Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 18 p. 104-113
  • Te ʼu Mafuike ʼi Te ʼAho ʼo Te ʼAliki

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Mafuike ʼi Te ʼAho ʼo Te ʼAliki
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • Te ʼu Galulu ʼi Te Sōsiete Fakatagata
  • ʼE Fakatupu e Sehova Te Galulu
  • Te Mafuike Lahi
  • Ko He Temi Fakapōʼuli
  • ʼE Mavae “Te Lagi”
  • “Kotou Fetōki Ifo Kiā Mātou Pea Mo Fakaū Ia Mātou”
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 18 p. 104-113

Kāpite 18

Te ʼu Mafuike ʼi Te ʼAho ʼo Te ʼAliki

1, 2. (a) Koteā ʼaē ʼe hoko ʼi he temi mafuike? (b) Koteā te meʼa ʼaē neʼe fakamatalatala e Soane ʼi te ʼavahi ʼo te ono meʼa fakamaʼu?

NEʼE kua kotou nonofo koa lā ʼi he fenua neʼe kua hoko ai he mafuike lahi? ʼE ko he meʼa fakamataku. ʼE lagi kamata ʼaki he gugulu pea hoa mai kiai ia he ʼuʼulu hoholo fakamataku. ʼI takotou feleleʼi ʼo fenonoʼi ʼi he lalo pilo, ʼe toe ʼāʼāsili ake te mālohi ʼo te mafuike. Peʼe feala ke hoko fakapunamaʼuli he foʼi galulu fakamataku, ʼo maumau ai te ʼu meʼa ʼo te loto fale pea holo ai mo te ʼu falefata. ʼE feala ke lahi te ʼu maumau, ʼaki te tahi ʼu galulu, ʼe toe ʼāʼāsili ai te ʼu maumau pea mo te maʼuli fakaʼofaʼofa ʼo te hahaʼi.

2 ʼI tatatou mahino ki te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, tou vakaʼi age muʼa te meʼa ʼaē neʼe fakamatalatala e Soane ʼi te ʼavahi ʼo te ono meʼa fakamaʼu: “Pea neʼe au sio ki te temi ʼaē neʼe ina ʼavahi ai te ono meʼa fakamaʼu, pea neʼe hoko te mafuike lahi.” (Fakahā 6:12a) ʼE tonu ke hoko te mafuike ʼaia ʼi te temi ʼaē ʼe ʼavahi ai ia te tahi ʼu meʼa fakamaʼu. Ko te temi fea koa ʼaē ʼe hoko ai te mafuike ʼaia ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki, pea ʼe koteā ia te faʼahiga mafuike ʼaia?—Fakahā 1:10.

3. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sesu ʼi tana lea faka polofetā, ʼo ʼuhiga mo te fakaʼiloga ʼo tana ʼi henī? (b) Koteā te pikipikiga ʼo te ʼu mafuike moʼoni pea mo te mafuike fakatātā lahi ʼaē ʼe talanoa kiai ia Fakahā 6:12?

3 ʼE lahi te ʼu vaega Tohi-Tapu ʼe talanoa ai ʼo ʼuhiga mo te ʼu mafuike moʼoni pea mo te ʼu mafuike fakatātā. ʼI tana lea faka polofetā logona ʼaē ʼo ʼuhiga mo te fakaʼiloga ʼo tana ʼi henī ʼi te mālohi ʼo te Puleʼaga, neʼe fakakikite e Sesu ʼe hoko anai “te ʼu mafuike ʼi he potu ki te tahi potu.” ʼE kau ia te ʼu mafuike ʼaia ki “te kamataʼaga ʼo te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania.” Talu mai te taʼu 1914, ʼi te tuputupu ʼa te hahaʼi ʼo lauʼi miliale, kua kau ia te ʼu mafuike ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tuʼania tāfito kiai ia te hahaʼi ʼi totatou temi. (Mateo 24:3, 7, 8) Logolā ko te ʼu mafuike ʼaia ʼe ko te fakahoko ʼo te ʼu lea faka polofetā ʼa Sesu, kae ʼe ko he ʼu mafuike ʼe hoko pē ia ki te kele. ʼE ko he ʼu fakamelomelo ia ʼo te mafuike fakatātā lahi ʼaē ʼe talanoa kiai ia Fakahā 6:12. Ko te mafuike ʼaia, ʼe ko te mafuike fakaʼosi ʼaē kā hoko anai ʼi te hili ʼo te ʼu ʼuluaki galulu, pea ʼe ina luluʼi anai ia te ʼu tafitoʼaga ʼo te tuʼu fakakelekele pea mo fakatagata ʼaē ʼe takitaki e Satana.a

Te ʼu Galulu ʼi Te Sōsiete Fakatagata

4. (a) Ko te temi fea ʼaē neʼe mahino ai ki te hahaʼi ʼa Sehova ʼe kamata anai ia te ʼu meʼa fakamataku ʼaia ʼi te taʼu 1914? (b) Koteā te temi loaloaga ʼaē neʼe fakaʼosi ʼi te taʼu 1914?

4 ʼI te vaelua ʼo te ʼu taʼu 1870, neʼe mahino ai ki te hahaʼi ʼa Sehova ʼe kamata anai te ʼu meʼa fakamataku ʼi te taʼu 1914, ʼo natou fakaʼiloga ai te fakaʼosi ʼo te ʼu Temi ʼo Te Kau Senitile. Ko te temi ʼaia ʼe ko “temi e fitu” (te ʼu taʼu e 2 520), ʼaē neʼe kamata mai te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼaē neʼe fakaʼauha ai te puleʼaga ʼo Tavite ʼi Selusalemi, ʼo kaku ki te fakanofo hau ʼo Sesu ʼi te Selusalemi ʼaē ʼi te lagi ʼi te taʼu 1914 ʼo totatou temi.—Taniela 4:24, 25; Luka 21:24.b

5. (a) Koteā ia te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e C. T. Russell ʼi te ʼaho 2 ʼo ʼOkotepeli 1914? (b) Koteā ia te ʼu maveuveu faka politike ʼaē neʼe hoko talu mai te taʼu 1914?

5 Kae ʼi te haʼu ʼa C. T. Russell ki te fakatahi ʼaē ʼi te uhu mo te fāmili ʼo te Petele ʼo Brooklyn, ʼi New York, moʼo lau ia te koga tohi ʼo te ʼaho 2 ʼo ʼOkotepeli 1914, neʼe ina fai te ʼu palalau fakaofoofo ʼaenī: “Kua ʼosi te ʼu Temi ʼo Te Kau Senitile; kua ʼosi te ʼaho ʼo te ʼu hau.” ʼE moʼoni, ʼi te lahi ʼaupitō ʼo te maveuveu faka mālamanei ʼaē neʼe kamata ʼi te taʼu 1914, neʼe holoʼi ai te ʼu puleʼaga fakahau kua fualoa tanatou tutuʼu. Ko te fakahifo ʼa te ʼu hau ʼo Lusia ʼi te maveuveu faka Polosevike ʼo te taʼu 1917, neʼe iku ai ki te fetokakoviʼaki fualoa ʼa te ʼu fenua Kominisi pea mo te ʼu fenua fai koloa. Ko te ʼu galulu, ʼaē ʼe natou fakatātā ia te fakahifo ʼo te ʼu puleʼaga faka politike, ʼe kei hoko atu pē tanatou faka maveuveu ia te sōsiete fakatagata ʼi te kele kātoa. Iā ʼaho nei, ʼe lahi te ʼu puleʼaga ʼe tutuʼu pē ʼi te taʼu e tahi peʼe lua, pea fakahifo. ʼE ʼiloga lelei te mole tuʼu mālohi ʼo te ʼu puleʼaga faka politike, ohagē ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Italia, ʼaē ʼi te ʼu taʼu e 42 ʼaē neʼe hoa ki te Lua Tau Faka Mālamanei, neʼe fefakahoahoaʼaki ai ia puleʼaga foʼou e 47 moʼo takitaki ʼo te fenua. Kae ko te ʼu galulu ʼaia, ʼe ko te ʼu fakamelomelo pē ia ki te holoʼi fakaʼosi ʼo te tuʼu faka politike. Koteā anai tona fua? ʼE puleʼi tokotahi anai ia te kele e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.—Isaia 9:6, 7.

6. (a) Neʼe fakamatala feafeaʼi e H. G. Wells te temi foʼou pea mo maʼuhiga ʼaē ʼe tou māʼuʼuli ai nei? (b) Koteā ʼaē neʼe tohi e te tagata fai fakamatala filosofia pea mo te tagata ʼo te puleʼaga, ʼo ʼuhiga mo te temi ʼaē neʼe kamata mai te taʼu 1914?

6 Ko te kau tagata fai fakamatala hisitolia, mo te hahaʼi fai fakamatala filosofia, pea mo te kau takitaki faka politike, neʼe natou ʼui ko te taʼu 1914 neʼe ko he kamataʼaga ʼaia ʼo he temi foʼou pea mo maʼuhiga. Hili kiai taʼu e hogofulu-mā-fitu, neʼe ʼui fēnei e te tagata fai fakamatala hisitolia ko H. G. Wells: “ ʼE fakaʼamu e te polofetā ke ina fakakikite he ʼu meʼa ʼe lelei. Kae ko tona maʼua ke ina tala ia te meʼa ʼaē ʼe sio kiai. Pea ʼe sio ia ki he mālama ʼe kei puleʼi ʼaki he aga fefeka e te kau sōlia, mo te hahaʼi ʼaē ʼe tauhi fakavale ki tonatou fenua, mo te hahaʼi gaohi paʼaga, pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe natou fakaʼaogaʼi fakakākā ia te falā; ko he mālama ʼe femahalohaloʼaki ai te hahaʼi pea mo loto fehiʼa, pea ʼe pulihi vave ai te loto faʼitaliha ʼa te hahaʼi, ko he mālama ʼe faka aʼu anai ki he fetauʼaki ʼo te ʼu kalasi pea ʼe nofo teuteu ki te tahi ʼu tau.” ʼI te taʼu 1953, neʼe tohi fēnei e te tagata fai fakamatala filosofia ko Bertrand Russell: “Talu mai te taʼu 1914, ko nātou fuli ʼaē ʼe natou mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te mālamanei, ʼe natou tuʼania ʼaupitō ki te tuʼutāmaki lahi ʼaē kā kaku anai kiai ia te mālamanei. . . . Maʼa nātou, ko te tagata ʼe hagē ko he tagata toʼa ʼo te ʼu fāgana ʼa te kau Keleka, ʼaē ʼe mole kei pule ki tona maʼuli, kae kua puleʼi e te ʼu ʼatua ʼe ʼiʼita.” ʼI te taʼu 1980, ko Harold Macmillan, ʼaē ʼe gāue ʼi te puleʼaga Pilitānia, neʼe ina fakakaukauʼi te tokalelei ʼaē neʼe kamata ʼi totatou 20 sēkulō, pea neʼe ina ʼui fēnei: “Ko meʼa fuli neʼe fakahaʼu ke toe lelei age. Neʼe au tupu ʼi te mālamanei ʼaia. . . . Pea fokifā pē, ʼi te tahi pogipogi ʼuhu ʼo te taʼu 1914, neʼe gata ai ia meʼa fuli.”

7-9. (a) Ko te ʼu maveuveu fea ʼaē neʼe tupu ai te fihifihia ʼo te sōsiete fakatagata talu mai te taʼu 1914? (b) Koteā ʼaē ʼe kau ki te ʼu maveuveu ʼi te sōsiete fakatagata lolotoga te ʼi henī ʼa Sesu?

7 ʼI te Lua Tau Faka Mālamanei neʼe hoko ai te tahi ʼu maveuveu. Talu mai ai, ʼe lahi te ʼu kiʼi tau liliki pea mo te ʼu agamālohi neʼe natou faka maveuveu te kele. ʼE lahi te hahaʼi ʼe natou mātataku ʼuhi ko te ʼu agamālohi pea mo natou tuʼania naʼa fakaʼaogaʼi e te ʼu puleʼaga te ʼu mahafu ʼaē ʼe mamate ai te hahaʼi tokolahi.

8 ʼO hilifaki ki te ʼu tau, ʼe ʼi ai te tahi ʼu meʼa neʼe tupu ai te galulu ʼo te sōsiete fakatagata ʼi tona ʼu fakatafito talu mai te taʼu 1914. Ko te maveuveu ʼaē neʼe kovi ʼaupitō, neʼe hoko ʼi te ʼaho 29 ʼo ʼOkotepeli 1929, ʼi te puli lahi ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu fale paʼaga ʼo Amelika. Neʼe tupu ai te fihifihia lahi ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga, ʼo fua kovi ai ki te ʼu fenua gaohi paʼaga. Neʼe ʼāsili tāfito ia te fihifihia ʼaia lolotoga te taʼu 1932 ʼo aʼu ki te taʼu 1934, pea ʼe kei tou logoʼi pē tona ʼu fua kovi. Talu mai te taʼu 1929, ko te mālamanei ʼaē kua fihifihia ʼi te faʼahi faka ekonomika, neʼe ina maʼu te ʼu puleʼaki faka temi. ʼE lahi te ʼu maʼua ʼe mole mahuʼi e te ʼu puleʼaga. Neʼe toe fihifihia te maʼuli faka ekonomika, ʼaki te hoge kalasini ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 1973 pea mo te fihifihia lahi faka paʼaga ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 1987. ʼI te temi ʼaia, ko te toko lauʼi miliona hahaʼi neʼe lahi ʼaupitō tanatou toʼo maʼua. Neʼe hahaʼi mo nātou ʼaē neʼe kākāʼi ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga, mo te ʼu puleʼaki ʼaē moʼo fakatau lahi ʼo ni koloa, mo te ʼu loteli pea mo te tahi ʼu gaoʼi paʼaga, ʼaē ʼe lahi te ʼu faʼahi ʼaia neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼu puleʼaga, ʼaē ʼe tonu ke natou puipui ia te hahaʼi. ʼI te Keletiate, māʼiapē lā mo nātou ʼaē ʼe natou faka mafola ia te evaselio ʼi te televisio, neʼe totogi nātou ʼaki te ʼu lauʼi miliona tola!—Vakaʼi ia Selemia 5:26-31.

9 Ki muʼa atu, ko te ʼu maveuveu faka ekonomika neʼe natou faka fealagia kiā Mussolini pea mo Itilele ke nā maʼu ia te pule. Neʼe faiga atu aipē e Papiloni Lahi ke faka kaumeʼa mo nāua, pea neʼe fai e te Vatikano ia te ʼu fuakava mo Italia ʼi te taʼu 1929 pea mo Siamani ʼi te taʼu 1933. (Fakahā 17:5) ʼE mahino papau ia, ko te ʼu ʼaho fakamataku ʼaē neʼe hoa mai kiai, neʼe ko he hoko fakakoga ʼo te lea faka polofetā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo tana ʼi henī, ʼaē ʼe kau kiai ‘te tuʼania ʼo te ʼu puleʼaga, mo tanatou manavahe . . . te matapopō ʼa te hahaʼi ʼi tanatou mātataku, pea ʼuhi ko tanatou fakatalitali ki te ʼu meʼa ʼaē kā hoko ki te kele.’ (Luka 21:7-9, 25-31)c ʼEī, ko te ʼu mafuike ʼaē neʼe kamata ai te galulu ʼo te sōsiete fakatagata talu mai te taʼu 1914, neʼe hoa kiai te tahi ʼu galulu mālohi.

ʼE Fakatupu e Sehova Te Galulu

10. (a) He koʼē e lahi ʼaupitō te ʼu galulu ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu fakatagata? (b) Koteā ʼaē ʼe lolotoga fai e Sehova, pea ʼe ina fai ʼuhi koteā?

10 Ko te ʼu galulu ʼaē ʼe hoko ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu fakatagata, ʼe tupu ko tana mole lava takitaki ʼo tona maʼuli. (Selemia 10:23) Tahi ʼaē meʼa, ko te gata olisinale, ia Satana, “ ʼaē ʼe ina fakahēʼi te kele kātoa,” ʼe ina fakahoko he ʼu malaʼia ki te mālamanei kātoa ʼi tana faiga fakamuli ʼaē ke ina fakamaliu ia nātou mai te tauhi ʼaē kiā Sehova. Ko te poto faʼu masini ʼo te temi ʼaenī, neʼe ina fakaliliu ia te kele ke hagē pē ko he kiʼi kolo, ʼe tupu ai te galulu ʼo te sōsiete fakatagata ʼo aʼu ki tona ʼu fakatafito, tupu ko te tauhi fakavale ki te fenua pea mo te ʼu fefehiʼaʼaki ʼo te ʼu lanu, pea ʼe mole feala ai ki te ʼu Puleʼaga ʼaē ʼe ʼui ʼe Fakatahi, ke natou maʼu he puleʼaki lelei moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼaia. Kua ʼāʼāsili age te puleʼi ʼo te tagata e te tagata ki tona malaʼia. (Fakahā 12:9, 12; Tagata Tānaki 8:9) Kae talu mai ia taʼu e 90, ko te Tuʼi ʼAliki ko Sehova, ia te Tupuʼaga ʼo te lagi mo te kele, neʼe ina fakahoko tana faʼahiga faka galulu, moʼo fakagata ʼo talu ai ia te ʼu faigataʼaʼia ʼo te kele. ʼE ina fakahoko feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia?

11. (a) Ko te galulu fea ʼaē ʼe fakamatala iā Asea 2:6, 7? (b) ʼE hoko feafeaʼi ia te lea faka polofetā ʼa Asea?

11 Iā Asea 2:6, 7 ʼe tou lau fēnei ai: “Heʼe koʼenī te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova ʼo te ʼatu kautau, ‘ ʼE au toe tala atu—ʼi he kiʼi temi siʼi pē—pea ʼe au luluʼi anai ia te ʼu lagi, mo te kele, mo te tai, pea mo te kele ʼaē ʼi ʼuta. Pea ʼe au luluʼi anai ia te ʼu puleʼaga fuli, pea ʼe tonu anai ke hū mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe manakoʼia ʼo te ʼu puleʼaga fuli; pea ʼe au fakafonu anai ʼaki te kolōlia ia te fale ʼaenī,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau.” Tāfito talu mai te taʼu 1919, neʼe uga e Sehova tana kau fakamoʼoni ke natou kalagaʼi ia tana ʼu fakamāu ki te ʼu faʼahiga hahaʼi kehekehe ʼo te sōsiete fakatagata. Neʼe galulu ai te kautahi fakakelekele ʼa Satana ʼi te fakatokaga ʼaenī neʼe fai ki te mālamanei kātoa.d ʼI te ʼāʼāsili mālohi ake ʼo te fai fakatokaga ʼaia, ko te hahaʼi ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ia “te ʼu meʼa ʼaē ʼe manakoʼia,” neʼe uga nātou ke natou mavae mai te ʼu puleʼaga. Neʼe mole natou mavae mai ki tuʼa ʼuhi ko te galulu ʼo te kautahi ʼa Satana, kae ʼe tupu ko tanatou mahino ki te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko, neʼe natou fakatotonu e nātou takitokotahi ke natou fakatahitahi ki te kalasi ʼo Soane ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie māʼoniʼoni, moʼo fakafonu ia te fale ʼo Sehova ʼaki te kolōlia. ʼE natou fakahoko feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia? ʼE natou fakahoko tanatou gāue ʼaki he loto faʼafai moʼo faka mafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē kua fakatuʼu. (Mateo 24:14) Ko te puleʼaga ʼaia, ʼaē ko ʼana kau faʼu ʼe ko Sesu pea mo tana kau tisipulo fakanofo, ʼe tutuʼu anai moʼo faka kolōliaʼi ia Sehova ʼo talu ai, ko “he puleʼaga ʼe mole feala ke galulu.”—Hepeleo 12:26-29.

12. Kapau kua kotou kamata tali leleiʼi ia te fai faka mafola ʼaē neʼe fakakikite iā Mateo 24:14, koteā ʼaē ʼe tonu ke kotou fai ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te mafuike lahi ʼaē ʼe talanoa kiai iā Fakahā 6:12?

12 ʼE kotou kau koa iā nātou ʼaē kua natou kamata tali leleiʼi ia te fai faka mafola ʼaia? ʼE lagi kotou kau ʼi te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼaē neʼe natou kau ʼi te ʼu taʼu ʼaenī kua ʼosi ki te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu? Kapau koia, pea kotou haga haʼele ki muʼa ʼi takotou ako ia te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. (2 Timoteo 2:15; 3:16, 17) Kotou liʼaki ʼosi ia te faʼahiga maʼuli fakahehema ʼo te sōsiete fakakelekele ʼaē ʼe puleʼi e Satana pea ʼe fakatalitali ki tona tautea! Kotou ʼomai ki te kautahi faka Kilisitiano ʼo te mālamanei foʼou, pea mo kotou lagolago mālohi ki tana gāue ʼi muʼa ʼo te fakaʼauha ʼo te mālamanei ʼa Satana ʼi te “mafuike” lahi pea mo fakaʼosi. Kae koteā koa ia te mafuike lahi ʼaia? Tou vakaʼi ʼi te temi nei ia te faʼahi ʼaia.

Te Mafuike Lahi

13. He koʼē ʼe mata foʼou ki te tagata ia te mafuike lahi ʼaē ʼe hoko?

13 ʼIo, ko te ʼu ʼaho fakamuli pea mo faigataʼa ʼaenī, neʼe hoko ai te ʼu mafuike, ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni pea mo ʼaē ʼi tona ʼaluʼaga fakatā. (2 Timoteo 3:1) Kae ʼe mole ʼi ai he mafuike ʼi te ʼu mafuike ʼaia, ʼe tatau mo te mafuike lahi pea mo fakaʼosi ʼaē neʼe sio kiai ia Soane ʼi te ʼavahi ʼo te ono meʼa fakamaʼu. Kua ʼosi te temi ʼo te ʼu galulu ʼaē neʼe ʼuluaki hoko. ʼI te temi leva ʼaenī, ʼe hoko ai te mafuike lahi ʼe mata foʼou ki te tagata. ʼI te lahi ʼaupitō ʼo te mafuike ʼaia, ʼe mole feala ke fakafuafua ia te ʼu maveuveu pea mo te ʼu maumau ʼaē kā ina fakatupu. ʼE mole ko he galulu ia ʼi he fenua e tahi, kae ʼe hoko ia ʼi te “kele” kātoa, ʼaē ko te sōsiete fakatagata kātoa ʼaē ʼe ina fai te ʼu aga heʼeʼaoga.

14. (a) Ko te lea faka polofetā fea ʼaē neʼe ina fakakikite he mafuike lahi pea mo tona ʼu maumau? (b) Koteā ʼaē ʼe faka ʼuhiga kiai ia te lea faka polofetā ʼa Soele pea mo ʼaē ʼo Fakahā 6:12, 13?

14 Neʼe fakakikite e ʼihi polofetā ʼa Sehova ia te mafuike ʼaia pea mo te ʼu maumau ʼaē kā ina fakahoko. Ohagē lā, ʼi te taʼu 820 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe talanoa ia Soele ki “te hoko mai ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova,” ʼo ina ʼui “ ʼe liliu anai te laʼā ʼo fakapōʼuli, pea ʼe liliu anai te māhina ko te toto.” Ki muli age, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te tokolahi, ko te tokolahi ʼe natou ʼi te malaʼe mālalo ʼo te tonu, heʼe kua ovi mai te ʼaho ʼo Sehova ʼi te malaʼe mālalo ʼo te tonu. ʼE fakapōʼuli anai ia te laʼā pea mo te māhina, pea ʼe mole toe gigila anai ia te ʼu fetuʼu. Pea ʼe gugulu anai ia Sehova totonu mai Sione, pea ʼe logo anai tona leʼo mai Selusalemi. Pea ʼe mahino papau ia, ʼe galulu anai ia te lagi pea mo te kele; kae ʼe liliu anai ia Sehova ko he holaʼaga maʼa tana hahaʼi pea mo he tule mālohi maʼa te ʼu foha ʼo Iselaele.” (Soele 2:31; 3:14-16) Ko te ʼu ʼaluʼaga fakamataku ʼaia, ʼe faka ʼuhiga pē ia ki te ʼaho ʼaē kā hoko ai ia te fai fakamāu ʼa Sehova, ʼi te lolotoga ʼo te mamahi lahi. (Mateo 24:21) Koia, ʼe mahino papau ia, ʼe toe faka ʼuhiga fēia mo te fakamatala ʼaē ia Fakahā 6:12, 13.—Vakaʼi mo Selemia 10:10; Sofonia 1:14, 15.

15. Koteā te galulu mālohi ʼaē neʼe fakakikite e te polofetā ko Hapakuke?

15 Hili kiai teitei taʼu e 200 ʼi te ʼosi mate ʼa Soele, neʼe faikole fēnei ia te polofetā ko Hapakuke ki tona ʼAtua: “Ê Sehova, neʼe au logoʼi te fakamatala ʼaē ʼo ʼuhiga mo koe. Neʼe kua au kamata mataku ʼo ʼuhiga mo tau gāue, Ê Sehova. ʼI te lotolotoiga ʼo te ʼu taʼu, fakamaʼuli ia te faʼahi ʼaia! ʼI te lotolotoiga ʼo te ʼu taʼu, fakaʼiloʼilo ia te faʼahi ʼaia. ʼI te lolotoga ʼo te maveuveu, ʼofa pē ke ke manatuʼi ʼo loto manavaʼofa.” Koteā koa ia te “maveuveu” ʼaia? Neʼe hoko atu e Hapakuke tana fakamatala fakaofoofo ʼo ʼuhiga mo te mamahi lahi, ʼo ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo Sehova: “Neʼe tuʼu ia moʼo luluʼi te kele. Neʼe sio ia ki te ʼu puleʼaga pea neʼe ina luluʼi nātou. . . . Neʼe ke feʼaluʼaki ʼi te kele mo tau ʼu laukovi. ʼAki tou ʼita, neʼe ke haha te ʼu puleʼaga. Kae kiā te au, ʼe au fiafia anai iā Sehova totonu; ʼe au fiafia anai ʼi te ʼAtua ʼo toku fakamaʼuli.” (Hapakuke 3:1, 2, 6, 12, 18) ʼE ko he galulu mālohi anai ʼaē kā fakahoko e Sehova ʼi te kele kātoa, ʼi te temi ʼaē kā ina fekauʼi anai ke haha ia te ʼu puleʼaga!

16. (a) Ohagē ko tona fakakikite e te polofetā ko Esekiele, koteā ʼaē kā hoko mokā fakahoko anai e Satana tana tau fakaʼosi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua? (b) Koteā ʼaē kā hoko ʼi te temi ʼo te mafuike lahi ʼaē ʼe talanoa kiai ia Fakahā 6:12?

16 Neʼe toe fakakikite foki e Esekiele, ko te temi ʼaē kā fakahoko ai e Koke ʼo Makoke (ia Satana ʼaē neʼe fakamālaloʼi) tana tau fakaʼosi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼe fakahoko anai e Sehova ia “te mafuike lahi ʼi te kele ʼo Iselaele.” (Esekiele 38:18, 19) ʼE lagi hoko anai he ʼu mafuike moʼoni ʼi te lakaga ʼaia, kae ʼaua naʼa galo kiā tātou ko te tohi ʼo te Fakahā ʼe fakahā ʼaki he ʼu fakaʼiloga. Ko te lea faka polofetā ʼaia pea mo ʼihi atu ʼaē neʼe talanoa kiai, ʼe ko he ʼu ʼaluʼaga fakatātā tāfito. Koia, ko te ʼavahi ʼo te ono meʼa fakamaʼu ʼe ina fakahā mai te ikuʼaga ʼo te ʼu mafuike fuli ʼaē ʼe tupu ai te galulu ʼo te tuʼu fakakelekele ʼaenī: ko te mafuike lahi ʼaia ʼe fakaʼauha ai anai ia te hahaʼi fuli ʼaē ʼe fakafeagai ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova ʼAtua.

Ko He Temi Fakapōʼuli

17. Koteā te fua ʼa te mafuike lahi ʼaia ki te laʼā, ki te māhina, pea mo te ʼu fetuʼu?

17 Ohagē ko tona fakahā mai e Soane, ʼe hoko mo te mafuike lahi ʼa te tahi ʼu meʼa fakamataku ʼi te lagi. Neʼe ʼui māʼana: “Pea neʼe liliu te laʼā ʼo ʼuli ohagē ko he taga fuluʼi hōsi, pea ko te māhina kātoa neʼe liliu ohagē ko te toto, pea ko te ʼu fetuʼu ʼo te lagi neʼe maluku ifo ki te kele, ohagē ko he fuʼu fiku, mokā fueʼi e he matagi lahi, ʼo maluku ifo ai tona ʼu fuaʼi fiku ʼaē ʼe kei mumui.” (Fakahā 6:12b, 13) ʼE fakaofoofo te meʼa ʼaē ʼe hoko! Kotou fakakaukauʼi age muʼa ia te fakapōʼuli fakamataku ʼaē kā ina ʼaofi anai te kele mo kanapau lā neʼe tonu ki te lea faka polofetā ʼaia ke hoko ʼi hona ʼaluʼaga moʼoni? ʼE mole toe ʼi ai anai he laʼā moʼo fakamāfana ʼo tātou pea mo faka mālamagia te ʼaho! ʼE mole toe mū anai te māhina ʼi te pōʼuli! Pea ʼe mole toe gigila anai te ʼu fetuʼu ʼi te lagi. ʼE tou nonofo anai ʼi te fakapōʼuli gaogao pea mo momoko.—Vakaʼi ia Mateo 24:29.

18. Neʼe koteā tona faka ʼuhiga ki Selusalemi ia ‘te liliu ʼo te lagi ʼo fakapōʼuli’ ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi?

18 Neʼe fakakikite ki te Iselaele ʼāfea ʼe nofo anai ʼi te pōʼuli fakalaumālie. Neʼe fai e Selemia ia te fakatokaga ʼaenī: “ ʼE liliu anai te fenua ko he kele ʼe mole nofoʼi, pea ʼe mole au fakahoko anai koa he fakaʼauha kātoa? ʼUhi ko te faʼahi ʼaia, ʼe nofo anai te fenua ʼi te putu, pea ʼe fakapōʼuli moʼoni anai te lagi ʼi ʼoluga.” (Selemia 4:27, 28) ʼI te hoko ʼo te lea faka polofetā ʼaia ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakaʼofaʼofa te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Neʼe hūfi tonatou kolo hau ko Selusalemi e te kau Papiloni. Neʼe maumauʼi tonatou fale lotu, pea neʼe liʼakina tonatou fenua. Neʼe mole ʼi ai he mālama mai te lagi neʼe ina fakafīmālieʼi nātou. Kae neʼe hoko ia meʼa fuli ohagē ko tona ʼui ʼaki he lotomamahi e Selemia kiā Sehova: “Neʼe ke matehi; neʼe mole ke fakahā he loto manavaʼofa. ʼAki he ʼao mātolu, neʼe ke ʼaofi ia koe, ke ʼaua naʼa kaku atu he faikole.” (Tagilāulau 3:43, 44) Ki Selusalemi, neʼe faka ʼuhiga te fakapōʼuli ʼaia ʼo te lagi ko tona mate pea mo tona fakaʼauha.

19. (a) Neʼe fakamatala feafeaʼi e Isaia, polofetā ʼa te ʼAtua, ia te fakapōʼuli ʼo te lagi ʼo ʼuhiga mo te Papiloni ʼāfea? (b) Ko ʼanafea ʼaē neʼe hoko ai te lea faka polofetā ʼa Isaia pea neʼe hoko feafeaʼi?

19 Ki muli age, neʼe fakakikite ia te tahi fakapōʼuli fēia ʼo te lagi, moʼo fakatā ʼo te tuʼutāmaki ʼaē kā hoko anai ki te Papiloni ʼāfea. ʼAki tona laumālie, neʼe uga e te ʼAtua ia tana polofetā ke ina tohi fēnei: “Koʼenī! ʼE hoko mai te ʼaho ʼo Sehova, ʼe fekai ʼi te hauhau pea mo te ʼita lahi, moʼo fakaliliu ia te fenua ko he meʼa fakapunamaʼuli pea mo fakaʼauha ia te kau agahala ʼi te fenua. Koteʼuhi ʼe mole fakamū anai te mālama ʼo te ʼu fetuʼu ʼo te lagi pea mo te ʼu pupuʼaga fetuʼu ʼo Kesile; ʼe fakapōʼuli anai te laʼā ʼi tana hopo ake, pea ʼe mole toe mū anai te mālama ʼo te māhina. Pea ʼe mahino papau ia, ʼe au toe fakatō anai ki te kele maʼuli tana agakovi, pea ki te kau agakovi tanatou ʼu hala.” (Isaia 13:9-11) Neʼe hoko te lea faka polofetā ʼaia ʼi te taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼauha ai ia Papiloni e te kau Metia pea mo te kau Pelesia. ʼE fakamatala lelei ʼi te lea faka polofetā ʼaia, ia te ʼuli, mo te heʼe ʼamanaki, pea mo te mole ʼi ai ʼo he mālama moʼo fakafīmālieʼi ʼo Papiloni, ʼi tona fakahifo ʼaē ʼo talu ai mai tona tuʼulaga ʼaē ko te ʼuluaki mālohi faka mālamanei.

20. Koteā te ikuʼaga fakamataku ʼaē kā hoko anai ki te tuʼu ʼaenī mokā hoko anai ia te mafuike lahi?

20 ʼO toe fēia pē, kā hoko anai ia te mafuike lahi, ko te tuʼu kātoa ʼo te mālama ʼaenī, ʼe nofo anai ʼi te fakapōʼuli gaogao. ʼE mole toe foaki anai he ʼamanaki e te ʼu mālama gigila ʼo te tuʼu fakakelekele ʼa Satana. Iā ʼaho nei, kua ʼiloga lelei ko te kau takitaki politike, kae tāfito ʼi te Keletiate, ʼe natou aga fakahehema, mo gutuloi, pea mo natou fai ni ʼu aga heʼeʼaoga. (Isaia 28:14-19) ʼE mole kei feala hatatou falala kiā nātou. ʼE mate anai tonatou mālama ʼaē ʼe kua vaivai tona mū, mokā fakahoko anai e Sehova tana fai fakamāu. ʼE ʼiloʼi ai anai ko tonatou mālohi, ʼaē ʼe hagē ko te mālohi ʼo te māhina, ki te ʼu meʼa ʼo te kele, ʼe tupu ai te ʼu ligi toto pea mo te mate. ʼE mole toe gigila anai ia te ʼu fetuʼu ʼo te mālamanei, ohagē ko te ʼu fetuʼu lele ʼaē ʼe fetōki ki te kele. ʼE natou mafola holo anai ohagē ko he ʼu fuaʼi fiku ʼe kei mumui neʼe maluku ʼi he ʼafā. ʼE hoko anai he galulu ʼi te kele kātoa ʼuhi ko “te mamahi lahi, [ʼaē] ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te mālamanei ʼo kaku mai ki te temi nei, kailoa, pea ʼe mole toe hoko anai he tahi mamahi fēia.” (Mateo 24:21) ʼE fakamataku ʼaupitō te ʼu meʼa ʼaē kā hoko!

ʼE Mavae “Te Lagi”

21. ʼI te meʼa ʼaē neʼe sio kiai ia Soane, koteā ʼaē neʼe hoko ki “te lagi” pea mo “te ʼu moʼuga fuli pea mo te ʼu motu fuli”?

21 Neʼe toe hoko atu fēnei ia te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane: “Pea neʼe mavae te lagi ohagē ko he takaiga tohi ʼe kita peluki, pea neʼe taʼaki ia te ʼu moʼuga fuli pea mo te ʼu motu fuli mai tonatou tuʼuʼaga.” (Fakahā 6:14) ʼE mahino papau ia, ʼi te vaega ʼaenī ʼe ko he ʼu meʼa fakatātā ia te lagi, mo te ʼu moʼuga pea mo te ʼu motu. Kae ʼe natou fakatātā teā?

22. ʼI Etome, neʼe ko “te ʼu lagi” fea ʼaē neʼe ‘peluki ohagē pē ko he takaiga tohi’?

22 ʼE feala anai hatatou mahino ki te meʼa ʼaē ʼe fakatātā e “te lagi,” mo kapau ʼe tou vakaʼi te tahi lea faka polofetā fēia, ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te hauhau ʼo Sehova ki te ʼu puleʼaga fuli: “Pea ʼe tonu anai ke popo ia nātou fuli ʼo te kautau ʼo te lagi. Pea ʼe tonu anai ke peluki te ʼu lagi, ohagē ko he takaiga tohi.” (Isaia 34:4) Ko Etome tāfito ʼaē neʼe tonu ke fakaʼauha. Neʼe hoko feafeaʼi? Neʼe fakaʼauha te kolo ʼaia e te kau Papiloni ʼi te hili pē ʼo te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Kae ʼi te temi ʼaia neʼe mole ʼi ai he ʼu ʼaluʼaga makehe neʼe hoko ʼi te lagi. Kae neʼe hoko te ʼu tuʼutāmaki ʼi “te ʼu lagi” fakatātā ʼo Etome.e Neʼe fakahifo tona ʼu tagata takitaki, ʼaē ʼe fakatātā e te lagi. (Isaia 34:5) Neʼe hagē pē neʼe “peluki” nātou ʼo tuku keheʼi, ohagē ko he takaiga tohi ʼāfea ʼe mole kei fakaʼaogaʼi e he tahi.

23. Ko “te lagi” fea ʼaē ʼe tonu ke ‘mavae ohagē ko he takaiga tohi,’ pea ʼe fakamoʼoni feafeaʼi ia te ʼu palalau ʼa Petelo ki te fakamahino ʼaia?

23 Koia, ko “te lagi” ʼaē ʼe tonu ke ‘mavae ohagē ko he takaiga tohi,’ ʼe ko te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe fakafeagai ki te ʼAtua, pea mo natou puleʼi te kele. ʼE pulihi anai ia nātou ʼo talu ai e te Tagata toʼa ʼaē ʼe heka ʼi tana hōsi hina. (Fakahā 19:11-16, 19-21) ʼE fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia ia te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Petelo, ʼaē neʼe fakatalitali ke foimo hoko lā ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakahā ʼi te ʼavahi ʼo te ono meʼa fakamaʼu: “Ko te ʼu lagi pea mo te kele ʼo te temi ʼaenī, kua tānaki ki te afi pea mo tāʼofi ki te ʼaho ʼo te fakamāu pea mo te fakaʼauha ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe mole aga faka lotu.” (2 Petelo 3:7) Kae koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaenī, “neʼe taʼaki ia te ʼu moʼuga fuli pea mo te ʼu motu fuli mai tonatou tuʼuʼaga”?

24. (a) ʼI te ʼu lea faka polofetā ʼo te Tohi-Tapu, ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe ʼui ai ko te ʼu moʼuga pea mo te ʼu motu ʼe natou galulu peʼe mole natou tutuʼu maʼu? (b) Neʼe hoko feafeaʼi te ‘galulu ʼo te ʼu moʼuga’ ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼauha ai ia Ninive?

24 ʼI te ʼu lea faka polofetā ʼo te Tohi-Tapu, ʼe ʼui ai ko te ʼu moʼuga pea mo te ʼu motu ʼe galulu, peʼe mole kei natou tutuʼu maʼu, mokā hoko he ʼu maveuveu faka politike lahi. Ohagē lā, ʼi tana fakakikite ia te ʼu fakamāu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo Ninive, neʼe tohi fēnei e te polofetā ko Naume: “Neʼe galulu ia te ʼu moʼuga ʼuhi ko ia, pea neʼe liliu ia te ʼu kiʼi moʼuga ʼo vaia. Pea ʼe malaga ake anai ia te kele ʼuhi ko tona fofoga.” (Naume 1:5) ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole ʼi ai he fakamatala ʼe talanoa ai ki he ʼu moʼuga moʼoni neʼe holo ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼauha ai ia Ninive ʼi te 632 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Kae ko te mālohi faka mālamanei ʼo te temi ʼaia, ʼaē neʼe mālohi ohagē ko he moʼuga, neʼe tō fakapunamaʼuli.—Vakaʼi ia Selemia 4:24.

25. ʼI te fakaovi mai ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī, ʼe taʼaki feafeaʼi anai ia “te ʼu moʼuga fuli pea mo te ʼu motu fuli” mai tonatou ʼu tuʼuʼaga?

25 Koia, “ko te ʼu moʼuga fuli pea mo te ʼu motu fuli” ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te ʼavahi ʼo te ono meʼa fakamaʼu, ʼe mahino papau ia ʼe natou fakatātā ia te ʼu puleʼaga faka politike pea mo te ʼu kautahi ʼo te mālama ʼaenī ʼaē ʼe hagē maʼa te tokolahi, ʼe natou tutuʼu maʼu. ʼE punamaʼuli ʼaupitō anai ia te hahaʼi ʼaē neʼe natou falala kiā nātou, heʼe ko te ʼu puleʼaga ʼaia ʼe natou galulu anai pea mo taʼaki anai nātou mai tonatou tuʼuʼaga. Ohagē ko tona ʼui ʼi te hoko atu ʼo te lea faka polofetā, ʼe mahino papau ia ko te ʼaho lahi ʼo te hauhau ʼo Sehova pea mo tona ʼAlo, ʼe hoko moʼoni anai ia te mafuike fakaʼosi ʼaē kā ina fakaʼauha anai ia te kautahi kātoa ʼa Satana.

“Kotou Fetōki Ifo Kiā Mātou Pea Mo Fakaū Ia Mātou”

26. ʼI tanatou mātataku, koteā anai ia te ʼu gāue pea mo te ʼu palalau ʼaē kā fai e te hahaʼi ʼaē ʼe fakafeagai ki te pule ʼa te ʼAtua?

26 Neʼe hoko atu fēnei e Soane: “Pea ko te ʼu hau ʼo te kele, mo te ʼu hahaʼi maʼuhiga, mo te ʼu kamutoa, mo te hahaʼi maʼu koloa, mo te hahaʼi mālolohi, mo te ʼu kaugana fuli, pea mo te hahaʼi ʼāteaina fuli, neʼe natou fenonoʼi ʼi te ʼu ʼana pea mo te ʼu mata maka ʼo te ʼu moʼuga. Pea tuʼumaʼu pē neʼe natou ʼui ki te ʼu moʼuga pea mo te ʼu mata maka: ‘Kotou fetōki ifo kiā mātou pea mo fakaū ia mātou iā muʼa ʼo te fofoga ʼo ia ʼaē ʼe heka ʼi te hekaʼaga fakahau pea iā muʼa ʼo te hauhau ʼo te ʼAkeno, heʼe kua hoko mai te ʼaho lahi ʼo tonā hauhau, pea ko ai ʼaē ʼe feala ke tuʼu?’ ”—Fakahā 6:15-17.

27. Koteā te ʼu tagi ʼaē neʼe fai e te kau Iselaele heʼe agatonu ʼo Samalia, pea neʼe hoko feafeaʼi ia te ʼu palalau ʼaia?

27 ʼI te temi ʼaē neʼe tala ai e Osea ia te fakamāu ʼaē neʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo Samalia, te kolo hau ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele ʼo te potu noleto, neʼe ʼui māʼana: “ ʼE mahino papau ia, ʼe maumauʼi anai ia te ʼu potu māʼoluga ʼo Peti-Aveni, te agahala ʼa Iselaele. ʼE homo ake anai te vao talatala ki tonatou ʼu ʼaletale. Pea ʼe mahino papau ia, ʼe ʼui anai e te hahaʼi ki te ʼu moʼuga, ‘Kotou fakaū mātou!’ pea ki te ʼu moʼuga liliki, ‘Kotou fetōki ifo kiā mātou!’ ” (Osea 10:8) Neʼe hoko feafeaʼi ia te ʼu palalau ʼaia? ʼI te temi ʼaē neʼe tauʼi ai ia Samalia e te kau Asilia aga fekai ʼi te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe mole ʼi ai he potu ke feholaki kiai ia te kau Iselaele. ʼE hā mai ʼi te ʼu palalau ʼa Osea te heʼe ʼamanaki ʼa te hahaʼi, tanatou mātataku ʼaupitō, mo tanatou manatu ʼaē kua liʼakina ia nātou. Neʼe mole feala ki te ʼu kiʼi moʼuga moʼoni peʼe ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Samalia ʼaē neʼe tatau mo ni ʼu moʼuga, ke natou haofaki ia nātou, logolā neʼe natou hagē ʼi te tahi temi neʼe mole feala ke holoʼi ia nātou.

28. (a) Ko te fakatokaga fea ʼaē neʼe fai e Sesu ki te hahaʼi fafine ʼo Selusalemi? (b) Neʼe hoko feafeaʼi ia te fakatokaga ʼaia ʼa Sesu?

28 ʼO toe fēia aipē, ʼi te temi ʼaē neʼe taki ai e te kau sōlia Loma ia Sesu ki te potu ʼaē neʼe tonu ke matehi ai, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki te ʼu fafine ʼo Selusalemi: “ ʼE haʼu anai te ʼu ʼaho ʼe ʼui ai anai, ‘Fiafia ia nātou ʼaē ʼe paʼa, pea mo nātou ʼaē neʼe mole fānaunau, pea mo te ʼu fatafata ʼaē neʼe mole fafaga tamaliki!’ Heʼe kamata ʼui anai ki te ʼu moʼuga, ‘Kotou fetōki ifo kiā mātou!’ pea ki te ʼu kiʼi moʼuga, ‘Kotou fakaū ia mātou!’ ” (Luka 23:29, 30) ʼE maʼu te ʼu fakamatala lelei ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo Selusalemi e te kau Loma ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, pea ʼe mahino papau neʼe tatau te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Sesu pea mo ʼaē ʼa Osea. Neʼe mole ʼi ai he potu ke fenonoʼi ai te hahaʼi ʼaē neʼe nonofo ʼi Sutea. ʼI te potu fuli pē ʼaē neʼe natou faiga ai ke natou fenonoʼi ai ʼi Selusalemi, pea māʼiapē lā mo tanatou feholaki ʼaē ki te kolo tau ʼo Masata ʼaē neʼe laga ʼi te tumutumu ʼo te moʼuga, neʼe mole feala ke natou hao mai te fakaʼauha ʼo te fai fakamāu ʼa Sehova.

29. (a) Kā hoko mai anai ia te ʼaho ʼo te hauhau ʼo Sehova, koteā ʼaē kā fai anai e te hahaʼi ʼaē ʼe lagolago ki te tuʼu ʼaenī? (b) Ko te lea faka polofetā fea ʼa Sesu ʼaē kā hoko anai ʼi te temi ʼaē kā fakahoko ai e Sehova Tona hauhau?

29 ʼI te temi leva ʼaē, neʼe fakahā leva ʼi te ʼavahi ʼo te ono meʼa fakamaʼu ʼe hoko anai te ʼaluʼaga fēia ʼi te lolotoga ʼo te ʼaho ʼo te hauhau ʼo Sehova ʼaē kua ovi mai. ʼI te temi ʼaē kā hoko ai ia te galulu fakaʼosi ʼo te tuʼu fakakelekele ʼaenī, ko nātou ʼaē ʼe lagolago kiai ʼe natou fiu anai ʼi te kumi ʼo he potu ke natou fenonoʼi ai, kae ʼe mole natou maʼu anai. ʼE mole toe feala anai hanatou falala ki te ʼu lotu hala, ia Papiloni Lahi. Māʼia mo te ʼu ʼana ʼo te ʼu moʼuga moʼoni pea mo te ʼu moʼuga fakatātā ʼaē ko te ʼu kautahi faka politike pea mo te ʼu kautahi fai koloa, ʼe mole natou foaki anai he fakafīmālie ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga peʼe ko he faʼahiga tokoni pē. ʼE mole he meʼa ʼe feala anai ke ina haofaki ia nātou mai ia te hauhau ʼo Sehova. Neʼe fakamatala lelei e Sesu tanatou mātataku ʼo ina ʼui fēnei: “Pea ʼe hā mai anai ʼi te lagi ia te fakaʼiloga ʼo te Foha ʼo te tagata, pea ko te ʼu telepī fuli ʼo te kele ʼe natou tuki fatafata anai pea mo fetāgihi, pea ʼe natou sisio anai ki te Foha ʼo te tagata ʼe haʼu ʼi te ʼu ʼao ʼo te lagi mo te mālohi pea mo te kolōlia lahi.”—Mateo 24:30.

30. (a) Koteā te faʼahiga mahino ʼaē ʼe lava maʼu e ʼihi ʼo ʼuhiga mo te fehuʼi ʼaenī: “Ko ai ʼaē ʼe feala ke tuʼu?” (b) ʼE mole feala anai koa ki he tahi ke tuʼu mokā fakahoko anai e Sehova ia tana fai fakamāu?

30 ʼEī, ko nātou ʼaē ʼe mole fia fakalogo ki te Tagata ʼaē ʼe heka ʼi te hōsi hina pea kua mālo, ʼe natou sisio anai ki tanatou faihala. Ko te hahaʼi ʼaē ʼe lagolago ʼi tonatou loto kātoa ki te hākoga ʼo te gata, ʼe fakaʼauha anai nātou ʼi te temi ʼaē kā molehi ai ia te mālamanei ʼa Satana. (Senesi 3:15; 1 Soane 2:17) ʼI te fakamataku ʼo te ʼaluʼaga ʼo te mālamanei ʼi te temi ʼaia, tokolahi ʼe natou ʼui anai: “Ko ai ʼaē ʼe feala ke tuʼu?” ʼE lagi natou manatu anai, ʼe mole he tahi ʼe feala ke tali e Sehova ʼi te ʼaho ʼaia ʼo tana fai fakamāu. Kae ʼe natou faihala anai, ohagē ko tona fakamahino mai anai ʼi te hoko atu ʼo te tohi ʼo te Fakahā.

[Kiʼi nota]

a ʼI muʼa ʼo te hoko ʼo te ʼu mafuike, ʼe tautau hoko te ʼu kiʼi galulu veliveli pē. Kā logoʼi e te ʼu kulī, pea ʼe natou kō peʼe mole kei natou manofo, pea ʼe toe fēia mo te tahi ʼu manu ʼaē ʼe māʼuʼuli ʼi ʼuta pea mo ʼaē ʼe māʼuʼuli ʼi te tai. Kae ʼi ʼihi temi, ko te tagata ʼe mole ina fakatokagaʼi he meʼa, ʼo aʼu pē ki te hoko mai ʼo te mafuike.—Vakaʼi ia te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 8 ʼo ʼOkotepeli 1982, pāsina 14.

b Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu fakamahino ʼe lelei, kotou vakaʼi ia te pāsina 22 mo te 24.

c Lolotoga taʼu e 35 tupu, mai te taʼu 1895 ʼo aʼu ki te taʼu 1931, neʼe tā ia te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu iā Luka 21:25, 28, 31, ʼi te takafi ʼo te nusipepa ʼaē ko Te Tule Leʼo, pea neʼe tuʼu ai mo te pāki ʼo te foʼi hila lahi ʼe ina faka mālamagia te lagi ʼe ʼafāsia pea mo te tai ʼe tokakovi.

d Ohagē lā, ʼi te faka mafola makehe ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 1931, neʼe tufa e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te ʼu lauʼi afe kaupepa Le Royaume, lʼEspérance du Monde, ki te kau takitaki lotu, mo te kau takitaki faka politike, pea mo te hahaʼi fai koloa ʼi te mālamanei kātoa.

e ʼE ʼi ai te tahi fakaʼaogaʼi fēia ʼo te kupu “lagi,” ʼi te lea faka polofetā ʼo Isaia 65:17, 18 ʼaē ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo “te ʼu lagi foʼou.” Neʼe ʼuluaki hoko ia te lea faka polofetā ʼaia ʼi te liliu mai ʼa te kau Sutea mai tonatou ʼaunofo ʼi Papiloni, ʼi te temi ʼaē neʼe fakatuʼu ai te puleʼaga foʼou ʼi te Kele ʼo Te Fakapapau, ʼaē neʼe Kōvanā ai ia Solopapele pea mo Pelepitelō Lahi ai ia Sesua.—2 Fakamatala 36:23; Esitalasi 5:1, 2; Isaia 44:28.

[Talanoa/Paki ʼo te pasina 105]

Ko Te Fakakikite ʼo ʼUhiga Mo Te Taʼu 1914

“Neʼe ko te taʼu 606 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼaē neʼe fakaʼosi ai ia te puleʼaga ʼo te ʼAtua, he neʼe toʼo ai leva te pale fakahau, pea neʼe foaki ia te kele kātoa ki te kau Senitile. Ko te ʼu taʼu e 2520, ʼaē neʼe kamata mai te taʼu 606 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼe fakaʼosi anai ʼi te taʼu 1914 ʼo totatou temi.”f—Les trois mondes, ʼaē neʼe tā ʼi te lea Fakapilitānia, ʼi te taʼu 1877, pāsina 83.

“ ʼE ʼi ai te fakamoʼoni ʼi te Tohi-Tapu ʼe mahino lelei pea mo mālohi, ʼaē ko ‘Te ʼu Temi ʼo Te Kau Senitile’ ʼe ko te ʼu taʼu e 2520, pea neʼe kamata mai te taʼu 606 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo fakaʼosi ʼi te taʼu 1914 ʼo totatou temi.”—Te 2 Tohi, ʼo te Études des Écritures, ʼaē neʼe tohi e C. T. Russell pea neʼe tā ʼi te lea Fakapilitānia ʼi te taʼu 1889, pāsina 79, ʼi te lea Fakafalani ʼi te taʼu 1916, pāsina 76.

Ko Charles Taze Russell pea mo te tahi kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, neʼe natou mahino iā taʼu e hogofulu tupu ki muʼa atu, ko te taʼu 1914 ʼe ko te fakaʼosi anai ʼo te ʼu Temi ʼo Te Kau Senitile, peʼe ko te ʼu temi ʼaē neʼe fakakatofa ki te ʼu puleʼaga. (Luka 21:24) Logolā ʼi te temi ʼaia, neʼe mole natou mahino kātoa ki te faka ʼuhiga ʼo te fakaʼosi ʼaia, kae neʼe natou tui papau ʼe liliu anai te taʼu 1914 ko he taʼu maʼuhiga ʼi te hisitolia ʼo te mālamanei, pea neʼe mole natou faihala. Koʼenī tona fakamoʼoni ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe tohi ʼi te nusipepa:

“Ko te tau fakamataku ʼaē kua hoko ʼi te Eulopa, ʼe ko he fakahoko ʼo te lea faka polofetā fakatalakitupua. Kua hili kiai taʼu e 25, ko te kau fai faka mafola, ia te ‘kau Ako ʼo te Tohi-Tapu Faka Mālamanei,’ ʼaē ʼe ʼiloʼi lelei nātou ʼi te higoa ʼaē ko te kau ‘Auroristes du Millénium,’ ʼo fēia mo te ʼu sulunale, neʼe natou kalagaʼi ʼi te mālamanei kātoa, ko te ʼAho ʼo te Hauhau ʼaē neʼe fakakikite ʼi te Tohi-Tapu, ʼe kamata anai ʼi te taʼu 1914. Neʼe tala fēnei e te toko lauʼi teau kau fai faka mafola feʼoloʼaki: ‘Kotou tōkakaga ki te taʼu 1914!’ ”—Te sulunale ʼo New York, The World, ʼi te ʼaho 30 ʼo ʼAukusitō 1914.

[Kiʼi nota]

f ʼAki te takitaki fakaʼatua, neʼe mole mahino ki te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼaia, ʼe mole ʼi ai he taʼu selo mai te temi “ ʼi muʼa ʼo Kilisito” pea mo “totatou temi.” Ki muli mai, ʼaki te ʼu kumi ʼaē neʼe fai, neʼe natou mahino ai ko te kamataʼaga ʼo te ʼu taʼu e 2 520, neʼe mole ko te taʼu 606 ʼi muʼa ʼo totatou temi, kae neʼe ko te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼo natou toe molehi ai mo te taʼu selo, koia neʼe mole he fetogi ʼo ʼuhiga mo tanatou fai fakakikite ʼaia ʼo ʼuhiga mo te taʼu “1914 ʼo totatou temi.”—Vakaʼi te tohi “La vérité vous affranchira,” ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te lea Fakapilitānia ʼi te taʼu 1943, ʼi te taʼu 1947 ʼi te Fakafalani, pāsina 220.

[Talanoa ʼo te pasina 106]

Te Taʼu 1914—Ko He Fetogi ʼi Te Hisitolia ʼo Te Mālamanei

ʼI te tohi Politikens Verdenshistorie—Historiens Magt og Mening (Te Hisitolia Faka Mālamanei ʼo Te Kau Politikens—Te Mālohi Pea Mo Te Faka ʼUhiga ʼo Te Hisitolia), ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1987 ʼi Copenhague, ʼe tou lau fēnei ai ʼi te pāsina 40:

“Ko te falala ki te haʼele ki muʼa ʼo te mālamanei ʼaē neʼe ʼiloga ʼi te 19 sēkulō, neʼe tuʼutāmaki ʼi te taʼu 1914. ʼI te taʼu ʼaē ki muʼa atu ʼo te hoko ʼo te tau, ko Peter Munch, tagata fai fakamatala hisitolia pea mo fai politike ʼi Tanemaka, neʼe ina tohi fēnei ʼaki he loto falala: ‘Ko meʼa fuli ʼe natou fakamoʼoni ʼe mole hoko anai he fefakafeagaiʼaki ʼo te ʼu puleʼaga lalahi ʼo te Eulopa. Ohagē pē ko tona mole hoko talu mai te taʼu 1871, ʼe mole feala anai ke hoko he tau ʼi te kā haʼu.’

“Neʼe kehe leva tana ʼu palalau ʼaē ki muli mai, he neʼe ina tohi fēnei: ‘Ko te tau ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 1914, ʼe ko te fetogi lahi ʼaia kua hoko ʼi te hisitolia ʼo te mālamanei. Neʼe tou māʼuʼuli ʼi he temi neʼe haʼele ki muʼa te ʼu fai gāue, neʼe feala ai hatatou fai tatatou ʼu gāue ʼi he fīmālie moʼoni, pea ʼi te temi nei kua tou māʼuʼuli ʼi he temi fakamataku, mo fakalialia, ʼe maʼu ai te fehiʼa pea mo te mataku ʼi te potu fuli pē. ʼO aʼu mai ki te ʼaho nei, ʼe mole feala anai ki he tahi ke ina ʼui mai peʼe ina ʼiloʼi, peʼe ko te fakapōʼuli ʼaē neʼe hoko kiā tātou ʼi te taʼu ʼaia, ʼe iku anai koa ki te fakaʼauha kātoa pea mo talu ai ʼo te ʼu sivilisāsio kātoa ʼaē neʼe faʼu e te tagata talu mai ni ʼu sēkulō e afe pea mo afe.’ ”

[Paki ʼo te pasina 110]

‘Neʼe taʼaki ia te ʼu moʼuga fuli mai tonatou ʼu tuʼuʼaga’

[Paki ʼo te pasina 111]

Neʼe natou fenonoʼi ʼi te ʼu ʼana

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae