Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 39 p. 279-286
  • ʼE Mālo Te Hau Pea Mo Tagata Tau ʼi Halamaketone

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Mālo Te Hau Pea Mo Tagata Tau ʼi Halamaketone
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Tagata ʼAē ʼe Fakahigoaʼi Ko “Agatonu Pea Mo Moʼoni”
  • Te ʼu Kautau ʼa Sesu
  • Kua Hoko Mai Te Tau Fakaʼosi!
  • Te Kātoaga Lahi ʼo Te ʼAtua
  • Ko Te Hāofaki ʼi Te Fakahā ʼo Sesu Kilisito
    Te Tule Leʼo—1993
  • Tou Fakavikiviki Kia Kilisito Te Hau Taulekaleka!
    Te Tule Leʼo—2014
  • ʼE Fakahoko Te Hauhau ʼo Te ʼAtua
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • ʼE Moloki Te ʼUlu ʼo Te Gata
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 39 p. 279-286

Kāpite 39

ʼE Mālo Te Hau Pea Mo Tagata Tau ʼi Halamaketone

Te meʼa ʼaē neʼe hā 13​—Fakahā 19:11-21

Te manatu tāfito: ʼE takitaki e Sesu te ʼatu kautau ʼaē ʼi selō ke natou fakaʼauha te tuʼu ʼa Satana

Te temi ʼaē ʼe hoko ai: ʼI te ʼosi fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi

1. Koteā ia Halamaketone, pea koteā tona tupuʼaga?

MAʼA te tokolahi ko Halamaketone ʼe ko he kupu fakamataku! Kae maʼa nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa ki te faitotonu, ʼe ko he kupu ʼo ʼuhiga mo te ʼaho kua fualoa tanatou fakatalitali kiai, ʼaho ʼaē kā fakahoko ai e Sehova tana fakamāu fakaʼosi ki te ʼu puleʼaga. ʼE mole ko he tau ʼa te tagata, kae ʼe ko “te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua te Māfimāfi,” tona ʼaho lagavaka ki te kau pule ʼo te kele. (Fakahā 16:14, 16; Esekiele 25:17) Kua kamata ia te mamahi lahi ʼaki ia te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi. Pea ʼaki te ʼu fakaneke ʼa Satana, ʼe tauʼi anai te hahaʼi ʼa Sehova e te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho pea mo tona ʼu tala e hogofulu. ʼAki tona ʼita lahi ki te fafine ʼaē ʼe ina fakatātā ia te kautahi ʼa te ʼAtua, kua fakapapau e te Tēvolo ke ina fakaʼaogaʼi ia nātou ʼaē neʼe ina fakahēʼi moʼo laga tau mālohi ki te toe ʼo tona hako. (Fakahā 12:17) ʼE ko tona fealagia fakaʼosi ʼaia!

2. Ko ai ia Koke ʼo Makoke, pea ʼe koteā ʼaē ʼe fai e Sehova ke tupu ai hana tauʼi Tana hahaʼi?

2 Ko te tau ʼaē ʼe fai e Satana ʼaki tona ʼita lahi, ʼe fakamatalatala lelei ʼi te tohi ʼo Esekiele kāpite 38. ʼE fakahigoaʼi ai ia Satana ʼaē kua fakamālaloʼi, ko “Koke ʼo te fenua ʼo Makoke.” ʼI hona ʼaluʼaga fakatā, ʼe ʼai e Sehova te ʼu foʼi mātaʼu ki te gutu ʼo Koke, pea ʼe ina toho mai ia ia ki tuʼa ʼo fēia pea mo tana ʼu kautau faka sōlia fuli ke feala hana tauʼi ia nātou. ʼE ina fakahoko feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia? ʼE fai e Sehova ke sio ia Koke ki Tana kau Fakamoʼoni ohagē ko he hahaʼi ʼe mole honatou haofakiʼaga, ko “he hahaʼi neʼe tānaki mai te ʼu puleʼaga, ko he hahaʼi ʼe natou tānaki te paʼaga pea mo te ʼu koloa, te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi te lotomālie ʼo te kele.” Ko tona faka ʼuhiga, ʼe tokagaʼi tāfito ia nātou ʼi te kele, heʼe ko nātou pē ʼaia neʼe mole fia ʼatolasioʼi ki te manu fekai pea mo tona pāki. ʼE ʼita ʼaupitō ia Koke ʼi tana sio ki tonatou mālohi pea mo tanatou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. Koia, ko Koke pea mo tana ʼu kautau ʼaē ʼe tokolahi ʼaupitō, ʼo kau kiai mo te manu fekai ʼaē ʼe hake ake mai te tai pea mo tona ʼu tala e hogofulu, ʼe natou ʼomai fakatahi ki te fakaʼauha. Kae ʼo mole hagē ko Papiloni Lahi, ko te hahaʼi ʼaē ʼe maʼa ʼa te ʼAtua ʼe puipui ia nātou mai lagi!—Esekiele 38:1, 2, 4, 11, 12, 15; Fakahā 13:1.

3. ʼE pulihi feafeaʼi e Sehova ia te ʼu kautau ʼa Koke?

3 ʼE pulihi feafeaʼi e Sehova ia Koke pea mo tana ʼu kautau? ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ‘ ʼE au pāui anai ke fakafeagai kiā te ia he heletā ʼi toku potu fenua kātoa ʼaē ʼe moʼugaʼia,’ ko te ʼui ʼaia ʼa te Tuʼi ʼAliki ko Sehova. ‘ ʼE tahi fakafeagai anai te tagata mo tana heletā ki tona tehina totonu.’ ” Kae ʼi te tau ʼaia, ʼe mole he ʼaoga anai ʼo te ʼu mahafu tau pea mo te ʼu mahafu faka nukeleʼea, heʼe ʼui maʼa Sehova: “ ʼE au tauteaʼi anai ia ia ʼaki te mahaki pea mo te toto; pea ʼe au fakatō anai kiā ia pea mo tana ʼu hahaʼi, pea mo te kaugamālie ʼaē ʼe fakatahi anai mo ia, he ʼua lahi ʼe ina faka lōfia pea mo he ʼua maka, mo te afi pea mo te sulifa. Pea ʼe mahino papau ia, ʼe au fakalahi anai ia au pea mo faka māʼoniʼoniʼi ia au, pea ʼe au fakaʼiloʼilo anai ia au kiā mata ʼo te ʼu puleʼaga tokolahi; pea ʼe mahino papau ia, ʼe natou ʼiloʼi anai ko au ia Sehova.”—Esekiele 38:21-23; 39:11; vakaʼi ia Sosue 10:8-14; Kau Tuʼi Fakamāu 7:19-22; 2 Fakamatala 20:15, 22-24; Sopo 38:22, 23.

Te Tagata ʼAē ʼe Fakahigoaʼi Ko “Agatonu Pea Mo Moʼoni”

4. Neʼe fakamatalatala feafeaʼi e Soane te ʼamanaki tau ʼa Sesu Kilisito?

4 ʼE pāui e Sehova te heletā. Ko ai ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi ia te heletā ʼaia? ʼE tou maʼu anai tona tali ʼi te tahi meʼa fakaofoofo neʼe hā ʼi te tohi pē ʼo Fakahā. Ko te lagi neʼe ava iā muʼa ʼo Soane, pea neʼe sio ki te meʼa ʼe fakaofoofo ʼaupitō—ʼe ko Sesu Kilisito totonu kua ʼamanaki tau! Neʼe ʼui fēnei mai e Soane: “Pea neʼe au sio ki te lagi ʼe ava mai, pea koʼenī te hōsi hina. Pea ko te tagata ʼaē neʼe heka ʼi te hōsi ʼe higoa ko Agatonu pea mo Moʼoni, pea ʼe fai fakamāu pea mo laga tau ʼaki ia te faitotonu. Ko ʼona mata ʼe ko he uloʼi afi, pea ʼe lahi te ʼu pale fakahau ʼi tona ʼulu.”—Fakahā 19:11, 12a.

5, 6. Koteā ʼaē ʼe fakatātā (a) e te “hōsi hina”? (b) e te higoa ʼaē ko “Agatonu pea mo Moʼoni”? (c) e te ʼu mata ʼaē ʼe hagē “ko he uloʼi afi”? (d) pea mo te “lahi [ʼo tona] ʼu pale fakahau”?

5 Ohagē ko te tahi meʼa neʼe hā ki muʼa atu neʼe ʼasi ai te ʼu tagata lele hōsi e toko fā, ko te “hōsi hina” ʼe ina fakatātā lelei te tau ʼaē ʼe faitotonu. (Fakahā 6:2) Pea ko ai ʼi te ʼu foha ʼo te ʼAtua ʼe faitotonu age ʼi te Tagata Tau mālohi ʼaia? “ ʼE higoa ko Agatonu pea mo Moʼoni,” koia ʼe mahino ia, ʼe ko “te fakamoʼoni agatonu pea mo moʼoni” ʼaē ko Sesu Kilisito. (Fakahā 3:14) ʼE ina fai te tau moʼo fakahoko te ʼu fakamāu faitotonu ʼa Sehova. ʼE laga tau moʼo fakahoko ia te ʼu fakamāu faitotonu ʼa Sehova, ʼi tona ʼuhiga Tuʼi Fakamāu ʼaē neʼe fakanofo e Sehova, ia te “ ʼAtua Mālohi.” (Isaia 9:6) Ohagē “ko he uloʼi afi,” ʼe fakatupu manavasiʼi tona ʼu mata, heʼe sio ia ki te fakaʼauha ʼaē kā ina molehi anai tona ʼu fili.

6 ʼE ʼi ai te ʼu pale fakahau ʼi te ʼulu ʼo te Hau pea mo Tagata Tau ʼaia. Ko te manu fekai ʼaē neʼe sio kiai ia Soane ʼe haʼu mai te tai, ko tona ʼu pale fakahau e hogofulu, ʼe natou fakatātā tana pule faka temi ʼi te kele. (Fakahā 13:1) Kae ko Sesu, ʼe “lahi [tona] ʼu pale fakahau.” Ko tana pule faka kolōlia ʼe mole hona fakatatau, heʼe ko ia “te Hau ʼo nātou ʼaē ʼe pule ʼi tonatou tuʼulaga hau pea ʼe ko te ʼAliki ʼo nātou ʼaē ʼe pule ʼi tonatou tuʼulaga ʼaliki.”—1 Timoteo 6:15.

7. Koteā te higoa ʼa Sesu ʼaē kua tohi?

7 Neʼe toe hoko atu e Soane tana fakamatala ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼi ai tona higoa kua tohi, kae ʼe mole ʼiloʼi e he tahi, gata pē kiā ia.” (Fakahā 19:12b) ʼE tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu higoa ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua: ko Sesu, mo Emanuele, pea mo Mikaele. Kae ko tona “higoa” ʼaē ʼe mole ʼiloʼi e he tahi, ʼe lagi ina fakatātā tona tuʼulaga pea mo tona ʼu pilivilēsio ʼaē ʼe foaki age ʼi te lolotoga ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki. (Vakaʼi ia Fakahā 2:17.) ʼO ʼuhiga mo te nofo hau ʼa Sesu talu mai te taʼu 1914, neʼe ʼui fēnei e Isaia: “ ʼE fakahigoaʼi anai ia ia ko te Fai Tokoni Taulekaleka, ʼAtua Mālohi, Tamai Heʼegata, Tama ʼAliki ʼo Te Tokalelei.” (Isaia 9:6) Neʼe fakapipiki e te ʼapositolo ko Paulo ia te higoa ʼo Sesu ki Tona ʼu pilivilēsio lalahi, ʼi tana ʼui ʼaē: “Neʼe hikihiki e te ʼAtua ia [Sesu] ki he tuʼulaga māʼoluga pea mo ina tali lelei ke ina foaki age ia te higoa ʼaē ʼe māʼoluga age ʼi te ʼu higoa fuapē, ke tuʼutuli ia te tagata fuapē ʼi te huafa ʼo Sesu.”—Filipe 2:9, 10.

8. He koʼē ʼe ko Sesu tokotahi pē ʼaē ʼe feala ke ina ʼiloʼi ia te higoa ʼaē kua tohi, pea ʼe ina vaevae mo ai tona tahi ʼu pilivilēsio maʼuhiga?

8 ʼE mole he tahi kehe ʼe ina maʼu ia te ʼu pilivilēsio ʼaē ʼo Sesu. ʼO tuku kehe ia Sehova, ʼe ko Sesu tokotahi pē ʼaē ʼe mahino ki te faka ʼuhiga ʼo he tuʼulaga maʼuhiga fēia. (Vakaʼi ia Mateo 11:27.) Koia, ʼi te ʼu fakatupu fuli ʼa te ʼAtua, ʼe ko Sesu tokotahi pē ʼaē ʼe feala ke mahino lelei ki te ʼuhiga ʼo te higoa ʼaia. Kae ʼe vaevae e Sesu ia tona tahi ʼu pilivilēsio mo tona ʼohoana. He neʼe ina fai ia te fakapapau ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe mālo . . . ʼe au tohi anai kiā ia . . . toku huafa foʼou.”—Fakahā 3:12.

9. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko Sesu ʼe “ina kofuʼi te kofu tuʼa neʼe ʼafuhi ʼaki te toto”? (b) He koʼē ʼe fakahigoaʼi ia Sesu ko “Te Folafola ʼa te ʼAtua”?

9 ʼE toe ʼui fēnei e Soane: “Pea ʼe ina kofuʼi te kofu tuʼa neʼe ʼafuhi ʼaki te toto, pea ko te higoa ʼaē ʼe fakahigoa ʼaki ʼe ko Te Folafola ʼa te ʼAtua.” (Fakahā 19:13) ʼO ai koa te “toto” ʼaia? ʼE lagi ko ia ʼaē neʼe liligi e Sesu maʼa te mālamanei. (Fakahā 1:5) Kae ʼi te ʼu vaega ʼaē ʼe hoa mai kiai, ʼe feala pē ke tou ʼui ʼe ko te toto ʼo tona ʼu fili ʼaē kā liligi anai ʼi te temi ʼaē ʼe fakahoko ai te ʼu fakamāu ʼa Sehova kiā nātou. Neʼe tou vakaʼi ki muʼa atu ʼi te tahi meʼa neʼe hā kiā Soane, neʼe sio ia ʼe tuʼusi te ʼu fuʼu vite ʼo te kele pea mo molomoloki ʼi te tatauʼaga vite lahi ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua, ʼo aʼu ki te kaku ʼo te toto “ki te ʼu fakagutu ʼo te ʼu hōsi,” ʼo mahino mai ai ʼe ko he mālo lahi anai ʼaē kā fai ki te ʼu fili ʼo te ʼAtua. (Fakahā 14:18-20) ʼO toe fēia aipē, ko te toto ʼaē ʼe pipiki ʼi te kofu tuʼa ʼo Sesu, ʼe ko he fakamoʼoni ki tana mālo fakaʼosi pea ʼe kātoa. (Vakaʼi ia Isaia 63:1-6.) Neʼe talanoa ia Soane ki te higoa ʼe foaki kiā Sesu, ko he higoa kua ʼiloʼi lelei: ko “Te Folafola ʼa te ʼAtua,” ʼo hā ʼaki mai ko te Hau pea mo Tagata Tau ʼaia, ʼe ko te ʼAve Folafola tāfito ʼa Sehova, te Tagata Toʼa ʼo te moʼoni.—Soane 1:1; Fakahā 1:1.

Te ʼu Kautau ʼa Sesu

10, 11. (a) ʼE fakahā feafeaʼi mai e Soane ʼe mole tokotahi ia Sesu ʼi te tau? (b) Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ai ia te hina ʼo te ʼu hōsi pea mo te ʼu kofu “lino mānifi hina pea mo maʼa” ʼo te kau tagata tau heka hōsi? (c) Ko ai ʼaē ʼe kau ʼi “te ʼu kautau” ʼi te lagi?

10 ʼE mole tokotahi ia Sesu ʼi te tau ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea ko te ʼu kautau ʼaē neʼe nonofo ʼi te lagi, neʼe natou muli iā te ia ʼi te ʼu hōsi hina, pea ko tonatou ʼu kofu neʼe ko te lino mānifi hina pea mo maʼa.” (Fakahā 19:14) Ko te “hina” ʼo te ʼu hōsi, ʼe hā ʼaki mai ʼe ko he tau faitotonu. ʼE tau mo feʼauga ke kofu “lino mānifi” te ʼu kautau heka hōsi ʼa te Hau, pea ko te hihina lelei pea mo te maʼa ʼo te lino mānifi ʼaia, ʼe hā ʼaki mai ʼe natou maʼa pea mo faitotonu iā muʼa ʼo Sehova. Ko ai ʼaē ʼe kau ʼi “te ʼu kautau” ʼaia? ʼE mahino ia ʼe kau ai te kau ʼāselo māʼoniʼoni. Neʼe ko te kamataʼaga ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼaē neʼe haga ai ia Mikaele pea mo tana kau ʼāselo ʼo kapu ifo mai te lagi ia Satana pea mo tana kau temonio. (Fakahā 12:7-9) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tauhi anai “te kau ʼāselo fuli” kiā Sesu ʼi tana heka ʼaē ʼi tona hekaʼaga fakahau faka kolōlia pea mo ina fakamāuʼi ia te ʼu puleʼaga pea mo te hahaʼi ʼo te kele. (Mateo 25:31, 32) ʼE mahino papau ia, ʼi te tau fakaʼosi ʼaia, mokā fakahoko fuli anai ia te ʼu fakamāu ʼa te ʼAtua, ʼe toe gāue fakatahi anai ia Sesu pea mo tana kau ʼāselo.

11 ʼE ʼi ai ʼihi ʼe natou kau anai ki te tau ʼaia. ʼI te logo ʼaē neʼe ina fakahā ki te kōkelekāsio ʼo Tiatile, neʼe fakapapau fēnei age e Sesu: “Kiā ia ʼaē ʼe mālo pea mo mulimuli ki taku ʼu gāue ʼo aʼu ki te fakaʼosi, ʼe au foaki anai kiā te ia ke pule ki te ʼu puleʼaga, pea ʼe ina taki anai te hahaʼi ʼo fafaga ʼaki te tokotoko ukamea, ʼo laliki anai ia nātou ohagē ko he ʼu ʼipu maka, ohagē pē ko tona tuku mai e taku Tamai.” (Fakahā 2:26, 27) ʼE mahino ia, ʼi te temi ʼaē kua fakakatofa kiai, ko te ʼu tehina ʼo Kilisito ʼaē kua ʼi te lagi, ʼe natou kau anai mo nātou ki te puleʼi ʼo te hahaʼi pea mo te ʼu puleʼaga ʼaki te tokotoko ukamea ʼaia.

12. (a) Ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi te kele, ʼe natou kau anai koa ki te tau ʼi Halamaketone? (b) ʼE kau feafeaʼi te hahaʼi ʼa Sehova ki te tau ʼo Halamaketone?

12 Kae ʼe feafeaʼi ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi te kele? ʼE mole kau anai te kalasi ʼo Soane ki te tau ʼo Halamaketone, ʼo toe fēia aipē mo tona ʼu kaugā fagona agatonu, te ʼu hahaʼi ʼaia ʼaē kua mavae mai te ʼu puleʼaga fuli pea kua natou ʼomai ki te tauhi ʼi te fale fakalaumālie ʼo Sehova. Ko te ʼu hahaʼi aga tokalelei ʼaia, kua natou tuki tanatou ʼu heletā ke liliu ko he ʼu huo laga kele. (Isaia 2:2-4) Kae ʼe ko nātou ʼaia ʼaē ʼe ʼuluaki hoko ki ai te laga tau ʼa Satana. He neʼe tou vakaʼi ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe hagē ʼe mole honatou haofaki, ʼe tauʼi fakaʼita e Koke pea mo tana hahaʼi fuli. ʼE ko te fakaʼiloga ʼaia ki te Hau Tau ʼa Sehova, mo tana ʼu kautau ʼaē ʼi te lagi, ke natou kamata tanatou laga tau moʼo fakaʼauha ia te ʼu puleʼaga ʼaia. (Esekiele 39:6, 7, 11; vakaʼi ia Taniela 11:44–12:1.) Ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi te kele, ʼe natou fia mahino lelei ki te tau, heʼe natou mamata anai kiai. Ko Halamaketone, ʼe mole koa lā ko te ʼaho ʼaia ʼo tonatou haofaki, pea ʼe mole natou māʼuʼuli anai koa lā ʼo heʼegata, ʼi tanatou sio mata ʼaē ki te tau lahi ʼo te lagavaka ʼa te ʼAtua.

13. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole natou fakafeagai ki te ʼu puleʼaga fuli?

13 Ko tona faka ʼuhiga koa, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou fakafeagai ki te ʼu puleʼaga fuli? Kailoa! ʼE natou fakalogo ki te tokoni ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Ke fakalogo te nefesi fuli pē ki te ʼu puleʼaga māʼoluga.” Kua mahino kiā nātou, kapau ʼe kei hoholo atu te maʼuli ʼo te tuʼu ʼo te temi nei, ʼe tuʼu anai “te ʼu puleʼaga māʼoluga” ʼaia heʼe fakagafua e te ʼAtua, moʼo taupau te tokalelei ʼo te sōsiete fakatagata. Koia, ʼe totogi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova tanatou ʼu tukuhau, ʼe natou fakalogo ki te ʼu lao, ʼe natou mulimuli ki te ʼu lao ʼo te ʼala, ʼe natou tohi tonatou ʼu pepa faka puleʼaga, pea mo te tahi atu ʼu meʼa. (Loma 13:1, 6, 7) Tahi ʼaē meʼa, ʼe natou mulimuli ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu, ʼo natou agatonu, pea mo ʼoʼofa ki tonatou tatau; ʼe natou fakatuʼu he ʼu fāmili mālohi, ʼe natou mulimuli ki te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo natou akoʼi tanatou ʼu fānau ke natou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe natou tuku he faʼifaʼitakiʼaga lelei. ʼI tanatou fai ia te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe mole natou liufaki pē “te ʼu meʼa ʼa Sesale kiā Sesale, kae [ʼe natou toe liufaki foki mo] te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua.” (Luka 20:25; 1 Petelo 2:13-17) ʼE fakahā ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ko te ʼu puleʼaga ʼo te mālama ʼaenī ʼe tutuʼu fakatemi pē ia, koia ʼi te temi nei ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou teuteu ki he maʼuli ʼe kātoa age, ia te maʼuli moʼoni, ʼo fakalogo ki te takitaki ʼa te puleʼaga ʼo Kilisito. (1 Timoteo 6:17-19) Logolā ʼe mole natou kau ki te ʼu fakafeagai ʼaē ʼe fai ki te ʼu puleʼaga, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou lau ia te Tohi-Tapu ʼaki he loto manavasiʼi pea mo he fakaʼapaʼapa, ʼo ʼuhiga mo te fakamāu ʼaē kā ʼamanaki fakahoko e Sehova ʼi Halamaketone.—Isaia 26:20, 21; Hepeleo 12:28, 29.

Kua Hoko Mai Te Tau Fakaʼosi!

14. Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te “heletā loa pea mo māsila” ʼaē ʼe haʼu mai te gutu ʼo Sesu?

14 Ko te mālohi fea ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sesu moʼo fakaʼosi tana mālo? ʼE fakahā mai e Soane kiā tātou: “Pea ʼe haʼu mai tona gutu te heletā loa pea mo māsila moʼo tāʼi ʼaki te ʼu puleʼaga, pea ʼe ina takitaki anai nātou ʼaki te tokotoko ukamea.” (Fakahā 19:15a) Ko te “heletā loa pea mo māsila,” ʼe ina fakatātā ia te mālohi ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua kiā Sesu moʼo fakatotonu te fakaʼauha ʼo nātou fuli ʼaē ʼe mole fia lagolago ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. (Fakahā 1:16; 2:16) ʼE tatau ia te ʼu palalau fakatā ʼaia mo ʼaē neʼe fai e Isaia: “[Ko Sehova] neʼe ina fakaliliu toku gutu ke hagē ko he heletā māsila. Neʼe ina fufū au ʼi te malumalu ʼo tona nima. Pea ʼaki te temi, neʼe fakaliliu au ko he kauʼi nahau momole.” (Isaia 49:2) Ko Isaia neʼe ina fakatātā ia Sesu, neʼe ina kalagaʼi ia te ʼu fakamāu ʼa te ʼAtua pea mo ina fakahoko, ohagē ko hana fakaʼaogaʼi ia he kauʼi nahau.

15. ʼI te temi ʼaia, ko ai ʼaē kua ʼosi fakahā pea mo fakamāuʼi, pea koteā te meʼa ʼaē kā kamata?

15 ʼI te temi ʼaia, ʼe kua ʼosi fakahoko e Sesu ia te ʼu meʼa ʼaenī neʼe palalau kiai ia Paulo: “Pea ʼe hā anai ia ia ʼaē ʼe fakafeagai ki te lao, ia ia ʼaē kā fakaʼauha anai e te ʼAliki ko Sesu ʼaki te laumālie ʼo tona gutu pea mo ina faka pulinoa ʼaki te fakahā ʼo tana ʼi henī.” ʼIo, ko te ʼi henī ʼa Sesu (ʼi te faka Keleka, ko te parousia) neʼe fakahā talu mai te taʼu 1914, ʼaē neʼe fakahā ai pea mo fakamāuʼi ai ia te tagata ʼaē ʼe fakafeagai ki te lao, ʼaē ʼe fakatātā e te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate. ʼE fakaofoofo anai te hā ʼo te ʼi henī ʼa Sesu, mokā fakahoko anai te fakamāu ʼaia e te ʼu tala e hogofulu ʼo te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho, pea mo fakaʼauha ia te Keletiate pea mo te toe ʼo Papiloni Lahi. (2 Tesalonika 2:1-3, 8) ʼE ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te mamahi lahi! ʼOsi ʼaia, pea ʼe haga anai ia Sesu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe kei toe ʼo te kautahi ʼa Satana, ʼo mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui ʼi te lea faka polofetā: “ ʼE tonu ke ina tāʼi te kele ʼaki te tokotoko ʼo tona gutu; pea ʼaki te laumālie ʼo tona ʼu laugutu ʼe ina matehi anai te agakovi.”—Isaia 11:4.

16. ʼE fakamatala feafeaʼi ʼi te Pesalemo pea mo Selemia ia te tuʼulaga ʼo te Hau pea mo Tagata Tau ʼaē neʼe fakanofo e Sehova?

16 Ko te Hau pea mo Tagata Tau ʼaē neʼe fakanofo e Sehova, ʼe ina vaheʼi kehe anai ia nātou ʼaē ʼe tonu anai ke māʼuʼuli pea mo nātou ʼaē ʼe tonu ke mamate. ʼI tana ʼu palalau faka polofetā ʼo ʼuhiga mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua, neʼe ʼui maʼa Sehova: “ ʼE ke laliki anai nātou [te kau takitaki ʼo te kele] ʼaki te tokotoko ukamea, ʼe ke laliki anai ke natou lailai ohagē ko he ʼipu maka.” Pea neʼe ʼui fēnei e Selemia ki te kau takitaki faka puleʼaga ʼaia ʼaē ʼe aga fakahehema, pea mo tanatou ʼu hahaʼi faifekau: “Kotou kekē, kau tauhi ovi, pea mo kotou kalaga! Pea mo kotou fetekaʼi ia koutou ʼi lalo, kau hahaʼi lalahi ʼo te faga ovi, heʼe kua hoko tokotou ʼu ʼaho ʼo ʼuhiga mo tokotou matehi pea mo takotou māvetevete ʼio, ʼe kotou tō anai, pea ʼe tonu ke kotou tō ohagē ko he ʼipu ʼe leleiʼia!” Kae Logopē lā te leleiʼia ʼa te kau takitaki ʼaia e te mālama agakovi ʼaenī, ʼe laliki tuʼa tahi anai ia nātou ʼaki te tokotoko ukamea ʼo te Hau, ohagē ko he laliki ʼo he ʼipu matalelei. ʼE hagē anai ko te ʼu palalau fakakikite ʼaē neʼe fai e Tavite ʼo ʼuhiga mo te ʼAliki Sesu: “Ko te tokotoko ʼo tou mālohi, ʼe fekauʼi anai e Sehova mai Sione, ʼo ʼui māʼana: ‘ ʼAlu ʼo pule ʼi te lotolotoiga ʼo tou ʼu fili.’ ʼE mahino ia, ko Sehova totonu ʼi tou toʼomataʼu, ʼe ina laliki anai he ʼu hau ʼi te ʼaho ʼo tona hauhau. ʼE ina fakahoko anai te fakamāu ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga; ʼe ina faka tapuke anai te ʼu sino mate.”—Pesalemo 2:9, 12; 83:17, 18; 110:1, 2, 5, 6; Selemia 25:34.

17. (a) ʼE fakamatalatala feafeaʼi e Soane ia te ʼu gāue ʼaē kā fakahoko anai e te Hau pea mo Tagata Tau? (b) Kotou fakamatala te tahi ʼu lea faka polofetā ʼe fakahā ai ʼe hoko anai he maumau lahi ki te ʼu puleʼaga ʼi te ʼaho ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua.

17 Neʼe toe hā te Hau pea mo Tagata Tau ʼaia ʼi te tahi ʼaluʼaga: “ ʼE ina toe molomoloki foki mo te tatauʼaga vite ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua te Māfimāfi.” (Fakahā 19:15b) ʼI te meʼa ʼaē neʼe hā ki muʼa atu, neʼe kua ʼosi sio ia Soane ki te molomoloki ʼo te “tatauʼaga vite ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua.” (Fakahā 14:18-20) ʼE toe fakamatalatala foki e Isaia te meʼa tatauʼaga vite ʼaia ʼo te fakaʼauha, pea ko te tahi ʼu polofetā ʼe natou fakamatalatala te ʼu maumau lahi ʼaē kā hoko anai ki te ʼu puleʼaga ʼi te ʼaho ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua.—Isaia 24:1-6; 63:1-4; Selemia 25:30-33; Taniela 2:44; Sofonia 3:8; Sakalia 14:3, 12, 13; Fakahā 6:15-17.

18. Koteā ʼaē ʼe fakahā e te polofetā ko Soele ʼo ʼuhiga mo te fakamāu ʼaē kā fai e Sehova ki te ʼu puleʼaga fuli?

18 ʼE talanoa ia te polofetā ko Soele ki te tatauʼaga vite moʼo fakatātā ia te haʼu ʼa Sehova moʼo “fakamāuʼi ia te ʼu puleʼaga fuli ʼaē ʼi te ʼu tafaʼaki.” Pea ʼe lagi ko Sesu, tana lagolago ʼi te fai fakamāu, pea mo tana ʼu kautau ʼaē ʼi te lagi, ʼaē neʼe fakatotonu age ki ai e Sehova: “Kotou ʼai te hele piko, heʼe kua momoho te taʼukai. Kotou ʼomai, kotou hihifo mai, heʼe kua fonu te tatauʼaga vite. Kua pito ʼo pā ki tuʼa te ʼu tane vino; heʼe kua mahu tanatou agakovi. Ko te tokolahi, ko te tokolahi, ʼe natou nonofo ʼi te malaʼe mālalo ʼo te tonu, heʼe kua ovi mai te ʼaho ʼo Sehova ʼi te malaʼe mālalo ʼo te tonu. ʼE fakapōʼuli anai te laʼā pea mo te māhina, pea ʼe mole toe gigila anai te ʼu fetuʼu. Pea ʼe gugulu anai ia Sehova mai Sione, pea ʼe logo anai tona leʼo mai Selusalemi. Pea ʼe mahino papau ia, ʼe galulu anai ia te lagi pea mo te kele; kae ʼe liliu anai ia Sehova ko he holaʼaga ki tana hahaʼi, pea ko he tule mālohi ki te ʼu foha ʼo Iselaele. Pea ʼe tonu anai ke kotou ʼiloʼi ko au ia Sehova, tokotou ʼAtua.”—Soele 3:12-17.

19. (a) ʼE tali feafeaʼi anai ki te fehuʼi ʼaē neʼe lagaʼi iā 1 Petelo 4:17? (b) Koteā te higoa ʼaē ʼe tohi ʼi te kofu tuʼa ʼo Sesu, pea he koʼē ʼe tāu mo feʼauga ia te higoa ʼaia?

19 ʼIo, ʼe ko he ʼaho fakaʼauha anai ʼo te ʼu puleʼaga pea mo te hahaʼi talagataʼa, kae ʼe ko he ʼaho haofaki anai ʼo nātou fuli ʼaē neʼe natou kumi tonatou holaʼaga kiā Sehova pea mo tana Hau pea mo Tagata Tau! (2 Tesalonika 1:6-9) ʼE fakaʼosi anai ia te fakamāu ʼaē neʼe kamata ʼi te ʼapi ʼo te ʼAtua ʼi te taʼu 1918, ʼo tou maʼu ai te tali ki te fehuʼi ʼaē iā 1 Petelo 4:17: “Koteā anai te fakaʼosi ʼo nātou ʼaē ʼe mole fakalogo ki te logo lelei ʼa te ʼAtua?” Ko te tagata toʼa ʼaē kā mālo, ʼe kua ʼosi anai tana molomoloki ia te tatauʼaga vite, ʼo ina fakamoʼoni ʼaki ai ʼe ko ia te Tagata Lahi ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Soane: “Pea ʼi tona kofu tuʼa, ʼio ʼi tona kauaga, neʼe tohi ai te higoa, ko te Hau ʼo te ʼu hau pea ko te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki.” (Fakahā 19:16) Neʼe ina fakamoʼoni, ʼe mālohi age ia ʼi te kau takitaki fuli ʼo te kele, ʼi te ʼu hau fuli, peʼe ko te ʼu ʼaliki fuli. ʼE lahi ʼaupitō tona ʼalikisia pea mo tona kolōlia. Neʼe lele ʼi tana hōsi “ ʼuhi ko te moʼoni, mo te agavaivai pea mo te faitotonu” pea kua mālo ʼo talu ai! (Pesalemo 45:4) ʼI tona kofu ʼaē neʼe ʼafuhi kiai te toto, ʼe tohi ai te higoa ʼaē neʼe foaki age e te Tuʼi ʼAliki ko Sehova, ʼaē neʼe ina fakanofo moʼo fakahoko ia te lagavaka ʼo ʼuhiga mo tona huafa!

Te Kātoaga Lahi ʼo Te ʼAtua

20. ʼE fakamatalatala feafeaʼi e Soane ia “te kātoaga lahi ʼa te ʼAtua,” pea ʼe tatau mo te lea faka polofetā fea?

20 ʼI te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Esekiele, ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo te hahaʼi tokolahi ʼa Koke, ʼe fakaafe te ʼu manulele pea mo te ʼu manu fekai ki te kātoaga! ʼE natou fakamaʼa te fenua ʼo natou kai te ʼu sino mate ʼo te ʼu fili ʼo Sehova. (Esekiele 39:11, 17-20) ʼE tatau ia te ʼu palalau ʼaenī ʼa Soane pea mo te lea faka polofetā ʼāfea ʼaia: “Neʼe au toe sio foki ki te ʼāselo ʼe tuʼu ʼi te laʼā, pea neʼe kalaga leʼolahi ʼo ʼui māʼana ki te ʼu manulele fuli ʼaē ʼe lele ʼi te lotomālie ʼo te lagi: ‘Kotou ʼomai ki henī, kotou fakatahitahi ki te kātoaga lahi ʼa te ʼAtua, ke kotou kai te kakano ʼo te ʼu hau, mo te kakano ʼo te ʼu pule sōlia, mo te kakano ʼo te hahaʼi mālolohi, mo te kakano ʼo te ʼu hōsi, mo te kakano ʼo nātou ʼaē ʼe heheka ʼi ai, pea mo te kakano ʼo te hahaʼi fuli pē, te hahaʼi ʼāteaina pea mo te hahaʼi pōpula, ia nātou liliki pea mo nātou lalahi.’ ”—Fakahā 19:17, 18.

21. Koteā ʼaē ʼe fakatātā (a) e te ʼāselo ʼaē “ ʼe tuʼu ʼi te laʼā”? (b) e te leta ʼo te kau mate ʼi te fuga ʼo te kele? (c) e te ʼu sino mate ʼaē ʼe liʼaki fēia ʼi te kele? (d) e te kupusiga palalau ʼaē ko “te kātoaga lahi ʼa te ʼAtua”?

21 Ko te ʼāselo “ ʼe tuʼu ʼi te laʼā,” ko he tuʼulaga lelei ʼaia ke tokagaʼi e te ʼu manulele. ʼE ina fakaafe ia nātou ke natou teuteu ke natou kai te kakano ʼo nātou ʼaē kā fakaʼauha e te Hau pea mo Tagata Tau pea mo tana ʼu kautau ʼaē ʼi te lagi. ʼE ʼui ko te kau mate ʼe leta anai ʼi te fuga kele, ko tona faka ʼuhiga ʼe natou mamate anai ʼi te lainoa. Ohagē ko Sesapele ʼo te temi muʼa, ʼe mole fai anai honatou ʼavaifo fakaʼaliʼaliki. (2 Hau 9:36, 37) ʼE lahi anai ia te fakaʼauha, heʼe kaugamālie te ʼu sino mate ʼaē ʼe liʼaki fēia: te ʼu hau, te ʼu pule sōlia, te ʼu tagata mālolohi, te hahaʼi ʼāteaina, pea mo te hahaʼi pōpula. ʼE mole he tahi iā nātou ʼe hao anai. ʼE pulihi anai te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe pipiki ki te mālamanei ʼaē neʼe fakafeagai kiā Sehova. Kua pulihi anai ia te tai tokakovi, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te hahaʼi ʼaē ʼe mole felōgoi. (Fakahā 21:1) Ko “te kātoaga lahi [ʼaia] ʼa te ʼAtua,” heʼe ko Sehova ʼaē ʼe ina fakaafe ia te ʼu manulele ki te taumafa ʼaia.

22. ʼE fakanounou feafeaʼi mai e Soane te hoko ʼo te tau fakaʼosi?

22 ʼE fakamatala fakanounou e Soane te hoko ʼo te tau fakaʼosi: “Pea neʼe au sio ki te manu fekai mo te ʼu hau ʼo te kele pea mo tanatou ʼu kautau, kua natou fakatahi moʼo tauʼi ia ia ʼaē ʼe heka ʼi te hōsi pea mo tana kautau. Pea neʼe puke te manu fekai, ʼo fēia mo te polofetā loi ʼaē neʼe ina fakahoko ʼi ʼona muʼa ia te ʼu fakaʼiloga ʼaē neʼe ina fakahēʼi ʼaki ia nātou ʼaē neʼe natou tali te fakaʼiloga ʼo te manu fekai pea mo nātou ʼaē ʼe ʼatolasio ki tona pāki. Neʼe lī maʼuli ia nāua ki te ʼano ʼo te afi ʼaē ʼe kakaha ʼaki te sulifa. Kae ko nātou ʼaē neʼe toe, neʼe matehi ʼaki te heletā loa ʼa ia ʼaē ʼe heka ʼi te hōsi, te heletā ʼaē neʼe haʼu mai tona gutu. Pea neʼe mākokona fuli te ʼu manulele ʼaki tonatou ʼu kakano.”—Fakahā 19:19-21.

23. (a) Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe fai “te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua Māfimāfi” ʼi “Halamaketone”? (b) Ko te fakatokaga fea ʼaē neʼe mole tokagaʼi e “te ʼu hau ʼo te kele,” pea koteā tona ikuʼaga kiā nātou?

23 ʼI te ʼosi huaʼi ʼo te ono ʼipu ʼo te hauhau ʼo Sehova, neʼe ʼui e Soane ko “te ʼu hau ʼo te kele kātoa” neʼe fakatahiʼi e te ʼu palalau fakatemonio ʼuhi ko “te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua Māfimāfi.” ʼE hoko te tau ʼaia ʼi Halamaketone, ʼe mole ko he kolo, kae ʼe ko te ʼaluʼaga faka mālamanei ʼaē kā iku ki te fakahoko ʼo te fakamāu ʼa Sehova. (Fakahā 16:12, 14, 16, Segond) Pea neʼe sio ia Soane ki te ʼu kautau, ko “te ʼu hau [fuli] ʼo te kele pea mo tanatou ʼu kautau,” ʼe natou fakatahitahi moʼo fakafeagai ki te ʼAtua. Neʼe mole natou fia fakalogo ki te Hau ʼaē neʼe fakanofo e Sehova. Neʼe ina fakatokagaʼi fakalelei age kiā nātou ʼi tana logo ʼaenī: “Kotou ʼuma ki te ʼAlo, ke ʼaua naʼa ʼita ia [Sehova] pea ke ʼaua naʼa kotou mamate ʼo mamaʼo mai te ʼala.” ʼE tonu anai ke natou mamate, he neʼe mole natou fakalogo ki te pule fakahau ʼa Kilisito.—Pesalemo 2:12.

24. (a) Koteā te fakamāu ʼaē ʼe fai ki te manu fekai pea mo te polofetā loi, pea koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē “ ʼe kei nā māʼuʼuli”? (b) He koʼē ko “te ʼano ʼo te afi” ʼe ko he meʼa fakatātā pē ia?

24 Ko te manu fekai ʼaē ʼe hake ake mai te tai, ʼaē ko ʼona ʼulu e fitu pea mo ʼona tala e hogofulu, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te kautahi faka politike ʼa Satana, ʼe pulinoa anai, ʼo fakatahi ki ai mo te polofetā loi, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te fitu mālohi faka mālamanei. (Fakahā 13:1, 11-13; 16:13) ʼI tanā kei ‘māʼuʼuli,’ ko tona faka ʼuhiga ʼi tanā kei gāue ʼo fakafeagai fakatahi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te kele, ʼe lī ia nāua ki “te ʼano ʼo te afi.” ʼE moʼoni koa te ʼano ʼo te afi ʼaia? Kailoa, ohagē pē ko te manu fekai pea mo te polofetā loi, ʼe ko he ʼu meʼa fakatātā pē ia. Ko te ʼano ʼaia ʼo te afi ʼe ko he fakatātā ʼo te fakaʼauha kātoa, ʼo talu ai, pea ʼe ko he potu ʼe mole kita toe liliu mai ai. Ki muli age, ʼi te potu ʼaia, ʼe lī anai kiai te mate pea mo te Hatesi, ʼo fēia aipē mo te Tēvolo. (Fakahā 20:10, 14) ʼE mahino ia, ʼe mole ko he ʼifeli ʼe fakamamahiʼi ai ʼo heʼegata te kau agakovi, heʼe mole leleiʼia e Sehova ke ʼi ai he potu fēia.—Selemia 19:5; 32:35; 1 Soane 4:8, 16.

25. (a) Ko ai iā nātou ʼaē kā “matehi ʼaki te heletā loa ʼa ia ʼaē ʼe heka ʼi te hōsi”? (b) ʼE fakatuʼuake anai koa ia nātou ʼaē ‘neʼe matematehi’?

25 Ko nātou fuli ʼaē ʼe mole kau fakahagatonu ki he puleʼaga, kae neʼe natou lagolago ki te mālama fakahehema ʼaenī, ‘ ʼe matehi mo nātou ʼaki te heletā loa ʼa ia ʼaē ʼe heka ʼi te hōsi.’ ʼE fakatūʼā anai ia nātou e Sesu ki te mate. ʼE mole ʼui ʼe lī anai nātou ki te ʼano ʼo te afi, ko tona faka ʼuhiga koa ʼe natou kau anai ki te fakatuʼuake? ʼE mole ʼi ai he vaega ʼe ʼui ai ko nātou ʼaē kā fakaʼauha anai e te Tuʼi Fakamāu ʼa Sehova ʼi te ʼaho ʼaia, ʼe fakatuʼuake anai. Ohagē pē ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu, ko nātou fuli ʼaē ʼe mole ko he ʼu “ovi” ʼe natou ʼolo “ki te afi heʼegata ʼaē neʼe teuteuʼi ki te Tēvolo pea mo tana kau ʼāselo,” ʼaē ko “te pulinoa heʼegata.” (Mateo 25:33, 41, 46) ʼE iku fēia “te ʼaho ʼo te fakamāu pea mo te fakaʼauha ʼo te hahaʼi aga heʼe lotu.”—2 Petelo 3:7; Naume 1:2, 7-9; Malakia 4:1.

26. Kotou fakamatalatala fakanounou ia te ikuʼaga ʼo Halamaketone.

26 ʼE hoko fēia anai te molehi ʼo te kautahi fakakelekele ʼa Satana. Kua pulihi ia “te lagi ʼāfea” ʼaē ʼe ina fakatātā te ʼu puleʼaga faka politike. Kua fakaʼauha kātoa “te kele,” te tuʼu ʼaē neʼe laga e Satana ʼi te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō. Kua pulihi mo “te tai,” ʼaē ʼe ina fakatātā ia te hahaʼi agakovi fuli ʼaē neʼe fakafeagai kiā Sehova. (Fakahā 21:1; 2 Petelo 3:10) Koteā te tautea ʼaē ʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ʼo ʼuhiga mo Satana totonu? ʼE fakahā mai anai e Soane kiā tātou.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae