Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w94 15/12 p. 13-18
  • Logo Tahi ʼi Te Noʼo Haohaoa ʼo Te ʼOfa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Logo Tahi ʼi Te Noʼo Haohaoa ʼo Te ʼOfa
  • Te Tule Leʼo—1994
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Logo Tahi ʼe Pipiki Ki Te Mālama
  • Ko Te Fakafīfīmālie ʼe Feala Ke Fakatupu Kovi Ki Te Logo Tahi
  • Tou Tokakaga Ki Te ʼu Fakakaukau ʼAē ʼe Feala Ke Faka Tui He Tahi Kiai
  • Ko Sehova ʼe Feala Ke Ina Fakamālohiʼi Koutou
    Te Tule Leʼo—1994
  • Ke Tou Maʼu Ia Te ʼu Koloa ʼAē “ʼe Fufū Fakalelei Iā Te Ia”
    Te Tule Leʼo—2009
  • Tou Tokoni Ki Te Hahaʼi Ke Tali Nātou e Sehova
    Te Tule Leʼo—2000
  • ʼE ʼAoga Ki Te Malamanei Ia Te ʼAtamai Mālama ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—1996
Te Tule Leʼo—1994
w94 15/12 p. 13-18

Logo Tahi ʼi Te Noʼo Haohaoa ʼo Te ʼOfa

“Ke koutou fakatahitahi ʼo logo tahi ʼi te ʼofa.”—Kolose 2:2.

1, 2. Koteā te manatu fakatupu maveuveu ʼe logoʼi tāfito ʼi te temi nei?

KOUTOU fagono! ʼE logoʼi te leʼo mālohi ʼe hau mai te lagi ʼo ina ʼui fēnei: “Koia koutou fiafia, selo, pea mo koutou ʼe nonofo ai! Malaʼia ki te kele pea mo te tai, he kua hifo atu te Tevolo kia koutou, mo tona ʼita lahi, he kua ina ʼiloʼi kua nounou tona temi.” (Fakahā 12:12) ʼAki te hoholo ʼo te ʼu taʼu, ko te logo ʼaia ʼe liliu ʼo fakamataku ʼaupito ki te hahaʼi ʼo te kele.

2 Kua ʼiloʼi talu mai fualoa, ko te fili lahi ʼo Sehova, ʼe ko he fakafeagai (Satana) pea mo he tahi ʼe fasituʼu (Tevolo). Kae ko te ʼaselo kākā ʼaia ʼe kua gāue nei ia ʼi te tahi age tuʼulaga ʼe fakatupu tuʼutāmaki—kua liliu ko he ʼatua ʼe ʼitaʼita! Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe kapu ia ia mai te lagi e Mikaele pea mo tana kau ʼaselo ʼi te tau neʼe hoko ʼi te lagi ʼi te 1914. (Fakahā 12:7-9) Ko te Tevolo ʼe ina ʼiloʼi ʼe kei toe pe tona kiʼi temi nounou, ke ina fakamoʼoni tana fakafifihi ʼaē, neʼe ina ʼui ai ʼe feala ke ina fakahēhē te hahaʼi fuli mai te atolasio ki te ʼAtua. (Sopo 1:11; 2:4, 5) ʼI te mole maʼu ʼaē ʼo hona holaʼaga, ko ia mo tana kau temonio ʼe nātou hage ko he tuʼuga pī ʼe nātou fakatō tonatou ʼita ki te malamanei ʼaē ʼe maveuveu.—Isaia 57:20.

3. Neʼe koteā te ʼu fua ʼo te ʼulugaaga fakahehema ʼo Satana ki totatou temi?

3 Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko, ʼaē neʼe fakapulipuli kia mata ʼo te tagata, ʼe ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te mole fai e te tokolahi ʼi te malamanei te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai ʼi te temi nei. ʼE nātou toe fakamahino mai foki kia tatou te tupuʼaga ʼo te faiga fakamalotoloto ʼa te tagata ke ina fakatahiʼi te ʼu puleʼaga mavetevete ʼaē ʼe mole pe feala ke maʼuʼuli ʼi te logo tahi. ʼE kovi ʼaupito te fetauʼaki ʼo te ʼu telepi pea mo te ʼu kūtuga lanu kehekehe, ʼo fakatupu ʼaki ai te lauʼi miliona hahaʼi ʼe mole kei ʼi ai honatou ʼu ʼapi pea mo te feholaki ʼa te hahaʼi. ʼE mole fakapuna’maʼuli te tuputupu ʼo te manukinuki ʼaē ki te lao, ʼaē ʼe mole hona fakatatau ʼi muʼa atu! Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sesu, ‘ko te ʼofa ʼo te tokolahi ʼe momoko anai ia.’ ʼI te potu fuli pe ʼe koutou mamata ai ki te mole maʼu ʼo te logo tahi pea mo te mole maʼu ʼo te ʼofa ʼaia, ʼe ko he fakaʼiloga ia ʼo te maveuveu ʼo te malamanei ia ʼaho nei.—Mateo 24:12.

4. He koʼe ʼe tuʼutāmaki tāfito te hahaʼi ʼa te ʼAtua?

4 ʼAki te ʼaluʼaga ʼo te malamanei, ko te faikole ʼa Sesu maʼa tana kau tisipulo ʼe ʼāsili loloto age tona faka ʼuhiga: “ ʼE mole ʼau kole atu, ke ke toʼo kehe ia nātou ʼi te malamanei, kae ke ke leʼoleʼo kia nātou ʼuhi ko te agakovi. ʼE mole nātou kau ʼi te malamanei, ohage pe ko ʼau ʼe mole ʼau kau ʼi te malamanei.” (Soane 17:15, 16) ʼI te temi nei, ko “te agakovi” ʼe ina fakatō tāfito tona ʼita kia nātou “ ʼaē ʼe nātou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua pea mo nātou maʼu mo te gāue ʼaē ko te fakamoʼoni kia Sesu.” (Fakahā 12:17) Ka na pau la neʼe mole tokaga fakalelei ia Sehova ki tana kau Fakamoʼoni agatonu ʼo taupau kia nātou ʼaki te ʼofa, ka na ʼaua la neʼe kua matehi ia nātou ia. Ko ʼotatou maʼuli ʼe fakalogo ki tatatou fakaʼaogaʼi lelei te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua moʼo hāofaki ʼo tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie pea ke tou fīmālie ai. ʼE fakamaʼua e te potu ʼaia ke tou mulimuli ki te gāue ʼo Tona mālohi ʼaki ia Kilisito, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe uga e te ʼapositolo ia Kolose 1:29.

5, 6. Neʼe koteā te manatu ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼo Kolose, pea he koʼe ʼe tau mo feʼauga te vaega faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe fili ki te taʼu 1995?

5 Logope la ko Paulo neʼe mole lagi fesioʼaki ʼi tona fakahagatonu mo nātou, kae neʼe ʼofa ia ki tona ʼu tēhina ʼaē ʼi Kolose. Neʼe ina ʼui fēnei kia nātou: “ ʼE ʼau fakaʼamu ʼe feala anai hakotou mahino ki te lahi ʼo taku nofo tuʼania ʼuhi ko koutou.” (Kolose 2:1, The New Testament in Modern English, e J. B. Phillips) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te kau tisipulo ʼa Sesu ʼe mole nātou kau ki te malamanei, ʼe faiga tuʼumaʼu anai e “te agakovi” ke ina maumauʼi te logo tahi ʼa te ʼu tēhina ʼo ina fakatupu ʼi te lotolotoiga ʼo nātou te manatu ʼo te mālama ʼaenī. Ko te ʼu logo mai Kolose ʼaē neʼe ʼalu age mo Epaphras neʼe hā ʼaki ai ko te faʼahi ʼaia neʼe kua kamata hoko ia ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga.

6 Ko he faʼahi tāfito e tahi ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoha kiai te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo tona ʼu tēhina Kilisitiano ʼe feala pe ke fakanounou ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “Ke koutou fakatahitahi ʼo logo tahi ʼi te ʼofa.” Ko tana ʼu palalau, ʼe ʼi ai tona faka ʼuhiga makehe ia ʼaho nei, ʼi he malamanei ʼe mole kei maʼu ai te logo tahi pea mo te ʼofa. Kapau ʼe tou mulimuli fakalelei ki te tokoni ʼa Paulo, ʼe tou maʼu anai te ʼofa ʼo Sehova. ʼE tou logoʼi ai anai te mālohi ʼo tona laumālie ʼi totatou maʼuli, ʼaē ʼe tokoni mai kia tatou ke tou tekeʼi te ʼu fihifihia ʼo te malamanei. ʼI fakapotopoto foki ʼo te tokoni ʼaia! Koia la ʼaē, ko te vaega ʼo Kolose 2:2 ʼe liliu anai ko te kupu tāfito ʼo te taʼu 1995.

7. Koteā te logo tahi ʼaē ʼe tonu ke maʼu ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Kilisitiano moʼoni?

7 ʼI te tohi neʼe ina fai ʼi muʼa atu ki te kau Kolonito, neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼapositolo te sino ʼo te tagata ohage ko he lea fakatātā. Neʼe ina tohi fēnei “ke mole hoko he maveuveu” ʼi te kokelekasio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo kae ʼe tonu ki “tona ʼu koga ke tatau tanatou fetokoniʼaki.” (1 Kolonito 12:12, 24, 25) ʼE ko he fakatā fakaofoofo ia! Ko ʼotatou ʼu kogaʼi sino ʼe tahi ʼaoga fuli, ʼe nātou pipiki fuli ki totatou sino katoa. ʼE toe feiā aipe ʼo ʼuhiga mo tatatou fakatahi fakatautehina ʼi te malamanei katoa, ʼaē ʼe faʼufaʼu ʼaki ia nātou kua fakanofo pea mo te toko miliona hahaʼi ʼaē ʼe ʼamanaki maʼuʼuli ʼi he palatiso fakakelekele. ʼE mole tonu ke tou tō kehe mai te kūtuga ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ke tou maʼuʼuli faʼifaʼitaliha! ʼI tana gāue ʼaki ia Sesu Kilisito, ko te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe lahi ʼaupito tona foaki mai kia tatou ʼi tatatou fakatahi ʼaē mo ʼotatou ʼu tēhina.

Ko Te Logo Tahi ʼe Pipiki Ki Te Mālama

8, 9. (a) Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi tatatou lagolago ʼaē ki te logo tahi ʼi te kokelekasio? (b) Neʼe feafeaʼi takotou maʼu te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Kilisito?

8 Ko te logo tahi faka Kilisitiano ʼaē ʼe pipiki ki te ʼatamai mālama, ʼe ko he tahi faʼahi maʼuhiga ʼaia neʼe hinoʼi e Paulo, tāfito te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Kilisito. Neʼe tohi e Paulo ko te kau Kilisitiano ʼe tonu “ke nātou fakatahitahi lelei ʼo logo tahi ʼi te ʼofa ʼuhi ko te koloaʼia katoa ʼo te ʼiloʼi papau katoa tonatou ʼatamai, ki he ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te misitelio tapu ʼa te ʼAtua, ʼaē ko Kilisito.” (Kolose 2:2) Talu mai te temi ʼaē neʼe tou kamata ako ai te Folafola ʼa te ʼAtua, neʼe tou maʼu ai leva te ʼatamai mālama—te ʼu fakamoʼoni. ʼE mahino kia tatou ko te tuʼulaga maʼuhiga ʼaupito ʼo Sesu ʼe kau ki te fakamahino ʼaē ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼalutahi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko pea mo te finegalo ʼo te ʼAtua. “ ʼE fufū lelei ia te ia te ʼu koloā fuli ʼo te poto pea mo te ʼatamai mālama.”—Kolose 2:3.

9 ʼE feiā koa takotou manatu ʼo ʼuhiga mo Sesu pea mo tana gāue ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua? Tokolahi te hahaʼi ʼi te Keletiate ʼe fakavilivili tanatou talanoa ʼo ʼuhiga mo Sesu, ʼo nātou ʼui kua nātou tali ia ia pea kua hāofaki ia nātou. Kae ʼe nātou ʼiloʼi moʼoni koa ia ia? Kailoa ia, koteʼuhi tokolahi ia nātou ʼe nātou tui ki te akonaki ʼo te Tahitolu Tapu ʼaē ʼe mole fakatafito ia ki te Tohi-Tapu. ʼO mole gata ʼaki pe takotou kua ʼiloʼi te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia kae e lagi kua koutou maʼu he ʼatamai mālama loloto ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai. Ki te toko miliona hahaʼi, ko te meʼa ʼaē neʼe tokoni age kia nātou ke nātou maʼu te ʼatamai mālama ʼaia, ko te akoʼi ʼo te tohi Te Tagata ʼAē ʼe Lahi Tokotahi ʼo Te ʼu Temi Fuli. Kae ʼe ʼaoga ke loloto age tatatou ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Sesu pea mo tona ʼu ala.

10. ʼE lava feafeaʼi ke tou maʼu te ʼatamai mālama ʼaē neʼe fufū?

10 Ko te ʼui ʼaē ko “te ʼu koloā fuli ʼo te poto pea mo te ʼatamai mālama” ʼe “fufū fakalelei” ia Sesu ʼe mole ko tona faka ʼuhiga leva ʼe mole feala ke tou mahino ki te taʼi poto ʼaia pea mo te taʼi ʼatamai mālama ʼaia. Kae, ʼe ko he faʼahi ia ʼe feala ke fakatatau ki he luo ʼe hā lelei mai. ʼE mole fekumi anai ʼi he toe koga meʼa ʼo feʼekeʼaki peʼe tou kumi kifea. ʼE kua tou ʼiloʼi pe—ko te ʼatamai mālama moʼoni ʼe kamata ʼaki te meʼa ʼaē ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sesu Kilisito. ʼI te tuputupu ʼo tatatou mahino ki te tuʼulaga ʼo Sesu ʼi te fakahoko ʼo te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova, ʼe tou maʼu ai te ʼu koloā ʼo te poto moʼoni pea mo te ʼatamai mālama totonu. Koia ko te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ke tou fai, ko te keli ke ʼāsili loloto age, ʼo tou toʼo mai ki tuʼa te ʼu maka ʼaē ʼe maʼugataʼa peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke tou toʼo mai te matapuna ʼaia ʼaē kua tou keli ai.—Tāʼaga Lea 2:1-5.

11. ʼE lava feafeaʼi ke tou hikihiki tatatou ʼatamai mālama pea mo totatou poto ʼaki te metitasio ʼaē kia Sesu? (Fakamatala ʼaki te fufulu e Sesu te ʼu vaʼe ʼo tana kau tisipulo, peʼe koutou fakaʼaogaʼi he tahi age ʼu fakamatala.)

11 Ohage la, ʼe feala pe ke tou ʼiloʼi ko Sesu neʼe ina fufulu te ʼu vaʼe ʼo tana kau ʼapositolo. (Soane 13:1-20) Kae neʼe kua tou metitasioʼi koa te puani tāfito ʼaē neʼe ina akoʼi mai pea mo te aga ʼaē neʼe ina fakahā? Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, ʼe feala ke tou toʼo mai ki tuʼa he koloā ʼo ʼuhiga mo te poto ʼaē ʼe ina uga tatou—ʼe ina fakamaʼua tatou—ke tou fetogi tatatou aga ki he tēhina pe ko he tuagaʼane kua fualoa pe tana fakaloto mamahiʼi ia kita ʼaki tana aga. Pea ka hinoʼi mai he gāue ʼe mole tou faʼa leleiʼia, e lagi feala ke mole fetogi tatatou tali, kapau kua tou mahino lelei ki te vaega ʼo Soane 13:14, 15. ʼE feiā te malave ʼo te ʼatamai mālama pea mo te poto kia tatou. Koteā anai tona fua ki niʼihi, kapau ʼe tou fakatuputupu tatatou faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito? ʼE mahino ia ko te faga ōvi ʼe ‘ ʼāsili fakatahi lelei age anai ʼo logo tahi ʼi te ʼofa.’a

Ko Te Fakafīfīmālie ʼe Feala Ke Fakatupu Kovi Ki Te Logo Tahi

12. Koteā te faʼahiga ʼatamai mālama ʼaē ʼe tonu ke tou tokakaga ʼo fakamamaʼo mai ai?

12 Kapau ʼe faka fealagia lelei e te ʼatamai mālama totonu totatou ‘fakatahi lelei ʼo logo tahi ʼi te ʼofa,’ koteā te ʼu fua ʼo te meʼa ʼaē ʼe “fakahigoaʼi hala ko te ‘ ʼatamai mālama’ ”? Ko tona ʼu fua ʼe kehekehe ʼaupito ia—ʼe ko te fakafifihi, ko te mole manatu tahi, pea mo te hēhē mai te tui. Koia ʼe tonu ke tou tokakaga ki te taʼi ʼatamai mālama hala ʼaia, ohage ko tona fakatokagaʼi e Paulo kia Timoteo. (1 Timoteo 6:20, 21) Neʼe toe tohi pe foki e Paulo: “ ʼE ʼau tala atu te meʼa ʼaia, ke ʼaua naʼa kākāʼi koutou e he tahi ʼaki ni ʼu fakakaukau ʼe feala ke faka tui he tahi kiai. Ke koutou tokakaga ke ʼaua naʼa ʼi ai he tahi ʼe ina ʼave koutou ohage ko he mounu ʼaki te filosofia pea mo te ʼu kākā ʼe vaʼiganoa, ʼo mulimuli ki te talatisio ʼa te tagata, ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa faigafua ʼo te malamanei, ka mole mulimuli ia kia Kilisito.”—Kolose 2:4, 8.

13, 14. (a) He koʼe neʼe nonofo te ʼu tēhina Kilisitiano ʼo Kolose ʼi he ʼaluʼaga fakatupu tuʼutāmaki ʼo ʼuhiga mo te ʼatamai mālama? (b) He koʼe ko ʼihi, ia ʼaho nei, ʼe feala ke nātou ʼui ko nātou ʼe mole nātou nofo ʼi he ʼaluʼaga fakatupu tuʼutāmaki feiā?

13 Neʼe maʼuʼuli te kau Kilisitiano ʼo Kolose ʼi te lotolotoiga ʼo te maʼuli fakahehema ʼaē, ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni, neʼe fakahigoaʼi hala ko te ʼatamai mālama. Tokolahi te hahaʼi ʼi te loto kolo ʼo Kolose pea mo ʼona tafaʼaki neʼe nātou faka maʼuhigaʼi te ʼu filosofia faka Keleka. Neʼe toe ʼi ai pe foki mo te kau lagolago ki te ʼu lao faka Sutea ʼaē neʼe nātou loto ke taupau e te kau Kilisitiano te Lao ʼa Moisese, ohage la ko tona ʼu ʼaho lalahi pea mo te ʼu fakamaʼua ʼo ʼuhiga mo te kai. (Kolose 2:11, 16, 17) Neʼe mole fakafeagai ia Paulo ki te maʼu e tona ʼu tēhina te ʼatamai mālama moʼoni, kae neʼe ʼaoga ke nātou tokakaga ke ʼaua naʼa ʼave nātou e he tahi ohage ko he meʼa ke kai, ʼo ina fakaʼaogaʼi ni ʼu palalau ʼe feala ke faka tui he tahi kiai moʼo fakalotoʼi ʼo nātou, ke nātou fakahoko ai ʼi tonatou maʼuli pea mo ʼanatou gāue he manatu, ʼe ko he manatu fakatagata pe. ʼE feala ke koutou mahino ki te faʼahi ʼaia, kapau ʼe tuku e niʼihi ʼi te kokelekasio tanatou ʼu manatu pea mo tanatou ʼu tonu ke takitaki e he ʼu manatu pea mo ni ʼu aga ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu pea ʼe ko te potu ʼaia ʼe fakafeagai anai ki te logo tahi pea mo te feʼofaʼofani ʼa te ʼu tēhina ʼo te kokelekasio.

14 ʼE feala pe ke koutou manatu ʼo fēnei ‘ ʼIo ʼe ʼau ʼiloʼi te tuʼutāmaki ʼaē neʼe tau mo te kau Kolose, kae ʼe mole feala ia ke fakahēʼi ia ʼau e te ʼu akonaki faka Keleka, ohage la ko te ʼui ʼaē ko te nefesi ʼe tuputupua pe ko he ʼatua faka tahitolu tapu; pea ʼe mole feala ke ʼau tuʼutāmaki ʼo hēʼia ʼi te ʼu lafeti pagani ʼo te lotu hala ʼaē kua ʼau mavae mai ai.’ Ko te meʼa ʼaia ʼe ko he meʼa lelei ia. ʼE lelei mokā kua mahino papau kia kita te māʼoluga age ʼo te moʼoni tāfito ʼaē neʼe hā mai ʼaki ia Kilisito pea mo te Tohi-Tapu. Kae, ʼe feala koa ke fakatupu tuʼutāmaki kia tatou te tahi ʼu filosofia peʼe ko te ʼu manatu fakatagata ʼaē ʼe kua lahi tona mafola ʼi te temi nei?

15, 16. Koteā he faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼe feala ke malave ki te fakakaukau ʼa he Kilisitiano?

15 Neʼe kua fualoa pe te maʼu ʼo te taʼi manatu ʼaia ʼaē neʼe fakahehemaʼi e te ʼu filosofia fakatagata: “ ʼE ʼifea koa ʼi te temi nei te fakapapau ʼaē ʼo ʼuhiga mo tana haʼu? Ko ʼatatou ʼu tāmai kua tanu ia nātou kae ko meʼa fuli pe ʼe kei hoholo atu aipe ohage ko te kamataʼaga.” (2 Petelo 3:4, The New English Bible) Ko te manatu ʼaia ʼe feala pe ke fakahā ʼaki niʼihi age ʼu palalau, kae ʼe tatau ʼosi pe. Ohage la, ʼe feala pe ke manatu fēnei he tahi, ‘Kua hili kiai taʼu e hogofulu tupu ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau ʼuluaki akoʼi ai te moʼoni, ko te fakaʼosi neʼe kua “ ʼamanaki hoko pe.” Kae ʼe mole heʼeki hoko pe la ia, pea ko ai ʼapē ʼe ina ʼiloʼi te temi ʼaē ka hoko ai?’ ʼE moʼoni ʼe mole ʼi ai he tahi ʼe ina ʼiloʼi te temi ʼaē ka hoko ai te fakaʼosi. Kae, koutou fakatokagaʼi te manatu ʼaē neʼe ʼekenaki e Sesu ke tou maʼu: “Koutou haga lamalama, pea ke koutou nonofo ʼalaʼala, heʼe mole koutou ʼiloʼi pe ko ʼafea te temi ʼaē kua fakakatofa.”—Maleko 13:32, 33.

16 ʼE fakatupu tuʼutāmakiʼia anai te tali ʼo te manatu ʼaenī, ʼaki te mole ʼiloʼi pe ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai te fakaʼosi, ʼo ʼui ʼe lelei ke tou fakaʼaogaʼi lahi totatou maʼuli peʼe ko he maʼuli ʼe “tatau mo te hahaʼi fuli”! Ko te taʼi manatu ʼaia ʼe feala pe ke hā ʼi te ʼu fakakaukau, ‘ ʼE ko he meʼa lelei anai haku fai he ʼu fakatuʼutuʼu ke ʼau maʼu ai (peʼe ko taku fānau) he gāue ʼe maʼuhiga, ʼe lelei tona totogi ʼo feala ai ke ʼau maʼuli fīmālie. ʼE mahino papau ia, ʼe ʼau kau anai ki te ʼu fono faka Kilisitiano pea ʼe ʼau toe kau pe anai foki ki te gāue fai faka mafola, kae ʼe mole ʼi ai he tupuʼaga kia ʼau, ke ʼau faiga peʼe ke ʼau fai ni ʼu sakilifisio lalahi.’—Mateo 24:38-42.

17, 18. Koteā te faʼahiga manatu neʼe ʼekenaki tatou e Sesu mo te kau ʼapositolo ke tou taupau?

17 Kae, ʼe mole feala ke fakafisi he tahi ki te potu ʼaenī, ko Sesu mo tana kau tisipulo neʼe nātou ʼekenaki tatou ke tou maʼuʼuli ʼaki te manatu ʼaē ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼe tonu ke fakavilivili tona fakahoko, ʼo tou faiga fakamalotoloto ʼaki he lotolelei ke tou fai ni ʼu sakilifisio. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Koʼeni te meʼa ʼaē ʼe ʼau ʼui atu, ʼu tēhina: ko te temi ʼaē ʼe kei toe kua nounou. Koia, ko nātou fuli ʼe maʼu ʼohoana ke nātou maʼuʼuli ohage ʼe mole honatou ʼu ʼohoana, . . . pea ko nātou ʼaē ʼe totogi meʼa ke hage ko nātou ʼaē ʼe mole nātou maʼu meʼa, pea ko nātou ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi te malamanei ke hage ko nātou ʼaē ʼe mole nātou fakaʼaogaʼi lahi te malamanei; koteʼuhi ko te ʼaluʼaga ʼo te malamanei ʼe lolotoga fetogi nei.”—1 Kolonito 7:29-31; Luka 13:23, 24; Filipe 3:13-15; Kolose 1:29; 1 Timoteo 4:10; 2 Timoteo 2:4; Fakahā 22:20.

18 Neʼe mole uga tatou e Paulo ke tou fakaliliu te maʼuli fakafīfīmālie ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼo totatou maʼuli, kae ʼaki te takitaki ʼo te laumālie neʼe ina tohi ʼo fēnei: “Neʼe mole tou ʼaumai he meʼa ki te malamanei, pea ʼe mole toe feala foki ke tou ʼave he meʼa. Koia kapau ʼe tou maʼu te meʼa kai mo te meʼa kofu, pea ʼe tou fakafeauga ʼaki pe te ʼu meʼa ʼaia. . . . Tauʼi, te tau matalelei ʼo te tui moʼoni, puke maʼu te maʼuli heʼegata ʼaē neʼe pāui koe kiai pea mo ʼaia neʼe ke fai [kiai] te tala matamatalelei ʼaē ia muʼa ʼo te hahaʼi.”—1 Timoteo 6:7-12.

19. E feafeaʼi te kokelekasio mokā tali lelei, e nātou ʼaē ʼe kau kiai, te manatu ʼaē neʼe uga e Sesu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli?

19 Ka faʼufaʼu te kokelekasio ʼaki ni ʼu Kilisitiano ʼe faʼa gāue ʼo nātou faiga mālohi ke nātou ‘fai he tala matamatalelei ia muʼa ʼo te hahaʼi,’ pea ʼe mahino ia ko tona fua ʼe ko te logo tahi. ʼE mole nātou tō ki te taʼi manatu ʼaenī: ‘ ʼE lahi ʼaupito tau ʼu meʼa lelei kua tānaki ki he ʼu taʼu e lahi; mālōlō koe, kai, ʼinu, pea mo ke fakafiafia.’ (Luka 12:19) Kae, ʼe nātou logo tahi ia nātou, ʼi te faiga pe e tahi, ʼo nātou lotolelei ke nātou fai ni ʼu sakilifisio ke nātou kau ai ki te gāue ʼaia ʼaē ʼe mole toe fakahoko anai, ʼi te temi fuli pe ʼe nātou fealagia ai.—Vakaʼi ia Filipe 1:27, 28.

Tou Tokakaga Ki Te ʼu Fakakaukau ʼAē ʼe Feala Ke Faka Tui He Tahi Kiai

20. Koteā he tahi age faʼahi ʼe feala ke fakahēhē ai te kau Kilisitiano?

20 ʼE mahino papau ia ʼe ʼi ai te tahi age ʼu faʼahi ʼe feala pe ‘ke kākāʼi nātou ʼaki ni ʼu fakakaukau ʼe feala ke faka tui te kau Kilisitiano kiai peʼe ʼaki he ʼu meʼa ʼe fakatupu lotovaivai ʼo fua kovi ki te ‘fakatahitahi lelei ʼo logo tahi ʼi te ʼofa.’ Neʼe tohi fēnei e te filiale ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi Siamani: “Neʼe ʼi ai te meʼa neʼe iku leva ki te fihi, pea neʼe kau te kau fai faka mafola ʼo toe feiā aipe mo te kau tagata ʼāfea ki te fihi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga faitoʼo neʼe fakaʼaogaʼi e te tēhina.” Neʼe nātou toe ʼui fēnei: “ ʼAki te lahi ʼaupito ʼo te ʼu faʼahiga faitoʼo kehekehe kua fakaʼaogaʼi pea mo te lahi ʼaupito ʼo te kau mahahaki, ʼe ko he faʼahi ia ʼe feala ke fakatupu kē pea kapau ko ʼihi faitoʼo ʼe ʼi ai hona ʼu kiʼi pikipikiga mo te ʼu meʼa fakatemonio, ʼe feala pe ke fakatupu tuʼutāmaki.”—Efesi 6:12.

21. ʼE lava feafeaʼi ki he Kilisitiano ke puli ia te ia te fakasiosio lelei ia ʼaho nei?

21 Ko te kau Kilisitiano ʼe nātou fia maʼuʼuli pea mo haohaoa ke feala ai hanatou tauhi kia Sehova. Kae, ʼi te tuʼu ʼaenī ʼe tou tau mo te matutuʼa pea mo te mahamahaki ʼuhi ko te agahala. ʼO mole ʼui ke tou fakatokagaʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼo te maʼuli, ʼe feala ke tou fakahaga tatatou fakakaukau ki te puleʼaki moʼoni maʼa tatou pea mo nātou ʼaē. (1 Timoteo 4:16) Ko Kilisito ia te koga tāfito ʼo te puleʼaki ʼaia, ohage pe neʼe ko ia te puani tāfito ʼi te tokoni ʼa Paulo ki te kau Kolose. Kae ke koutou manatuʼi, neʼe fakahā e Paulo ko ʼihi ʼe nātou ʼōmai mo ni ʼu “fakakaukau ʼe feala ke faka tui he tahi kiai” ʼo nātou fakamaliu tatatou sio mai ia Kilisito, lagi ki he ʼu faʼahiga puleʼaki moʼo kumi ʼo he mahaki, moʼo faitoʼo, peʼe ko he ʼu faʼahiga fakaʼaluʼalu ʼo te kai.—Kolose 2:2-4.

22. Koteā te fakafuafua lelei ʼe tonu ke tou maʼu ki te ʼu tuʼuga fakamatala ʼo ʼuhiga mo ni ʼu faʼahiga puleʼaki moʼo kumi ʼo he mahaki pe ko he ʼu faʼahiga faitoʼo?

22 ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe fakahā age ki te hahaʼi pea mo te ʼu fakamatala ʼe fakamoʼoni ki te ʼu faʼahiga faitoʼo kehekehe pea mo te ʼu puleʼaki moʼo kumi ʼo he mahaki. Ko ʼihi ʼi te ʼu meʼa ʼaia ʼe kua lahi ʼaupito tona fakaʼaogaʼi pea mo tona kua ʼiloa; pea ko ʼihi leva, ʼe kua lahi tona fatufatuʼi peʼe mole kei faʼa falala kiai te hahaʼi.b ʼE ko te maʼua ʼo te takitokotahi te vakaʼi peʼe koteā ʼaē ka ina fai anai ʼo ʼuhiga mo tona mahaki. Kae ko nātou ʼaē ʼe nātou tali te tokoni ʼa Paulo ʼaē tuʼu ia Kolose 2:4, 8 ʼe hāofaki anai nātou mai honatou kākāʼi e ni “ ʼu fakakaukau ʼe feala ke faka tui he tahi kiai” peʼe ko ni “ ʼu kākā ʼe vaʼiganoa,” ʼaia ʼe nātou fakahēhē te tokolahi, ʼe mole kei nātou falala ki te Puleʼaga, ʼo nātou lotovaivai ʼi te mole kei maʼu ʼo he puleʼaki. Tatau aipe peʼe kua ʼiloʼi papau e he tēhina, ko he faʼahiga faitoʼo ʼe lelei kia ia, ʼe mole tonu anai ke ina faigaʼi ke toʼo e tona ʼu tēhina te faitoʼo ʼaia, koteʼuhi ʼe feala anai ke liliu ko he faʼahi ʼe lahi tona talanoaʼi pea mo tona fakafihiʼi. Koia ʼe feala ai leva ke ina fakahā tana fakaʼapaʼapa ʼaupito ki te maʼuhiga ʼo te logo tahi ʼi te kokelekasio.

23. He koʼe ʼe ʼi ai te tupuʼaga tāfito ke tou fiafia ai?

23 Ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe ina fakahā lelei ko te logo tahi faka Kilisitiano ʼe ko he fakatafitoʼaga lelei ia ki te fiafia moʼoni. ʼI tona temi neʼe mole lahi te ʼu kokelekasio ohage ko totatou temi. Kae neʼe feala ke faitohi ʼo fēnei ki te kau Kolose: “Logope taku puli ʼi te faʼahi ʼo te sino, kae ʼe ʼau ʼi henā mo koutou ʼi te ʼaluʼaga ʼo te laumālie, ʼo ʼau fakafiafia pea mo ʼau sio ki takotou fakatokatoka lelei ʼaē ʼe maʼu ia koutou pea mo te mālohi ʼo takotou tui kia Kilisito.” (Kolose 2:5; toe vakaʼi mo Kolose 3:14.) Ko he tupuʼaga ʼaia ke ʼāsili age tatatou fiafia! ʼE feala ke tou sio mata ki te logo tahi moʼoni, ki te fakatokatoka lelei, pea mo te mālohi ʼo te tui ʼi totatou ʼu kokelekasio, ʼaē ʼe ina fakaʼata lelei te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te malamanei katoa. Koia ʼi te kiʼi moʼi temi ʼaē ʼe kei toe ki te tuʼu ʼaenī, tou lotomālohi fuli ke tou “fakatahitahi lelei ʼo logo tahi ʼi te ʼofa.”

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Logope la te lahi ʼo te ʼu fakamatala ʼe feala ke tou maʼu, mai te ʼu faʼifaʼitaki ka hoa mai, koutou vakaʼi pe koteā ʼaē ʼe feala anai ke koutou ako takitokotahi ʼo ʼuhiga mo Sesu ke lagolago ki te logo tahi ʼo tokotou kokelekasio: Mateo 12:1-8; Luka 2:51, 52; 9:51-55; 10:20; Hepeleo 10:5-9.

b Vakaʼi Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo Sepetepeli 1982, ʼu pasina 22 ki te 29.

Neʼe Koutou Tāʼofi Maʼu Koa?

◻ Koteā te vaega faka Tohi-Tapu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te taʼu 1995?

◻ He koʼe neʼe ʼaoga ki te kau Kilisitiano ʼo Kolose ke nātou fakatahitahi ʼo nātou logo tahi ʼi te ʼofa, pea he koʼe ʼe ʼaoga kia tatou ke tou toe fai feiā ia ʼaho nei?

◻ Koteā te faʼahiga manatu fakatupu tuʼutāmaki ʼe tonu ke tokakaga tāfito kiai te kau Kilisitiano ia ʼaho nei?

◻ He koʼe ʼe tonu ke nofo tokaga te kau Kilisitiano ke ʼaua naʼa fakahēhē nātou ʼaki te ʼu fakakaukau ʼe feala ki he tahi ke faka tui kiai ʼo ʼuhiga mo he mahaki pea mo te ʼu faʼahiga puleʼaki moʼona kumi?

[Paki ʼo te pasina 17]

Ko takotou ʼu fakatuʼutuʼu ki te temi ka haʼu ʼe fakatafito koa ki te ʼi henī ʼa Sesu?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae