Tou Haga Haʼele Ohage Ko Te Haʼele ʼa Sesu Kilisito
“Ko ʼaē ʼe ina ʼui ʼe nofo fakatahi mo [te ʼAtua], ʼe toe maʼua mo ia ke haga haʼele ohage ko [te] haʼele [ʼa Sesu].”—1 Soane 2:6, MN.
1, 2. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te sioʼi tuʼumaʼu ʼo Sesu?
NEʼE tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Tou faʼa kātaki ʼo feleleʼi ʼi te lele ʼaē kua tuku mai kiā tatou, ʼo tou sioʼi tuʼumaʼu ia Sesu, te Fakafofoga tāfito pea mo haohaoa ʼo tatatou tui.” (Hepeleo 12:1, 2, MN ) Ke feala hatatou nonofo agatonu, ʼe maʼua ke tou sioʼi tuʼumaʼu ia Sesu Kilisito.
2 ʼI te lea Faka Keleka, ko te kupu ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “sioʼi tuʼumaʼu,” ohage ko tona fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano, ko tona faka ʼuhiga “ke kita sioʼi te meʼa pe e tahi.” ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi: “Ko te tagata Keleka ʼaē neʼe lele ʼi te malaʼe faigaoʼi, neʼe ina fakatuai tana lele mo kapau neʼe mole tokaga ʼi he kiʼi temi siʼi pe ki tana lele pea mo te fakaʼosiʼaga ʼo tana lele, kae ina sioʼi te hahaʼi ʼaē ʼe mamata. ʼE toe feiā pe ʼo ʼuhiga mo te Kilisitiano.” ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe feala ke nātou fakatuai tatatou tuputupu fakalaumālie. ʼE tonu ke tou sioʼi tuʼumaʼu ia Sesu Kilisito. Pea koteā ʼaē ʼe tou kumi ʼi te tagata Fakafofoga Tāfito ʼaia? Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fakafofoga tāfito” ʼe faka ʼuhiga ki te “pule takitaki, ko he tahi ʼe takitaki ia meʼa fuli pea mo ina tuku he faʼifaʼitaki.” Ke feala hatatou sioʼi tuʼumaʼu ia Sesu ʼe maʼua ke tou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki.
3, 4. (a)Koteā ʼaē ʼe maʼua ke tou fai ke feala hatatou haʼele ohage ko Sesu Kilisito? (b) Ko te ʼu fehuʼi fea ʼaē ʼe ka tou vakavakaʼi?
3 ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ko ʼaē ʼe ina ʼui ʼe nofo fakatahi mo [te ʼAtua], ʼe toe maʼua mo ia ke haga haʼele ohage ko [te] haʼele [ʼa Sesu].” (1 Soane 2:6, MN ) ʼE tonu ke tou nonofo fakatahi mo te ʼAtua, ʼo tou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa Sesu ohage pe ko tana mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼo tana Tāmai.—Soane 15:10.
4 Koia ko te haʼele ohage ko te haʼele ʼa Sesu, ʼe ina fakamaʼua mai ke tou tokagaʼi tāfito ia ia ohage ko te Pule Takitaki pea mo tou mulimuli fakalelei ki tona ʼu tafuga vaʼe. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe tou vakavakaʼi anai te ʼu fehuʼi maʼuhiga ʼaenī: ʼE takitaki feafeaʼi tatou e Kilisito ia ʼaho nei? ʼE tonu ke tou feafeaʼi mo kapau ʼe tou faʼifaʼitakiʼi tana faʼahiga haʼele? Koteā te ʼu tapuakina ʼaē ʼe tou maʼu mo kapau ʼe tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu Kilisito?
ʼE Takitaki Feafeaʼi e Kilisito Ia Tana ʼu Tisipulo?
5. ʼI muʼa ʼo tana hake ki selo, koteā te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana ʼu tisipulo?
5 ʼI muʼa ʼo tana hake ki selo, ko Sesu Kilisito ʼi tona ʼosi fakatuʼuake neʼe hā ki tana ʼu tisipulo pea neʼe ina tuku age kiā nātou he gāue maʼuhiga. Neʼe ina ʼui fēnei: “Koutou olo o fakahoko he u tisipulo i te atu puleaga.” ʼI te lakaga ʼaia neʼe toe fakapapau age e tonatou Pule Takitaki ʼe lagolago anai kiā nātou moʼo fakahoko ia te gāue ʼaia, ʼo ʼui maʼana: “Koeni, e au fakatahi mo koutou i te aho fuape o kaku ki te gataʼaga o te temi.” (Mateo 28:19, 20) ʼE fakatahi feafeaʼi ia Sesu Kilisito mo tana ʼu tisipulo ʼi te temi ʼaenī ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?
6, 7. ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sesu te laumālie maʼoniʼoni moʼo takitaki ʼo tatou?
6 Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te tokoni, te laumālie maʼoniʼoni, ʼaē ka fekauʼi mai anai e te Tāmai ʼi toku huafa, ʼe ko ia ʼaia ʼaē ka ina akoʼi anai kiā koutou te ʼu meʼa fuli ʼaia, pea mo ina fakamanatuʼi atu anai ia meʼa fuli ʼaē neʼe au tala atu kiā koutou.” (Soane 14:26, MN ) Ko te laumālie maʼoniʼoni, ʼaē neʼe fekauʼi mai ʼi te huafa ʼo Sesu, ʼe ina takitaki pea mo fakaloto mālohiʼi tatou ia ʼaho nei. ʼE ina fakamālamaʼi tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo tokoni mai ke tou mahino ki te ʼu “mea loloto o te Atua.” (1 Kolonito 2:10) Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu kalitātē fakaʼatua ʼaē ko “te ofa, te fiafia, te tokalelei, te kataki, te agalelei, te agaofa, te agatonu, te agamalu, te agalolomi,” ʼe ko te “fua o te Laumalie.” (Kalate 5:22, 23) ʼAki te tokoni ʼa te laumālie maʼoniʼoni, ʼe feala ke tou maʼu te ʼu kalitātē ʼaia.
7 ʼI tatatou ako te Tohi-Tapu pea mo tou faiga ke tou maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako, ʼe tokoni mai te laumālie ʼa Sehova ke tou tuputupu ʼi te poto, mo te fakasiosio tonu, mo te mahino, mo te ʼatamai mālama, pea mo tou poto ʼi te fakakaukau. (Tāʼaga Lea 2:1-11) Ko te laumālie maʼoniʼoni ʼe toe tokoni mai ke tou kātakiʼi te ʼu fakahala pea mo te ʼu ʼahiʼahi. (1 Kolonito 10:13; 2 Kolonito 4:7; Filipe 4:13) ʼE fakaloto mālohiʼi te kau Kilisitiano ke nātou ‘fakamaʼa ia nātou mai te ʼu ʼotaʼota fuape ʼo te kakano pea mo te laumālie, ke kātoa te maʼoniʼoni.’ (2 Kolonito 7:1) ʼE feala koa ke tou mulimuli ki te fakamaʼua ʼa te ʼAtua ke tou maʼa mo kapau ʼe mole tokoni mai te laumālie maʼoniʼoni? Ia ʼaho nei, ʼe fakagafua age e Sehova ʼAtua ki tona ʼAlo ia Sesu, ke ina fakaʼaogaʼi te laumālie maʼoniʼoni moʼo takitaki ʼo tatou.—Mateo 28:18.
8, 9. ʼE fakahoko feafeaʼi e Kilisito tana takitaki ʼaki “te tagata kaugana agatonu mo poto”?
8 Tou vakaʼi te tahi faʼahi ʼe fakaʼaogaʼi e Kilisito moʼo takitaki ia te kokelekasio ia ʼaho nei. ʼI tana palalau ʼo ʼuhiga mo tana ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ai moʼoni te tagata kaugana agatonu mo poto ʼaē kua fakanofo e tona pule ki tana hahaʼi faifekau, ke ina foaki kiā nātou tanatou meʼa kai ʼi tona temi totonu? Fiafia te tagata kaugana ʼaia, mo kapau ʼi te tau mai ʼo tona pule, ʼe ina maʼu mai ia ia ʼe ina fai feiā! ʼE au tala moʼoni atu kiā koutou: ʼE ina fakanofo anai ia ke pule ki ʼana meʼa fuli.”—Mateo 24:3, 45-47, MN.
9 Ko te “pule” ʼe ko Sesu Kilisito. Ko “te tagata kaugana” ʼe ko te kūtuga ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te kele. Ko te kalasi ʼaia ʼo te tagata kaugana ʼe tuku age e Sesu tona ʼu koloā ʼi te kele, ke nātou tōkakaga kiai, pea ke nātou foaki te meʼa kai fakalaumālie ʼi tona temi totonu. Ko te kiʼi kūtuga ʼo te ʼu tagata taupau ʼo “te tagata kaugana agatonu mo poto,” ʼe nātou maʼu te ʼu kalitātē feʼauga moʼo faʼufaʼu ia te Kolesi Pule, pea ʼe nātou fakafofoga ia te kalasi ʼo te tagata kaugana. ʼE nātou takitaki te gāue fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼaē ʼe fai ʼi te malamanei kātoa pea mo te tufa ʼo te meʼa kai fakalaumālie ʼi tona temi totonu. Koia ʼe takitaki e Kilisito ia te kokelekasio ʼaki “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼaē neʼe fakanofo e te laumālie maʼoniʼoni pea mo tana Kolesi Pule.
10. ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou aga ki te kau tagata ʼāfea, pea koteā tona tupuʼaga?
10 ʼE toe takitaki e Kilisito tana kokelekasio ʼaki “he ʼu meʼa ʼofa ko he ʼu tagata”—ia te kau tagata ʼāfea, peʼe ko te ʼu tagata taupau. Neʼe hinoʼi nātou “moʼo fakatonutonuʼi te kau maʼoniʼoni, ʼo ʼuhiga mo te gāue faka minisitelio, ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼu ʼo te sino ʼo Kilisito.” (Efeso 4:8, 11, 12, MN ) ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaia, ʼe ʼui fēnei iā Hepeleo 13:7 (MN ): “Koutou manatuʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou takitaki koutou, ʼaē neʼe nātou tala atu kiā koutou te folafola ʼa te ʼAtua, pea ʼi takotou tokagaʼi te ikuʼaga ʼo tanatou aga, koutou faʼifaʼitaki ki tanatou tui.” ʼE takitaki te kokelekasio e te kau tagata ʼāfea. ʼUhi heʼe nātou faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito Sesu, koia ʼe tāu mo feʼauga ke tou faʼifaʼitakiʼi tanatou tui. (1 Kolonito 11:1) ʼE hā totatou loto fakafetaʼi ki te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata ʼāfea, ʼi tatatou fakalogo pea mo talagafua ki “te ʼu meʼa ʼofa [ʼaia] ko he ʼu tagata.”—Hepeleo 13:17, MN.
11. Koteā ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Kilisito moʼo takitaki tana ʼu tisipulo ia ʼaho nei, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼi tatatou haʼele ohage ko te haʼele ʼa Kilisito?
11 Ei, ia ʼaho nei ʼe takitaki e Sesu Kilisito tana ʼu tisipulo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, mo “te tagata kaugana agatonu mo poto,” pea mo te kau tagata ʼāfea. Ke feala hatatou haʼele ohage ko Kilisito, ʼe maʼua ke tou mahino ki tana faʼahiga takitaki pea mo tou fakalogo kiai. ʼE toe maʼua foki ke tou faʼifaʼitakiʼi tana faʼahiga haʼele. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Ko te ala ʼaia neʼe pāuiʼi koutou kiai, koteʼuhi neʼe mamahi foki ia Kilisito maʼa koutou, ʼo ina tuku atu kiā koutou he faʼifaʼitaki ke koutou mulimuli lelei ki tona ʼu tafuga vaʼe.” (1 Petelo 2:21, MN ) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki haohaoa ʼa Sesu?
Tou Fakapotopoto Mokā Tou Fakaʼaogaʼi Totatou ʼUhiga Pule
12. ʼI te faʼifaʼitaki ʼa Kilisito, ko te faʼahi fea ʼaē ʼe fia mulimuli tāfito kiai te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio?
12 Logola neʼe lahi ʼaupito te pule ʼaē neʼe maʼu e Sesu mai tana Tāmai, kae neʼe ina fakaʼaogaʼi fakapotopoto. Ko nātou fuli ʼi te kokelekasio—tāfito te ʼu tagata taupau—ʼe tonu “ke ʼiloʼi [tanatou] aga fakapotopoto e te hahaʼi fuli pe!” (Filipe 4:5, MN; 1 Timoteo 3:2, 3) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe maʼu e te kau tagata ʼāfea ia he faʼahiga pule ʼi te kokelekasio, koia ʼe maʼuhiga ke nātou mulimuli ki te ʼu tafuga vaʼe ʼo Kilisito, ʼi tanatou fakaʼaogaʼi tonatou ʼuhiga pule.
13, 14. ʼE lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e te kau tagata ʼāfea ia Kilisito mokā nātou fakaloto mālohiʼi te kokelekasio ke nātou tauhi ki te ʼAtua?
13 Neʼe mahino kiā Sesu ia te ʼu tuʼakoi ʼo tana ʼu tisipulo. Neʼe mole ina fakamaʼua kiā nātou he ʼu meʼa ʼe mole nātou lavaʼi. (Soane 16:12) Neʼe fakaloto mālohiʼi nātou e Sesu ke nātou “faiga mālohi” ʼi tanatou fai te finegalo ʼa te ʼAtua, kae neʼe mole ina fakakinauʼi nātou. (Luka 13:24, MN ) Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼo ina tuku te faʼifaʼitaki pea mo ina uga tonatou loto. ʼO toe feiā ia ʼaho nei, ko te kau tagata ʼāfea ʼe mole tonu ke nātou fakamatakuʼi peʼe fakahalaʼi te kokelekasio ke nātou tauhi ki te ʼAtua. Kae ʼe nātou fakaloto mālohiʼi nātou ke nātou tauhi kiā Sehova ʼuhi ko tonatou ʼofa kiā te ia pea mo Sesu, pea mo tonatou kāiga.—Mateo 22:37-39.
14 Neʼe mole fakaʼaogaʼi kovi e Sesu te pule ʼaē neʼe foaki age kiā te ia, moʼo puleʼi te maʼuli ʼo te hahaʼi. Neʼe mole ina toe fakatuʼu he ʼu lēkula peʼe ko he ʼu tuʼuga lao. Neʼe ina fia uga te hahaʼi, ke malave ki ʼonatou loto te ʼu pelesepeto ʼaē neʼe toʼo mai te ʼu lao ʼaē neʼe foaki kiā Moisese. (Mateo 5:27, 28) ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitakiʼi ʼa Sesu Kilisito, ko te kau tagata ʼāfea ʼe mole nātou fai he ʼu lēkula fefeka peʼe nātou loto ke tuʼu pe tanatou manatu. ʼO ʼuhiga mo te ʼu mutuʼi meʼa pea mo te faʼu ʼo te lauʼulu peʼe ko te ʼu temi fakafiafia, ʼe faiga e te kau tagata ʼāfea ke malave tanatou ʼu fai tokoni ki te loto, ʼo nātou fakaʼaogaʼi te ʼu pelesepeto fakaʼatua, ohage ko te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe tuʼu iā Mikea 6:8; mo 1 Kolonito 10:31-33; pea mo 1 Timoteo 2:9, 10.
Tou Lotomahino Pea Mo Loto Fakamolemole
15. Neʼe tali feafeaʼi e Sesu te ʼu temi ʼaē neʼe tōtō ai tana ʼu tisipulo?
15 Neʼe tuku mai e Kilisito he faʼifaʼitaki ke tou mulimuli kiai, ʼi tana ʼu fai tokoni ki tana ʼu tisipulo ʼo ʼuhiga mo tonatou ʼu vaivaiʼaga pea mo tonatou ʼu lākahala. Tou vakaʼi te ʼu ʼaluʼaga e lua neʼe hoko ʼi tona pō fakaʼosi ʼi te kele. ʼI tanatou tau ki Setesemane, ko Sesu neʼe “ina too Petelo mo Sakopo pea mo Soane” ʼo ina ʼui age kiā nātou ke nātou “alaʼala.” Pea “nee fakamamao veliveliʼage, nee toka ifo ki te kele, mo faikole.” ʼI tana toe liliu atu kiā nātou, neʼe “ina mau kua natou momoe.” Neʼe koteā te lea ʼa Sesu ʼi te lakaga ʼaia? Neʼe ina ʼui fēnei: “E malohi te laumalie kae vaivai te kakano.” (Maleko 14:32-38) Neʼe mole ina munaʼi ia Petelo, mo Sakopo pea mo Soane, kae neʼe lotomahino. ʼI te po pe ʼaia, neʼe fakafisi tuʼa tolu ia Petelo ʼe mole ina ʼiloʼi ia Sesu. (Maleko 14:66-72) Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Sesu kiā Petelo ki muli age? “Kua tuuʼake te Aliki, pea nee ha kia Simone [Petelo].” (Luka 24:34) ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Nee ha kia Kefasi pea ha leva ki te toko hogofulu-ma-lua.” (1 Kolonito 15:5) Neʼe mole ʼita Sesu, kae neʼe loto fakamolemole ki te ʼapositolo ʼaē neʼe fakahemala pea mo ina fakaloto mālohiʼi ia ia. Ki muli age, neʼe foaki e Sesu kiā Petelo te ʼu maʼua lalahi.—Gaue 2:14; 8:14-17; 10:44, 45.
16. ʼE feafeaʼi hatatou haʼele ohage ko Sesu mokā tōtō peʼe agakovi mai hotatou tēhina?
16 Ka tou lotomamahi ʼuhi ko hotatou tēhina pe ko he agakovi mai ʼa he tēhina, ʼuhi ko tona ʼuhiga agahala, ʼe mole tonu koa la ke tou lotomahino pea mo loto fakamolemole ohage ko Sesu? Neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei e Petelo tona ʼu tēhina: “Ke koutou mau fuli te manatu e tahi, koutou agalelei, mo ofa ki te u tehina, mo manavaofa, pea mo agavaivai. Aua tautou tauʼi te kovi aki te kovi, pe ko te leakovi aki te leakovi; kae kailoa, koutou tapuakiʼi.” (1 Petelo 3:8, 9) E feafeaʼi mo kapau ko he tahi ʼe mole fia lotomahino mai kiā tatou peʼe mole fia fakamolemole mai ohage ko Sesu? ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe ko he maʼua ke tou faiga ʼo faʼifaʼitakiʼi ia Sesu pea mo tou fai he puleʼaki ohage ko tona fai anai e Sesu.—1 Soane 3:16.
Tou Fakamuʼamuʼa Te Puleʼaga
17. Koteā ʼaē ʼe hā mai ai ko Sesu neʼe ina fakamuʼamuʼa ʼi tona maʼuli te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua?
17 ʼE ʼi ai te tahi faʼahi ʼe maʼua ai ke tou haʼele ohage ko Sesu Kilisito. Neʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi te maʼuli ʼo Sesu te tala ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua. ʼI tana ʼosi fai faka mafola ki te fafine Samalitana ʼi te koga meʼa neʼe tuʼu ōvi atu ki te kolo ʼo Sikala ʼi Samalia, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Ko taku meakai e ko taku fai te finegalo o ia ae nee ina fekaui au pea mo au fakakatoa tana gaue.” (Soane 4:34) Neʼe tokoni kiā Sesu tana fai ia te finegalo ʼo tana Tāmai, he neʼe hage ko hana meʼa kai, neʼe mākona ai pea mo fiafia ai. ʼE mahino ia ʼe tou māʼuʼuli fiafia anai mo kapau ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼo tou fakamuʼamuʼa te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua.
18. Koteā te ʼu lelei ʼe tou maʼu ʼi te fakaloto mālohiʼi ʼo te fānau ke nātou toʼo te selevisi temi kātoa?
18 Ka fakaloto mālohiʼi e te ʼu mātuʼa tanatou fānau ke nātou toʼo te selevisi pionie kātoa, ʼe maʼu e te ʼu mātuʼa pea mo tanatou fānau te ʼu tapuakina lahi. Ko te tāmai ʼo te ʼu māhaga tagata neʼe ina fakaloto mālohiʼi nāua talu tanā kei liliki ke nā liliu ʼo pionie. ʼI te ʼosi ʼo tanā ako, neʼe nā liliu ʼo pionie. ʼI tana fakakaukau ki te ʼu fiafia neʼe ina maʼu, ʼe tohi fēnei e te tāmai: “Neʼe mā fiafia ʼi tamā ʼu tama. ʼAki he loto fakafetaʼi, ʼe feala ke mā ʼui fēnei: ‘Ko te ʼu foha ʼe ko he tofiʼa mai ia Sehova.’ ” (Pesalemo 127:3) Pea koteā te ʼu lelei ʼe maʼu e te fānau mo kapau ʼe nātou pionie? Ko te faʼē ko tana ʼu fānau e toko nima, ʼe ina ʼui fēnei: “Ko te selevisi pionie neʼe tokoni ki taku fānau fuli ke nātou felogoi lelei mo Sehova, mo hikihiki tanatou ʼu agamāhani ʼi te ako takitokotahi, mo tokoni kiā nātou ke nātou popoto ʼi te fakahoahoa lelei ʼo tonatou temi, pea mo tokoni kiā nātou ke nātou fakamuʼamuʼa ʼi tonatou maʼuli ia te ʼu meʼa fakalaumālie. Logola neʼe tonu kiā nātou fuli ke nātou fai he ʼu tuʼuga fetogi, kae ʼe mole he tahi ia nātou ʼe fakahemala ʼi te meʼa ʼaē neʼe nātou filifili.”
19. Ko te ʼu fakatuʼutuʼu fea ki te ka haʼu ʼe tonu ke vakaʼi fakapotopoto e te kau tūpulaga?
19 Kau tūpulaga, koteā takotou ʼu fakatuʼutuʼu ki te ka haʼu? ʼE koutou fia maʼu tuʼulaga koa ʼi he matani gāue? Peʼe koutou fakatuʼutuʼu koa ke koutou pionie kātoa? Neʼe fai e Paulo ia te tokoni ʼaenī: “Koutou vakai fakapotopoto, pe feafeai te agaaga fai o toutou mauli: aua naʼa hage ko te hahai galivale, kae hage ko te hahai galipoto, e natou fakaʼaoga lelei te temi-nei, koteuhi ko te u aho e kovi.” Pea ina toe ʼui fēnei: “Koia, aua naa koutou vavale, kae koutou mahino pe kotea te finegalo o te Aliki.”—Efeso 5:15-17.
Tou Agatonu
20, 21. Ko te ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe agatonu ai Sesu, pea ʼe tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi ia tana agatonu?
20 Ke feala hatatou haʼele ohage ko Sesu ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi tana agatonu. ʼO ʼuhiga mo te agatonu ʼa Sesu, ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Logope neʼe maʼuli ʼi te natula ʼo te ʼAtua, neʼe mole manatu ia ki he faʼao tuʼulaga, ke liliu ʼo tatau mo te ʼAtua. Kailoa ia, kae neʼe ina meʼa noaʼi ia ia totonu, pea mo liliu ai ko he kaugana, ʼo hā ohage he tagata. Tahi ʼaē meʼa, ʼi tana liliu leva ʼaē ʼo tagata, neʼe ina fakamālaloʼi ia ia totonu pea neʼe talagafua ʼo aʼu ki te mate, ʼio, ki te mate ʼi te pou fakamamahi.” Neʼe agatonu ia Sesu ʼo lagolago ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova ʼo fakalogo ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo ia. Neʼe liliu ʼo talagafua ʼo aʼu ki tana mate ʼi te pou fakamamahi. ʼE tonu ke tou “taupau te loto ʼaia” pea mo fakalogo agatonu ki te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua.—Filipe 2:5-8, MN.
21 Neʼe toe agatonu ia Sesu ki tana kau ʼapositolo agatonu. Logola tonatou ʼu vaivaiʼaga, kae ko Sesu neʼe ʼofa kiā nātou “ ʼo aʼu ki te fakaʼosi.” (Soane 13:1, MN ) ʼO toe feiā mo tatou, ʼe mole tonu ke tou fakamāuʼi totatou ʼu tēhina ʼuhi ko tonatou ʼu vaivaiʼaga.
Tou Mulimuli Ki Te Faʼifaʼitaki ʼAē Neʼe Tuku Mai e Sesu
22, 23. Koteā te ʼu lelei ʼaē ʼe tou maʼu mokā tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu?
22 ʼE mahino ia, ʼi totatou ʼuhiga agahala, ʼe mole feala ke tou haʼele lelei ʼosi ʼi te ʼu tafuga vaʼe ʼo totatou Faʼifaʼitakiʼaga haohaoa. Kae ʼe feala hatatou faiga fakamalotoloto ke tou mulimuli fakalelei ki tana haʼele. Moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia, ʼe maʼua ke tou mahino pea mo fakalogo ki te takitaki ʼa Kilisito pea mo mulimuli lelei ki tana faʼifaʼitaki.
23 ʼE lahi te ʼu tapuakina ʼaē ʼe tou maʼu mo kapau ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito. ʼE tou maʼuli fiafia anai heʼe tou tokaga tāfito ʼo fai te finegalo ʼo te ʼAtua kae mole ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai. (Soane 5:30; 6:38) ʼE tokalelei totatou leʼo ʼo loto pea ʼe tou tuku he faʼifaʼitaki lelei. Neʼe fakaafe e Sesu ia nātou fuli ʼaē neʼe gaʼegaʼe pea mo mafasia ke nātou ʼolo age kiā te ia ke maʼu honatou faka fīmālie ki tonatou nefesi. (Mateo 11:28-30) Ka tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, pea ʼe feala mo tatou ke tou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe fakaloto mālohi. Koia tou haga haʼele ohage ko Sesu.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
•ʼE takitaki feafeaʼi e Kilisito tana ʼu tisipulo ia ʼaho nei?
•ʼE lava mulimuli feafeaʼi te kau tagata ʼāfea ki te takitaki ʼa Kilisito mokā nātou fai tonatou maʼua takitaki ʼaē neʼe tuku age e te ʼAtua?
•ʼE tou lava mulimuli feafeaʼi ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu hala ʼa ʼihi?
•ʼE lava fakamuʼamuʼa feafeaʼi e te kau tūpulaga ia te Puleʼaga?
[Paki ʼo te pasina 23]
ʼE tokoni mai te kau tagata ʼāfea ke tou mulimuli ki te takitaki ʼa Kilisito
[Paki ʼo te pasina 24]
Kau tūpulaga, koteā te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe koutou fai ke feala hakotou fiafia ʼi tokotou maʼuli faka Kilisitiano?