Kāpite 10
Kotou Fehiʼa Ki “Te ʼu Meʼa Loloto ʼa Satana”
TIATILE
1. Neʼe feafeaʼi te vaha ʼo Tiatile pea mo te ʼu kōkelekāsio ʼaē, pea neʼe feafeaʼi tona ʼaluʼaga faka lotu?
IĀ KILOMETA e 65 ʼi te potu sautē-ʼesitē ʼo Bergama (Pelekame) ʼe ʼi ai te kolo Tulukia koloaʼia ko Akhisar, ʼe tuputupu ʼi te faʼahi faka koloa. Kua hili kiai taʼu e 1 900, neʼe tuʼu ʼi ai te kolo ʼo Tiatile. Neʼe faigafua ki he tagata taupau feʼaluʼaki hana folau mai Pelekame ki Tiatile ʼi te ala ʼi te loto fenua, pea mo hoko atu ʼo ʼalu ki te ʼu kōkelekāsio ʼaē ʼe talanoa kiai iā Fakahā kāpite 3—ia Sāte, mo Filatelefia, pea mo Laotisē. ʼO mole hagē ko Pelekame, ko Tiatile neʼe mole ko he potu neʼe fai tāfito ai te tauhi ʼaē ki te hau, kae neʼe ʼi ai te ʼu sagatualio pea mo te ʼu fale lotu moʼo tauhi ki te ʼu ʼatua pagani. Neʼe ʼiloa ia Tiatile he neʼe ko he koga meʼa fai fakatau koloa.
2, 3. (a) Koteā ʼaē neʼe fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fafine Tiatile ʼaē neʼe liliu ʼo Kilisitiano? (b) Koteā tona faka ʼuhiga ki te kau Kilisitiano ʼo Tiatile, ia te ʼui ʼaē ko Sesu ʼe ko “te ʼAlo ʼo te ʼAtua” pea neʼe “hagē ʼona mata ko he ʼuloʼi afi”?
2 ʼI te fai faka mafola ʼa Paulo ʼi Masetonia, neʼe felāveʼi mo te fafine Tiatile, neʼe higoa ko Litia, neʼe ko he fafine fakatau kie lanu kula ʼahoʼaho. Neʼe tali fakafiafia e Litia pea mo tona loto fale kātoa te logo ʼaē neʼe faka mafola age e Paulo, pea neʼe ina fakahā te tali kāiga makehe. (Gāue 16:14, 15) ʼO mulimuli ki te fakamatala faka Tohi-Tapu, neʼe liliu ia Litia ko te ʼuluaki ʼaia ʼo te kolo ʼo Tiatile ʼaē neʼe ina tali te Lotu Faka Kilisitiano. ʼAki te temi, neʼe fakatuʼu leva ʼi te kolo ʼaia te kōkelekāsio ʼo te kau Kilisitiano. ʼE tala age e Sesu te logo loaloaga ʼaenī: “Pea ki te ʼāselo ʼo te kōkelekāsio ʼaē ʼi Tiatile, haga ʼo tohi: Koʼenī te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ia ia ʼaē ʼe hagē ʼona mata ko he ʼuloʼi afi, pea ko ʼona vaʼe ʼe hagē ko he kapa maʼa.”—Fakahā 2:18.
3 ʼE ko te hā tuʼa tahi pē ʼaia ʼo te kupu “ ʼAlo ʼo te ʼAtua” ʼi te Fakahā, logopē lā ʼi ʼihi vaega ʼe ʼui ai e Sesu ʼo ʼuhiga mo Sehova ko “taku Tamai.” (Fakahā 2:27; 3:5, 21) ʼAki te kupu ʼaia, ʼe lagi fakamanatuʼi ai ki te kau Kilisitiano ʼo Tiatile ia te felōgoi lelei ʼa Sesu pea mo Sehova. Ko te ʼAlo ʼaia neʼe “hagē ʼona mata ko he ʼuloʼi afi”—ko he fakatokaga ʼaia ki te kau Kilisitiano ʼo Tiatile, ko tana fai fakamāu ʼe ulo anai kiā meʼa ʼaē ʼe sio kiai ʼe feala ke ʼulihi ai te kōkelekāsio. ʼI tana palalau tuʼa lua ʼaē ki tona ʼu vaʼe ʼaē ʼe hagē ko he kapa maʼa ʼe kakaha, ʼe fakatokagaʼi e Sesu tana faʼifaʼitaki lelei ʼaupitō, ʼo ʼuhiga mo te agatonu ʼaē neʼe ina fakahā ʼi tana kei maʼuli ʼi te kele. ʼE mahino ia, neʼe fakalogo te kau Kilisitiano ʼo Tiatile ki te tokoni ʼaia, pea ʼe tonu ke toe fēia mo tātou ʼi te temi ʼaenī!—1 Petelo 2:21.
4, 5. (a) He koʼē neʼe feala ke vikiʼi e Sesu ia te kau Kilisitiano ʼo Tiatile? (b) Koteā te faʼahi ʼe tatau ai te kōkelekāsio ʼo Tiatile pea mo te ʼu kōkelekāsio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo totatou temi?
4 Meʼa lelei foki, he neʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga ʼo te vikiʼi e Sesu ia te kau Kilisitiano ʼaia ʼo Tiatile. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE au ʼiloʼi tau ʼu gāue, mo tou ʼofa, mo tau tui, mo tou minisitelio pea mo tau faʼa kātaki, pea ko tau ʼu gāue ʼaenī ki muli mai, ʼe laka age ia ʼi tau ʼu gāue ʼuluaki.” (Fakahā 2:19) ʼO mole hagē ko te kau Efesi, neʼe mole puli ʼi te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia tanatou ʼuluaki ʼofa ʼaē kiā Sehova. Neʼe mālohi tanatou tui. Tahi ʼaē meʼa, neʼe laka age tanatou ʼu gāue ʼi te ʼu ʼuluaki gāue ʼaē neʼe natou fai, pea ohagē ko te ʼu ʼuluaki kōkelekāsio e tolu, neʼe faʼa kātaki te kau Kilisitiano ʼo Tiatile. Pea ʼi te temi nei, ʼe tatau aipē te ʼu teitei 100 000 kōkelekāsio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te kele kātoa! ʼE hā lelei mai tonatou ʼofa ʼaē kiā Sehova, ʼi te gāue mālohi ʼa te kautahi ʼi te minisitelio, ʼo fakaloto mālohiʼi ai ia nātou tūpulaga pea mo nātou ʼaē kua mātutuʼa. ʼE tuputupu te lahi ʼa te kau pioniē, ʼo natou fakaʼaogaʼi fakapotopoto te temi ʼaē ʼe kei toe moʼo kalagaʼi te ʼamanaki faka kolōlia ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē kā haʼu!—Mateo 24:14; Maleko 13:10.
5 Lolotoga ia taʼu e lauʼi hogofulu ʼo kaku mai ki te temi nei, tokolahi te kau agatonu, ʼi te toe ʼo te kau fakanofo pea mo ʼihi ʼo te hahaʼi tokolahi, neʼe natou tuku he faʼifaʼitaki ʼi tanatou faʼa kātaki ʼi te tauhi ki te ʼAtua, kae lolotoga tō te mālamanei ki te heʼe ʼamanaki pea mo te fakapōʼuli ʼaupitō. Koia, ʼe tonu ai ke tou lototoʼa! ʼE fakamoʼoni e te Fakahā te ʼu fakamatalatala ʼa te kau ʼuluaki polofetā ʼa te ʼAtua. “Ko te ʼaho lahi ʼo Sehova kua ovi mai. Kua ovi mai, pea ʼe fakavilivili ʼaupitō mai.”—Sofonia 1:14; Soele 2:1; Hapakuke 2:3; Fakahā 7:9; 22:12, 13.
“Te Fafine ʼAenā Ko Sesapele”
6. (a) Logopē lā te ʼu fakavikiviki ʼaē neʼe fai e Sesu ki te kōkelekāsio ʼo Tiatile, kae koteā te fihifihia ʼaē neʼe ina tokagaʼi pea mo tonu ke foimo vakaʼi? (b) Neʼe ko ai ia Sesapele, pea neʼe feala koa kiā ia ke ina ʼui ko he fafine polofetā?
6 Ohagē ko he ʼuloʼi afi, ʼe faka mālamagia e te ʼu mata ʼo Sesu te ʼu ʼaluʼaga ʼe tonu ke foimo tokagaʼi. Neʼe ʼui māʼana ki te kau Kilisitiano ʼo Tiatile: “Kae koʼenī te meʼa ʼaē ʼe au koviʼia ai iā koe, ʼe ke tali lelei te fafine ʼaenā ko Sesapele, ʼaē ʼe ina ʼui ko ia ko te fafine polofetā, pea ʼe faiakonaki pea ʼe ina fakahēʼi taku ʼu kaugana ke natou fai folonikāsio, pea mo natou kai te ʼu meʼa ʼaē neʼe sākilifisioʼi ki te ʼu tamapua.” (Fakahā 2:20) ʼI te hogofulu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te Hau Fafine ʼaē ko Sesapele, ʼohoana ʼo Akape, hau ʼo Iselaele, neʼe ko he fafine neʼe tauhi kiā Paale, pea neʼe ʼiloa ʼuhi ko tana ʼu fai fakapō, mo tana ʼu tono, pea mo tana pule agamālohi. Neʼe matehi ia ia e Seu, te fakanofo ʼa Sehova. (1 Hau 16:31; 18:4; 21:1-16; 2 Hau 9:1-7, 22, 30, 33) Ko te fafine tauhi tamapua ko Sesapele, neʼe mole feala ia ke liliu ko he polofetā. Neʼe mole hagē ia ko Miliame pea mo Tepola, ʼaē neʼe ko te ʼu fafine polofetā agatonu ʼi Iselaele. (Ekesote 15:20, 21; Kau Tuʼi Fakamāu 4:4; 5:1-31) Pea neʼe mole uga e te laumālie ʼo Sehova ia ia ke fai fakakikite ohagē ko tana fai ʼaē kiā Ana pea mo te ʼu ʼofafine e toko fā ʼo Filipe te tagata faka mafola evaselio.—Luka 2:36-38; Gāue 21:9.
7. (a) ʼO ʼuhiga mo “te fafine ʼaenā ko Sesapele,” koteā te faʼahiga fakaneke ʼaē neʼe fia talanoa kiai ia Sesu? (b) Neʼe feafeaʼi te faka lakatonuʼi e ʼihi kau fafine tanatou aga faʼifaʼitaliha?
7 Koia, ʼe hā lelei mai ai, ko “te fafine ʼaenā ko Sesapele” ʼaē neʼe ina lau ko he fafine polofetā ʼi Tiatile, neʼe ko he kākā ia. Neʼe mole lagolago ki ai te laumālie ʼo te ʼAtua. Neʼe ko ai koa ia? ʼE mahino ia, neʼe ko he fafine peʼe ko he kūtuga fafine neʼe natou faiga ke natou fakahalaʼi te kōkelekāsio. Ko ʼihi fafine ʼi te kōkelekāsio neʼe lagi natou ʼeke te tahi ʼu hahaʼi ʼo te kōkelekāsio ke natou fai he ʼu aga heʼeʼaoga, pea mo natou fakaʼaogaʼi hala te Tohi-Tapu moʼo fakatonuhia tanatou ʼu aga ʼaia! Neʼe ko he ʼu lea faka polofetā loi ʼaia neʼe natou lau! Neʼe natou ʼeke ʼihi ke natou fai mo nātou tanatou ʼu aga ʼaē ko “te fai folonikāsio, mo te aga heʼe maʼa, mo te holi ki te ʼu felāveʼi fakasino, mo te holi ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, mo te mānumānu, ʼaē ʼe ko he tauhi tamapua.” (Kolose 3:5) Neʼe natou uga ihi ʼo te kōkelekāsio ki he faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga pea ke natou manatu pē kiā nātou, ohagē pē ko te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe tali pea mo fakaloto mālohiʼi tona fai ʼi te ʼu lotu ʼo te Keletiate ʼi te temi nei.
8. (a) Koteā te fakatokaga neʼe fai e Sesu ki te “Sesapele” ʼaē ʼo Tiatile? (b) Neʼe hā feafeaʼi iā ʼaho nei te ʼu fai fakahala heʼemaʼa neʼe fai e te hahaʼi fafine?
8 Neʼe ʼui maʼa Sesu ki te kau tagata ʼāfea ʼo Tiatile: “Pea neʼe au tuku age kiā te ia te temi ke fakahemala, kae ʼe mole fia fakahemala ia mai tana fai folonikāsio. Koʼenī! ʼE au teuteu ke au lī ia ia ki he moeʼaga fakamamahi, pea mo nātou ʼaē ʼe natou tono mo ia ki he mamahi lahi, gata pē mo kapau ʼe natou fakahemala ʼo ʼuhiga mo tana ʼu gāue.” (Fakahā 2:21, 22) Ohagē ko te puleʼi e Sesapele ia tona ʼohoana ko Akape ʼi te temi muʼa pea mo fakafeagai kiā Seu, te tagata ʼaē neʼe ina fakahoko te fakamāu ʼa te ʼAtua, ʼe toe fēia pē, ko te hahaʼi fafine ʼaia neʼe natou lagi faiga ke natou puleʼi ʼonatou ʼohoana pea mo ni kau tagata ʼāfea. ʼE hā mai, neʼe tali fakaleleiʼi pē e te kau tagata ʼāfea ʼo Tiatile te ʼu aga ʼaē ʼe kovi ʼa Sesapele. ʼI te vaega ʼaia, ʼe fai e Sesu te fakatokaga mālohi kiā nātou, ʼo fēia pē ki te kōkelekāsio faka mālamanei ʼo te hahaʼi ʼa Sehova iā ʼaho nei. ʼI totatou temi, ko ʼihi kau fafine agamālohi, neʼe natou fakalotoʼi tonatou ʼu ʼohoana ke natou liliu ʼo ʼapositā, pea ko ʼihi neʼe natou ʼave ki te telepinale te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova.—Vakaʼi ia Suta 5-8.
9. (a) He koʼē ko te ʼu palalau ʼaē ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo Sesapele ʼe mole faka ʼuhiga ki te hahaʼi fafine fuli ʼo te kōkelekāsio? (b) Ko te lakaga fea ʼaē ʼe ʼiloga ai te agaaga ʼo Sesapele?
9 Kae ʼe mole fēia te kau fafine agatonu ʼo te kōkelekāsio faka Kilisitiano. Iā ʼaho nei, e lahi te koga ʼo te gāue fai faka mafola ʼe fakahoko e te kau tuagaʼane agatonu; ʼaki te ʼu ako faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe natou fai, ʼe natou ʼaumai ai te ʼu hahaʼi foʼou e tokolahi ki te kōkelekāsio. ʼE tapuakiʼi e Sehova totonu ia nātou ʼaia, ohagē ko tana fakahā mai iā Pesalemo 68:11: “ ʼE fakahā totonu e Sehova te folafola; ko nātou fafine ʼaē ʼe natou fagonogono te logo lelei ko he foʼi kautau lahi.” ʼE feala ki te ʼu tagata ʼohoana ke fua lelei kiā nātou ia te aga fakaʼapaʼapa pea mo fakapoipoi ʼo ʼonatou ʼohoana, ʼaē “ ʼe ko he meʼa maʼuhiga ʼaupitō ia kiā mata ʼo te ʼAtua.” (1 Petelo 3:1-4) Ko te hau ko Lemuele ʼe ina vikiʼi te fafine poto pea mo faʼa gāue. (Tāʼaga Lea 31:10-31) ʼE hoki ʼiloga te agaaga ʼo Sesapele ʼi te ʼu fafine ʼaē ʼe natou tuku tonatou tuʼulaga kae natou fakahalaʼi te hahaʼi tagata peʼe natou fakafihiʼi peʼe natou meʼa noaʼi te pule ʼo tonatou ʼu ʼohoana.—Efeso 5:22, 23; 1 Kolonito 11:3.
10. (a) He koʼē neʼe fakamāuʼi ia Sesapele pea mo tana fānau? (b) Ko te ʼaluʼaga tuʼutāmaki fea ʼaē ʼe tau pea mo nātou ʼaē ʼe liliu ko te ʼu fānau ʼa Sesapele, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke natou fai?
10 ʼI tana palalau ʼo ʼuhiga mo “te fafine ʼaenā ko Sesapele,” ʼe toe ʼui fēnei e Sesu: “Pea ko ʼana fānau, ʼe au matehi anai nātou ʼaki te tautea ʼaē ko te mate, ke feala ki te ʼu kōkelekāsio fuli ke natou ʼiloʼi, ko au ʼaē ʼe ina vakaʼi te ʼu ifiifi pea mo te ʼu loto, pea ʼe au foaki atu anai kiā koutou takitokotahi ʼo mulimuli pē ki takotou ʼu gāue.” (Fakahā 2:23) Neʼe tuku e Sesu kiā Sesapele mo tana fānau te temi ke natou fakahemala ai, kae neʼe natou hoko atu pē tanatou ʼu aga heʼeʼaoga pea neʼe maʼua ai ke tauteaʼi nātou. ʼE ʼi ai te logo mālohi ki te kau Kilisitiano ʼo totatou temi. Ko nātou ʼaē ʼe natou faʼifaʼitaki kiā Sesapele, peʼe tagata peʼe fafine, pea mo natou liliu ko ʼana fānau ʼi tanatou maumauʼi te ʼu fakatotonu faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te takitaki pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, peʼe natou agatuʼu ʼo natou meʼa noaʼi te fakatuʼutuʼu faka teokalatike, ʼe kua tuʼutāmaki ʼaupitō tonatou ʼaluʼaga fakalaumālie. Kae ʼe moʼoni, kapau ʼe pāuiʼi e he tahi te kau tagata ʼāfea ke natou faikole ʼo ʼuhiga mo ia, “pea ko te faikole ʼo te tui ʼe ina fakamālōlō anai ia ia ʼaē ʼe mahaki, pea ʼe fakatuʼu anai ia ia e Sehova,” kapau foki ʼe agavaivai ʼo fakaʼalu tahi tana ʼu gāue mo tana ʼu faikole. Kae ke ʼaua naʼa ʼui e he tahi ʼe feala hana kākāʼi te ʼAtua peʼe ko Kilisito ʼo ina faiga ke ina fufū tana ʼu aga heʼeʼaoga, peʼe ʼaki hana fakahā ki tuʼa ʼe faʼafai ʼi te selevisi.—Sake 5:14, 15.
11. Koteā ʼaē ʼe tokoni ki te ʼu kōkelekāsio iā ʼaho nei, ke natou tōkakaga ki te ʼu fakahala ʼa te hahaʼi fafine ʼaē ʼe fakafeagai ki te lao?
11 Meʼa lelei foki, heʼe tokolahi te ʼu kōkelekāsio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova iā ʼaho nei kua natou mahino ki te tuʼutāmaki ʼaia. ʼE tōkakaga te kau tagata ʼāfea ki te ʼu aga ʼaē ʼe mole teokalatike pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe kovi. ʼE natou faiga ke natou tokoni kiā nātou tagata pea mo fafine ʼaē ʼe tuʼutāmakiʼia, ke feala hanatou mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo fakatonutonuʼi ia nātou naʼa tauhala. (Kalate 5:16; 6:1) ʼAki te loto ʼofa pea mo he loto mālohi, ko te ʼu taupau Kilisitiano ʼaia, ʼe natou tāʼofi te ʼu faiga ʼaē ʼa he ʼu fafine ke natou fakapupu moʼo faʼifaʼitaki ʼihi kau fafine ʼaē ʼe natou fia pule faʼitaliha. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te ʼu temi fuli pē, ʼe foaki te ʼu tokoni ʼi te ʼu tohi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.a
12. Iā ʼaho nei, e fakahā feafeaʼi e te kalasi ʼo Soane he faʼafai ohagē ko Seu?
12 Kae kapau ʼe ʼi ai he aga heʼeʼaoga mamafa, tāfito lā mokā liliu te faʼahi ʼaia ko he agamāhani, ʼe maʼua ke fakamavae ia nātou ʼaē neʼe agahala kae ʼe mole natou fakahemala. ʼE tou manatuʼi te faʼafai ʼa Seu moʼo pulihi te ʼu agaaga fuli pē ʼo Sesapele ʼi Iselaele. ʼO toe fēia aipē, iā ʼaho nei, ʼe lotomālohi te kalasi ʼo Soane, ʼo natou tuku he faʼifaʼitaki ki tonatou ʼu kaumeʼa ʼaē ko te kau “Sonatape.” Pea ʼe natou fakahā ʼe mole natou tatau pea mo te ʼu minisi ʼo te Keletiate ʼaē ʼe natou tali te ʼu aga fuli pē.—2 Hau 9:22, 30-37; 10:12-17.
13. Koteā anai kā hoko kiā nātou ʼaē neʼe higa ki te ʼu fakahala ʼa te hahaʼi fafine?
13 ʼI tona ʼuhiga Tagata ʼAve Logo pea mo Tuʼi Fakamāu ʼa Sehova, ʼe fakahā e te ʼAlo ʼo te ʼAtua pē ko ai te Sesapele ʼo te temi ʼaenī. ʼE ina lī anai ia ia ki he moeʼaga fakamamahi, heʼe ko tona mahaki fakalaumālie ʼe mole feala ia ke faitoʼo. (Malakia 3:1, 5) Ko nātou ʼaē neʼe natou higa ki te fakahala ʼa te hahaʼi fafine ʼaia, ʼe natou toe mamahi lahi anai mo nātou—te mamahi ʼaē ko te fakamavae ʼi te kōkelekāsio faka Kilisitiano, ʼo hagē kua natou ʼosi mamate. Kae kapau ʼe mole natou fakahemala, mo maliu mai tanatou aga, pea mo toe kau mai ki te kōkelekāsio, pea ʼe toe hoko foki kiā nātou te mate fakasino ʼaki “te tautea ʼaē ko te mate”—ʼi te fakaʼosi, mokā hoko te mamahi lahi. Kae ʼi te lakaga ʼaenī, ʼe feala hanatou toe kau ki te kōkelekāsio, mo kapau ʼe natou fakahemala mai tanatou ʼu aga ʼaē ʼe kovi.—Mateo 24:21, 22; 2 Kolonito 7:10.
14. (a) E feafeaʼi te fakaʼaogaʼi e Sesu te kau tagata ʼāfea moʼo fakatokatoka ʼihi fihifihia, ohagē lā ko he ʼu faʼahiga aga ʼe tatau mo ʼaē ʼa Sesapele? (b) ʼE feafeaʼi anai te lagolago ʼa te kōkelekāsio ki te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe natou fai he ʼu tonu ki te ʼu fihifihia ʼaia?
14 ʼE maʼua ki “te ʼu kōkelekāsio fuli” ke natou ʼiloʼi ko Sesu ʼe ina vakaʼi “te ʼu ifiifi,” ʼaē ko te ʼu meʼa loloto ʼaē ʼi tokita loto, pea mo te ‘ ʼu loto,’ ʼaē ko tokita ʼuhigaʼi tagata ʼaē ʼe fufū, ʼo kau kiai mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou uga tātou. Moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia, ʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu fetuʼu peʼe ko te ʼu tagata ʼāfea, ʼaē ʼe tāu mo te falala, moʼo fakatokatoka ʼihi fihifihia, ohagē lā mokā hā he ʼu faʼahiga aga ʼe tatau mo ʼaē ʼa Sesapele. (Fakahā 1:20) ʼI te kua ʼosi vakavakaʼi e te kau tagata ʼāfea te faʼahiga fihifihia ʼaia pea mo fai he tonu kiai, ʼe mole tonu ki he tahi ke ina kumikumi te tupuʼaga pea mo te fakaʼaluʼalu ʼo te faʼahi ʼaia. ʼE maʼua kiā tātou fuli ke tou tali ʼaki he agavaivai, te tonu ʼaē neʼe fai e te kau tagata ʼāfea pea mo tou lagolago tuʼumaʼu ki te ʼu fetuʼu ʼaia ʼo te ʼu kōkelekāsio. ʼE fakapale anai takita agatonu ʼaē kiā Sehova pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe ina fai ʼi tana kautahi. (Pesalemo 37:27-29; Hepeleo 13:7, 17) Kae, ʼo ʼuhiga mo koutou, ʼe mātou fakaʼamu ke tapuakiʼi koutou e Sesu ʼo mulimuli pē ki takotou ʼu gāue.—Kalate 5:19-24; 6:7-9.
“Kotou Taupau Maʼu Te Meʼa ʼAē ʼe Kotou Maʼu”
15. (a) Koteā te faʼahi ʼaē neʼe tonu ke ʼui e Sesu kiā nātou ʼaē neʼe mole fakahalaʼi e Sesapele? (b) Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ai neʼe mole ko nātou fuli ʼaē neʼe natou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano ʼi te taʼu 1918 ʼaē neʼe natou tali te ʼu aga fakahehema ʼo te Keletiate ʼapositā?
15 ʼE fakatupu fīmālie te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “Kae ʼe au tala atu kiā koutou, kiā koutou ʼaē ʼe nonofo ʼi Tiatile, ia nātou fuli ʼaē neʼe mole natou maʼu te akonaki ʼaia, ia nātou totonu ʼaia neʼe mole natou ako te ‘ ʼu meʼa loloto ʼa Satana,’ ohagē ko tanatou lau: ʼE mole au hilifaki atu kiā koutou he tahi kavega. Kae ke kotou taupau maʼu te meʼa ʼaē ʼe kotou maʼu ʼo aʼu ki taku haʼu.” (Fakahā 2:24, 25) Neʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi agatonu ʼi Tiatile neʼe mole natou hēʼia ʼi te ʼu aga ʼaē neʼe kovi ʼa Sesapele. ʼO toe fēia aipē, ʼi te ʼu taʼu e 40 ʼi muʼa atu ʼo te taʼu 1918 pea talu mai ai, neʼe mole ko nātou fuli ʼaē neʼe natou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano, ʼaē neʼe natou tali te ʼu aga heʼeʼaoga pea mo te ʼu aga fakahehema ʼaē neʼe mafola ʼi te Keletiate. Ko te kūtuga tokosiʼi ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe higoa ʼi te temi nei ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe natou faiga ke natou tokoni ki te hahaʼi lotu ke natou mahino ki te haʼuʼaga pagani ʼa te ʼu akonaki ʼo te Keletiate. Ko nātou ʼaia kua natou ʼāteaina nātou mai te ʼu akonaki faka Papiloni fuli pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe fai e te Keletiate ʼapositā, ʼaē ʼe kau kiai te akonaki ʼa “te fafine ʼaenā ko Sesapele,” ʼaē ʼe ina tali te ʼu aga fuli pē.
16. Logopē lā ko Sesu pea mo te kolesi pule ʼa te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe mole natou hilifaki he tahi kavega, kae koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fakamamaʼo mai ai?
16 Iā ʼaho nei, neʼe fakaloto mālohiʼi foki e te kalasi ʼo Soane tonatou ʼu kaumeʼa, te hahaʼi tokolahi, ke natou tōkakaga ki te ʼu fakaneke ʼaē ke natou fai he ʼu aga heʼeʼaoga, ohagē ko te ʼu fakafiafia fakalialia ʼo te mālama ʼaenī. ʼE mole ʼaoga ke tou sioʼi peʼe ke tou ʼahiʼahiʼi pē koteā te aga fakahehema ʼuhi ko takita fia ʼiloʼi meʼa fuli peʼe ke tou ʼiloʼi ai te meʼa ʼaē ʼe kovi. ʼE ko he aga fakapotopoto hatatou fakamamaʼo mai te “ ʼu meʼa loloto ʼa Satana.” Ohagē ko tona ʼui e Sesu: “ ʼE mole au toe hilifaki atu kiā koutou he tahi kavega.” ʼE tou manatuʼi ai te fakatotonu ʼaenī neʼe fai e te kolesi pule ʼo te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō: “Ko te laumālie māʼoniʼoni pea mo mātou totonu, kua mātou fakafuafua ʼe lelei ke ʼaua naʼa mātou hilifaki atu kiā koutou he tahi age kavega ʼi te ʼu meʼa ʼaoga ʼaenī: ko te fakamamaʼo mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe sākilifisioʼi ki te ʼu tamapua, pea mo te toto, pea mo te meʼa ʼaē neʼe tege, pea mo te folonikāsio. Kapau ʼe kotou tokaga kiā koutou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaia, pea ʼe kotou fīmālie anai.” (Gāue 15:28, 29) Kapau ʼe kotou fia tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie, kotou fakamamaʼo mai te ʼu lotu hala, te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te toto (ohagē ko te ʼu foʼi huki toto), pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga! Pea ʼe mahino papau ia ʼe kotou toe māʼuʼuli lelei anai ʼi te faʼahi fakasino.
17. (a) ʼE fakahalaʼi feafeaʼi e Satana te hahaʼi iā ʼaho nei ʼaki te “ ʼu meʼa loloto”? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼo ʼuhiga mo te “ ʼu meʼa loloto” ʼo te mālama faigataʼa ʼa Satana?
17 Iā ʼaho nei, ʼe ʼi ai te tahi “ ʼu meʼa loloto” ʼe fakaʼaogaʼi e Satana, ohagē ko te fai palalau ki he ʼu manatu faigataʼa pea mo he ʼu filosofia ʼaē ʼe natou laupisiʼi te poto ʼo te tagata. ʼO hilifaki ki te ʼu fakakaukau kovi pea mo heʼeʼaoga, ʼe toe ʼi ai mo te faifakalauʼakau pea mo te ako ʼo te evolisio. Koteā te manatu ʼa te Tupuʼaga poto ʼo ʼuhiga mo te ʼu “meʼa loloto” ʼaia? ʼE fakahā e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu folafola ʼaenī ʼa Sehova: “ ʼE au molehi anai te poto ʼo te kau popoto.” Kae ʼi te tahi age faʼahi, ko “te ʼu meʼa loloto ʼa te ʼAtua” ʼe faigafua ia, mo mahino gafua, pea ʼe fakaloto māfana. ʼE fakamamaʼo te kau Kilisitiano popoto mai te “ ʼu meʼa loloto” ʼo te mālama faigataʼa ʼa Satana. Kotou manatuʼi, “ ʼe mole te mālamanei pea mo tona loto, kā ko ʼaē ʼe ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua ʼe nofo maʼu anai ia ʼo talu ai.”—1 Kolonito 1:19; 2:10; 1 Soane 2:17.
18. Koteā te ʼu tapuakina neʼe fakapapau e Sesu ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe nonofo agatonu anai ʼo aʼu ki te fakaʼosi, pea ʼi Halamaketone, koteā te pilivilēsio ʼaē kā maʼu anai ʼe nātou ʼaia kua fakatuʼuake?
18 Ki te kau Kilisitiano ʼaia ʼi Tiatile, ʼe fai leva e Sesu he ʼu palalau fakaloto māfana. ʼE toe fakaloto mālohiʼi ai mo te kau Kilisitiano fakanofo ʼo te temi ʼaenī. ʼE ina ʼui fēnei: “Pea kiā ia ʼaē ʼe mālo pea mo mulimuli ki taku ʼu gāue ʼo aʼu ki te fakaʼosi, ʼe au foaki anai kiā te ia ke pule ki te ʼu puleʼaga, pea ʼe ina taki anai te hahaʼi ʼo fafaga ʼaki he tokotoko ukamea, ʼo laliki anai ia nātou ohagē ko he ʼu ʼipu maka, ohagē pē ko tona tuku mai e taku Tamai.” (Fakahā 2:26, 27) ʼE ko he toe pilivilēsio lahi ʼaia! ʼI tonatou fakatuʼuake, ʼe foaki anai te pule ki te kau fakanofo ʼaē neʼe mālo, ke natou fakatahi mo Sesu pea mo fakaʼaogaʼi te “tokotoko ukamea” moʼo fakaʼauha te ʼu puleʼaga agatuʼu ʼi Halamaketone. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole haʼele anai te ʼu mālohi faka nukeleʼea ʼa te ʼu puleʼaga ʼaia, ʼi te temi ʼaē kā haga ai Kilisito ʼo laliki tona ʼu fili ohagē ko hana fai anai ki he ʼipu maka.—Pesalemo 2:8, 9; Fakahā 16:14, 16; 19:11-13, 15.
19. (a) Ko ai “te fetuʼu ʼaho” pea ʼe foaki feafeaʼi anai kiā nātou ʼaē ʼe mālo? (b) Koteā te fakaloto mālohi ʼe foaki ki te hahaʼi tokolahi?
19 ʼE toe ʼui fēnei e Sesu: “Pea ʼe au foaki anai kiā te ia te fetuʼu ʼaho.” (Fakahā 2:28) Ki muli mai ʼe fakamahino e Sesu totonu pē ko ai te “fetuʼu” ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko au te aka pea mo te hako ʼo Tavite, pea mo te fetuʼu ʼaho gigila.” (Fakahā 22:16) ʼEī, ʼe ko Sesu ʼaē ʼe ina fakahoko te lea faka polofetā, ʼaē neʼe fakamālohiʼi e Sehova ke tala e Palaame: “ ʼE haʼu anai he fetuʼu mai iā Sakopo, pea ʼe malaga ake anai he tokotoko fakahau mai Iselaele.” (Faka au 24:17) ʼE foaki feafeaʼi anai e Sesu “te fetuʼu ʼaho” kiā nātou ʼaē ʼe mālo? ʼE mahino ia, ʼaki tana foaki ʼo ia totonu kiā nātou, ke natou feʼiloʼiʼaki lelei pea mo faifaitahi lelei mo ia. (Soane 14:2, 3) ʼE ko he fakaloto mālohiʼi ʼo tātou, ke tou haga kātaki! ʼE ko he toe fakaloto mālohi foki maʼa te hahaʼi tokolahi tanatou ʼiloʼi ʼaē ko “te fetuʼu ʼaho gigila” kua ina vave fakahoko anai tana pule ʼi tona Puleʼaga, ʼo ina fakatuʼu te Palatiso ʼi te kele!
Tou Nonofo Agatonu
20. Ko te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga fea neʼe mafola ʼi te Keletiate ʼe natou fakamanatu mai kiā tātou te ʼu vaivaiʼaga ʼo te kōkelekāsio ʼo Tiatile?
20 Neʼe lagi fakaloto mālohiʼi ʼaupitō te logo ʼaia ki te kau Kilisitiano ʼo Tiatile. Kotou fakakaukau age muʼa—ko te ʼAlo totonu ʼo te ʼAtua ʼaē kua faka kolōliaʼi ʼi te lagi, neʼe palalau ki te kau Kilisitiano ʼo Tiatile, ʼo ʼuhiga mo ʼihi ʼo tonatou ʼu fihifihia! ʼE mahino papau ia, ko ʼihi ʼi te kōkelekāsio neʼe natou tali tana takitaki ʼofa ʼaia. Ko te logo loaloaga ʼaenī ʼi te ʼu logo e fitu, ʼe toe tokoni foki kiā tātou ke tou ʼiloʼi te kōkelekāsio moʼoni ʼa te kau Kilisitiano ʼi te temi ʼaenī. ʼI te taʼu 1918, ʼi te haʼu ʼaē ʼa Sesu ʼo fakamāuʼi te fale lotu ʼa Sehova, tokolahi ʼi te ʼu kautahi ʼaē neʼe natou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano neʼe natou pikisia ʼi te ʼu tauhi tamapua pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Sake 4:4) Ko ʼihi neʼe natou fakatafito tanatou tui ki te ʼu akonaki ʼo te ʼu fafine takitaki ʼo te 19 sēkulō, ohagē ko Ellen White ʼo te lotu ʼa te kau ‘Adventistes ʼo Te ʼAho Fitu’ pea mo Mary Baker Eddy ʼo te lotu ʼa te kau Hahaʼi Popoto Fakatagata Faka Kilisitiano pea mole heʼeki faʼa fualoa, kua tokolahi te hahaʼi fafine kua natou fai akonaki ʼi te ʼu ʼēkelesia. (Fakatatau mo 1 Timoteo 2:11, 12.) ʼI te ʼu magaʼi lotu faka Katolika, e lahi age te faka maʼuhigaʼi ʼo Malia ʼi te ʼAtua pea mo Kilisito. Kae neʼe mole faka maʼuhigaʼi fēia e Sesu tana faʼē. (Soane 2:4; 19:26) ʼE feala koa ke tou ʼui ʼe ko he ʼu kautahi faka Kilisitiano ʼaia, ʼaki tanatou tali te fakaneke ʼa te hahaʼi fafine ʼaē neʼe fakafeagai ki te lao?
21. Ko te ʼu faʼahiga ako fea ʼe tou lava tāʼofi takitokotahi ʼi te logo ʼa Sesu ki Tiatile?
21 Ko te kau Kilisitiano takitokotahi, peʼe natou kau ki te kalasi ʼo Soane peʼe ki te tahi ʼu ovi, ʼe tonu ke natou tokagaʼi te logo ʼaia. (Soane 10:16) ʼE lagi fia mulimuli anai ʼihi ki he faʼahiga maʼuli fakafīfīmālie, ohagē ko te kau tisipulo ʼa Sesapele ʼi Tiatile. Peʼe lagi fia tali anai e ʼihi he ʼu meʼa ʼe fakafeagai ki te ʼu lao faka Tohi-Tapu. Ohagē lā iā ʼaho nei, ʼe tonu ke tou tōkakaga ki te fakaʼaogaʼi ʼo he meʼa kai neʼe fai ʼaki te toto peʼe ko te tali ʼo he foʼi huki toto. ʼE lagi manatu anai ʼihi, ʼuhi ʼaē heʼe natou faʼafai ʼi te gāue fai faka mafola peʼe ko te fai akonaki, ʼe feala ai ke natou faʼifaʼitaliha ʼi ʼihi ʼaluʼaga, ohagē lā ko te sioʼi ʼo he ʼu ʼata pea mo he ʼu fime viteo agamālohi peʼe heʼeʼaoga, peʼe ke natou ʼinu fakavale te kava. Ko te fakatokaga ʼaē e fai e Sesu ki te kau Kilisitiano ʼo Tiatile, ʼe ina tapuʼi mai ke tou fai te ʼu taʼi aga ʼaia. ʼE loto e Sehova ke tou maʼa, ke tou tauhi pē kiā te ia, ke ʼaua naʼa tou lotolotolua ohagē ko te tokolahi ʼi te kau Kilisitiano ʼo Tiatile.
22. ʼE fakahā feafeaʼi e Sesu te maʼuhiga ʼo te fakalogo lelei?
22 Moʼo fakaʼosi, ʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ʼaē ʼe ʼi ai hona taliga ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kōkelekāsio.” (Fakahā 2:29) Ko te tuʼa fā ʼaē ʼo te haga ʼa Sesu ʼo fakaʼaogaʼi liuliuga te ʼu kupusiga palalau ʼaia, pea ʼe toe fēia ʼi te ʼu logo ʼaē e tolu kā hoa mai. ʼE kotou fakalogo lelei koa? Koia, ke kotou haga fakalogo lelei ki te ʼu tokoni ʼaē ʼe foaki tuʼumaʼu mai e te ʼAtua ʼaki tana laumālie, ʼaki tana fakahoko palalau.
[Kiʼi nota]
a Kotou vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 2003, ʼi te ʼalatike ʼaē “Te Hahaʼi Fafine Kilisitiano Agatonu—Ko He Kau Atolasio Maʼuhiga ʼa Te ʼAtua.”
[Paki ʼo te pasina 51]
Iā ʼaho nei, e lahi te koga ʼo te gāue fai faka mafola ʼe fakahoko e te kau tuagaʼane agatonu, ʼi tanatou lagolago ʼaki he agavaivai ki te pule faka teokalatike