Tou Fakalogo Ki Te Meʼa ʼe ʼUi e Te Laumālie!
“Ko ʼaē ʼe ʼi ai hona taliga ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kokelekasio.”—Apokalipesi 3:22, MN.
1, 2. Koteā te tokoni ʼe toe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu logo ʼa Sesu ki te ʼu kokelekasio e fitu ʼaē ʼe tuʼu ia Apokalipesi?
KO TE ʼu kaugana ʼa Sehova ʼe tonu ke nātou tokagaʼi te ʼu palalau ʼaē ʼe fai e Sesu Kilisito ʼaki te laumālie ki te ʼu kokelekasio e fitu ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu ʼi te tohi ʼo Apokalipesi. ʼE maʼu ʼi te ʼu logo takitahi ʼaia te tokoni ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe ʼi ai hona taliga ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kokelekasio.”—Apokalipesi 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22, MN.
2 Neʼe kua tou ʼosi vakaʼi te ʼu logo ʼa Sesu ki te ʼu ʼaselo, peʼe ko te ʼu tagata taupau, ʼo Efeso, mo Simina pea mo Pelekame. ʼE lava ʼaoga feafeaʼi kia tatou te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ʼui ʼaki te laumālie maʼoniʼoni ki te tahi ʼu kokelekasio e fā?
Ki Te ʼAselo ʼo Tiatile
3. Neʼe tuʼu ʼifea ia Tiatile, pea koteā te meʼa ʼaē neʼe gaohi tāfito ʼi te kolo ʼaia?
3 Ko “te ʼAlo ʼo te ʼAtua” ʼe ina vikiʼi pea mo fakatonutonuʼi te kokelekasio ʼo Tiatile. (Lau ia Apokalipesi 2:18-29, MN.) Ko Tiatile (ʼi te temi nei ko Akhisar) neʼe laga ia tafa ʼo te Vaitafe ʼo Gediz (ʼi te temi muʼa ko Herme) ʼi te potu uesite ʼo Asia Veliveli. Neʼe ʼiloa te kolo ʼuhi ko tana ʼu gāue matalelei neʼe fai ai. Ko te ʼu hahaʼi fai pena neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu aka ʼo te fuʼu ʼakau moʼo fai ʼaki te lanu kula ʼaē neʼe ʼiloa. Ko Litia, ʼaē neʼe liliu ko he Kilisitiano ʼi te ʼaʼahi ʼa Paulo ia Filipe ʼi Keleka, neʼe “ko he fafine faikoloa kie-kula mai te kolo ko [“Tiatile,” MN ].”—Gaue 16:12-15.
4. He koʼe neʼe vikiʼi te kokelekasio ʼo Tiatile?
4 ʼE vikiʼi e Sesu te kokelekasio ʼo Tiatile ʼuhi ko tana ʼu gāue lelei, mo tona ʼofa, tana tui, tana faʼa kātaki pea mo tana gāue ʼi te minisitelio. ʼI tona fakahagatonu, ko ‘tanatou ʼu gāue fakamuli neʼe lahi age ʼi tanatou ʼu ʼuluaki gāue.’ Kae tatau aipe peʼe lelei te ʼu palalau ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo kita, kae ʼe mole tonu ke tou meʼa noaʼi tatatou ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai.
5-7. (a) Neʼe ko ai “te fafine . . . ko Sesapele,” pea koteā ʼaē neʼe tonu ke fai kia ia? (b) Ko te logo ʼa Kilisito ki te kokelekasio ʼo Tiatile ʼe ina tokoniʼi te ʼu fafine aga faka lotu ke nātou fai teā?
5 Neʼe tali e te kokelekasio ʼo Tiatile te tauhi tamapua, mo te ʼu akonaki hala, pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga. ʼI te loto kokelekasio neʼe ʼi ai “te fafine . . . ko Sesapele”—neʼe lagi ko he ʼu fafine neʼe hage tonatou ʼu agaaga ko te Fineʼaliki ko Sesapele ʼo te ʼu telepi e hogofulu ʼo te Puleʼaga ʼo Iselaele. Ko ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu ʼe nātou ʼui ko te ʼu ‘fafine polofeta’ ʼo Tiatile neʼe nātou faiga ke nātou taki te kau Kilisitiano ke nātou tauhi ki te ʼu ʼatua tagata pea mo te ʼu ʼatua fafine ʼo te faifakatau, pea ke nātou kau ki te ʼu lafeti neʼe sakilifisioʼi ai te meʼa kai ki te ʼu tamapua. ʼAua naʼa kumi e he ʼu fafine ʼe nātou ʼui ko nātou ko he ʼu polofeta ke nātou kākāʼi ʼihi ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano ia ʼaho nei.
6 Neʼe teuteu ia Kilisito ‘ke ina lī te fafine ko Sesapele ki he moeʼaga fakamamahi, pea mo nātou ʼaē ʼe nātou tono mo ia ki he mamahi lahi, gata pe mo kapau ʼe nātou fakahemala ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu gāue.’ ʼE mole tonu ke tali e te ʼu tagata taupau te ʼu akonaki kovi pea mo te ʼu fakaneke ʼaia, pea ʼe mole tonu ke tono he Kilisitiano ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo fakasino, peʼe tauhi tamapua ke feala hana ʼiloʼi ko te “ ʼu meʼa loloto ʼa Satana” ʼe kovi ʼaupito. Kapau ʼe tou tokagaʼi te fakatokaga ʼa Sesu, pea ‘ ʼe tou taupau anai te meʼa ʼaē ʼe tou maʼu,’ pea ʼe mole puleʼi anai tatou e te agahala. ʼUhi ʼaē he neʼe nātou līaki te ʼu aga, mo te ʼu holi, pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu heʼe faka lotu, ʼe maʼu e te kau fakanofo ʼaē kua fakatuʼuake “te pule ki te ʼu puleʼaga,” pea ʼe nātou kaugā gāue anai mo Kilisito moʼo maumauʼi te ʼu puleʼaga. ʼI te temi nei ʼe maʼu e te ʼu kokelekasio he ʼu fetuʼu fakatātā, pea ʼe foaki anai ki te kau fakanofo ia “te Fetuu Aho gigila,” te tagata ʼohoana, ʼaē ko Sesu Kilisito, ʼi te temi ʼaē ka fakatuʼuake nātou ki selo.—Apokalipesi 22:16.
7 Neʼe fakatokagaʼi ki te kokelekasio ʼo Tiatile ke mole ina tali te fakaneke ʼa te ʼu fafine ʼaposita. Ko te logo ʼa Sesu ki te kokelekasio ʼaē neʼe takitaki e te laumālie ʼe tokoni ki te ʼu fafine aga faka lotu ke nātou nonofo ʼi te tuʼulaga ʼaē neʼe hinoʼi kia nātou e te ʼAtua ia ʼaho nei. ʼE mole nātou faiga ke nātou puleʼi te kau tagata pea mole nātou fakahalaʼi te ʼu tēhina ke nātou tono ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo fakasino. (1 Timoteo 2:12) ʼE tuku e te ʼu fafine ʼaia he faʼifaʼitaki ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe lelei pea mo te tauhi moʼo fakavikiviki te ʼAtua. (Pesalemo 68:11; 1 Petelo 3:1-6) Kapau ʼe taupau e te kokelekasio te meʼa ʼaē ʼe ina maʼu—te ʼu akonaki pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe maʼa, pea ke maʼuhiga tuʼumaʼu kiai te gāue ʼo te Puleʼaga—pea ʼe haʼu anai ia Kilisito moʼo foaki he fakapale lahi kae mole ina fai anai he fakatūʼa.
Ki Te ʼAselo ʼo Sāte
8. (a) Neʼe tuʼu ʼifea ia Sāte, pea koteā te ʼu agaaga ʼo te kolo? (b) He koʼe neʼe ʼaoga he tokoni ki te kokelekasio ʼo Sāte?
8 Neʼe ʼaoga ke tokoni fakavilivili ki te kokelekasio ʼo Sāte he neʼe mate ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Lau ia Apokalipesi 3:1-6, MN.) Neʼe tuʼu ia Sāte ia kilometa e 50 ʼi te potu saute ʼo Tiatile, pea neʼe ko te kolo neʼe lahi tona ʼu koloā. ʼAki tana ʼu faifakatau, mo te maʼuli lelei ʼo tona kele, pea mo tona ʼu mutuʼi meʼa pea mo tana ʼu tapi ʼaē neʼe fai ʼaki te fuluʼi akeno, neʼe liliu ai ʼi te tahi temi ko he kolo koloaʼia neʼe nofoʼi e te ʼu hahaʼi e toko 50 000. Ohage ko tona ʼui e te tagata fakamatala hisitolia ko Josèphe, ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi neʼe hahaʼi ʼaupito te kau Sutea neʼe nonofo ʼi Sāte. Neʼe maʼu ʼi te ʼu toega ʼo te kolo, te sinakoka pea mo te fale lotu ʼo te ʼatua fafine ʼo Efeso ko Alatemise.
9. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ko tatatou tauhi ʼe mole kei fai ʼaki totatou loto katoa?
9 Neʼe ʼui fēnei e Kilisito ki te ʼaselo ʼo te kokelekasio ʼo Sāte: “ ʼE ʼau ʼiloʼi tau ʼu gāue, ʼe ke logona ʼe kei ke maʼuli, kae kua ke mate.” E feafeaʼi mo kapau ʼe ʼui ko tatou ko he tahi ʼe tou leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie, kae ʼe mole tou fia fai tatou ki te ʼu pilivilesio ʼaē ʼe foaki mai, ʼe mole kei tou fai tatatou ʼu gāue ʼaki totatou loto katoa, pea ʼi te faʼahi fakalaumālie kua tou ‘teitei mate pe’? ʼE tonu ai ke tou ‘haga manatuʼi pe neʼe feafeaʼi tatatou tali pea mo tatatou fagono’ ki te logo ʼo te Puleʼaga, pea mo tou toe fakamālohiʼi tatatou ʼu faiga ʼi te tauhi taputapu. ʼE mahino ia ʼe tonu ke tou toe kamata kau ʼaki tokita loto katoa ki te ʼu fono. (Hepeleo 10:24, 25) Neʼe fakatokaga fēnei e Kilisito ki te kokelekasio ʼo Sāte: “Gata pe mo kapau ʼe ke ʼala, ʼe ʼau haʼu anai ohage ko he tagata kaihaʼa, pea ʼe mole ke ʼiloʼi anai peʼe ko te hola fea ʼaē ka ʼau haʼu ai anai kia koe.” ʼE kei ʼaoga koa te fakatokaga ʼaia ia ʼaho nei? Ei, heʼe kua ōvi mai te temi ʼaē ka tou huʼi maʼua ai.
10. Tatau aipe peʼe hoko he ʼaluʼaga ʼe tatau mo te ʼaluʼaga ʼo Sāte, kae koteā ʼaē ʼe lagi moʼoni ʼo ʼuhiga mo he ʼu Kilisitiano tokosiʼi?
10 Tatau aipe peʼe hoko he ʼaluʼaga ʼe tatau mo te ʼaluʼaga ʼo Sāte, kae ʼe lagi ʼi ai te hahaʼi tokosiʼi ʼe ‘mole nātou ʼulihi tonatou ʼu kofu tuʼa, pea ʼe nātou haʼele mo Kilisito ʼaki he ʼu kofu tuʼa hina, koteʼuhi heʼe tau pea mo nātou.’ ʼE hā tuʼumaʼu ko nātou ko he kau Kilisitiano, ʼe nātou maʼa, ʼo mole ʼulihi nātou e te malamanei ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo te faʼahi ʼo te lotu. (Sakopo 1:27) Koia ko Sesu ‘ ʼe mole ina molehi anai tonatou higoa ʼi te tohi ʼo te maʼuli, kae ʼe ina fakamoʼoni anai ki tonatou higoa ia muʼa ʼo tana Tāmai pea mo te kau ʼaselo.’ ʼI te tala ʼaē ʼe nātou tau mo feʼauga ke nātou haʼele mo Kilisito, ʼe faka teu anai tona ʼohoana, ia te kau fakanofo, ʼaki te lino mānifi gigila pea mo maʼa, ʼaē ʼe ina fakatātā te ʼu gāue faitotonu ʼa te kau maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua. (Apokalipesi 19:8) Ko te ʼu pilivilesio gāue fakaofoofo ʼaē ka nātou maʼu anai ʼi selo ʼe ina fakaloto mālohiʼi nātou ke nātou mālo ʼi te malamanei. ʼE toe foaki anai he ʼu tapuakina kia nātou ʼaē ʼe nātou ʼamanaki maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele. ʼE toe tohi mo tonatou ʼu higoa ʼi te tohi ʼo te maʼuli.
11. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou kamata tulemoe ʼi te faʼahi fakalaumālie?
11 ʼE mole he tahi ia tatou ʼe fia liliu ohage ko te ʼaluʼaga fakalaumālie kovi ʼa te kokelekasio ʼo Sāte. Kae e feafeaʼi mo kapau ʼe tou sio ʼe tou kamata tulemoe ʼi te faʼahi fakalaumālie? ʼE tonu ke tou foimo gāue ke fua lelei kia tatou. Ohage la ʼe fakahēʼia tatou ki he ʼu ala ʼe mole mulimuli ki te ʼAtua peʼe kua tou tōtō ʼi te ʼu fono peʼe ko totatou minisitelio. Tou kumi te tokoni ʼa Sehova ʼo tou faikole fakamalotoloto. (Filipe 4:6, 7, 13) Ko te lau ʼo te Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli pea mo te ako ʼo te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi ʼo “te tagata tauhi ʼapi agatonu,” ʼe tokoni mai anai ke tou nonofo ʼalaʼala ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Luka 12:42-44, MN ) Pea ʼe tou hage anai ko nātou ʼi Sāte ʼaē neʼe leleiʼia e Kilisito, pea ʼe tou liliu anai ko he fakaloto mālohi ki te ʼu tēhina mo tuagaʼane.
Ki Te ʼAselo ʼo Filatelefia
12. ʼE feafeaʼi anai hakotou fakamatala te ʼaluʼaga faka lotu ʼi Filatelefia ʼo te temi muʼa?
12 Neʼe vikiʼi e Sesu te kokelekasio ʼo Filatelefia. (Lau ia Apokalipesi 3:7-13, MN.) Ko Filatelefia (ʼi te temi nei ko Alaséhir) neʼe ko he koga meʼa neʼe haʼele lelei ai te fai ʼo te vino ʼi te potu uesite ʼo Asia Veliveli. Ko tona ʼatua tāfito neʼe ko Dionysus, te ʼatua ʼo te vino. ʼE ʼasi mai neʼe mole he fua ʼo te faiga ʼa te kau Sutea ʼi Filatelefia ke taupau peʼe ke toe liliu age te kau Kilisitiano Sutea ki te ʼu gāue ʼaē neʼe fai ʼo mulimuli ki te Lao ʼa Moisese.
13. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Kilisito “te kalavi ʼa Tavite”?
13 Ko Kilisito “ ʼe nofo mo te kalavi ʼa Tavite,” pea neʼe foaki age kia te ia te ʼu koloā fuli ʼo te Puleʼaga pea mo te takitaki ʼo te loto fale ʼo te tui. (Isaia 22:22; Luka 1:32) Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te kalavi ʼaia moʼo foaki te ʼu fealagia pea mo te ʼu pilivilesio ʼo te Puleʼaga ki te kau Kilisitiano ʼo Filatelefia pea mo te tahi ʼu koga meʼa. Talu mai te taʼu 1919 neʼe ina fakatuʼu ia muʼa ʼo “te tagata tauhi ʼapi agatonu” “te matapā lahi” ki te faka mafola ʼo te Puleʼaga, pea ʼe mole feala ki te kau fakafeagai ke nātou māpunuʼi. (1 Kolonito 16:9, MN; Kolose 4:2-4) ʼE mahino ia, ko te fealagia ʼaē ke maʼu te ʼu pilivilesio ʼo te Puleʼaga neʼe māpunuʼi kia nātou ʼo “te sinakoka ʼo Satana,” koteʼuhi neʼe mole ko he kau Iselaele fakalaumālie.
14. (a) Koteā te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sesu ki te kokelekasio ʼo Filatelefia? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke mole tou tō ʼi “te hola ʼo te ʼahiʼahi”?
14 Neʼe fai e Sesu ki te kau Kilisitiano ʼo Filatelefia te fakapapau ʼaenī: “ ʼI tau taupau te folafola ʼo ʼuhiga mo taku faʼa kātaki, ʼe ʼau toe taupau anai mo koe ʼi te hola ʼo te ʼahiʼahi ʼaē ʼe tonu ke hoko mai ki te kele katoa.” Ko te faka mafola ʼe fakamaʼua kiai te faʼa kātaki ʼaē neʼe maʼu e Sesu. Neʼe mole he temi neʼe fakalogo ai ki te fili kae neʼe ina haga fai tuʼumaʼu pe te finegalo ʼo tana Tāmai. Koia neʼe fakatuʼuake ai ia Kilisito ki te maʼuli tuputupua ʼi selo. Kapau ʼe tou taupau mālohi tatatou fakatotonu ʼaē ke tou tauhi kia Sehova pea mo lagolago ki te Puleʼaga ʼo tou faka mafola te logo lelei, pea ʼe mole tou tō anai ʼi te temi ʼaenī ʼo te ʼahiʼahi, “te hola ʼo te ʼahiʼahi.” ʼE tou ‘taupau maʼu anai te meʼa ʼaē ʼe tou maʼu’ mai ia Kilisito ʼo tou faiga ke tou fakatuputupu te ʼu gāue ʼaia ʼo te Puleʼaga. Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe foaki anai ki te kau fakanofo he pale maʼuhiga ʼi selo, pea mo te maʼuli heʼegata kia nātou ʼe kaugā gāue agatonu mo nātou.
15. Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua kia nātou ʼaē ʼe liliu anai ko he ʼu ‘pou ʼi te fale lotu ʼo te ʼAtua’?
15 ʼE toe ʼui fēnei e Kilisito: “Ki ʼaē ʼe mālo—ʼe ʼau fakaʼaogaʼi anai ia ia ko he pou ʼi te fale lotu ʼo toku ʼAtua, . . . pea ʼe ʼau tohi anai kia ia te huafa ʼo toku ʼAtua pea mo te higoa ʼo te kolo ʼo toku ʼAtua, te Selusalemi foʼou ʼaē ʼe hifo mai selo mai toku ʼAtua, pea mo toku huafa foʼou.” Ko te ʼu tagata taupau fakanofo ʼe tonu ke nātou lagolago ki te tauhi moʼoni. ʼE tonu ke tau tuʼumaʼu mo nātou tanatou kau ki “te Selusalemi foʼou,” ʼo nātou faka mafola te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo nonofo maʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE maʼuhiga te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe nātou fia liliu ko he ʼu pou ʼi te fale lotu faka kolōlia ʼi selo pea mo kapau ʼe nātou fia maʼu te higoa ʼo te kolo ʼo te ʼAtua, heʼe nātou nonofo ʼi te kolo ʼaia pea mo nātou toʼo te higoa ʼo Kilisito he ko nātou tona ʼohoana. Pea ʼe mahino ia ʼe tonu ke ʼi ai honatou ʼu taliga ke nātou “logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kokelekasio.”
Ki Te ʼAselo ʼo Laotisea
16. Koteā te ʼu agaaga ʼo Laotisea?
16 Neʼe akonakiʼi e Kilisito te kokelekasio ʼo Laotisea ʼaē neʼe fakafīfīmālie. (Lau ia Apokalipesi 3:14-22, MN.) Neʼe tuʼu ia Laotisea ʼi te potu esite, ʼo mamaʼo ia kilometa e 150 mo Efeso, ʼi te hokoʼaga ʼo te ʼu ala faifakatau maʼuhiga ʼi te mafa ʼaē ʼe kele lelei ʼo te Vaitafe ʼo Lycus, pea neʼe ko he kolo neʼe lahi ai te ʼu fale gāue pea mo te ʼu fale paʼaga. Neʼe fai te ʼu mutuʼi meʼa ʼaki te fuluʼi akeno lanu ʼuli ʼo te fenua ʼaē neʼe ʼiloa ʼaupito. Neʼe ʼiloa tāfito te potu ʼaia ʼuhi ko te faleako maʼuhiga ʼo te ako tōketā, koteʼuhi neʼe lagi fai ʼi Laotisea te meʼa faitoʼo ki te ʼu mata ʼaē ʼe higoa ko te pauta ʼo te kolo ko Phrygie. Ko Asclépios, te ʼatua ʼo te faitoʼo, neʼe kau ʼi te ʼu ʼatua tāfito ʼo te kolo. Neʼe hage neʼe hahaʼi te kau Sutea ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi Laotisea, ko ʼihi neʼe lagi koloaʼia ʼaupito.
17. He koʼe neʼe akonakiʼi te kau Laotisea?
17 ʼI tana palalau ki te kokelekasio ʼo Laotisea ʼaki tana “ ʼaselo,” ʼe palalau Sesu ohage ko he tahi ʼe pule heʼe ko ia “te fakamoʼoni agatonu pea mo moʼoni, te kamataʼaga ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua.” (Kolose 1:13-16) Neʼe akonakiʼi te kau Laotisea he neʼe mole nātou “momoko peʼe vela” ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼUhi ʼaē he neʼe mole nātou momoko peʼe vela, neʼe luaʼi nātou e Kilisito mai tona gutu. Neʼe mole faigataʼa kia nātou hanatou mahino ki te ʼu palalau fakatātā ʼaia. Neʼe ōvi kiai ia Hiérapolis mo tona ʼu matapuna vai vela, pea ʼi Kolose neʼe ko te ʼu vai momoko. Kae mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe tonu ke fakatafe mai mamaʼo te vai ki Laotisea, koia neʼe mole kei vela peʼe momoko ʼi te temi ʼaē neʼe aʼu ai ki te kolo. Neʼe ʼi ai te faʼahi neʼe fakatafe ai te vai ʼi te ʼu tuio. ʼI te fakaōvi ki Laotisea, neʼe fakatafe leva te vai ʼaia ʼi te ʼu maka sima neʼe fakapipiki fakatahi.
18, 19. Koteā ʼaē ʼe lava tokoni ki te kau Kilisitiano ia ʼaho nei ʼaē ʼe nātou hage ko nātou ʼi Laotisea?
18 Ko ʼihi ia ʼaho nei ʼe nātou hage ko te kau Laotisea, ʼe mole fakaloto mālohi ohage ko he vai māfana pea ʼe mole nātou fakafimālie ohage ko he vai mokomoko. Ohage ko te vai ʼaē ʼe mole vela, ʼe luaʼi anai nātou! ʼE mole fia fakaʼaogaʼi nātou e Sesu ohage ko hana ʼu hahaʼi ʼave logo, ohage ko he “u fakafofoga o Kilisito” ʼaē neʼe fakanofo. (2 Kolonito 5:20) Kapau ʼe mole nātou fakahemala, ʼe puli anai tanatou pilivilesio ʼi tonatou ʼuhiga kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga. Neʼe kumi e te kau Laotisea ke nātou maʼu koloā ʼi te kele pea ‘neʼe mole nātou ʼiloʼi neʼe nātou fakaʼofaʼofa, mo līʼakina, mo masiva, mo kivi pea mo telefua.’ Ke fetogi tonatou ʼuhiga masiva, mo kivi pea mo telefua ʼi te faʼahi fakalaumālie, ko ia ʼaē ʼe hage ko nātou ia ʼaho nei ʼe tonu ke ina totogi mai ia Kilisito te ‘aulo neʼe fakamaʼa’ ʼo te tui ʼaē kua ʼahiʼahiʼi, mo ‘he ʼu teu hina’ ʼo te faitotonu, pea mo ‘he meʼa tuluʼi mata’ ʼaē ka ina fakaliliu anai ke sio lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE fiafia te ʼu tagata taupau ʼi hanatou tokoni kia nātou ke nātou mahino ki te ʼaoga ʼo te ʼu meʼa fakalaumālie ke feala hanatou “koloaʼia ʼi te tui.” (Sakopo 2:5, MN; Mateo 5:3) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ke tokoni te ʼu tagata taupau kia nātou ke nātou ʼai te meʼa “tuluʼi mata” fakalaumālie—ke nātou tali pea mo mulimuli ki te ʼu akonaki, mo te ʼu tokoni, mo te faʼifaʼitaki pea mo te ʼu manatu ʼa Sesu. ʼE ko te faitoʼo ʼaia ki “te holi a te kakano mo te holi a te mata pea mo te fiaha i te u koloa.”—1 Soane 2:15-17.
19 ʼE akonakiʼi e Sesu pea mo ina fakatonutonuʼi ia nātou fuli ʼaē ʼe ʼofa ki ai. Ko te ʼu tagata taupau ʼaē ʼe nātou fakalogo kia te ia ʼe tonu ke nātou fai feiā ʼaki te ʼofa. (Gaue 20:28, 29) Neʼe ʼaoga ki te kau Laotisea ke nātou ‘faʼafai pea mo fakahemala,’ ʼo nātou fetogi tanatou fakakaukau pea mo tonatou maʼuli. ʼE ʼi ai koa niʼihi ia tatou kua māhani ʼi te mole kei fakamuʼamuʼa ʼo te tauhi taputapu ki te ʼAtua? Tou ‘totogi mai ia Sesu he meʼa tuluʼi mata’ ke feala hatatou sio ki te maʼuhiga ʼo te ʼuluaki kumi ʼo te Puleʼaga, ʼaki he loto faʼafai.—Mateo 6:33.
20, 21. Ia ʼaho nei, ko ai ʼaē ʼe nātou tali lelei ki te “fisifisi” a Sesu, pea koteā tanatou ʼamanaki?
20 ʼE ʼui fēnei e Sesu: “Koʼeni! ʼE ʼau tuʼu ʼi te muʼa matapā pea mo ʼau fisifisi. Kapau ʼe logo he tahi ki toku leʼo pea mo ina avahi te matapā, pea ʼe ʼau hū anai ki tona loto fale ʼo kai te taumafa ʼo te afiafi mo ia pea mo ia mo ʼau.” Neʼe tau talanoa ia Sesu ki te ʼu manatu fakalaumālie ʼi te ʼu temi kai. (Luka 5:29-39; 7:36-50; 14:1-24) ʼE fisifisi leva ki te matapā ʼo te kokelekasio ʼo Laotisea. ʼE nātou avahi anai koa, ʼo nātou toe fakamālohi tonatou ʼofa kia te ia, mo tali lelei ia ia, pea mo nātou tuku ke ina akoʼi nātou? Kapau ʼe nātou tali pea ʼe kai anai Kilisito mo nātou, ʼo fua lelei lahi ai kia nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie.
21 Ko te “tahi ʼu ōvi” ia ʼaho nei ʼe nātou tali Sesu ke hū age ki tonatou ʼapi ʼi hona ʼaluʼaga fakalaumālie, pea ʼe iku te taʼi aga ʼaia ki te maʼuli heʼegata. (Soane 10:16, MN; Mateo 25:34-40, 46) Ki te kau fakanofo takitokotahi ʼaē ka mālo, ʼe foaki anai e Kilisito te pilivilesio ʼaē ‘ke heka mo ia ʼi tona hekaʼaga faka hau, ohage pe ko ia neʼe mālo pea neʼe heka mo tana Tāmai ʼi Tona hekaʼaga faka hau.’ Ei, ʼe fakapapau e Sesu ki te kau fakanofo ʼaē ka mālo, te fakapale lahi: ko he hekaʼaga faka hau mo ia ʼi te toʼomataʼu ʼo tana Tāmai ʼi selo. Pea ko te tahi ʼu ōvi ʼaē ka mālo, ʼe nātou ʼamanaki ki he nofoʼaga taulekaleka ʼi te kele ʼi te pule ʼo te Puleʼaga.
Te ʼu Ako Maʼa Tatou Fuli
22, 23. (a) ʼE ʼaoga feafeaʼi ki te ʼu kokelekasio faka Kilisitiano fuli te ʼu folafola ʼa Sesu ki te ʼu kokelekasio e fitu? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
22 ʼE mahino ia ʼe ʼaoga lahi ki te kau Kilisitiano fuli te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ki te ʼu kokelekasio e fitu ʼi Asia Veliveli. Ohage la, ʼi tanatou tokagaʼi ʼaē neʼe fai e Kilisito te ʼu fakavikiviki ʼe tau mo feʼauga, ʼe uga ai te kau tagata ʼāfea lotoʼofa ke nātou vikiʼi te hahaʼi takitokotahi pea mo te ʼu kokelekasio ʼaē ʼe gāue lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie. Kapau ʼe ʼi ai he ʼu vaivaiʼaga, pea ʼe tokoni te kau tagata ʼāfea ki tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ke nātou mulimuli ki te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu. Ko tatou fuli ʼe feala ke hoko atu tatatou maʼu te ʼu lelei mai te ʼu faʼahiga tokoni kehekehe ʼaē neʼe fai e Kilisito ki te ʼu kokelekasio e fitu, mo kapau ʼe mole tou fakatuai ʼo faikole fakamalotoloto.a
23 ʼI te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī ʼe mole ko he temi ke tou fakafīfīmālie ai, mo kumi koloā, peʼe tou fai he tahi age faʼahi, ʼe ina tāʼofi anai tatatou fakahoko tatatou tauhi ki te ʼAtua ʼaki totatou loto katoa. Koia ʼofa pe ke haga gigila te ʼu kokelekasio fuli ohage ko he ʼu tuʼulaga mālama ʼe taupau e Sesu ʼi tonatou tuʼuʼaga. ʼI totatou ʼuhiga kau Kilisitiano agatonu, ʼofa pe ke tou haga fakalogo tuʼumaʼu mokā palalau mai Kilisito pea mo fakalogo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie. Pea ʼe tou fiafia anai ʼo heʼegata ʼi totatou ʼuhiga hahaʼi taki mālama ʼo te kolōlia ʼo Sehova.
[Kiʼi nota]
a Ko te ʼu vaega ʼo Apokalipesi 2:1–3:22 ʼe toe talanoa kiai te tohi Révélation : le grand dénouement est proche ! ʼi te ʼu kapite 7 ki te 13 ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• Neʼe ko ai “te fafine . . . ko Sesapele,” pea he koʼe ʼe mole tonu ke faʼifaʼitaki kia ia te ʼu fafine ʼaē ʼe aga faka lotu?
• Neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te kokelekasio ʼo Sāte, pea koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai ke mole tou liliu ohage ko te tokolahi ʼo te kau Kilisitiano ʼaē neʼe maʼuʼuli ai?
• Koteā te ʼu fakapapau ʼaē neʼe foaki e Sesu ki te kokelekasio ʼo Filatelefia, pea ʼe faka ʼuhiga feafeaʼi ia ʼaho nei?
• He koʼe neʼe fakatonutonuʼi te kau Laotisea, kae koteā te ʼu ʼamanaki ʼaē ʼe foaki ki te kau Kilisitiano faʼafai?
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼE tonu ke tou tekeʼi te ʼu aga ʼaē ʼe kovi ʼa “te fafine . . . ko Sesapele”
[Paki ʼo te pasina 18]
Neʼe avahi e Sesu ki tana kau tisipulo “te matapā lahi” ʼe kita maʼu ai te ʼu pilivilesio ʼo te Puleʼaga
[Paki ʼo te pasina 20]
ʼE koutou tali lelei koa ia Sesu pea mo fakalogo kia te ia?