Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 1/4 p. 16-21
  • “Koutou Fakavikiviki Kia Sah!”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Koutou Fakavikiviki Kia Sah!”
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Koʼeni Te Hau Mesianike!
  • ʼE Hoko Feafeaʼi “Te Fakaʼosi”?
  • He Temi Moʼo Fakavikiviki Kia Sah
  • Kotou Fakavikiviki Kiā Sah ʼUhi Ko Tana ʼu Fakamāu!
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Koutou Fakavikiviki Ki Te Hau ʼo Te Heʼegata!
    Te Tule Leʼo—1996
  • Ko Te Hāofaki ʼi Te Fakahā ʼo Sesu Kilisito
    Te Tule Leʼo—1993
  • Koteā Koa Ia Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua?
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
Te Tule Leʼo—1996
w96 1/4 p. 16-21

“Koutou Fakavikiviki Kia Sah!”

“Ko meʼa fuli ʼaē ʼe mānava​—ke nātou fakavikiviki kia Sah.”​—Pesalemo 150⁠:⁠6.

1, 2. (a) Neʼe lahi feafeaʼi te tuputupu ʼo te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni ʼi te ʼuluaki sēkulō? (b) Koteā te ʼu fakatokaga ʼaē neʼe foaki e te kau ʼapositolo? (c) Neʼe tuputupu feafeaʼi te ʼapositasia?

NEʼE fakatuʼutuʼu e Sesu tana kau tisipulo ko he kokelekasio faka Kilisitiano, ʼaē neʼe tuputupu ʼi te ʼuluaki sēkulō. Logope te lahi ʼa te fakafeagai faka lotu, ‘neʼe faka mafola te logo lelei ʼi te ʼu meʼa katoa ʼaē neʼe fakatupu ʼi te lalo lagi.’ (Kolose 1:​23) Kae, ʼi te hili ʼo te mate ʼo te kau ʼapositolo ʼa Sesu Kilisito, ʼaki he aga fakakākā neʼe fakatupu e Satana ia te ʼapositasia.

2 Neʼe foaki e te kau ʼapositolo te ʼu fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Ohage la, neʼe ʼui fēnei e Paulo ki te kau tagata ʼāfea ʼaē neʼe ʼōmai mai Efesi: “Koutou tokakaga kia koutou totonu pea mo te faga ōvi fuli, ʼaia kua fakanofo koutou e te laumālie maʼoniʼoni ia nātou ko he kau tagata taupau, moʼo fafaga ʼo te kokelekasio ʼa te ʼAtua, ʼaē neʼe ina totogi ʼaki te taʼataʼa ʼo tona ʼAlo totonu. Heʼe ʼau ʼiloʼi mokā ʼau ʼosi ʼalu, ʼe fehūfi mai anai kia koutou te ʼu lupo pule fakamālohi ʼe mole nātou gaohi fakaleleiʼi anai te faga ōvi, pea ʼi te lotolotoiga ʼo koutou ʼe mafuta ake anai te ʼu tagata ʼo nātou palalau ki te ʼu meʼa ʼe pikopiko koteʼuhi ke nātou toho te kau tisipulo ke mulimuli ia nātou.” (Gāue 20:28-​30; vakaʼi foki mo 2 Petelo 2:​1-3; 1 Soane 2:​18, 19.) Koia, ʼi te fā sēkulō, neʼe kamata fakatahi pea mo lagolago te Lotu Faka Kilisitiano ʼaposita ki te Puleʼaga Loma. Ko te ʼu sēkulō ki muli age, ko te Puleʼaga Loma Taputapu, ʼaē neʼe gāue tahi mo te tuʼi tapu ʼo Loma, neʼe liliu ʼo pule ki te hahaʼi tokolahi ʼo te malamanei. ʼAki te temi, ko te lotu Polotesita neʼe fakafeagai ki te pule agakovi ʼo te ’Ēkelesia Katolika, kae neʼe mole ina toe fakatuʼu te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni.

3. (a) Ko te temi fea pea neʼe faka mafola feafeaʼi te logo lelei ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu? (b) ʼO mulimuli ki te Tohi-Tapu, koteā te meʼa ʼaē neʼe nātou ʼamanaki kiai neʼe hoko ʼi te taʼu 1914?

3 Kae, ʼi te fakaōvi mai ʼo te fakaʼosi ʼo te 19 sēkulō, ko te kūtuga fakamalotoloto ʼo te kau ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe kei nātou maʼumaʼua ʼi te fai faka mafola pea mo te folahi ki ‘te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu ʼi te lalo lagi ia te ʼamanaki ʼo te logo lelei.’ ʼO fakatafito ki tanatou ako te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu, ko te kūtuga ʼaia neʼe nātou fakatokagaʼi talu mai ia taʼu e 30 tupu ki muʼa atu, ia te taʼu 1914 ohage ko te fakaʼiloga ʼo te fakaʼosi ʼo “te ʼu temi ʼaē kua fakakatofa ki te ʼu puleʼaga,” ko te loaloaga ʼo te ʼu temi ʼaia ko “temi e fitu,” peʼe ko taʼu e 2 520, neʼe kamata ʼaki te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (Luka 21⁠:24; Taniela 4:​16) Ohage ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou ʼamanaki kiai, neʼe liliu te taʼu 1914 ko he fetogi lahi ʼaupito ʼi te ʼu meʼa ʼa te tagata ʼi te kele. Neʼe hoko te ʼu meʼa lalahi ʼi te lagi. Neʼe ko te temi ʼaia ʼaē neʼe fakanofo ai e te Hau ʼo te heʼegata ia Ia ʼaē ʼe kaugā Hau mo ia, ia Sesu Kilisito, ki te hekaʼaga faka hau ʼi selo, ʼo ina teuteuʼi te pulihi ʼo te agakovi fuli ʼi te kele katoa pea mo toe fakatuʼu te Palatiso.​—Pesalemo 2:​6, 8, 9; 110:​1, 2, 5.

Koʼeni Te Hau Mesianike!

4. Neʼe feafeaʼi te fakahoko e Sesu te ʼuhiga ʼo tona higoa ʼaē ko Mikaele?

4 ʼI te taʼu 1914 ko te Hau Mesianike ʼaia, ia Sesu, neʼe ina kamata fakahoko tana gāue. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe toe fakahigoa ia ia ko Mikaele, ko tona faka ʼuhiga “Ko ai ʼaē ʼe hage ko te ʼAtua?,” heʼe kua ina fakatuʼutuʼu ke ina faka lākatonuʼi te pule faʼitaliha ʼa Sehova. Ohage ko tana ʼui ia Fakahā 12⁠:​7-12, neʼe fakamatala e te ʼapositolo ko Soane te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe sio kiai, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe hoko te tau ʼi te lagi: ko Mikaele mo tana kau ʼaselo neʼe nātou tauʼi te talakone, pea neʼe tau te talakone mo tana kau ʼaselo. Ka neʼe mole mālo ia, pea neʼe mole kei ʼi ai he nofoʼaga kia nātou ʼi te lagi. Koia, neʼe lī ifo ki lalo ia te talakone lahi, te gata olisinale, ia ia ʼaē ʼe ʼui ko te Tevolo mo Satana, ia ia ʼaē ʼe ina fakahēʼi te kele katoa; neʼe lī ifo ki te kele, pea mo tana kau ʼaselo neʼe lī fakatahi ifo mo ia ki lalo.” ʼE mahino ia, neʼe ko he kapu lahi ʼaē neʼe hoko!

5, 6. (a) ʼI te hili ʼo te taʼu 1914, koteā te kalaga fakaofoofo neʼe fai mai te lagi? (b) E feafeaʼi te ʼalutahi ʼo Mateo 24:​3-​13 pea mo te faʼahi ʼaia?

5 Pea, neʼe kalaga mālohi te leʼo mai te lagi, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼI te temi nei kua hoko mai te fakamaʼuli pea mo te mālohi pea mo te puleʼaga ʼo totatou ʼAtua pea mo te pule ʼo tana Kilisito, he kua lī ifo ki lalo ia ia ʼaē ʼe ina tukugakoviʼi totatou ʼu tēhina, ia ia ʼaē ʼe ina tukugakoviʼi ia nātou ʼi te ʼaho mo te po ia muʼa ʼo totatou ʼAtua! Pea [ko te kau Kilisitiano agatonu] neʼe nātou mālo ia ia ʼuhi ko te taʼataʼa ʼo te Akeno [ia Kilisito Sesu] pea ʼuhi ko te folafola ʼa tanatou fai fagonogono, pea neʼe mole nātou ʼoʼofa ki tonatou ʼu nefesi māʼiape la mo tanatou felāveʼi mo te mate.” ʼE faka ʼuhiga te faʼahi ʼaia ko te faka ʼāteaina ʼo nātou ʼaē ʼe nātou taupau tanatou agatonu, ʼaē neʼe nātou tui ki te sakilifisio faitotogi maʼuhiga ʼa Sesu.​—Tāʼaga Lea 10:2; 2 Petelo 2:⁠9.

6 Neʼe tala fēnei e te leʼo lahi mai te lagi: “Koia ke koutou fiafia, selo, pea mo koutou ʼe nonofo ai! Malaʼia ki te kele pea mo te tai, he kua hifo atu te Tevolo kia koutou, mo tona ʼita lahi, he kua ina ʼiloʼi kua nounou tona temi.” Koia, ko te “malaʼia” ʼaē neʼe fakakikite ki te kele nei neʼe hoko ʼaki te ʼu tau faka malamanei, te ʼu hoge, te ʼu mahaki, te ʼu mafuike, pea mo te manukinukiʼi ʼo te lao, ʼaē kua lahi ʼaupito ʼi te kele ʼi te sēkulō ʼaenī. Ohage ko tana ʼui ia Mateo 24:​3-​13, neʼe fakakikite e Sesu ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe kau anai ki ‘te fakaʼiloga ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa.’ Ohage ko tona ʼui e te lea faka polofeta, talu mai te taʼu 1914 kua hoko ki te hahaʼi ʼo te kele te malaʼia neʼe mole heʼeki hoko feiā ʼi muʼa atu ʼi te hisitolia katoa ʼo te tagata.

7. He koʼe ʼe mole fakatuatuai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te gāue fai faka mafola?

7 ʼI te temi ʼaenī ʼo te malaʼia fakasatana, ʼe feala koa ke maʼu e te malamanei he ʼamanaki ki te temi ka haʼu? Ei, koteʼuhi ʼe ʼui fēnei ia Mateo 12⁠:21 ʼo ʼuhiga mo Sesu: “ ʼIo, ʼe falala anai te ʼatu puleʼaga ki tona huafa”! Ko te ʼu ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaē ʼe hoko ki te ʼatu ʼu puleʼaga ʼe nātou fakahā ‘te fakaʼiloga ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī’ kae ʼe ina toe fakahā foki mo te ‘fakaʼiloga ʼo te ʼi henī ʼa Sesu’ ʼi tona ʼuhiga Hau ʼi selo ʼo te Puleʼaga faka Mesianike. ʼO ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼaia, ʼe toe ʼui fēnei e Sesu ki muli age: “Ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele katoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga katoa; pea hoki hoko mai ai leva te fakaʼosi.” (Mateo 24⁠:14) Ia ʼaho nei, ko ai te hahaʼi tokotahi ʼi te kele ʼe nātou faka mafola te ʼamanaki lahi ʼo te pule ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua? Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova! ʼI tanatou mahino ki te kua nounou ʼo te temi, ʼe nātou kalagaʼi ia muʼa ʼo te hahaʼi pea ʼi te ʼu ʼapi ko te Puleʼaga ʼo te faitotonu pea mo te tokalelei ʼa te ʼAtua ʼe kua ʼamanaki ke ina fetogi te ʼu meʼa ʼo te kele. ʼE koutou kau koa ʼi te minisitelio ʼaia? ʼE mole feala ke koutou maʼu he pilivilesio ʼe lahi age ʼi te pilivilesio ʼaia!​—2 Timoteo 4:​2, 5.

ʼE Hoko Feafeaʼi “Te Fakaʼosi”?

8, 9. (a) Neʼe kamata feafeaʼi te fakamāu “ki te fale ʼo te ʼAtua”? (b) Neʼe feafeaʼi te maumauʼi e te Keletiate te Folafola ʼa te ʼAtua?

8 Kua hū te malamanei ki he temi faifakamāu. ʼE fakahā mai kia tatou ia 1 Petelo 4⁠:17 neʼe kamata te fakamāu ʼaia “ki te fale ʼo te ʼAtua”​—ko te fakamāu ʼo te ʼu kautahi ʼaē ʼe nātou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano, ʼaē neʼe ʼiloga talu mai te kamata ʼo “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼaki te tāmateʼi ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼUluaki Tau Faka Malamanei lolotoga te ʼu taʼu 1914 ki te 1918. Neʼe koteā te meʼa neʼe hoko ki te Keletiate ʼi te fakamāu ʼaia? ʼE tou fakatokagaʼi ko te ʼu ʼēkelesia ʼe nātou lagolago ki te ʼu tau talu mai te taʼu 1914. ʼE mole ʼuli koa la te kau takitaki lotu ʼaki “te ʼu fakaʼiloga ʼo te toto ʼo te ʼu nefesi ʼo te kau māsisiva ʼaē neʼe mole hanatou ʼu hala” ʼaē neʼe nātou uga ke nātou ʼolo ki te tau?​—Selemia 2:​34.

9 ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui ia Mateo 26:52, neʼe tala fēnei e Sesu: “Ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou toʼo te heletā ʼe nātou mamate anai ʼi te heletā.” Neʼe moʼoni te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu tau ʼo te sēkulō ʼaenī! Ko te kau takitaki lotu neʼe nātou uga te kau tamaliki tagata ke nātou tāmateʼi ʼihi kau tamaliki tagata, māʼia mo nātou ʼaē ʼe kau ki tanatou lotu​—ʼe matehi e te kau Katolika te tahi kau Katolika, pea ʼe matehi e te kau Polotesita te tahi kau Polotesita. Neʼe lahi age te hikihiki ʼo te fenua ʼi te hikihiki ʼo te ʼAtua pea mo Kilisito. ʼE mole heʼeki faʼa fualoa, ʼi ʼihi ʼu fenua ʼo Afelika, neʼe fakamuʼamuʼa te maʼuhiga ʼo te lanu ʼo te hahaʼi, kae tuku ki muli te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu. ʼI Rwanda, ʼaē tokolahi te hahaʼi ʼe nātou Katolika, ko te lagi vaelua ʼo te toko miliona hahaʼi neʼe tāmateʼi ʼi te tau ʼaē neʼe hoko ʼuhi ko te fakakeheʼi ʼo te lanu ʼo te hahaʼi. Neʼe tala fēnei e te tuʼi tapu ʼi te nusipepa Vatikano LʼOsservatore Romano: “ ʼE ko he toe fai fakapō ia ʼaē neʼe hoko, meʼa fakaʼofaʼofa foki heʼe māʼiape la mo te kau Katolika, neʼe nātou kau ki te fakatupu ʼo te faʼahi ʼaia.”​—Vakaʼi ia Isaia 59:​2, 3; Mikea 4:​3, 5.

10. Koteā te fakamāu ʼaē ka fakahoko anai e Sehova ki te lotu hala?

10 ʼE sioʼi feafeaʼi koa e te Hau ʼo te heʼegata te ʼu lotu ʼaē ʼe nātou fakaloto mālohi te hahaʼi ke nātou fetāmateʼiʼaki peʼe nātou nonofo noa kae lolotoga matehi e tanatou kau ōvi ʼihi ʼu hahaʼi? ʼO ʼuhiga mo Papiloni Lahi, te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala, ʼe ʼui fēnei mai kia tatou ia Fakahā 18⁠:​21, 24: “Neʼe lagaʼi e te ʼaselo mālohi te foʼi maka ʼe hage ko he foʼi maka momosi fulumeto lahi, pea neʼe ina lī ki te tai, ʼo ʼui maʼana: ‘ ʼE feiā anai te lī tuʼa tahi ʼo Papiloni te kolo lahi, pea ʼe mole toe maʼu anai ia ia ʼi he ʼaho. ʼIo, ʼi ō ia neʼe maʼu ai te toto ʼo te kau polofeta pea mo te kau maʼoniʼoni pea mo nātou fuli ʼaē neʼe tāmateʼi ʼi te kele.’ ”

11. Koteā te ʼu meʼa fakalialia kua hoko ʼi te Keletiate?

11 ʼI te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu, ko te ʼu meʼa fakalialia neʼe hoko ʼi te Keletiate. (Vakaʼi ia Selemia 5:​30, 31; 23:14.) ʼE hoko tāfito te ʼu meʼa ʼaia ʼuhi ko te fakagafua ʼa te kau takitaki lotu te ʼu aga fuli, ko tanatou ʼu faga ōvi kua lahi tanatou fai te ʼu aga heʼeʼaoga. ʼI Amelika, ʼaē ʼe lau ko he fenua lotu, ʼe lagi ko te vaelua ʼo te ʼu ʼohoana fuli ʼe fakaʼosi ʼaki he mavete. Ko te faitama ʼa te tamaliki fafine pea mo te fakatahi ʼa te tagata mo te tagata peʼe ko te fafine mo te fafine, kua lahi tona fai e te hahaʼi ʼi te lotu. Ko te kau patele ʼe lahi tanatou fakaʼalikiʼi te ʼu tamaliki. Neʼe ʼui fēnei ko te falā ʼaē ʼe tonu ke foaki e te ’Ēkelesia Katolika ʼo Amelika moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa ʼaia, ʼe feala ke fakaaʼu ki te 100 miliale lolotoga ia taʼu e hogofulu. Neʼe mole tokagaʼi e te Keletiate te fakatokaga ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼaē ʼe tou maʼu ia 1 Kolonito 6:​9, 10: “ ʼE ā! ʼE mole koutou ʼiloʼi koa la ko te kau heʼe agatonu ʼe mole nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua? ʼAua naʼa koutou tuku ke fakahēhēʼi koutou. ʼE mole he tagata fai folonikasio, he tagata tauhi tamapua, he tagata fai feʼauʼaki, he ʼu tagata ʼe taupau ke fai kia nātou he ʼu holi heʼeʼaoga, he ʼu tagata ʼe momoe mo he tahi ʼu tagata, he kau kaihaʼa, he hahaʼi mānumānu, he kau konahia, he kau leakovi, he ʼu hahaʼi ʼe nātou faʼao he ʼu meʼa ka mole ʼanatou, ʼe nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua.”

12. (a) Koteā anai te meʼa ʼaē ka fai e te Hau ʼo te heʼegata kia Papiloni Lahi? (b) ʼO mole hage ko te Keletiate, koteā anai te tupuʼaga ʼo te hivaʼi e te hahaʼi ʼa te ʼAtua ia te “Aleluia”?

12 ʼE mole kei tuai, pea ko te Hau ʼo te heʼegata, ia Sehova, ʼaki tona Tagata Pule Tau, ko Kilisito Sesu, ʼe ina tuku anai ke hoko te mamahi lahi. ʼUluaki, ko te Keletiate pea mo te ʼu magaʼi lotu ʼo Papiloni Lahi ʼe hoko anai kia nātou te fakamāu ʼa Sehova. (Fakahā 17:16, 17) Neʼe nātou fakahā ʼe mole tāu mo nātou te hāofaki ʼaē neʼe foaki e Sehova ʼaki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu. Neʼe nātou fehiʼa ki te huafa taputapu ʼo te ʼAtua. (Vakaʼi ia Esekiele 39:⁠7.) ʼE ko he manuki tanatou hivaʼi “Aleluia” ʼi tonatou ʼu fale lotu koloaʼia! ʼE nātou molehi te huafa maʼuhiga ʼo Sehova ʼi te Tohi-Tapu kae ʼe hage ʼe mole nātou ʼiloʼi ko te kupu “Aleluia” ʼe ko tona faka ʼuhiga ko te “Fakavikiviki kia Sah”​—ko “Sah” ko te huafa fakanounou ʼo te huafa ʼo “Sehova.” Koia la ʼaē, ʼe talanoa ia Fakahā 19:​1-6 ki te ʼu hiva “Aleluia” ʼaē kua ʼamanaki ke hivaʼi moʼo fakafiafia ki te fakahoko ʼo te fakamāu ʼa te ʼAtua kia Papiloni Lahi.

13, 14. (a) Ki muli age, koteā te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaē ka hoko? (b) Koteā te ikuʼaga fakafiafia ʼaē ka maʼu e te hahaʼi ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua?

13 Ki muli age, ʼe hoko leva te ‘haʼu’ ʼa Sesu moʼo fakahā pea mo fakahoko te fakamāu ki te ʼu puleʼaga pea mo te hahaʼi. Neʼe fakakikite e ia totonu: “Ka haʼu anai te Foha ʼo te tagata [ia Kilisito Sesu] ʼi tona kolōlia, pea mo te kau ʼaselo fuli mo ia, pea ʼe heka anai ki tona hekaʼaga faka hau [faifakamāu] faka kolōlia. Pea ʼi ʼona muʼa ʼe tānaki anai te ʼatu puleʼaga katoa [ʼo te kele], pea ʼe ina fevaevae kehe ʼaki anai te hahaʼi, ohage ko te vaheʼi e te tagata tauhi ōvi te ʼu ōvi mai te ʼu tao. Pea ʼe ina tuku anai te faga ōvi ki tona toʼomataʼu, kaʼe ko te faga tao ki tona toʼohema. Pea ʼe ʼui anai e te hau kia nātou ʼaē ka tutuʼu anai ʼi tona toʼomataʼu: ‘Koutou ʼōmai, ia koutou ʼaē neʼe tapuakina e taku Tāmai, ʼo maʼu te puleʼaga ʼaē neʼe teuteuʼi maʼa koutou talu mai te kamataʼaga ʼo te malamanei.’ ” (Mateo 25:31-​34) ʼE toe hoko atu fēnei ʼaki te vaega 46, ʼaē ʼe fakamatala ai ko te kalasi ʼo te kau tao “ ʼe nātou ʼolo ai anai ki te pulinoa heʼegata, kaʼe ko te kau agatonu, ki te maʼuli heʼegata.”

14 ʼE fakamatala e te tohi Fakahā ʼi te Tohi-Tapu peʼe feafeaʼi anai te tau ʼaē ka fakahoko ʼi Halamaketone e te “Hau ʼo te ʼu hau pea mo te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki,” totatou ʼAliki ʼaē ʼe ʼi Selo, ko Sesu Kilisito, ʼi tana fakaʼauha te ʼu koga faka politike pea mo fakakoloa ʼo te tuʼu ʼa Satana. Koia ʼe huaʼi anai e Kilisito “te hāūhāū ʼo te ʼAtua te Māfimāfi” ki te potu katoa fakakelekele ʼa Satana. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē “ ʼe mole te ʼu meʼa ʼāfea” ʼaia, ko te hahaʼi ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe nātou hū anai ki te mālama foʼou faka kolōlia ʼaē ʼe ‘holoholoʼi ai anai e te ʼAtua te ʼu loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata.’​—Fakahā 19:​11-​16; 21:​3-5.

He Temi Moʼo Fakavikiviki Kia Sah

15, 16. (a) He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou fakatokagaʼi te lea faka polofeta ʼa Sehova? (b) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakahā e te kau polofeta mo te kau ʼapositolo ʼe tonu ke tou fai ke tou hāo ai, pea koteā ʼaē ʼe feala ke faka ʼuhiga e te faʼahi ʼaia ki te tokolahi ia ʼaho nei?

15 Kua ōvi mai te ʼaho ʼaia ke fakahoko te fakamāu! Koia, ʼe lelei anai hatatou tokakaga ki te ʼu lea faka polofeta ʼo te Hau ʼo te heʼegata. Kia nātou ʼaē ʼe kei nātou fai te ʼu akonaki pea mo te ʼu agaʼi fenua ʼo te lotu hala, ʼe ʼui fēnei e te leʼo mai lagi: “Koutou mavae mai ia te ia, Ê taku hahaʼi, mo kapau ʼe mole koutou fia kau mo ia ki tana ʼu agahala, pea mo kapau ʼe mole koutou fia maʼu he vahe ʼo tona ʼu tautea.” Kae ʼe tonu ke ʼolo kifea ia nātou ʼaē ʼe mavae mai ai? ʼE ko te moʼoni pe e tahi, koia ʼe ko te lotu moʼoni pe e tahi. (Fakahā 18:4; Soane 8:​31, 32; 14:​6; 17:⁠3) Ko tatatou maʼu te maʼuli heʼegata ʼe fakalogo ki tatatou maʼu te lotu ʼaia pea mo fakalogo ki tona ʼAtua. ʼE taki tatou e te Tohi-Tapu kia ia ʼi te Pesalemo 83⁠:​18, ʼaē ʼe tou lau fēnei ai: “Ko koe, ʼaē ʼe higoa tokotahi ko SEHOVA, ʼe ko koe te māʼoluga ʼi te kele katoa.”​—Version du roi Jacques.

16 Kae, ʼe mole tonu ke gata ʼaki pe tatatou ʼiloʼi ia te huafa ʼo te Hau ʼo te heʼegata. ʼE tonu ke tou ako te Tohi-Tapu pea mo tou ako pe koteā tona ʼu kalitate lahi pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu. Pea ʼe tonu ke tou fai tona finegalo ʼi te temi nei, ohage ko tona fakahā ia Loma 10⁠:​9-13. Neʼe talanoa te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te kau polofeta ʼaē neʼe takitaki e te ʼAtua ʼo ina fakaʼosi fēnei: “Ko ʼaē ʼe fetapā ki te huafa ʼo Sehova ʼe hāo anai ia.” (Soele 2:​32; Sofonia 3:9) ʼE hāo anai? Ei, ko te tokolahi ia ʼaho nei ʼaē ʼe nātou tui ki te faitotogi ʼaē neʼe foaki e Sehova ʼaki ia Kilisito, pea ʼe nātou hāo anai ʼi te mamahi lahi ʼaē ka hoko, ʼi te temi ʼaē ka fakahoko ai te fakamāu ki te mālama aga fakahehema ʼa Satana.​—Fakahā 7:​9, 10, 14.

17. Koteā te ʼamanaki lahi ʼaē ʼe tonu ke ina uga tatou ke tou fakatahi ʼi te temi nei, ʼo hivaʼi te hiva ʼa Moisese pea mo te Akeno?

17 Koteā te finegalo ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe ʼamanaki ke nātou hāo? ʼE ina loto ke tou fakatahi ʼi te temi nei ki te hivaʼi ʼo te hiva ʼa Moisese pea mo te Akeno, ʼo fakavikiviki ki te Hau ʼo te heʼegata moʼo teuteuʼi tana mālo. ʼE tou fai te faʼahi ʼaia ʼi tatatou palalau ki ʼihi ʼo ʼuhiga mo tana ʼu fakatuʼutuʼu faka kolōlia. ʼI te tuputupu ʼo totatou mahino ki te Tohi-Tapu, ʼe tou foaki totatou maʼuli ki te Hau ʼo te heʼegata. ʼE iku anai te faʼahi ʼaia ki tatatou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe fakamatala e te Hau mālohi ʼaia, ʼaē ʼe tou maʼu ia Isaia 65⁠:​17, 18: “He koʼeni, ʼe ʼau fakatupu te lagi foʼou [te Puleʼaga Faka Mesianike ʼo Sesu] pea mo te kele foʼou [te sosiete faitotonu foʼou ʼo te hahaʼi]; pea ʼe mole tou toe manatuʼi anai te ʼu meʼa ʼāfea, pea ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe mole toe hake anai ki te loto. Kae ke koutou fakafiafia lahi ʼaupito pea mo loto fiafia ʼo talu ai ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau fakatupu.”

18, 19. (a) Ko te ʼu palalau ʼa Tavite ʼi te Pesalemo 145, ʼe tonu ke ina uga tatou ke tou fai teā? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼamanaki kiai ʼaki he loto falala ke fakahoko e te nima ʼo Sehova?

18 Neʼe fakamatala e te tagata fai pesalemo ko Tavite te agaaga ʼo te Hau ʼo te heʼegata ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE lahi ia Sehova pea ʼe tāu ʼaupito pea mo ia ke vikiʼi, pea ko tona lahi ʼe mole feala ia ke ʼiloʼi.” (Pesalemo 145:3) Ko tona lahi ʼe mole feala ke ʼiloʼi ohage pe ko te mole feala ʼaē ke ʼiloʼi pe kofea te ʼu tuʼakoi ʼo te lagi pea mo te heʼegata! (Loma 11:33) ʼI te lolotoga hoko atu ʼo tatatou mahino ki totatou Tupuʼaga pea mo tana totogi ʼaē neʼe ina foaki mai ʼaki tona ʼAlo, ia Kilisito Sesu, ʼe tou fia fakavikiviki ʼaupito anai ki totatou Hau ʼo te heʼegata. ʼE tou fia mulimuli anai ki te ʼu palalau ʼaē ʼe ʼui ia Pesalemo 145⁠:​11-13: “ ʼE nātou fakahā anai te kolōlia ʼo tou ʼafioʼaga, pea ʼe nātou talanoa anai ki tou mālohi, moʼo fakahā ki te ʼu foha ʼo te tagata tana ʼu gāue mālohi pea mo te kolōlia ʼo te fakaofoofo ʼo tona puleʼaga. Ko tou puleʼaga ʼe ko he puleʼaga ki te ʼu temi fuli ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga, pea ko tau pule ʼe fualoa ʼi te ʼu taʼiake fuli ʼaē ʼe fefakahoahoaʼaki.”

19 ʼE feala hatatou ʼamanaki ʼaki he loto falala ʼe fakahoko moʼoni anai e te ʼAtua te meʼa ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ke folahi tou nima pea ʼe ke fafaga te loto ʼo te meʼa maʼuli fuli pe.” ʼE taki fakalelei anai tatou e te Hau ʼo te heʼegata ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī, koteʼuhi neʼe fakamoʼoni mai kia tatou e Tavite ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE taupau e Sehova ia nātou fuli ʼaē ʼe ʼoʼofa kia te ia, kae ʼe ina fakaʼauha anai te kau agakovi fuli.”​—Pesalemo 145:16, 20.

20. ʼE koutou tali feafeaʼi ki te fakaafe ʼa te Hau ʼo te heʼegata, ohage ko tona fakahā ʼi te kamataʼaga ʼo te ʼu pesalemo fakaʼosi e nima?

20 Ko te fakaʼosi ʼo te ʼu pesalemo e nima ʼi te Tohi-Tapu, ʼe kamata pea mo fakaʼosi ʼaki te fakaafe ʼaenī “Aleluia.” Koia, ʼe fakaafe fēnei tatou ia Pesalemo 146: “Koutou fakavikiviki kia Sah! Fakavikiviki kia Sah, Ê toku nefesi! ʼE ʼau fakavikiviki anai kia Sehova ʼi toku maʼuli katoa. ʼE ʼau fai anai he ʼu hiva ki toku ʼAtua ʼi toku temi maʼuli.” ʼE koutou tali anai koa ki te pāui ʼaia? ʼE mahino ia ʼe tonu ke koutou fakavikiviki kia te ia! Tou fakaʼamu ke koutou kau ia nātou ʼaē ʼe talanoa kiai te Pesalemo 148⁠:​12, 13, ʼo ʼui fēnei: “Kau tūpulaga pea mo koutou foki kau taupoʼou, kau matutuʼa pea mo te kau tama. Ke nātou fakavikiviki ki te huafa ʼo Sehova, he ko tona huafa tokotahi pe ʼaē ʼe māʼoluga ʼaupito! Ko tona tuʼulaga ʼe māʼoluga ake ia ʼi te kele pea mo te lagi.” Tou tali ʼaki totatou loto katoa ki te fakaafe ʼaenī: “Koutou fakavikiviki kia Sah!” ʼAki he lototahi, tou fakavikiviki ki te Hau ʼo te heʼegata!

Koteā Takotou Tali?

◻ Koteā te fakatokaga ʼaē neʼe fai e te kau ʼapositolo ʼa Sesu?

◻ ʼI te kamata ʼo te taʼu 1914, koteā te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaē neʼe hoko?

◻ Koteā te ʼu fakamāu ʼaē kua ʼamanaki ke fakahoko e Sehova?

◻ He koʼe ʼe ko te temi maʼuhiga ʼaenī ke tou fakavikiviki ki te Hau ʼo te heʼegata?

[Talanoa ʼo te pasina 19]

Ko Te Taʼu Fakamataku ʼo Te Maveuveu

Kua fakamoʼoni e te tokolahi neʼe kamata totatou 20 sēkulō ʼaki te ʼu maveuveu. Ohage la, ʼe tou lau fēnei ʼi te ʼu ʼuluaki palalau ʼo te tohi Pandaemonium, ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1993, e te Senatea Amelika ko Daniel Patrick Moynihan, ʼo ʼuhiga mo “te tuʼutāmaki ʼo te taʼu 1914: “Neʼe hoko te tau pea neʼe fetogi katoa te malamanei. Ia ʼaho nei, ʼe ko puleʼaga pe e valu ʼi te kele neʼe kua tuʼu ʼi te 1914 pea ʼe mole heʼeki fetogi talu mai ai ʼaki te ʼu agamālohi ʼaē kua hoko. . . . ʼI te ʼu puleʼaga ʼe toko 170 ʼaē kei maʼu ʼi totatou temi, ko ʼihi neʼe toe hoki fakatuʼu pe, ʼuhi ko te hoko ʼaē kia nātou te ʼatu ʼu maveuveu ʼaē neʼe hoko nei pe.” ʼE moʼoni, ko te temi ʼaē neʼe kamata mai te taʼu 1914 neʼe hoko ai te ʼu tuʼutāmaki kehekehe!

Tahi ʼaē meʼa, ʼi te taʼu 1993, neʼe tā te tohi (Out of Control​—Global Turmoil on the Eve of the Twenty-First Century). Ko ia ʼaē neʼe ina tohi, ko Zbigniew Brzezinski, neʼe ko te pule ʼāfea ʼo te Fono Faka Puleʼaga ʼo Te Maʼuli Fīmālie ʼo Amelika. ʼE ina tohi fēnei: “Neʼe kalagaʼi e te tokolahi te kamataʼaga ʼo te ʼuafulu sēkulō, ohage ko te kamataʼaga moʼoni ʼo te Taʼu ʼo te ʼAtamai. . . . Neʼe mole hoko te fakapapau ʼaia, kae kua liliu te ʼuafulu sēkulō, ko te sēkulō ʼaē ʼe lahi ʼaupito ai te liligi toto pea mo te fehiʼa ʼi te malamanei, ko te sēkulō ʼo he ʼu fakapapau faka politike loi pea mo te ʼu fai fakapō fakalialia. Kua lahi ʼaupito te ʼu agamālohi, pea mo te ʼu fai fakapō. ʼE ko he meʼa faikehe ʼaupito te kehekehe ʼo te lelei ʼaē ʼe feala ke tou maʼu ʼaki te ʼu meʼa fakapoto lalahi pea mo te agakovi faka politike ʼaē ʼe mole kei feala hona tāʼofi, ʼe ko he meʼa fakapunamaʼuli ki te loto. Ki muʼa atu ʼi te hisitolia, neʼe mole heʼeki mafola feiā te fai fakapō ʼi te malamanei, neʼe mole heʼeki mamate feiā he tokolahi ʼo te hahaʼi, pea neʼe mole heʼeki hoko feiā te faiga ʼaē ʼa te tagata ke ina matehi te hahaʼi, ʼuhi ko te ʼu fakatuʼutuʼu faka fia lahi pea mo fakavale.” ʼI moʼoni leva ʼo te faʼahi ʼaia!

[Paki ʼo te pasina 17]

Neʼe lī ifo e Mikaele ia Satana mo tana kau ʼaselo ʼi te hili ʼo te fakatuʼu ʼo te Puleʼaga ʼi te taʼu 1914

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae