Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w08 1/3 p. 17-20
  • ʼE Logo Mai Ia Sehova Ki Tatatou ʼu Tagi ʼAē Ke Tokoni Mai

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Logo Mai Ia Sehova Ki Tatatou ʼu Tagi ʼAē Ke Tokoni Mai
  • Te Tule Leʼo—2008
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Mahino Ia Sehova Ki Totatou ʼu Mamahi
  • Tou Falala Ki Te Tokoni ʼa Sehova
  • ʼE Feafeaʼi Hatatou Lava Maʼu Ia Te Mālohi Moʼo Faʼa Kātaki?
  • Ko He ʼĀteaina Mai Totatou ʼu Mamahi Fuli Pē
  • Kotou Falala Kiā Sehova, “Te ʼAtua ʼo Te Fakalotofīmālie Fuli”
    Te Tule Leʼo—2011
  • Koutou Tuku Tuʼumaʼu Takotou Kavega Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—1996
  • Ko Sehova, Totatou ‘Tule Mālohi ʼi Te Temi Mamahi’
    Te Tule Leʼo—2004
  • ʼE Tokaga “Te ʼAtua ʼo Te Tokalelei” Kia Nātou ʼAē ʼe Mamahi
    Te Tule Leʼo—1997
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2008
w08 1/3 p. 17-20

ʼE Logo Mai Ia Sehova Ki Tatatou ʼu Tagi ʼAē Ke Tokoni Mai

“ ʼE sio te ʼu mata ʼo Sehova ki te kau agatonu, pea ko ʼona taliga ʼe logo ki tanatou ʼu tagi ʼaē ke tokoni mai.”—PES. 34:15.

1, 2. (a) ʼE feafeaʼi ia te tokolahi iā ʼaho nei? (b) He koʼē ʼe mole tou punamaʼuli ki te faʼahi ʼaia?

ʼE KOTOU lotomamahi koa ki he meʼa? Kapau ʼe kotou lotomamahi, pea ʼe mole ko koutou pē. Heʼe ko te ʼu toko lauʼi miliona hahaʼi ʼi te tuʼu agakovi ʼaenī, ʼe natou felāveʼi ʼi te ʼaho fuli mo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli. Maʼa ʼihi, ʼe ko he ʼaluʼaga ʼe faigataʼa tona kātakiʼi. ʼE hagē ʼonatou loto ko te tagata fai pesalemo ko Tavite, ʼaē neʼe tohi fēnei: “Kua au mategūgū pea kua au lotomamahi ʼaupitō ʼosi; neʼe au kalaga ʼuhi ko te mamahi ʼo toku loto. Kua au mānava fītaʼa, kua mavae iā te au toku mālohi, māʼia mo te mālama ʼo ʼoku mata ʼe mole kei nofo iā te au.”—Pes. 38:8, 10.

2 Kiā tātou kau Kilisitiano, ʼe mole tou punamaʼuli ki te ʼu mamahi fuli ʼaē ʼe felāveʼi mo tātou ʼi te temi nei. ʼE tou mahino ko “te ʼu nunuʼa ʼo te [mamahi]” ʼe kau ki te fakaʼiloga ʼaē neʼe fakakikite ʼo ʼuhiga mo te ʼi henī ʼa Sesu. (Mko. 13:8; Mat. 24:3) ʼI te lea fakakeleka ko te kupu ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupusiga palalau “te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania” ʼe fakaʼuhiga ki he toe mamahi lahi ʼi te temi faifānau. ʼE ko he fakamahino totonu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te lahi ʼaupitō ʼo te lotomamahi ʼa te hahaʼi ʼi te ʼu temi “maʼuhiga” ʼaenī ʼaē ʼe “faigataʼa”!—2 Tim. 3:1.

ʼE Mahino Ia Sehova Ki Totatou ʼu Mamahi

3. Koteā ʼaē ʼe mahino lelei kiai ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua?

3 ʼE mahino lelei ki te hahaʼi ʼa Sehova, ʼe mole natou hao mai te ʼu fua ʼo te ʼu mamahi ʼaia, pea ʼe mahino ia ʼe toe ʼāʼāsili age anai tona ia kovi. ʼO hilifaki ki te ʼu tuʼania ʼaē ʼe hoko ki te hahaʼi fuli, ko tātou ʼaē ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua, ʼe tou toe tauʼi mo te “fili, ia te Tēvolo,” ʼaē ʼe faiga tāfito ke ina maumauʼi tatatou tui. (1 Pet. 5:8) ʼE faigafua hata liliu ohagē ko Tavite: “Kua lavea toku loto ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe lau ʼo ʼuhiga mo au, pea ʼe mole maʼu he faitoʼo kiai. Pea neʼe au ʼamanaki ʼe ʼofa mai anai he tahi kiā te au, kae noa ia; pea ki ʼihi ke natou fakapelepeleʼi au, kae neʼe mole au maʼu he tahi”!—Pes. 69:20.

4. Koteā ʼaē ʼe tou loto fīmālie ai mokā tou felāveʼi mo he ʼu mamahi?

4 Neʼe ʼui koa e Tavite ʼe mole kei ʼi ai hana ʼamanaki? Kailoa. Tou fakatokagaʼi tana ʼu palalau ki muli age ʼi te pesalemo ʼaia: “[ʼE] fagono ia Sehova ki te kau masiva, pea ʼe mole fehiʼa anai ia ki tana ʼu hahaʼi pilisoni,” peʼe kiā “nātou ʼi tana hahaʼi ʼaē ʼe pilisoniʼi.” (Pes. 69:33, kiʼi nota) Ko tona fakaʼuhiga, ʼe lagi ʼi ʼihi temi ʼe tou logoʼi kua tou mafasia ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou mamahi kiai. ʼE lagi mole mahino kātoa ʼihi ki totatou ʼu fihifihia pea ʼe lagi mole natou mahino pē nātou kiai. Kae ohagē ko Tavite, ʼe tou loto fīmālie ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē ko Sehova ʼe mahino lelei ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou mamahi kiai.—Pes. 34:15.

5. Koteā ʼaē neʼe falala kiai ia te Hau ko Salomone?

5 Ko te foha ʼo Tavite ko Salomone neʼe ina fakamaʼuhigaʼi ia te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe fakatapuʼi ai te fale lotu ʼi Selusalemi. (Lau ia 2 Fakamatala 6:29-31.) Neʼe kolekole ia kiā Sehova ke fagono mai ki te faikole ʼa te Iselaele takitokotahi, ʼe loto kātoa pea ʼe fakaovi age kiā te Ia moʼo fakahā age “tona tautea pea mo tona mamahi.” Koteā anai kā fai e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu faikole ʼa te hahaʼi lotomamahi ʼaia? Neʼe fakahā e Salomone ia tana falala ʼaē ko te ʼAtua ʼe fakalogo anai ki tanatou ʼu faikole pea mo toe tokaga anai kiā nātou. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe ʼiloʼi lelei e te ʼAtua ia te meʼa ʼaē ʼi “te loto ʼo te ʼu foha ʼa te tagata.”

6. ʼE tou lava tauʼi feafeaʼi he lotohoha, pea koteā tona tupuʼaga?

6 ʼE feala ke tou fakaovi kiā Sehova ʼi te faikole moʼo fakahā ki ai ‘tatatou tautea pea mo totatou lotomamahi,’ totatou ʼu mamahi takitokotahi. ʼE tonu ke tou loto fīmālie ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē ʼe mahino ia ki totatou ʼu mamahi pea ʼe tokaga mai kiā tātou. Neʼe fakamoʼoni kiai ia te ʼapositolo ko Petelo ʼi tana fai ia te ʼu palalau ʼaenī: “Tuku kiā te ia takotou ʼu tuʼania fuli, heʼe tokaga ia kiā koutou.” (1 Pet. 5:7) ʼE tokaga moʼoni ia Sehova ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko kiā tātou. Neʼe fakahā lelei e Sesu ia te ʼofa lahi ʼaē ʼo Sehova kiā tātou, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE mole koa lā fakatau he ʼu pasele e lua ki he foʼi piesi paʼaga e tahi ʼe mole faʼa maʼuhiga? Kae mole he tahi iā nātou ʼe tō ki te kele kā mole ʼiloʼi e takotou Tamai. Kae māʼia mo te ʼu fuluʼi ʼulu fuli ʼo tokotou ʼulu kua ʼosi kātoa ʼi te lau. Koia, ʼaua naʼa kotou manavasiʼi: ʼE kotou maʼuhiga lahi ake koutou ʼi he tuʼuga pasele.”—Mat. 10:29-31.

Tou Falala Ki Te Tokoni ʼa Sehova

7. Ko te tokoni fea ʼaē ʼe tou tui papau ʼe tou maʼu anai?

7 ʼE tou tui papau ʼe loto pea ʼe feala kiā Sehova ke tokoni mai kiā tātou mokā ʼe tou tau mo ni ʼu mamahi. “Ko te ʼAtua ʼe ko he holaʼaga maʼa tātou pea mo he mālohi, ko he tokoni ʼe faigafua tona maʼu ʼi te ʼu temi mamahi.” (Pes. 34:15-18; 46:1) ʼE foaki feafeaʼi mai e te ʼAtua ia te tokoni ʼaia? Tou vakaʼi te manatu ʼaē iā 1 Kolonito 10:13, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “Ko te ʼAtua ʼe agatonu, ʼe mole ina tuku anai ke fakahalaʼi koutou ʼo laka age ʼi te meʼa ʼaē ʼe kotou lava tali, kae ʼaki te fakahala ʼe ina toe foaki atu anai mo he faigamālie ke kotou hao ai.” ʼE feala kiā Sehova ke ina fai he puleʼaki moʼo toʼo totatou fihifihia, peʼe ke ina foaki mai ia te mālohi moʼo kātakiʼi te faʼahi ʼaia. Tatau aipē pe koteā ʼaē ʼe ina fai, kae ʼe tokoni mai anai ia Sehova kiā tātou.

8. ʼE feafeaʼi hatatou fakaʼaogaʼi lelei ia te tokoni ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua?

8 ʼE feafeaʼi hatatou fakaʼaogaʼi lelei ia te tokoni ʼaia? Tou fakatokagaʼi te tokoni ʼaenī ʼe fai mai kiā tātou: “Tuku kiā te ia takotou ʼu tuʼania fuli.” Ko tona fakaʼuhiga ke tou tuku ke fakatokatoka e Sehova totatou ʼu mamahi fuli. ʼE tou faigaʼi ke ʼaua naʼa tou hoha fau kiai kae tou kātaki ʼo falala kiā te ia ke tokaga mai ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā tātou. (Mat. 6:25-32) Ke tou maʼu ia he falala fēia, ʼe tonu ke tou agavaivai, ʼo mole tou falala pē ki totatou mālohi peʼe ko totatou poto fakatagata. Kae ʼaki hatatou fakavaivai ifo ʼo tātou “ ʼi te lalo nima mālohi ʼo te ʼAtua,” ʼe tou fakamoʼoni ai ʼe tou mālalo age iā te ia. (Lau ia 1 Petelo 5:6.) Pea ko he faʼahi ʼe tokoni mai kiā tātou ke tou tekeʼi ia meʼa fuli pē ʼe fakagafua e te ʼAtua ke hoko mai kiā tātou. ʼE lagi tou fakaʼamu anai ke foimo pulihi totatou ʼu fihifihia, kae ʼe tou falala ʼe ʼiloʼi e Sehova te temi totonu ʼaē ʼe tonu ai ke tokoni mai kiā tātou, pea mo te faʼahiga tokoni ʼaē ke ina foaki mai.—Pes. 54:7; Isa. 41:10.

9. Koteā te kavega ʼaē neʼe ʼaoga ke tuku e Tavite kiā Sehova?

9 Tou manatuʼi te ʼu palalau ʼa Tavite ʼi te Pesalemo 55:22: “Tuku tau kavega kiā Sehova totonu, pea ko ia totonu ʼe lagolago anai kiā te koe. ʼE mole ina fakagafua anai ke tūkia ia ia ʼaē ʼe faitotonu.” ʼI te temi ʼaē neʼe tohi ai e Tavite te ʼu palalau ʼaia, neʼe felāveʼi mo te toe lotomamahi ʼaupitō. (Pes. 55:4) ʼE mahino ia neʼe tohi te pesalemo ʼaia, ʼi te temi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ai tona foha ko Apisalome ke ina faʼao te tuʼulaga hau mai iā te ia. Ko Ahitofele ia te tagata fai tokoni falala ʼa Tavite, neʼe kau mo ia ki te fakatuʼutuʼu kovi ʼaia. Moʼo haofaki ʼo tona maʼuli, neʼe tonu ke hola ia Tavite ʼi Selusalemi. (2 Sam. 15:12-14) Logolā te ʼu ʼaluʼaga fakalotomamahi ʼaia, kae neʼe falala aipē ia Tavite ki te ʼAtua, pea neʼe fua lelei pē ki ai.

10. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mokā ʼe tou tau mo he ʼu mamahi?

10 Ohagē ko Tavite, ʼe tonu ke tou fakaovi kiā Sehova ʼi te faikole, ʼo tou fakahā kiā te ia totatou ʼu mamahi fuli pē. Tou vakaʼi ia te fakalotomālohi ʼe fai mai e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (Lau ia Filipe 4:6, 7.) Koteā anai te fua ʼo te taʼi faikole fakamālotoloto ʼaia? “Ko te tokalelei ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe māʼoluga age ʼi te ʼu manatu fuli, ʼe ina taupau anai [totatou] ʼu loto pea mo [totatou] ʼu ʼatamai ʼaki ia Kilisito Sesu.”

11. ʼE feafeaʼi ki “te tokalelei ʼa te ʼAtua” hana puipui ia totatou loto pea mo totatou fakakaukau?

11 Kapau ʼe kotou faikole, ʼe fetogi ai anai koa te ʼaluʼaga ʼo tokotou fihifihia? ʼE feala pē ke fetogi, kae ke mahino kiā tātou, ko Sehova ʼe mole ina tali tuʼumaʼu mai ia tatatou ʼu faikole ʼo mulimuli ki te meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai. Kae ʼaki te faikole ʼe feala ai ke tou maʼu he fakakaukau ʼe tokalelei, ke mole tou hoha fau ai ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou lotomamahi kiai. Ko “te tokalelei ʼa te ʼAtua” ʼe feala ke ina foaki mai ia he loto ʼe fakatokatoka ʼi te temi ʼaē ʼe tou lotomamahi lahi ai. Ohagē pē ko he foʼi kautau ʼe fakatuʼutuʼu ke ina puipui he kolo ʼe ʼamanaki ʼohofiʼi, ko te “tokalelei ʼa te ʼAtua” ʼe ina puipui anai totatou loto pea mo tatatou fakakaukau. ʼE ina toe fakafealagia mai anai ke pulihi tatatou lotolotolua, mo tatatou mataku, pea mo tatatou ʼu manatu ʼaē ʼe mole lelei, pea mo tokoni mai kiā tātou ke ʼaua naʼa tou fai fakavilivili ni ʼu puleʼaki ʼe mole fakapotopoto.—Pes. 145:18.

12. Tuku mai he fakatā, peʼe feafeaʼi ki he tahi hana lava maʼu he ʼatamai tokalelei.

12 ʼE feafeaʼi hatatou maʼu ia he ʼatamai tokalelei mokā ʼe tou lotomamahi ʼaupitō? Tou toʼo he fakatā ʼe ʼalutahi mo ʼihi faʼahi ʼe tau mo tātou. ʼE feala ke gāue he tahi ʼo fakalogo ki te takitaki ʼa he tagata ʼe aga ʼitaʼia. Pea ko te tagata gāue ʼe ina maʼu te faigamālie ke ina fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe mamahi kiai ki te pule lahi ʼo te sōsiete, ʼaē ko he tagata ʼe agalelei, mo aga fakapotopoto. ʼE fakahā age e te pule lahi ʼe mahino ki tona fihifihia pea ʼe ina fakahā age, ʼe ʼamanaki fakamavae te tagata takitaki ʼaia ʼi tona tuʼulaga. ʼE feafeaʼi anai te tagata gāue ʼi te temi ʼaia? ʼI tana falala ʼaē ki te fakapapau ʼaia pea mo ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē kā hoko, ʼe lotomālohi ai anai ʼo hoko atu tana gāue logolā te ʼu ʼaluʼaga ʼe tonu ke tau mo ia ʼi muʼa ʼo te toʼo ʼo te tuʼulaga ʼo te tagata. ʼO toe fēia pē mo tātou, ʼe tou ʼiloʼi ko Sehova ʼe mahino ki totatou ʼaluʼaga, pea ʼe ina fakapapau mai kua vave ‘lī ki tuʼa te pule ʼo te mālama ʼaenī.’ (Soa. 12:31) ʼE ko he logo fakalotofiafia!

13. ʼO mole gata pē ʼi tatatou ʼu faikole, kae koteā te tahi age meʼa ʼe tonu ke tou fai?

13 ʼE gata pē koa ʼi tatatou fakahā ʼaē ʼi te faikole kiā Sehova totatou ʼu fihifihia? Kailoa. ʼE ʼi ai te tahi age meʼa ʼe tonu ke tou fai. ʼE tonu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai ke ʼalutahi mo tatatou ʼu faikole. ʼI te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai e te Hau ko Saulo te ʼu tagata ke natou ʼolo ki te ʼapi ʼo Tavite moʼo matehi ia ia, neʼe faikole fēnei ia Tavite: “Haofaki au mai toku ʼu fili, Ê toku ʼAtua! Ke ke puipui au mai iā nātou ʼaē ʼe natou fakafeagai kiā te au. Haofaki au mai iā nātou ʼaē ʼe natou agakovi, haofaki au mai te ʼu tagata ligitoto.” (Pes. 59:1, 2) ʼO mole gata pē ʼi tana faikole, kae neʼe toe fakalogo ia Tavite ki te tokoni ʼo tona ʼohoana, ʼo ina fai ai te puleʼaki moʼo haofaki ʼo tona maʼuli. (1 Sam. 19:11, 12) ʼO toe fēia pē mo tātou, ʼe feala hatatou faikole ke tou maʼu ia te poto moʼo tauʼi pea mo lagi fakatokatoka totatou ʼu ʼaluʼaga fakalotomamahi.—Sake 1:5.

ʼE Feafeaʼi Hatatou Lava Maʼu Ia Te Mālohi Moʼo Faʼa Kātaki?

14. Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni mai ke tou faʼa kātaki mokā tou tau mo he ʼu mamahi?

14 ʼE lagi mole puli atu aipē anai totatou ʼu mamahi. ʼE feala pē ke fuafualoa atu. Kapau koia, koteā ʼaē kā tokoni mai anai ke tou maʼu ia he loto faʼa kātaki ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia? ʼUluaki, tou manatuʼi kapau ʼe tou haga tauhi agatonu kiā Sehova logolā te ʼu fihifihia, pea ʼe tou fakahā ai ia totatou ʼofa ʼaē kiā te ia. (Gāue 14:22) Tou manatuʼi te ʼu tukugākovi ʼaē neʼe fai e Satana ʼo ʼuhiga mo Sopo: “ ʼE tauhi atu anai koa Sopo gata pē mo kapau ʼe ina maʼu hana meʼa mai iā koe? Neʼe ke puipui tuʼumaʼu pē ia ia pea mo tona fāmili, pea mo meʼa fuli pē ʼaʼana. ʼE ke tapuakinaʼi ia meʼa fuli ʼe ina fai, pea neʼe ke foaki lahi age tana faga manu kua mafola ʼi te fenua kātoa. Kae ʼi te temi nei, fakafuafua age muʼa mo kapau ʼe ke toʼo ia meʼa fuli ʼaʼana—ʼe laukovi atu anai ki ʼou fofoga!” (Sopo 1:9-11, Today’s English Version) ʼAki te nofo agatonu ʼa Sopo, neʼe ina fakahā ai neʼe loi Satana ʼi te ʼu tukugākovi ʼaē neʼe ina lau. Pea ʼaki tatatou kātakiʼi ia te ʼu ʼaluʼaga fakalotomamahi ʼaē ʼe tau mo tātou, ʼe tou toe lava fakahā mo tātou ʼe loi ia Satana. Pea ʼaki tatatou faʼa kātaki ʼe tou toe fakamālohiʼi ai tatatou ʼamanaki pea mo tatatou falala.—Sake 1:4.

15. Ko te ʼu faʼifaʼitaki fea ʼe feala ai ke tou maʼu he fakalotomālohi?

15 Lua, kotou manatuʼi ko “te ʼu meʼa ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu mamahi ʼe hoko ki te fāmili kātoa ʼo tokotou ʼu tehina ʼi te mālamanei.” (1 Pet. 5:9) ʼEī, “ ʼe mole he fakahala kua hoko kiā koutou kā mole heʼeki hoko ki he tagata.” (1 Ko. 10:13) Koia ʼe feala hakotou lotomālohi pea mo lototoʼa mokā kotou metitāsioʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo ʼihi ʼi hakotou tokagaʼi fau tokotou ʼu fihifihia. (1 Tes. 1:5-7; Hep. 12:1) Kotou toʼo he temi moʼo metitāsioʼi he ʼaluʼaga ʼo niʼihi ʼe kotou ʼiloʼi neʼe natou agatonu ʼo faʼa kātaki, logolā te ʼu mamahi lahi ʼaē neʼe tau mo nātou. Neʼe kua kotou lau koa ni ʼu hisitolia ʼo niʼihi neʼe kua tā ʼi te ʼu nusipepa, neʼe natou tau mo ni ʼu fihifihia ohagē ko ʼakotou? ʼE feala ke kotou maʼu ai he fakalotomālohi lahi.

16. ʼE fakalotomālohiʼi feafeaʼi tātou e te ʼAtua mokā tou tau mo ni ʼu mamahi kehekehe?

16 Tolu, tou manatuʼi ko Sehova ʼe “ko te Tamai ʼo te manavaʼofa pea ko te ʼAtua ʼo te fakalotofīmālie fuli, ʼaē ʼe ina fakalotofīmālieʼi tātou ʼi totatou ʼu mamahi fuli, ke feala hatatou fakalotofīmālieʼi ia nātou ʼaē ʼe tau mo he ʼu faʼahiga mamahi kehekehe, ʼaki te fakalotofīmālie ʼaē neʼe fakafīmālieʼi ai mo [tātou] e te ʼAtua.” (2 Ko. 1:3, 4) ʼE hagē pē ʼe nofo ia te ʼAtua ʼi ʼotatou tafa moʼo fakalotomālohiʼi tātou, ʼo mole gata pē ʼi te ʼu mamahi ʼaē ʼe tou tau mo ia ʼi te temi nei kae “ ʼi totatou ʼu mamahi fuli.” Pea ʼe feala ai mo tātou ke tou fakalotofīmālieʼi ʼihi ʼe tau mo “he ʼu faʼahiga mamahi kehekehe.” Neʼe sio tonu ia Paulo ki te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaia.—2 Ko. 4:8, 9; 11:23-27.

17. ʼE lava tokoni feafeaʼi mai ia te Tohi-Tapu ke tou kātakiʼi totatou ʼu fihifihia?

17 Fā, ʼe tou maʼu ia te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu ʼaē ʼe “ ʼaoga moʼo akoʼi, moʼo fakatonutonuʼi, moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa, moʼo akonakiʼi ʼi te faitotonu, koteʼuhi ke kātoa lelei te ʼu kalitātē ʼo te tagata ʼa te ʼAtua, pea mo kātoa lelei tona teuteuʼi ki te ʼu gāue lelei fuli pē.” (2 Tim. 3:16, 17) ʼE mole haga pē te Folafola ʼa te ʼAtua ʼo ‘fakakātoa tātou ʼaki ni ʼu kalitātē’ pea mo ‘teuteuʼi tātou ki ni ʼu gāue lelei fuli pē,’ kae ʼe ina toe fakafealagia mai ke tou lava fakatokatoka totatou ʼu fihifihia. ʼE ina fakafealagia ke tou ‘kātoa lelei ʼi te ʼu kalitātē’ pea mo ‘kātoa lelei tatatou teuteu.’ Ko te kupu fakakeleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “kātoa lelei tona teuteuʼi” ko tona fakaʼuhiga “kua tokalelei iā meʼa fuli.” Neʼe lagi fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ʼi te temi muʼa ʼo ʼuhiga mo he vaka neʼe kātoa lelei tona teuteuʼi ki he folau peʼe ki he masini neʼe feala ke ina fai ia meʼa fuli neʼe fakatuʼutuʼu kiai. ʼO toe fēia mo Sehova, ʼaki tana Folafola ʼe ina foaki mai ia meʼa fuli ʼe ʼaoga kiā tātou moʼo kātakiʼi he faʼahiga fihifihia ʼe tau mo tātou. Koia, ʼe feala ai ke tou ʼui fēnei: “Kapau ʼe loto kiai ia te ʼAtua, ʼe feala ʼaki tana tokoni ke au kātakiʼi te meʼa ʼaia.”

Ko He ʼĀteaina Mai Totatou ʼu Mamahi Fuli Pē

18. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi ke toe lahi ai tatatou faʼa kātaki agatonu?

18 Te nima puani: tou manatuʼi tuʼumaʼu te gāue fakaofoofo ʼaenī ʼa Sehova, kua vave pē ia tana fakaʼāteaina te mālamanei mai te ʼu mamahi fuli pē. (Pes. 34:19; 37:9-11; 2 Pet. 2:9) ʼE mole gata pē ki totatou fakaʼāteaina ʼaē e te ʼAtua mai te ʼu mamahi ʼo te temi nei, kae ʼe ina toe fakafealagia ke tou maʼu ia te maʼuli heʼegata, peʼe ʼi te lagi mo Sesu peʼe ʼi te palatiso ʼi te kele.

19. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou lava faʼa kātaki agatonu ai?

19 Kae ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te temi ʼaia, tou haga tauʼi te ʼu ʼaluʼaga fakalotomamahi ʼo te mālama agakovi ʼaenī. ʼE tou fakaʼamu ki te temi ʼaia kā pulihi ai anai te ʼu faʼahi fuli ʼaia! (Pes. 55:6-8) Tou manatuʼi ʼe tou fakahā ko te Tēvolo ʼe gutuloi, ʼaki tatatou faʼa kātaki agatonu. ʼOfa pē ke tou maʼu ia te lotomālohi mai tatatou ʼu faikole pea mo totatou ʼu tehina, ʼo tou manatuʼi ko totatou ʼu tehina ʼe natou felāveʼi mo te ʼu fihifihia ʼaia ʼe tau mo tātou. Tou haga faiga ke tou maʼu kātoa ia te ʼu kalitātē pea mo teuteu lelei, ʼo tou fakaʼaogaʼi lelei te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼAua naʼa kotou tuku ke vaivai ia takotou falala ʼaē ki te tokaga ʼofa ʼe foaki atu e “te ʼAtua ʼo te fakalotofīmālie fuli.” Tou manatuʼi ko “ ʼe sio te ʼu mata ʼo Sehova ki te kau agatonu, pea ko ʼona taliga ʼe logo ki tanatou ʼu tagi ʼaē ke tokoni mai.”—Pes. 34:15.

ʼE Feala Koa Hakotou Tali?

• Koteā ʼaē neʼe logoʼi e Tavite ʼo ʼuhiga mo te ʼu mamahi ʼaē neʼe tau mo ia?

• Neʼe feafeaʼi ia te falala ʼaē neʼe maʼu e te Hau ko Salomone?

• Ko te tokoni fea ʼe tou lava maʼu moʼo tauʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakagafua e Sehova ke hoko kiā tātou?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae