Ko Sehova ʼe Fakamolemole Lahi
“Ke liaki e te tagata agakovi tona ala pea ko he tagata agapauʼu tana ʼu manatu; pea mo liliu mai kia Sehova, (...) heʼe fakamolemole lahi anai ia.” — Isaia 55:7.
1. Ko te tapuaki feafeaʼi ʼe maʼu ʼe nātou ʼaē ʼe fakamolemole e Sehova ʼi te temi nei?
ʼE FAKAMOLEMOLE e Sehova te tagata agakovi ʼaē ʼe fakahemala pea mo foaki kia te ia he ʼatamai tokalelei ʼi te temi nei ʼi te palatiso fakalaumālie. ʼE hoko te meʼa ʼaia koteʼuhi neʼe nātou fai te ʼu lekula ʼaenī: “Koutou kumi ia Sehova, heʼe kei feala tona maʼu. Fetapā kia te ia, heʼe kei ōvi mai. Ke liaki e te tagata agakovi tona ala pea ko he tagata agapauʼu tana ʼu manatu; pea mo liliu mai kia Sehova, ʼaē ʼe manavaʼofa anai kia te ia, pea ke liliu mai ki totatou ʼAtua, heʼe fakamolemole lahi anai ia.” — Isaia 55:6, 7.
2. a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te talanoa ʼaē ia Isaia 55:6, 7 ‘kumi ia Sehova’ pea mo ‘liliu kia ia’? b) He koʼe koa neʼe ʼaoga ki te kau Sutea ʼaunofo ʼaē ʼi Papiloni ke nātou toe liliu kia Sehova, pea koteā te meʼa neʼe hoko ki ʼihi ia nātou ʼaia?
2 Ko te “kumi ʼo Sehova” pea mo te fetapā moʼoni kia te ia, ko he tagata agakovi kua ina liaki tona ala ʼaē ʼe kovi pea mo tana ʼu faʼahiga manatu ʼaē ʼe kovi ki niʼihi. Kapau ʼe tonu ke “liliu mai kia Sehova” te tagata agakovi ʼaia, koteʼuhi he neʼe situʼa ia kia Sehova logope tana kua maʼu he vāhaʼa lelei mo ia. Neʼe hoko te meʼa ʼaia ki te hahaʼi ʼo Suta, he neʼe nātou heʼeagatonu ki te ʼAtua ʼaē neʼe ina liaki ai leva nātou ke nātou ʼaunofo ʼi Papiloni. Ke feala hanatou toe liliu kia Sehova, neʼe ʼaoga ki te kau Sutea ʼaunofo ʼi Papiloni ke nātou fakahemala mai tanatou ʼu aga heʼeʼaoga ʼaē neʼe tupu ai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni pea mo puleʼi ai tonatou fenua ʼaē ia taʼu e 70. ʼI te taʼu 537 ʼi muʼa atu ʼo Sesu Kilisito, neʼe toe nofoʼi te kele e te toe ʼo te kau Sutea neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼaē neʼe faka ʼāteaina mai Papiloni ʼaki te fakatotonu faka puleʼaga (Esitalasi 1:1-8; Taniela 9:1-4). Pea ʼi te maʼuhiga ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi tanatou toe laga te kele ʼaē ʼo Suta, neʼe kua toe tatau pe ia mo te Palatiso ʼaē ʼi Eteni. — Esekiele 36:33-36.
3. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui neʼe tatau pe te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te toe ʼo te kau Iselaele fakalaumālie ohage ko te kau Iselaele ʼaunofo ʼaē neʼe toe liliu ki Suta?
3 Ko te kau Iselaele fakalaumālie neʼe toe felāveʼi mo nātou te maʼuli ohage ko te kau Sutea ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼaē neʼe toe liliu ki Suta ʼi tonatou ʼosi ʼaunofo ʼaē ʼi Papiloni (Kalate 6:16). Ko te toe ʼo te kau Iselaele fakalaumālie neʼe nātou fetogi tanatou ʼu ala pea mo tanatou ʼu manatu ʼi te ʼosi hili ʼo te ʼUluaki Tau faka malamanei. Ko te taʼu 1919 neʼe ina fakaʼiloga te temi fakaʼosi ʼaē ʼo tanatou mavae ʼi te ʼofa lahi ʼo te ʼAtua ʼi tanatou nonofo ʼi te Papiloni Lahi, ʼaē ko te puleʼaga faka malamanei ʼo te ʼu lotu loi. ʼI tanatou fakahemala mai tanatou ʼu agahala ʼaē ʼe kau ai te manavasiʼi ki te tagata pea mo te tuku ʼo tonatou tauhi ʼaē kia Sehova, neʼe ina faka ʼāteaina nātou mai te Papiloni Lahi, ʼo toe fakatuʼu nātou ki he fahaʼi fakalaumālie lelei, pea mo toe fakaʼaoga nātou ki te faka mafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga. Talu mai ai, neʼe kua hage kua maʼuli te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi he palatiso fakalaumālie, ʼo ʼuhiga mo te huafa maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua (Isaia 55:8-13). ʼI te fakatātā ʼāfea pea mo te temi nei, kua tou ʼiloʼi lelei neʼe hoa ki te fakamolemole fakaʼatua te ʼu tapuakina ʼaia pea ʼe fakamolemole ʼaupito foki e Sehova te hahaʼi ʼaē ʼe fakahemala.
4. Koteā koa ʼaē ʼe manavasiʼi ki ai ʼihi ʼu kaugana ʼa Sehova?
4 Pea tahi foki, ko te ʼu kaugana ʼa Sehova ia ʼaho nei, ʼe feala ke nātou falala ki te fakamolemole ʼaē ʼa Sehova. Kae, ko ʼihi ia nātou ʼaia ʼe nātou lotovaivai ʼi tanatou ʼu agahala ʼāfea, pea mo manatu ʼe mole tau mo nātou ia te fakamolemole. ʼI tanatou manatu ʼe mole tau mo nātou tanatou maʼuʼuli ʼi te palatiso fakalaumālie. ʼIo, ko ʼihi ʼe nātou manavasiʼi ʼo ʼuhiga mo ni ʼu agahala neʼe nātou fai ʼe mole maʼu hona fakamolemole pea molemo feala hanatou toe maʼu anai te fakamolemole mai ia Sehova. ʼE tonu koa te faʼahi ʼaia?
Ko ʼihi agahala ʼe mole feala honatou fakamolemole
5. He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui ko ʼihi agahala ʼe mole feala honatou fakamolemole?
5 ʼE ʼi ai te ʼu agahala ʼe mole fakamolemole e te ʼAtua. Neʼe ʼui e Sesu Kilisito ʼo fēnei: “Ko he faʼahiga agahala pea mo he fasituʼu ʼe fakamolemole anai ki te tagata, kae ko te fasituʼu ʼaē ki te laumālie ʼe mole fakamolemole anai ia.” (Mateo 12:31). Kapau ko he fasituʼu ki te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼe mole fakamolemole anai ia. ʼO ʼuhiga mo te taʼi agahala ʼaia, neʼe fēnei te ʼui ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼIo, ʼe mole fealagia kia nātou ʼaē kua mālama lelei ʼosi, ʼaē kua nātou ʼahiʼahiʼi te meʼa ʼofa mai selo, (...) pea tuku age pe neʼe nātou higa, honatou toe fakamaʼuli ʼo ʼuhiga mo he fakahemala, heʼe, kia nātou ʼaia, ʼe nātou toe tutuki ki te pou te ʼAlo ʼo te ʼAtua pea mo nātou fakalainoaʼi ia ia ʼi te kaugamalie.” — Hepeleo 6:4-6.
6. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke ʼiloʼi ai ia te agahala ʼaē ʼe feala tona fakamolemole pea mo ʼaē ʼe mole feala hona fakamolemole?
6 Ko te ʼAtua tokotahi pe, ʼe ina ʼiloʼi mo kapau neʼe fai ʼe he tahi he agahala ʼe mole feala hona fakamolemole. Koia, ʼe fakamahino mai e te ʼapositolo ko Paulo te faʼahi ʼaia ʼi tana tohi ʼaenī: “Kapau ʼe tou maʼuliʼi te agahala ʼaē ʼe kita loto ki ai logope hatatou kua maʼu te mālama totonu ʼo te moʼoni, ʼe mole kei maʼu he sakilifisio ʼo ʼuhiga mo te ʼu agahala, kae ko he ʼamanaki fakamataku pe ki he fakamāu.” (Hepeleo 10:26, 27). Ko he tahi ʼe ina fai he meʼa ʼe loto ki ai, ʼe fakatatau ki he aga neʼe fakakaukauʼi muʼa. Ko ʼaē pe ʼe ina haga fai te agahala ʼe loto ki ai pea mo haga nofo pe ʼi ai kae kua ina ʼosi ʼiloʼi pe te moʼoni, ʼe mole ina maʼu anai ia he fakamolemole. ʼE mole ko te agahala tāfito ia ʼaē ʼe kovi, kae ko te meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te tagata, te lotomālohi ʼaē ki te aga ʼaia, koia ʼaē ʼe ʼiloga ai leva peʼe ko he agahala ʼe lava fakamolemole peʼe kailoa. ʼI tona tahi ʼaluʼaga, koteā te ʼui ki te kilisitiano ʼaē ʼe nofo tuʼania ʼi hana hāla neʼe ina fai? Lagi ʼe ʼiloga ʼi tana lotomamahi neʼe mole ina fai he agahala ʼe mole feala hona fakamolemole.
Ko tanatou ʼu agahala neʼe mole feala honatou fakamolemole
7. He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui ko ʼihi ʼi te kau takitaki lotu ʼaē neʼe fakafeagai kia Sesu neʼe nātou fai te agahala ʼe mole feala hona fakamolemole?
7 Ko ʼihi kau takitaki lotu Sutea ʼaē neʼe fakafeagai kia Sesu, neʼe nātou fai te agahala neʼe nātou loto ki ai, ko te agahala ʼaia ʼe mole feala hona fakamolemole. Logope tanatou mahino ʼaē ki te gāue ʼa te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu milakulo ʼaoga ʼaē neʼe fai e Sesu, ko te kau takitaki ʼaia neʼe nātou faka ʼuhiga te mālohi ʼaia kia Pelesupe, peʼe ko Satana te Tevolo. Neʼe nātou ʼiloʼi lelei pe tanatou agahala ʼi tanatou mole fia tui ki te gāue ʼaē ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua. Koia, neʼe nātou fai te agahala ʼaē ʼe mole feala hona fakamolemole, ohage ko te ʼui ʼaenī ʼa Sesu: “Ko ʼaē ʼe ina fai he palalau fakafeagai ki te laumālie maʼoniʼoni, ʼe mole ina maʼu anai he fakamolemole, kailoa ia, ʼi te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī ʼo feiā aipe mo ʼaē ka hoa mai.” — Mateo 12:22-32.
8. He koʼe koa ko te agahala ʼaē ʼa Sutasi Isikaliote ʼe mole feala hona fakamolemole?
8 Ko te agahala ʼaē ʼa Sutasi Isikaliote ʼe mole feala hona fakamolemole. Ko te malualoi mo te kākā ʼaē neʼe tupu ai tana fia kakaʼi ia Sesu. Ohage la ko tana sio ʼaē ki te pani e Malia te lolo totogi kovi kia Sesu, neʼe ina fehuʼi ʼo fēnei age: “He koʼe koa neʼe mole fakatau te lolo magoni ʼaia ki he ʼu foʼi tenalio e tolugeau pea mo foaki ki te kau masiva?” Neʼe toe ʼui ʼo fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Neʼe fai e [Sutasi] te palalau ʼaia, ʼe mole ko hona ʼofa ki te kau masiva, kae neʼe ko ia ko te tagata kaihaʼa, pea neʼe ko ia ʼaē neʼe nofo mo te puha pea mo toʼo te ʼu kolōa ʼaē ʼe tuku ki loto.” Pea kua ōvi mai leva te temi ʼaē ka haga ai ia Sutasi ʼo kakaʼi ia Sesu ki te ʼu foʼi piesi siliva e tolugofulu (Soane 12:1-6; Mateo 26:6-16). ʼE moʼoni neʼe fakahemala ia Sutasi pea mo ina fakamate pe ia ia totonu (Mateo 27:1-5). Kae neʼe mole ina maʼu he fakamolemole, heʼe ko te aga kākā ʼaē neʼe ina fai ki ai mo tana agatuʼu, ko te ʼu fakaʼiloga ʼaia ʼo tana agahala ʼaē ki te laumālie maʼoniʼoni. Koia ʼe gali mo Sutasi ia tona fakahigoaʼi ʼaē e Sesu “ko te foha ʼo te ʼauha”! — Soane 17:12; Maleko 3:29; 14:21.
Ko tanatou ʼu agahala neʼe lava ke fakamolemole
9. He koʼe koa neʼe fakamolemole e te ʼAtua te ʼu agahala ʼa Tavite ʼo ʼuhiga ʼaē mo Pati-Sepa?
9 Ko te ʼu agahala ʼaē ʼe tou loto ki ai ʼe kehekehe pe ia mo te ʼu hāla ʼaē neʼe fai ʼe nātou ʼaē neʼe fakamolemole e te ʼAtua. Ohage la ko te hau ʼo Iselaele, ko Tavite. Neʼe tono foki mo Pati-Sepa, ko te ʼohoana ʼo Uli, pea ki muli age neʼe fai e Tavite te fakatuʼutuʼu ki tana tagata gāue ko Soape ke mate ia Uli ʼi te tau (2 Samuele 11:1-27). He koʼe koa neʼe manavaʼofa te ʼAtua kia Tavite? ʼUhi he ko te fuakava ʼo te Puleʼaga pea ʼaki foki mo te loto manavaʼofa ʼaē neʼe fakahā e Tavite pea mo tana fakahemala fakamalotoloto. — 1 Samuele 24:4-7; 2 Samuele 7:12; 12:13.
10. Logope te mamafa ʼaē ʼo te agahala ʼa Petelo, he koʼe koa neʼe fakamolemole e te ʼAtua tana agahala?
10 ʼO toe hage pe foki la ko te ʼapositolo ko Petelo. Neʼe kovi ʼosi tana agahala ʼi tana fakafisi tuʼa lahi ʼaē ʼo ʼuhiga mo Sesu. He koʼe koa neʼe fakamolemole e te ʼAtua te hāla ʼa Petelo? Neʼe mole tatau ia mo Sutasi Isikaliote, neʼe mole kākā ia Petelo ʼo ʼuhiga mo tana tauhi ʼaē ki te ʼAtua pea mo Kilisito. ʼE pipiki te agahala ʼa te ʼapositolo ki te vaivaiʼaga ʼo tona kakano agahala, pea neʼe fakahemala moʼoni ia mo “tagi mamahi”. — Mateo 26:69-75.
11. ʼE feafeaʼi anai ha kotou fakamatala te kupu ʼaē ko te “fakahemala”, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke fai ʼe ia ʼaē ʼe fakahemala moʼoni?
11 ʼE ʼiloga mai ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī kua hili atu, logope ko he tahi neʼe mamafa tana agahala, ʼe feala pe ke ina maʼu te fakamolemole ʼa Sehova ʼAtua. Kae koteā koa te aga ʼaē ʼe ʼaoga moʼo maʼu te fakamolemole? Kapau neʼe agahala he kilisitiano, ʼe maʼuhiga ke fakahemala moʼoni ke ina maʼu te fakamolemole ʼa te ʼAtua. Ko te faka ʼuhiga ʼo te fakahemala ko te “maliu mai te agahala ʼo kita fakahemala ki ni ʼu aga kovi ʼāfea” peʼe ko he “fakahemala ʼi to kita loto ki he meʼa neʼe kita fai peʼe neʼe galo ke kita fai”. (Webster’s Third New International Dictionary.) Ko he tahi ʼe fakahemala moʼoni, ʼe tonu ke ina fakahā he ʼu fakahemala ʼo ʼuhiga mo he ʼu faʼahiga talanoa, he ʼu faʼahiga mamahi, peʼe ko he ʼu fihifihia ʼo ʼuhiga mo tana agahala ʼaē neʼe lave ki te huafa ʼo Sehova pea mo tana kautahi. ʼE tonu ke ina toe fakahā he ʼu fua ʼo tana fakahemala, ʼo ina fai he ʼu gāue ʼe tau mo te faʼahi ʼaia (Mateo 3:8; Gāue 26:20). Ohage la, kapau neʼe ina fai he meʼa ʼe kovi ki he tahi, ʼe tonu ke ina fai fakavilivili he puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia (Luka 19:8). Ko he kilisitiano ʼe fakahemala ʼo feiā, ʼe ina maʼu te ʼu tupuʼaga faka tohi-tapu ke falala ko Sehova ʼe fakamolemole ʼaupito. Koteā te ʼu tupuʼaga maʼuhiga ʼaia?
Te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼo te falala ki te fakamolemole ʼa te ʼAtua
12. Ia Pesalemo 25:11, koteā ʼaē ʼe feala ke faikole ki ai he tahi ʼe fakahemala moʼo maʼu he fakamolemole?
12 Ko te tagata agakovi ʼaē ʼe fakahemala ʼe feala ke faikole ʼaki te huafa ʼo Sehova ke ina maʼu he fakamolemole. Neʼe fēnei te ʼui a Tavite: “ ʼUhi ko tou huafa, ê Sehova, ʼe tonu ke ke fakamolemole mai ki taku hāla, heʼe lahi fau ʼaupito.” (Pesalemo 25:11). Ko he ʼu faikole feiā, fakatahiʼi atu ki ai mo he ʼu fakahemala ʼi he ʼu faʼahiga meʼa kovi neʼe fai e te tagata agakovi ʼo ʼuhiga mo te huafa ʼaē ʼo te ʼAtua, ʼe toe taupau aipe mo ia ʼi hana toe fai he agahala.
13. Koteā te tuʼulaga ʼo te faikole ʼo ʼuhiga mo te fakamolemole ʼa te ʼAtua?
13 ʼE fagono mai Sehova ki te ʼu faikole fakamalotoloto ʼa tana ʼu kaugana ʼaē ʼe fakahemala ʼi tanatou ʼu hāla. Ohage la ko Tavite, neʼe fakalogo ia Sehova ki tana ʼu faikole he neʼe faikole ia mo tona loto katoa ʼi tana ʼiloʼi neʼe mamafa tana agahala ʼaē mo Pati-Sepa. ʼIo, ko te ʼu palalau ʼaē ʼa Tavite ia Pesalemo 51, ʼe ʼiloga mai ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼi tona loto. Neʼe ina ʼui ʼo fēnei: “Fakahā mai tou ʼofa, ê ʼAtua, ʼaki tou finegaloʼofa. ʼAki te lahi ʼaē ʼo tou ʼu manavaʼofa, molehi age taku ʼu talagataʼa. Fufulu katoa ʼau ʼi taku hāla, pea mo fakamaʼa ʼau ʼi taku agahala. Ko te ʼu sakilifisio ʼaē ki te ʼAtua, ʼe ko he ʼatamai lāvea; ko he loto lāvea mo taʼomia, ê ʼAtua, ʼe mole ke fehiʼa anai ki ai.” — Pesalemo 51:1, 2, 17.
14. ʼE foaki feafeaʼi mai e te Tohi-Tapu te fakapapau ʼaē ko te ʼAtua ʼe fakamolemole kia nātou ʼe haga tui ki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu?
14 ʼE fakamolemole e te ʼAtua ia nātou ʼaē ʼe haga tui ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu. Neʼe tohi e Paulo ʼo fēnei: “ ʼAki ia ia, ʼe tou maʼu te ʼāteaina mai te totogi ʼo te taʼataʼa ʼo ia ʼaē, ei, ko te fakamolemole ʼo ʼatatou ʼu hāla.” (Efesi 1:7). Neʼe toe ʼui ʼo feiā pe mo te ʼapositolo ko Soane: “Taku kiʼi fānau, ʼe ʼau tohi atu kia koutou te ʼu meʼa ʼaenī ke ʼaua naʼa koutou fai he agahala. Kae kapau ʼe fokifā kua fai ʼe he tahi he agahala, ʼe ʼi ai totatou tokoni ia tafa ʼo te Tāmai, ko Sesu Kilisito, ko te agatonu. Ko ia ko te sakilifisio faifakalelei ʼo ʼuhiga mo ʼatatou agahala, pea ʼe mole gata ʼaki pe ʼaē ʼa tatou, kae toe kau ai mo ʼaē ʼo te malamanei katoa.” — 1 Soane 2:1, 2.
15. Koteā koa ʼe tonu ke fai e te tagata agahala ʼaē ʼe fakahemala ke ina maʼu tuʼumaʼu te manavaʼofa ʼaē ʼo te ʼAtua?
15 Ko te manavaʼofa ʼaē ʼe foaki e Sehova ki te tagata agakovi ʼe ko he fakatafito ʼo te falala ʼaē ʼe feala ke ina maʼu he fakamolemole. Neʼe ʼui e Nehemia ʼo fēnei: “Ko koe ko te ʼAtua ʼo te ʼu gāue fakamolemole, agaʼofa mo manavaʼofa, tuai ʼi te ʼita mo mohu ʼi te lotoʼofa.” (Nehemia 9:17; vakaʼi mo Ekesote 34:6, 7). ʼIo, ke maʼu tuʼumaʼu te manavaʼofa fakaʼatua, ʼe tonu ke taupau tuʼumaʼu e te tagata agahala te lao ʼa te ʼAtua. Ohage ko te ʼui ʼa te tagata pesalemo: “Ke haʼu kia te ʼau tou ʼu manavaʼofa, ke ʼau maʼuli! Heʼe ko tau lao ʼaē ʼe ʼau ʼofa ki ai. Lahi tau ʼu manavaʼofa, ê Sehova! ʼAki tau ʼu fakatotonu fakamāu, tuku ke ʼau maʼuli.” — Pesalemo 119:77, 156.
16. Ko te fakafimālie feafeaʼi ʼe tou maʼu ʼi te haga ʼaē ʼa Sehova ʼo tokagaʼi totatou ʼuhiga agahala?
16 ʼI te tokagaʼi foki ʼaē e Sehova totatou ʼuhiga agahala, ʼe toe foaki aipe ki te tagata agakovi he falala mo he tupuʼaga ke faikole ʼaki te falala ʼaē ko te ʼAtua ʼe fakamolemole mai anai kia te ia (Pesalemo 51:5; Loma 5:12). Neʼe foaki e te pesalemo ko Tavite te fakafimālie moʼoni ʼaenī: “Neʼe [Sehova ʼAtua] mole ina fai he meʼa ʼo fakaʼutaʼuta ki ʼatatou ʼu agahala; pea neʼe mole ina tuku mai he tautea ʼe tau mo ʼatatou ʼu agahala. Ohage ko te māʼoluga ʼo te lagi ʼi te kele, ko tona lotoʼofa ʼe māʼoluga age ia kia nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia ia. Ohage pe ko te mamaʼo ʼo te hopoʼaga ʼo te laʼā ʼi tona toʼaga, neʼe ina toe fakamamaʼo ʼo feiā pe tatatou ʼu agahala ia tatou. Ohage ko he fakamolemole ʼa he tāmai ki tana ʼu foha, ko Sehova neʼe ina fakamolemole kia nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia ia. Heʼe ko ia, ʼe ina ʼiloʼi lelei totatou faʼahiga faʼufaʼu, ʼo ina manatuʼi ko tatou ʼe tou efu.” (Pesalemo 103:10-14). ʼIo, ko tatatou Tāmai ʼaē ʼi selo ʼe laka maumau tana fakamolemole pea mo tona manavaʼofa ʼi he tāmai mo he faʼe ʼi te lalo kele.
17. Koteā ʼe feala ke hoko ki he tahi neʼe gāue agatonu ki te ʼAtua ʼi muʼa atu ʼo ʼuhiga mo hana fia maʼu he fakamolemole?
17 Ko te tagata agahala ʼaē ʼe fakahemala ʼe lava faikole ke ina maʼu he fakamolemole koteʼuhi ʼe mole gālo ia Sehova tana gāue agatonu ʼaē neʼe ina fai ʼi muʼa atu. Neʼe mole kole e Nehemia ia he fakamolemole ʼo ʼuhiga mo tana agahala, kae neʼe ina ʼui ʼo fēnei: “Ke ke manatuʼi ʼau, ê toku ʼAtua, ʼo ʼuhiga mo te lelei.” (Nehemia 13:31). ʼE lava maʼu he fīmālie ʼe he kilisitiano ʼe fakahemala ʼi te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE mole heʼeagatonu te ʼAtua moʼo galoʼi takotou gāue mo te ʼofa ʼāe neʼe koutou fakahā ʼo ʼuhiga mo tona huafa.” — Hepeleo 6:10.
Ko te ʼu tokoni mai te ʼu tagata ʼāfea
18. Koteā te meʼa ʼe tonu ke fai ʼe he kilisitiano kua mahaki fakalaumālie ʼuhi ʼi hana agahala?
18 Koteā te meʼa ke fai mo kapau ko he kilisitiano ʼe ina fakafuafua ʼe mole feala tana nofo ʼi te palatiso fakalaumālie peʼe molemo faikole heʼe kua mahaki fakalaumālie ʼi tana agahala ʼaē neʼe ina fai? “Ke ina pāuʼi ki ʼona tafa te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, pea ke nātou faikole mo ia, ʼo tākaiʼaki te lolo ʼaki te huafa ʼo Sehova”, neʼe tohi e te tisipulo ko Sake. “Pea ko te faikole ʼo te tui ʼe ina faitoʼo anai ia ia ʼaē ʼe mamahi, pea ʼe fakatuʼu anai ia e Sehova. Pea kapau neʼe agahala, ʼe fakamolemole anai kia te ia.” ʼIo, ʼe feala ke faikole te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio mo ia ʼaia ʼe fakahemala, ke ina toe lava maʼu hona maʼuli fakalaumālie haohaoa. — Sake 5:14-16.
19. Kapau neʼe fakamavae he tahi, koteā ʼaē ʼe tonu ke ina fai moʼo maʼu te fakamolemole pea mo toe kau ki te kokelekasio?
19 Kapau neʼe fakamavae e te komite fakamāu he tagata agahala neʼe mole fia fakahemala, ʼaua leva naʼa tou manatu neʼe ina fai he meʼa ʼe mole maʼu hona toe fakamolemole. Ke feala hana maʼu he fakamolemole pea mo toe kau ki te kokelekasio, ʼe tonu muʼa ke fakalogo faka agavaivai ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua, ke ina fakahā te ʼu fua ʼo te fakahemala, pea mo mulimuli ki te ʼu tokoni ʼa te ʼu tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ke ina fai moʼo toe kau ki te kokelekasio. ʼI te ʼosi fakamavae ʼo te tagata folonikasio ʼi te kokelekasio ʼaē ʼo Kolonito, neʼe tohi e Paulo ʼo fēnei: “Ko te tautea ʼaē neʼe fai e te tokolahi ʼe feʼauga ki te taʼi tagata ʼaia, ke feala ʼi te temi nei, ke koutou fakamolemole ʼaupito pea mo fakapelepeleʼi ia ia, ke ʼaua naʼa taʼomia te taʼi tagata ʼaia ʼi he faʼahiga lotomamahi ʼaupito. ʼE ʼau kole atu ke koutou fakahā tokotou ʼofa kia ia.” — 2 Kolonito 2:6-8; 1 Kolonito 5:1-13.
ʼE foaki e te ʼAtua ia te mālohi
20, 21. Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni ki he tahi ʼe nofo tuʼania ʼi hana agahala neʼe ina fai ʼe mole feala hona fakamolemole?
20 Kapau ʼe tou tuʼaniaʼi hatatou hāla ʼe mole maʼu hona fakamolemole ʼuhi heʼe tou mahamahaki peʼe ʼe tou maʼu te tosio, ʼe lagi ʼe tonu anai ke tou mālōlō fakalelei muʼa. Kae, ʼe tonu ke tou manatuʼi tāfito te ʼu palalau ʼaenī ʼa Petelo: “Koutou fakahā kia ia [te ʼAtua] te meʼa fuli ʼe koutou mamahi ki ai, heʼe tokaga ia kia koutou.” ʼAua naʼa tou tuku ke fakalotovaivaiʼi tatou e Satana, koia ʼaē neʼe toe ʼui ai e Petelo fēnei: “Koutou nonofo alaʼala, koutou nonofo tokaga. Ko tokotou fili, ia te Tevolo, ʼe hage ko he laione ʼe gugulu, ʼe feʼaluʼaki ke ina kai he tahi. Kae ke koutou tekeʼi fakamālohi ia ia ʼaki te tui, heʼe koutou ʼiloʼi ko te ʼu mamahi ʼaia ʼe toe felāveʼi mo ʼokotou ʼu tēhina ʼaē ʼi te famili katoa ʼi te malamanei. Pea, ka kua ʼosi leva tokotou mamahi ʼaē ʼi te kiʼi temi pe ʼaia, ko te ʼAtua ʼo te agalelei makehe, (...) ʼe ina faka katoa anai takotou tui, ʼe ina fakaloto mālohiʼi anai ia koutou, ʼe ina fakatuʼu mālohi anai ia koutou.” — 1 Petelo 5:6-10.
21 Koia, kapau ʼe koutou fakahemala kae ʼe koutou manavahe heʼe koutou felāveʼi mo te agahala ʼaē ʼe mole maʼu he fakamolemole, ʼe tonu ke koutou manatuʼi ko te ʼu ala ʼo Sehova ʼe fakapotopoto, faitotonu, pea mo ʼofa. Pea tahi foki, ke koutou faikole ki te ʼAtua ʼaki te tui. Koutou fakaʼaogaʼi te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe ina tufa ʼaki te “tagata agatonu mo poto”. (Mateo 24:45-47.) Koutou fakatahi mo ʼokotou ʼu kau fagona kilisitiano pea mo koutou kau ki te minisitelio faka kilisitiano tuʼumaʼu. Ko te ʼu gāue ʼaia ʼe nātou fakaloto mālohiʼi anai takotou tui pea ʼe mole koutou tuʼaniaʼi anai ʼo ʼuhiga mo takotou maʼu ʼaē ʼo te fakamolemole ʼa te ʼAtua ki takotou agahala.
22. Koteā anai ka tou vakaʼi ʼi te alatike ka hoa mai?
22 Ko nātou ʼaē ʼi te palatiso fakalaumālie ʼe feala ke nātou fīmālie ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē ko Sehova ʼe loto fakamolemole ʼaupito. Kae, ko tonatou maʼuli ʼe mole hāo mai te ʼu faigataʼaʼia ʼo te temi nei. Lagi, ʼe nātou lotovaivai ʼuhi ko he mate ʼo honatou kāiga peʼe ko honatou kaumeʼa ʼe mahaki kovi. ʼE tonu ke tou vakaʼi ia nātou ʼaia pea mo ʼihi age pe ʼu ʼaluʼaga, ʼe tokoni ia Sehova pea mo taki tana hahaʼi ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni.
Koteā takotou ʼu tali?
◻ Ko te fakamoʼoni feafeaʼi ʼe tou maʼu ko Sehova ‘ ʼe fakamolemole lahi’?
◻ Ko te agahala feafeaʼi koa ʼaē ʼe mole feala hona fakamolemole?
◻ ʼE feafeaʼi koa he fakamolemole ʼa te ʼu agahala?
◻ He koʼe koa ʼe feala ke falala te ʼu tagata agahala ʼaē ʼe fakahemala ki te fakamolemole ʼa te ʼAtua?
◻ Ko te tokoni feafeaʼi koa ʼaē ʼe maʼu e te ʼu tagata agakovi ʼaē ʼe fakahemala?
[Paki ʼo te pasina 10]
ʼE koutou ʼiloʼi he koʼe neʼe feala fakamolemole te ʼu agahala ʼaē ʼa Tavite mo Petelo, kae kia Sutasi Isikaliote neʼe mole ina maʼu ia te fakamolemole?
[Paki ʼo te pasina 12]
Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ʼe feala ke nātou foaki he toe tokoni lahi fakalaumālie ki ʼonatou ʼu kaugā fagona.