Ko Te Kalavi ʼo Te Agalelei Fakatautehina
“Hilifaki ki takotou (...) aga faka lotu te agalelei fakatautehina.” — 2 Petelo 1:5-7.
1. Koteā te tupuʼaga ʼo te ʼui ʼaē ko te ʼu fakatahi ʼo te hahaʼi ʼa Sehova ko he ʼu lakaga fakafiafia?
ʼI TE temi kua hili, ko he tōketā ʼe mole ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe kau ki te tufaki ʼo te pepa fakamoʼoni ʼo tona ʼofafine ʼi te Fale ako faka tohi-tapu ʼo Kalaate ʼo te Watch Tower, ʼaē neʼe ako faka misionea ai. ʼI te lave ʼaupito ia ia te toe hahaʼi loto fiafia ʼaia, neʼe ina ʼui e lagi ʼe mole lahi ni ʼu mahahaki ʼi te ʼu hahaʼi ʼaia. Koteā ʼaē neʼe tupu ai te fiafia ʼaupito ʼo te toe hahaʼi ʼaia? ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, koteā ʼaē ʼe ina fakatupu ʼi te ʼu fakatahi fuli ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼi te kokelekasio, pea mo te ʼu fakatahi fakakolo, pea mo te ʼu fakatahi faka tisitilike, ko he ʼu lakaga fakafiafia? ʼE mole koa la ko te agalelei fakatautehina ʼaē ʼe nātou fefakahāʼaki? ʼE mahino papau ia, ko te agalelei fakatautehina ʼe ko he tupuʼaga ia ʼo te ʼui ʼaē ʼe mole he tahi age kūtuga faka lotu ʼe ina maʼu he toe fiafia, mo he leleiʼia ʼo te lotu ʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
2, 3. Ko te ʼu kupu faka keleka fea e lua ʼaē ʼe talanoa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou loto ʼe tonu ke tou fefakahāʼaki, pea koteā ʼanā ʼu agaaga makehe?
2 ʼE tonu ke tou ʼamanaki ʼe tou sio ki te taʼi agalelei fakatautehina ʼaia ʼi te ʼu palalau ʼa te ʼapositolo ko Petelo ia 1 Petelo 1:22: “Koteʼuhi neʼe koutou fakamaʼa ʼokotou ʼu nefesi ʼaki takotou talagafua ʼaē ki te moʼoni, — pea neʼe tupu ai he agalelei fakatautehina ʼe mole malualoi, — koutou feʼofa mamahi ʼaki, fakamalotoloto.” Ko te koga tāfito ʼo te kupu faka keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼi henī ki te “agalelei fakatautehina” ʼe ko te philia (agalelei). Ko te faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaia ʼe ōvi ki te faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaē ko te agapê, ʼe fakaliliu tuʼumaʼu ʼaki te kupu ʼaē ko te “ ʼofa”. (1 Soane 4:8.) Logope ko te agalelei fakatautehina pea mo te ʼofa ʼe tau fefetogiʼaki, ʼe ʼi ai tanā ʼu agaaga makehe. ʼE mole tonu ke tou fefetogiʼaki te ʼu kupu ʼaia, ohage ko tona fai e te tokolahi kau fakaliliu Tohi-Tapu tokolahi (ʼI te alatike ʼaenī pea mo ʼaē ʼe hoa mai, ʼe tou vakaʼi takitahi anai te ʼu kupu ʼaia).
3 ʼO ʼuhiga mo te kehekehe ʼo te ʼu kupu faka keleka ʼaia e lua, neʼe fakatokagaʼi e te tagata poto ko te philia ʼe “ko he kupu ʼe faka ʼuhiga ki te loto māfana pea mo te vāhaʼa lelei pea mo te agalelei”. ʼI te tahi faʼahi, ko te kupu agapê e lahi tona faka ʼuhiga ki te ʼatamai. Koteʼuhi ʼe ʼui mai ke tou ʼoʼofa (agapê) ki ʼotatou ʼu fili, ʼe mole tonu ke tou pipiki fau kia nātou. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi “ko te ʼu fakakaugā kovi ʼe nātou fakakovi he ʼu agamāhani ʼe lelei”. (1 Kolonito 15:33.) Ki muli age ko te ʼu palalau ʼa te ʼapositolo ko Petelo ʼe nātou fakaʼiloga te kehekehe ʼaia ʼi te ʼu kupuʼi palalau ʼaenī: “Hilifaki ki takotou (...) agalelei fakatautehina te ʼofa.” — 2 Petelo 1:5-7; vakaʼi ia Soane 21:15-17a.
Te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te agalelei fakatautehina
4. He koʼe koa neʼe feagalelei makehe ʼaki ia Sesu pea mo Soane?
4 ʼE foaki mai e te Folafola ʼa te ʼAtua te ʼu tuʼuga faʼifaʼitaki ʼo te agalelei fakatautehina makehe. Ko te agalelei makehe ʼaia ʼe mole ko te fua ʼo he nani, kae ʼe fakatafito ki te leleiʼia ʼo te ʼu kalitate fakaofoofo. ʼE mahino ia ko te faʼifaʼitaki ʼiloa ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ko te agalelei ʼaē ʼa Sesu Kilisito ki te ʼapositolo ko Soane. ʼE ʼiloga ko Sesu neʼe ina fakahā te agalelei fakatautehina ki ʼana kau ʼapositolo agatonu fuli, pea ʼe ʼi ai tona tupuʼaga lelei (Luka 22:28). Neʼe ina fakahā te faʼahi ʼaia ʼi tana fufulu ʼonatou ʼu vaʼe, ʼo ina tuku age kia nātou he ako ʼo ʼuhiga mo te agavaivai (Soane 13:3-16). Kae ko Sesu neʼe ʼi ai tona agalelei makehe kia Soane, ʼaē neʼe ina fakamatala tuʼa lahi te faʼahi ʼaia (Soane 13:23; 19:26; 20:2). Logope neʼe tonu te agalelei ʼa Sesu ki tana kau tisipulo mo ʼana kau ʼapositolo, neʼe lākatonuʼia e Soane te agalelei makehe ʼa Sesu kia te ia ʼuhi ko tana tokaga lelei kia Sesu. ʼE feala hatatou sio ki te meʼa ʼaia ʼi tana Evaselio mo tana ʼu tohi. Neʼe lahi ʼaupito tana talanoa ki te ʼofa ʼi tana ʼu tohi! Neʼe malave ʼaupito te ʼu kalitate ʼa Sesu kia Soane, koia ʼaē neʼe ina tohi ia Soane ʼi te ʼu kapite 1, pea mo te 13 ʼo aʼu ki te 17, feiā mo te ʼu tuʼuga talanoa ʼaē ʼe ina fai ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼa Sesu ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata. — Soane 1:1-3; 3:13; 6:38, 42, 58; 17:5; 18:37.
5. Koteā te ʼui ʼo ʼuhiga mo te agalelei makehe ʼaē neʼe fefakahāʼaki e Paulo pea mo Timoteo?
5 ʼO toe feiā aipe, ʼe mole tou fia meʼa noaʼi anai te agalelei fakatautehina ʼaē neʼe fefakahāʼaki e te ʼapositolo ko Paulo pea mo tona kaugā fagona faka kilisitiano ko Timoteo, ʼaē ʼe mahino papau ia, neʼe fakatafito ki te fetokagaʼaki ki tonā ʼu kalitate. ʼE maʼu te ʼu talanoa lelei ʼo ʼuhiga mo Timoteo ʼi te ʼu tohi ʼa Paulo, ʼe ʼui fēnei ai: “ ʼE mole he tahi age ʼe ʼau maʼu ʼe lotolelei ohage ko ia, ke tokaga lelei anai ki te ʼu meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo koutou. (...) ʼE koutou ʼiloʼi neʼe ina fakahā tona ʼu fakamoʼoni, ohage ko he foha mo tana tāmai neʼe kaugana mo ʼau moʼo hikihiki te logo lelei.” (Filipe 2:20-22). E lahi te ʼu talanoa ʼi tana ʼu tohi ʼaē kia Timoteo ʼe fakahā ʼaki te ʼofa mamahi ʼa Paulo kia Timoteo. Ohage la, koutou fakatokagaʼi ia 1 Timoteo 6:20: “Ê Timoteo, taupau te meʼa ʼaē neʼe tuku ʼio koe.” (Vakaʼi mo 1 Timoteo 4:12-16; 5:23; 2 Timoteo 1:5; 3:14, 15). Ko he fakatatau ʼo te ʼu tohi ʼa Paulo kia Timoteo pea mo tana ʼu tohi ʼaē kia Tito ʼe ʼiloga ai te agalelei makehe ʼa Paulo ki te tūpulaga ʼaia. ʼE mahino ia ko te agalelei feiā neʼe logoʼi e Timoteo, ohage ko te meʼa ʼe feala ke fakatokagaʼi ʼi te ʼu palalau ʼaē ia 2 Timoteo 1:3, 4: “ ʼE ʼau manatuʼi tuʼumaʼu koe ʼi taku ʼu fakakolekole, (...) ʼo holi mamahi ke ʼau sio kia te koe, mo ʼau manatuʼi tou ʼu loʼimata, ke fonu ia te ʼau te fiafia.”
6, 7. Koteā te meʼa ʼaē neʼe tupu ai te felogoʼaki ʼa Tavite pea mo Sonatane, pea koteā tona tupuʼaga?
6 ʼE toe foaki mai foki e te ʼu tohi faka hepeleo te ʼu faʼifaʼitaki lelei, ohage ko ʼaē ʼa Tavite mo Sonatane. ʼE tou lau, ʼi te hili ʼo te matehi ʼo Koliate e Tavite, “neʼe kamata pipiki te nefesi ʼo Sonatane ki te nefesi ʼo Tavite, pea neʼe kamata ʼofa ia Sonatane kia te ia ohage ko tona nefesi totonu”. (1 Samuele 18:1.) ʼE mahalo ia ko te mahino ʼaē ki te faʼifaʼitaki ʼa Tavite ʼo ʼuhiga mo tana gāue fakamalotoloto ʼaē ki te huafa ʼo Sehova pea mo tana mole tuʼania ʼaē te felāveʼi mo te toe tagata lahi ko Koliate neʼe tupu ai te agalelei makehe ʼa Sonatane kia Tavite.
7 ʼI te ʼaluʼaga ʼo te agalelei ʼa Sonatane kia Tavite neʼe fakatupu tuʼutāmaki ki tona maʼuli ʼi tana hāofaki ʼaē ia Tavite mai te hau ko Saulo. Neʼe mole ʼi ai he temi neʼe maheka ai ia Sonatane ʼi te fili ʼaē e Sehova ia Tavite ko ia anai ʼaē ka hau ki Iselaele (1 Samuele 23:17). Neʼe toe ʼofa mamahi foki ia Tavite kia Sonatane; ʼe ʼiloga lelei te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe ina fai ʼi tana tagiʼi te mate ʼo Sonatane: “ ʼE ʼau mamahi ʼuhi ko koe, toku tēhina ko Sonatane, neʼe ke agalelei kia te ʼau. Ko tou ʼofa kia te ʼau neʼe fakaofoofo age ia ʼi te ʼofa ʼaē ʼa te hahaʼi fafine.” ʼIo, ko he tokaga lelei neʼe fakaʼiloga ai tana ʼu felogoi. — 2 Samuele 1:26.
8. Ko te ʼu fafine lua fea ʼaē neʼe feagalelei makehe ʼaki, pea koteā tona tupuʼaga?
8 ʼE tou toe maʼu foki ʼi te ʼu tohi faka hepeleo te tahi faʼifaʼitaki lelei ʼo te agalelei makehe ʼo te ʼu fafine e lua: ko Naomi pea mo Lute te ʼohoana ʼo tana tama kua mate. Koutou manatuʼi te ʼu palalau ʼa Lute kia Naomi: “ ʼAua naʼa ke kolekole mai ke ʼau līaki koe, ke ʼau maliu kehe mai ia koe; heʼe ko te faʼahi ʼaē ʼe ke ʼalu anai ki ai ʼe ʼau ʼalu aipe anai, pea ko te koga meʼa ʼaē ka ke moe ai anai ʼe ʼau moe aipe anai. Ko tau hahaʼi ʼe liliu anai ko taku hahaʼi, pea ko tou ʼAtua, ko toku ʼAtua.” (Lute 1:16). ʼE mole koa la matatonu ke tou ʼui ko Naomi, ʼaki tana aga pea mo tana palalau ʼaē kia Sehova, neʼe tokoni ki te faʼahiga tali ʼaē neʼe fai e Lute? — Vakaʼi ia Luka 6:40.
Te faʼifaʼitaki ʼa te ʼapositolo ko Paulo
9. Koteā te meʼa ʼaē ʼe fakahā ʼaki ai ko Paulo neʼe ko te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te agalelei fakatautehina?
9 Ohage ko te meʼa neʼe kua tou vakaʼi, neʼe ʼi ai te agalelei makehe ʼa te ʼapositolo ko Paulo kia Timoteo. Kae neʼe ina tuku foki mo he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te fakahā ʼo te agalelei fakatautehina fakaloto māfana ki tona ʼu tēhina fuli. Neʼe ina tala ki te kau tagata ʼāfea ʼo Efesi “lolotoga taʼu e tolu, ʼi te po mo te ʼaho, neʼe mole gata ai tana fai fakatokaga kia nātou takitokotahi ʼaki te ʼu loʼimata”. ʼE mole koa la ko he agalelei fakatautehina fakaloto māfana? ʼE mahino ia! Pea neʼe nātou logoʼi foki mo nātou te meʼa ʼaia kia Paulo. ʼI tanatou logoʼi ʼaē ʼe mole nātou toe sio anai ki ai, “neʼe lahi te fai fetagihi ia nātou fuli, pea neʼe nātou fāʼufua ia Paulo pea mo nātou ʼuma mamahi kia te ia.” (Gāue 20:31, 37). ʼE fakatafito koa te agalelei fakatautehina ki te feleleiʼiaʼaki? ʼIo! Ko tana agalelei fakatautehina ʼe toe ʼiloga foki ʼi tana ʼu palalau ia 2 Kolonito 6:11-13: “Ko tamatou gutu neʼe ava atu kia koutou, ʼu Kolonito, ko tomatou loto neʼe faka fālahi. ʼE mole koutou fāveliveli ʼio mātou, kae ʼe koutou fāveliveli ʼi takotou ʼu ʼofa mamahi. Koia, ʼi te liufaki ohage he totogi, — ʼe ʼau palalau ohage ko haku fai ki he kau tamaliki — mo koutou foki, koutou faka fālahi ia koutou.”
10. Neʼe feafeaʼi koa te tōtō ʼo te agalelei fakatautehina ʼaē neʼe tupu ai te talanoa ʼa Paulo ki tana ʼu ʼahiʼahi ia 2 Kolonito kapite 11?
10 ʼE ʼiloga ia, tokolahi ʼi te kau Kolonito neʼe nātou mole feʼaugaʼia nātou te agalelei fakatautehina ʼaē ʼe pipiki ki te feagaleleiʼaki ʼo ʼuhiga mo te ʼapositolo ko Paulo. Koia, ko ʼihi neʼe nātou lāuga fēnei: “Ko ʼana ʼu tohi ʼe kakano pea mo mālohi, kae ko te ʼi henī ʼo ia totonu ʼe vaivai ia pea ko tana palalau ʼe fakatupu lainoa.” (2 Kolonito 10:10). Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te talanoa ʼa Paulo ki tanatou ʼu “ ʼapositolo faiva” pea mo tupu ai tana fakamatala te ʼu mamahi neʼe ina faʼa kātakiʼi, ʼaē ʼe fakamatala ia 2 Kolonito 11:5, 22-33.
11. Koteā te fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te agalelei ʼa Paulo ki te kau kilisitiano ʼo Tesalonika?
11 Ko te ʼofa mamahi ʼa Paulo kia nātou ʼaē neʼe tauhi ki ai ʼe ʼiloga ʼi te ʼu palalau ʼaē ia 1 Tesalonika 2:8: “ ʼI tamatou ʼofa ʼaē kia koutou, ko tamatou fiafia neʼe mole gata ʼaki pe tamatou fakahoko atu te logo lelei ʼa te ʼAtua, kae feiā mo tomatou nefesi totonu pe, koteʼuhi kua koutou liliu ʼo maʼuhiga kia mātou.” ʼI tona fakahagatonu, ʼi tona ʼofa ʼaē ki te ʼu tēhina foʼou ʼaia neʼe ina fia maʼu fakavilivili he logo ʼo ʼuhiga mo tonatou maʼuli — ʼi tana fia ʼiloʼi te ʼaluʼaga ʼo tanatou faʼa kātakiʼi te fakataga — neʼe ina fekauʼi ia Timoteo, ʼo fakahā ai e Timoteo te ʼu logo lelei neʼe fiafia ʼaupito ai Paulo (1 Tesalonika 3:1, 2, 6, 7). ʼE fakahā lelei fēnei e te tohi Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible: “Ko te felogoi lelei ʼo te agalelei fakatautehina neʼe ia Paulo mo nātou ʼaē neʼe tauhi kiai.”
Ko te feleleiʼaki — Ko te kalavi ʼo te agalelei fakatautehina
12. Koteā koa te ʼu tupuʼaga ʼo tatatou fakahā te agalelei ki ʼotatou ʼu tēhina?
12 ʼE mahino papau ia, ko te kalavi ʼo te agalelei fakatautehina ko te feleleiʼaki. ʼE mole koa la maʼu he ʼu kalitate e te kau kaugana ʼa Sehova ʼaē kua foaki tanatou maʼuli ʼe tou mataleleiʼia, ʼe fakatupu ai tatatou agalelei, pea mo tou ʼoʼofa ia nātou? ʼE tou ʼuluaki kumi fuli te Puleʼaga ʼa te ʼAtua mo tana faitotonu. ʼE tou tauʼi mālohi fuli totatou ʼu fili māhani e tolu: ko Satana mo tana kau temonio, mo te malamanei ʼaē ʼe puleʼi e Satana, pea mo te ʼu holi ʼo totatou kakano agahala ʼaē ko te manatu pe kia kita totonu. ʼE mole koa la tonu ke tou manatu ko ʼotatou ʼu tēhina ʼe nātou fai fakalelei te ʼu meʼa ʼo mulimuli pe ki ʼu faʼahiga ʼaluʼaga? Ko te hahaʼi fuli ʼo te kele ʼe nātou kau peʼe ki te faʼahi ʼo Sehova peʼe ki te faʼahi ʼo Satana. ʼE kau ʼatatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼi te faʼahi ʼo Sehova, ʼi totatou faʼahi, pea koia ʼe tau ai mo nātou tatatou ʼofa fakatautehina.
13. He koʼe koa ʼe tonu ke tou ʼofa mamahi ki te ʼu tagata ʼāfea?
13 E feafeaʼi tatatou ʼu aga ki ʼatatou ʼu tagata ʼāfea? ʼE mole tonu koa la ke tou ʼoʼofa tāfito kia nātou ʼuhi ko tanatou gāue kinakina ki te ʼu meʼa ʼo te kokelekasio? Ohage pe ko tatou fuli, ʼe tonu ke nātou tokakaga kia nātou pea mo ʼonatou ʼu famili. ʼE toe ʼi ai foki la tanatou ʼu maʼua ʼe tatau mo tatou, ʼaē ko te ako takitokotahi, ko te kau ki te ʼu fono pea mo te kau ki te gāue faka mafola. Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼi ai mo tanatou maʼua ʼaē ko te teuteuʼi te ʼu koga kehekehe ʼo te ʼu fono, te fai akonaki, pea mo te tokaga ʼaē ki te ʼu fihifihia ʼe malaga ʼi te kokelekasio, ʼe tau fakamaʼua kiai he ʼu hola moʼo kumikumi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe ʼi muʼa ʼo te faifakamāu. ʼIo, ʼe tou fia “haga ʼofa mamahi aipe ki te ʼu faʼahiga tagata ʼaia”. — Filipe 2:29.
Tou fakahā totatou agalelei fakatautehina
14. Ko te ʼu koga tohi fea koa ʼaē ʼe nātou fakatotonu mai kia tatou ke tou fakahā te agalelei fakatautehina?
14 Moʼo fakafiafia Sehova, ʼe tonu ke tou fakahā totatou agalelei fakatautehina ki ʼotatou ʼu kaugā fagona tui, ohage ko tona fai e Sesu Kilisito pea mo Paulo. ʼE tou lau fēnei: “ ʼI [te agalelei fakatautehina], ke koutou feʼofa mamahi ʼaki ia koutou.” (Loma 12:10, Kingdom Interlinear). “ ʼO ʼuhiga mo [te agalelei fakatautehina], ʼe mole ʼaoga ke mātou faitohi atu, koteʼuhi neʼe akoʼi koutou e te ʼAtua ke koutou feʼofanaki.” (1 Tesalonika 4:9, Int). “Ke hoko atu takotou [agalelei fakatautehina].” (Hepeleo 13:1, Int). ʼIo, ʼe fiafia tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo mo kapau ʼe tou fakahā tatatou agalelei fakatautehina ki tana fānau fakakelekele!
15. Koteā ʼihi faʼahiga fakahā ʼo te agalelei fakatautehina?
15 ʼI te ʼu temi faka apositolika, neʼe ko he agamāhani ki te kilisitiano te feʼalofaʼaki ʼaki “he fekita maʼoniʼoni” peʼe ko “he fekita ʼi te ʼofa”. (Loma 16:16; 1 Petelo 5:14.) Ko he fakahā moʼoni ʼo te agalelei fakatautehina! ʼI te temi nei, e lahi te ʼu koga meʼa ʼi te malamanei, ko he faʼahiga fakahā ʼo te agalelei ʼe feala ke fai ʼaki he malimali pea mo he ʼalofa nima. ʼI te ʼu fenua latina, ohage ko Mekesike, ʼe ʼi ai te feʼalofa ʼaki he fāʼufua, ko he fakahā moʼoni ʼaia ʼo te agalelei fakatautehina. Ko te taʼi ʼofa mamahi ʼaia ʼo te ʼu tēhina ʼi ai ʼe feala ke tokoni ki te lahi ʼo te tuputupu ʼaē ʼe hoko ʼi tonatou ʼu fenua.
16. Koteā te ʼu fealagia ʼe feala ai ke tou fakahā hotatou agalelei fakatautehina ʼi ʼotatou ʼu Fale ʼo te Puleʼaga?
16 Ka tou hū ki te Fale ʼo te Puleʼaga, ʼe tou faiga koa ke tou fakahā te agalelei fakatautehina? ʼE fakatupu ai anai hatatou fai he ʼu palalau fakaloto mālohi kia nātou ʼaē ʼe nātou lotovaivai. ʼE fakatotonu mai ke tou “maʼu he ʼu palalau fakafimālie ʼo ʼuhiga mo te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotovaivai”. (1 Tesalonika 5:14.) ʼAki tona faʼahiga fai ʼaia, ʼe feala ke tou fakahā te fakamalotoloto ʼo te agalelei fakatautehina. Ko te tahi faʼahiga fai ʼe lelei, ko ta kita fakahā te lave lelei ia kita he akonaki, he koga ʼo te polokalama neʼe lelei tona fai, te faiga ki muʼa ʼo he tahi ʼe ako, ʼe kau ki te Ako ʼo te minisitelio faka teokalatike, pea mo ʼihi meʼa.
17. Neʼe feafeaʼi te maʼu e te tagata ʼāfea te agalelei ʼo te kokelekasio?
17 He koʼe koa la ʼe mole tou fakaafe ʼo he tokolahi ki totatou ʼapi ki he kai peʼe fakaafe ki he fale kai ʼi te hili ʼo he fono mo kapau ʼe mole tauhala fau? Mole tonu koa la ke tou tuku te tokoni ʼa Sesu ʼaē ʼe tuʼu ia Luka 14:12-14 ke ina takitaki tatou? Ko te meʼa neʼe hoko, ko te misionea ʼāfea neʼe hinoʼi ko te taupau pelesitā ʼi te kokelekasio pea ko nātou fuli ʼaē ʼi ai ʼe nātou lanu kehe. Neʼe ina logoʼi te mole maʼu ʼo te agalelei fakatautehina, koia neʼe ina fai te fakatuʼutuʼu ke fai he puleʼaki ki te faʼahi ʼaia. ʼO feafeaʼi? ʼI te ʼu ʼahotapu fuli, neʼe ina fakaafe ki he kai he famili kehe. ʼI te fakaʼosi ʼo te taʼu, kua nātou fakahā fuli tanatou agalelei fakatautehina kia ia.
18. E feafeaʼi he fealagia ke tou fakahā ai te agalelei fakatautehina ki ʼotatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē ʼe mahahaki?
18 Ka mahaki he tēhina peʼe ko he tuagaʼane, peʼe ʼi tona ʼapi peʼe ʼi te lopitali, ʼe uga anai tatou e te agalelei fakatautehina ke ʼiloʼi e ia ʼaē ʼe mahaki ʼe tou tokakaga age. Kae feafeaʼi ia nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu fale mahaki? He koʼe koa mole fai he ʼaʼahi, peʼe ko he telefoni ki ai, peʼe momoli he kiʼi tohi ʼe fakahā ai totatou ʼu ʼofa mamahi ki ai?
19, 20. E feafeaʼi he fealagia ke tou fakahā kua tou faka fālahi totatou agalelei fakatautehina?
19 Ka tou fakahā te taʼi ʼu agalelei fakatautehina ʼaia, ʼe feala ke tou fai fehuʼi kia tatou totonu: ‘ ʼE fakapalatahi koa toku agalelei fakatautehina? Ko te lanu ʼo te kili, ko te poto ʼi te ako, peʼe ko te ʼu koloā ʼe faka maʼuhiga koa ʼe ʼau te atu ʼu meʼa ʼaia ʼo ʼuhiga mo taku fakahā toku agalelei fakatautehina? ʼE ʼaoga koa ke ʼau faka fālahi toku agalelei fakatautehina, ohage ko tona fakaloto mālohiʼi e Paulo ki te kau kilisitiano ʼo Kolonito ke nātou fai?’ ʼE uga anai tatou e te agalelei fakatautehina ke tou tokaga lelei ki ʼotatou ʼu tēhina, ke tou leleiʼia nātou ʼuhi ko tanatou ʼu puani ʼaē ʼe lelei. ʼE toe tokoniʼi pe foki anai tatou e te agalelei fakatautehina ke tou fakafiafia ki te haʼele ki muʼa ʼo ʼotatou ʼu tēhina ʼi te faʼahi fakalaumālie, kae ʼaua naʼa tou maheheka.
20 ʼE tonu foki ke fakatupu ia tatou e te agalelei fakatautehina te mahino ʼaē ki te tokoni ʼaē ʼe tonu ke tou fakahoko ki ʼotatou ʼu tēhina ʼi te gāue faka mafola. ʼE tonu ke hage ko te ʼui ʼo tatatou katiko (numelo 92):
“ ʼE tou tokoni anai ki te kau vaivavavai fuli,
Ke palalau mo nātou ʼaki te lototoʼa.
Ke ʼaua naʼa galo ia tatou, ia nātou liliki,
Tou tokoni kia nātou ke nātou tuputupu mālohi pea mo toʼa.”
21. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou ʼamanaki kiai mokā ʼe tou fakahā te agalelei fakatautehina?
21 Koia ke ʼaua naʼa galo ia tatou ʼi te fakahā ʼo te agalelei fakatautehina, ʼe faka ʼuhiga kiai te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fakatuʼu e Sesu ʼi tana akonaki ʼi te moʼuga: “Koutou tokaga ʼo foaki, pea ʼe toe foaki atu anai. ʼE liligi atu anai ki te tagaʼi kofu he fua ʼe matalelei, kua lolomi, pea kua lulululu pea tauopeope. Heʼe ki te fua ʼaē ka koutou fua ʼaki anai ʼe toe fua ʼaki pe anai maʼa koutou.” (Luka 6:38). ʼE fua lelei kia tatou mokā tou fakahā tatatou agalelei fakatautehina, ʼo tou fakaʼapaʼapa kia nātou ʼaē ʼe kaugana kia Sehova ohage ko tatou. ʼIo, manuʼia ia nātou ʼaē ʼe nātou fakafiafia ʼi te fakahā ʼo te agalelei fakatautehina!
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi te alatike ʼe hoa mai: “Te ʼofa (agapê): tona ʼuhiga hāla mo tona ʼuhiga tonu.”
ʼE feafeaʼi anai hakotou tali?
◻ Koteā te ʼu kupu faka keleka ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi, pea e feafeaʼi te kehekehe ʼo nāua?
◻ Koteā te kalavi ki te agalelei fakatautehina?
◻ Koteā te ʼu faʼifaʼitaki faka tohi-tapu ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te agalelei fakatautehina?
◻ He koʼe koa ʼe tonu ke tou ʼofa mamahi ki ʼotatou ʼu tēhina mo te ʼu tagata ʼāfea?
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼapositolo ko Petelo ʼona ʼu tēhina ke nātou hilifaki te agalelei fakatautehina ki tanatou tui pea mo ʼihi ʼu kalitate faka kilisitiano.