼe lagi kau ai te ʼu gata ʼaē ʼe fakalalata. (Pesalemo 58:4, 5) ʼE feala ke puleʼi e te tagata māʼiape la mo te ʼu tuʼapuhi, kae ʼi totatou ʼuhiga tagata agahala, ʼe mole feala hatatou fakalalata katoa totatou ʼalelo. Kae ʼe tonu ke tou faiga ke ʼaua naʼa tou fai he ʼu palalau heʼe fakaʼapaʼapa, peʼe fefeka, peʼe ko he ʼu laukovi. Ko he ʼalelo kovi ʼe feala ke kovi ohage ko he kafo kona. (Loma 3:13) Ko te meʼa fakaʼofaʼofa ʼaē neʼe hoko, ko te ʼu ʼalelo ʼo ʼihi faiako loi, neʼe nātou uga te tahi kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ke nātou mavae ʼi te ʼAtua. Koia, ʼaua naʼa tou tuku ke fakatupu kovi kia tatou te ʼu palalau peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi e te kau ʼaposita.—1 Timoteo 1:18-20; 2 Petelo 2:1-3.
17, 18. Ko te agavale fea ʼaē ʼe talanoa kiai ia Sake 3:9-12, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
17 Ko tatatou tui ki te ʼAtua pea mo tatatou holi ʼaē ke ina leleiʼia tatou, ʼe ko hatatou puipui ʼaia mai te ʼapositasia, pea ʼe ina uga anai tatou ke ʼaua naʼa tou fakaʼaogaʼi kovi totatou ʼalelo. ʼI tana talanoa ki te ʼu palalau vale ʼa ʼihi, neʼe ʼui e Sake, ‘ ʼaki te ʼalelo ʼe tou tapuakiʼi tatatou Tāmai, ia Sehova, pea mo tou faitutuku ki te tagata ʼaē neʼe fakatupu ki te paki ʼo te ʼAtua.’ (Senesi 1:26) Ko Sehova ʼe ko tatatou Tāmai koteʼuhi “ ʼe ina foaki ki te hahaʼi fuli te maʼuli pea mo te mānava, pea mo meʼa fuli.” (Gāue 17:24, 25) Tahi ʼaē meʼa, ʼe ko ia te Tāmai ʼa te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe fakatupu ia tatou fuli “ki te paki ʼo te ʼAtua,” ʼi te faʼahi ʼo te ʼu kalitate fakaʼatamai pea mo fakalaumālie, ʼo kau ai te ʼofa, te faitotonu, pea mo te poto ʼaē ʼe ina fakakeheʼi tatou mai te ʼu manu. Koia, ʼe tonu ke feafeaʼi tatatou ʼu gāue mo kapau ʼe tou tui kia Sehova?
18 Kapau ʼe tou faitutuku ki he tagata, ko tona faka ʼuhiga, ʼe tou fakaʼamu ke hoko he ʼu meʼa kovi kia ia. Mai tona ʼuhiga ʼaē, ʼe mole ko tatou ko he kau polofeta neʼe fakanofo e te ʼAtua moʼo faitutuku ki te hahaʼi, koia kapau ʼe tou fai he ʼu palalau feiā, pea ʼe ko he fakamoʼoni ʼo totatou fehiʼa, pea ʼe ina fakaiku noaʼi anai tatatou tauhi ki te ʼAtua. ʼE mole tau mo feʼauga ke haʼu mai totatou gutu, te “tapuakina pea mo te faitutuku.” (Luka 6:27, 28; Loma 12:14, 17-21; Suta 9) ʼE ko he agahala lahi anai, mo kapau ʼe tou hivaʼi he ʼu fakavikiviki kia Sehova ʼi te ʼu fono pea ʼosi ʼaia pea tou laukovi ki totatou ʼu tēhina! ʼE mole feala ke haʼu mai he matapuna vai, he vai malie pea mo he vai kona. Ohage pe ko te “mole feala [ʼaē] ke fua he ʼu oliva ʼi he fuʼu fiku, peʼe fua he ʼu fiku ʼi he fuʼu vite,” ʼe toe feiā mo te vai kona, ʼe mole feala ke tafe mai ai he vai malie. ʼE kovi totatou ʼaluʼaga fakalaumālie, mo kapau ko tatou, ʼaē ʼe tonu ke tou fai he ʼu palalau lelei, ʼe tou fai tuʼumaʼu he ʼu palalau kovi. Kapau kua tou fai māhani te faʼahi ʼaia, pea ʼe tou faikole anai kia Sehova, ke tokoni mai kia tatou ke tou tuku tatatou faʼahiga palalau ʼaia.—Pesalemo 39:1.
Koutou Gāue ʼAki Te Poto Mai ʼOluga
19. Kapau ʼe takitaki tatou e te poto fakaʼatua, pea ʼe feafeaʼi anai tatatou aga ki te hahaʼi?
19 ʼE ʼaoga kia tatou fuli te poto, ke tou fai te ʼu palalau pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tau mo feʼauga mo te hahaʼi tui. (Sake 3:13-18) Kapau ʼe tou fakaʼapaʼapa ʼaki he manavasiʼi ki te ʼAtua, pea ʼe ina foaki mai anai tona poto fakaʼatua, pea mo te fealagia ʼaē ke tou fakaʼaogaʼi fakalelei totatou ʼatamai mālama. (Tāʼaga Lea 9:10; Hepeleo 5:14) Ko tana Folafola ʼe ina akoʼi mai kia tatou peʼe lava feafeaʼi hatatou fakahā “te agamālū ʼaē ʼe pipiki ki te poto.” Pea ʼi tatatou agamālū, ʼe tou lagolago ki te tokalelei ʼo te kokelekasio. (1 Kolonito 8:1, 2) Ko nātou ʼaē ʼe laupisi ʼo nātou ʼui ko nātou ko te ʼu hahaʼi faiako lalahi ʼo tonatou ʼu tēhina, ʼe nātou ‘loi ki te moʼoni faka Kilisitiano,’ ʼaē ʼe ina tauteaʼi tanatou laupisi. (Kalate 5:26) Ko tonatou “poto” ʼe ko he poto “fakakelekele”—ʼaē ʼe maʼu e te hahaʼi agahala ʼaē ʼe mamaʼo ʼi te ʼAtua. ʼE ko he poto “fakamanu,” ʼaē ʼe haʼu mai tonatou ʼu holi fakasino. Ei, ʼe ko he poto “fakatemonio,” he ko te ʼu laumālie kovi ʼe nātou fialahi! (1 Timoteo 3:6) Koia, tou aga fakapotopoto pea mo agavaivai, ke ʼaua naʼa tou fai he meʼa ʼe feala ke hoko ai he ʼu ‘meʼa kovi,’ ohage la ko te laukovi loi pe ko te fakapalatahi.
20. ʼE feafeaʼi anai hakotou fakamahino pe koteā te poto fakaʼatua?
20 “ ʼUluaki, ko te poto mai ʼoluga ʼe maʼa,” ʼo ina fakaliliu tatou ko he ʼu hahaʼi maʼa ʼi tatatou ʼu aga pea mo te faʼahi fakalaumālie. (2 Kolonito 7:11) Ko te poto ʼaia “ ʼe tokalelei,” ʼo ina uga tatou ke tou kumi te tokalelei. (Hepeleo 12:14) Ko te poto fakaʼatua ʼe ina uga tatou ke tou “agapoto,” ke mole fefeka tatatou manatu pea mo faigataʼa tona mulimuli kiai. (Filipe 4:5) Ko te poto mai ʼoluga “ ʼe fia fakalogo,” ʼo ina uga tatou ke tou fakalogo ki te ʼu akonaki fakaʼatua pea mo tou gāue tahi mo te kautahi ʼa Sehova. (Loma 6:17) Ko te poto mai ʼoluga ʼe ina toe uga foki tatou ke tou manavaʼofa, pea mo lotoʼofa. (Suta 22, 23) Kapau ʼe tou “fonu ʼi te ʼu fua lelei,” pea ʼe ina uga anai tatou ke tou ʼofa ki te hahaʼi pea mo fai he ʼu gāue ʼe ʼalutahi mo te finegaloʼofa, mo te faitotonu, pea mo te moʼoni. (Efesi 5:9) Pea ʼi totatou ʼuhiga hahaʼi ʼo te tokalelei, ʼe tou maʼu “te fua ʼo te faitotonu” ʼaē ʼe tuputupu ʼi te ʼu ʼaluʼaga tokalelei.
21. ʼO mulimuli kia Sake 2:1–3:18, ko tatatou tui ki te ʼAtua ʼe tonu ke ina uga tatou ke tou fai teā?
21 ʼE hā lelei mai, ko te tui ʼe ina uga tatou ke tou fai he ʼu gāue. ʼE ina uga tatou ke ʼaua naʼa tou fakapalatahi, pea ke tou manavaʼofa, pea mo faiva ʼi te fai ʼo te ʼu gāue ʼaē ʼe lelei. Ko te tui ʼe tokoni mai ke tou tāʼofi tatatou ʼalelo pea mo tou gāue ʼaki te poto fakaʼatua. Kae ʼe ʼi ai te tahi ʼu ako ʼe feala ke tou tāʼofi ʼi te tohi ʼo Sake, heʼe ina fai te tahi ʼu tokoni ʼe feala ke tokoni kia tatou ke tou fai te ʼu aga ʼaē ʼe tāu mo te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe nātou tui kia Sehova.
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ He koʼe koa ʼe kovi te fakapalatahi?
◻ Koteā te pikipikiga ʼo te tui pea mo te ʼu gāue?
◻ He koʼe ʼe maʼuhiga ʼaupito ke tou tātāʼofi totatou ʼalelo?
◻ Koteā te poto fakaʼatua?