Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • ʼE Tuʼu Koa Tokotou Higoa ʼi Te Tohi ʼo Te Maʼuli?
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
    • 3. (a) He koʼē neʼe tonu ki “te ʼāselo ʼo te kōkelekāsio ʼaē ʼi Sāte” ke ina fakatokagaʼi te ʼaluʼaga ʼaē ko Sesu totonu ʼaē ʼe ina maʼu ia “te ʼu fetuʼu e fitu”? (b) Koteā te tokoni mālohi ʼaē neʼe foaki e Sesu ki te kōkelekāsio ʼo Sāte?

      3 Neʼe toe fakamanatuʼi age e Sesu ki “te ʼāselo ʼo te kōkelekāsio ʼaē ʼi Sāte,” ʼe ina maʼu ia “te ʼu fetuʼu e fitu.” ʼE ina puke te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kōkelekāsio ʼaia ʼi tona nima mataʼu, ko tona faka ʼuhiga ʼe ina puleʼi pea mo takitaki ia nātou ʼi tanatou gāue tauhi ovi. ʼE tonu anai ke natou tuku kātoa tonatou loto ke natou ‘ ʼiloʼi lelei te ʼu agaaga ʼo te ʼu ovi.’ (Tāʼaga Lea 27:23) Koia ʼaē, neʼe tonu ai ke natou fakalogo lelei ki te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu ʼe hoa mai: “Liliu ʼo nofo tokaga, pea mo ke fakaloto mālohiʼi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe kei toe kae kua teitei pē ke mamate, he neʼe au maʼu mai neʼe mole ke fakahoko kātoa tau ʼu gāue iā muʼa ʼo toku ʼAtua. Koia, ke ke manatuʼi tuʼumaʼu pē neʼe feafeaʼi tau tali pea mo tau fagono, mo haga taupau maʼu, pea mo ke fakahemala. ʼIo, kapau ʼe mole ke ʼala ake, pea ʼe au haʼu anai ohagē ko he tagata kaihaʼa, pea ʼe mole ke ʼiloʼi anai peʼe ko te hola fea ʼaē kā au haʼu anai kiā koe.”—Fakahā 3:2, 3.

  • ʼE Tuʼu Koa Tokotou Higoa ʼi Te Tohi ʼo Te Maʼuli?
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
    • 5. (a) Neʼe feafeaʼi ia te kau Kilisitiano ʼo Sāte ʼo ʼuhiga mo tonatou loto fakafetaʼi? (b) Koteā ʼaē neʼe tonu ke hoko mo kanapau lā neʼe mole tali e te kau Kilisitiano ʼo Sāte ia te tokoni ʼa Sesu?

      5 Kae ʼi te temi ʼaia, ko tonatou loto fakafetaʼi pea mo tonatou ʼofa ki te moʼoni, neʼe kua hagē ko he afi kua vave mate. Neʼe kei kakaha pē te ʼu kiʼi toega mamala. Neʼe fakaloto mālohiʼi nātou e Sesu ke natou tafutafu pea mo fakakakaha te afi, ke natou fakahemala ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu agahala ʼaē neʼe tupu ko tanatou fakaʼaoʼaoganoa, pea mo natou toe liliu ko he kōkelekāsio ʼe maʼuli ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Vakaʼi ia 2 Timoteo 1:6, 7.) Heʼe kapau ʼe mole natou fai ia te faʼahi ʼaia, pea kā haʼu fakapunamaʼuli anai ia Sesu​—“ohagē ko he tagata kaihaʼa”​—moʼo fakahoko ia te fakamāu, pea ʼe mole heʼeki tokalelei anai ia te kōkelekāsio ʼo Sāte.​—Mateo 24:43, 44.

      ʼE Haʼu “Ohagē Ko He Tagata Kaihaʼa”

      6. Neʼe haʼu feafeaʼi ia Sesu “ohagē ko he tagata kaihaʼa” ʼi te taʼu 1918, pea neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo nātou ʼaē neʼe natou ʼui ko tana ʼu tisipulo?

      6 Ko te fakatokaga ʼaē ʼa Sesu ʼe haʼu anai “ohagē ko he tagata kaihaʼa,” ʼe toe fakapipiki kiai mo totatou temi. Neʼe ʼi ai tona hoko tāfito ki te kau Kilisitiano ʼaē neʼe kei māʼuʼuli ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki. Mole faʼa fualoa ʼi te hili ʼo te taʼu 1914, neʼe hoko ia te lea faka polofetā ʼaenī ʼa Malakia: “ ‘Fokifā pē, ʼe haʼu anai ki Tona fale lotu te ʼAliki moʼoni ʼaē ʼe kotou kumi, pea mo te tagata ʼave logo ʼo te fuakava, ʼaē ʼe kotou fiafia ai. Koʼenī! ʼE haʼu moʼoni anai,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau.” (Malakia 3:1; Fakahā 1:10) ʼI tona ʼuhiga “tagata ʼave logo ʼo te fuakava,” neʼe haʼu ia Sesu ʼo ʼaʼahi pea mo fakamāuʼi ia nātou ʼaē neʼe natou lau ko tana ʼu tisipulo. (1 Petelo 4:17) ʼI te temi ʼaia, ʼi te taʼu 1918, neʼe kau te Keletiate ʼi te ligi toto ʼo te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei pea neʼe kua mate moʼoni ʼi te faʼahi fakalaumālie. Māʼia mo te kau Kilisitiano moʼoni, ʼaē neʼe fai faka mafola ʼaki he loto faʼafai ʼi muʼa ʼo te tau, neʼe natou fakalaka ʼi te temi neʼe natou māʼumoea ai ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ko ʼihi ʼi tanatou kau tagata ʼāfea tāfito neʼe pilisoniʼi, pea ko te gāue fai faka mafola neʼe teitei pē ke mole kei fai. ʼI te temi ʼaē neʼe haga ai te laumālie ʼo Sehova ʼo fakaʼala ake ia te kau Kilisitiano ʼaia ʼi te taʼu ʼaē neʼe hoa mai kiai, neʼe mole heʼeki natou tokalelei fuli. Ko ʼihi, ohagē ko te kau tāupoʼou vavale ʼaē ʼe talanoa ki ai ia te lea fakatātā ʼa Sesu, neʼe mole natou tokalelei ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼo ʼuhiga mo te pilivilēsio ʼaē ko te tauhi kiā Sehova. Kae meʼa lelei, heʼe ko te tokolahi neʼe natou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa te kau tāupoʼou popoto, ʼo natou fakaʼaogaʼi ia te fakatokaga ʼaenī ʼa Sesu: “Ke kotou nonofo fakaonoono, heʼe mole kotou ʼiloʼi te ʼaho peʼe ko te hola.”​—Mateo 25:1-13.

      7. He koʼē iā ʼaho nei, ʼe tonu ki te kau Kilisitiano ke natou nonofo ʼalaʼala?

      7 ʼI te kamata ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, neʼe kei maʼua ki te kau Kilisitiano ke natou nonofo tokaga. ʼI tana lea faka polofetā lahi ʼo ʼuhiga mo “te fakaʼiloga mokā tonu anai ki te ʼu meʼa fuli ʼaia ke natou kaku ki tonatou fakaʼosi,” neʼe fai e Sesu ia te fakatokaga mālohi ʼaenī: “Pea ki te ʼaho ʼaia peʼe ko te hola ʼaia, ʼe mole he tahi ʼe ina ʼiloʼi. . . . Kotou haga lamalama, pea kotou nonofo ʼalaʼala, heʼe mole kotou ʼiloʼi peʼe ko ʼāfea te temi ʼaē kua fakakatofa. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe au tala atu kiā koutou, ʼe au tala foki ki te hahaʼi fuli: Ke kotou nonofo fakaonoono.” (Maleko 13:4, 32, 33, 37) ʼEī, ʼo kaku ki te hola ʼaē neʼe fakakatofa, ko tātou takitokotahi, peʼe tou kau ki te kau fakanofo peʼe ki te toe hahaʼi tokolahi, ʼe tonu ke tou nonofo ʼaʼala pea ke tou tauʼi ia te māʼumoea fakalaumālie. Kā hoko fakapunamaʼuli mai anai te ʼaho ʼo Sehova “ohagē ko he tagata kaihaʼa ʼi te pōʼuli,” ʼofa pē ke hoko mai ʼe tou ʼalaʼala lelei, ke fai kiā tātou he fakamāu ʼe lelei.​—1 Tesalonika 5:2, 3; Luka 21:34-36; Fakahā 7:9.

      8. Iā ʼaho nei, ʼe fakaloto mālohiʼi feafeaʼi e te kalasi ʼo Soane ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou māʼuʼuli ʼi te faʼahi fakalaumālie?

      8 Iā ʼaho nei, ʼe ʼiloʼi lelei e te kalasi ʼo Soane ʼe tonu ke natou fakaloto mālohiʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou māʼuʼuli ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe fakatuʼutuʼu ʼi te mālamanei kātoa te ʼu fakatahi makehe ʼe fai putuputu ʼi te taʼu fuli. ʼI te tahi taʼu, neʼe fai te ʼu fakatahi faka tisitilike e 2 981, neʼe kau ai te toko 10 953 744, pea mo tanatou kau papitema foʼou e toko 122 701. Kua hili nei kiai taʼu e teau tupu, ʼe fakaʼaogaʼi e te kalasi ʼo Soane te nusipepa ʼaē ko Te Tule Leʼo moʼo kalagaʼi ia te huafa ʼo Sehova pea mo tona finegalo. Moʼo tali ki te ʼu fakataga fakamataku ʼaē neʼe fai lolotoga te ʼu tau faka mālamanei e lua, neʼe uga e Te Tule Leʼo Fakafalani te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke natou toe lotomālohi, ʼaki te ʼu ʼalatike ʼaenī “Fiafia Ia Nātou ʼAē ʼe Mole Manavasiʼi” (1920), “Ko He Pāui Ki Te Gāue” (1926), pea “Neʼe Mole Mālo Te ʼu Fakataga” (1942, Fakapilitānia).

      9. (a) Ko te ʼu fehuʼi fea ʼaē ʼe tonu ke haga fai e te kau Kilisitiano fuli? (b) Koteā te tokoni fakaloto mālohi ʼaē neʼe foaki ʼi Te Tule Leʼo?

      9 Ohagē ko te kau Kilisitiano ʼo te kōkelekāsio ʼo Sāte, ʼe maʼuhiga ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼu kōkelekāsio ʼo te temi nei, ke natou sivisivi tuʼumaʼu ia nātou totonu. ʼE tonu anai kiā tātou fuli ke tou haga fai ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ʼE tou ‘fakahoko kātoa koa tatatou ʼu gāue’ iā muʼa ʼo totatou ʼAtua? ʼO mole tou valoki niʼihi, ʼe tou gāueʼi takitokotahi koa ia te maʼuli faka sākilifisio pea mo faiga mālohi koa ke tou tauhi ki te ʼAtua ʼaki totatou nefesi kātoa? ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe ʼi ai te ʼu tokoni fakaloto mālohi ʼi Te Tule Leʼo ʼaki te ʼu ʼalatike ʼaenī “Koutou Sivi Tuʼumaʼu Ia Koutou Peʼe Koutou Feafeaʼi” pea mo “ ʼE Mole Kei Tou Māʼuʼuli Maʼa Tatou Totonu.”a ʼAki te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu ʼaia, tou vakavakaʼi fakalelei totatou loto pea mo tou haga haʼele ʼaki te agavaivai pea mo te faikole, ʼo tou nonofo agatonu iā muʼa ʼo Sehova.​—Pesalemo 26:1-3; 139:23, 24.

Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
Mavae
Hu Ki Loto
  • Faka'uvea
  • Vaevae
  • Préférences
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Conditions d’utilisation
  • Règles de confidentialité
  • Paramètres de confidentialité
  • JW.ORG
  • Hu Ki Loto
Vaevae