Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 12 p. 58-65
  • “Haga Taupau Maʼu Te Meʼa ʼAē ʼe Ke Maʼu”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Haga Taupau Maʼu Te Meʼa ʼAē ʼe Ke Maʼu”
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “Te Kalavī ʼa Tavite”
  • “ ʼE Natou Tulolo Anai ʼi ʼOu Muʼa”
  • “Te Hola ʼo Te ʼAhiʼahi”
  • “Te Matapā ʼe Ava”
  • Te ʼu Tapuakina Maʼa Nātou ʼAē ʼe Mālo
  • Tou Fakalogo Ki Te Meʼa ʼe ʼUi e Te Laumālie!
    Te Tule Leʼo—2003
  • Te Fale Lotu Lahi Fakalaumālie ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—1996
  • Ko Te Kau Fakamoʼoni Kilisitiano ʼe Nātou Maʼuʼuli Anai ʼi Selo
    Te Tule Leʼo—1995
  • ʼE Tuha Mo Nātou Ke Natou Maʼu Ia Te Puleʼaga
    Te Tule Leʼo—2008
Hoko Atu
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 12 p. 58-65

Kāpite 12

“Haga Taupau Maʼu Te Meʼa ʼAē ʼe Ke Maʼu”

FILATELEFIA

1. Ko te kōkelekāsio ʼo te kolo fea ʼaē neʼe fai kiai te ono logo ʼa Sesu, pea koteā te faka ʼuhiga ʼo te higoa ʼo te kolo ʼaia?

TE ʼOFA FAKATAUTEHINA, ʼe ko he kalitātē lelei ʼaupitō! ʼE mahino ia, neʼe manatu ia Sesu ki te faʼahi ʼaia ʼi tana fakahā ia te ono logo ki te kōkelekāsio ʼo Filatelefia, heʼe ko te higoa ʼaia ko tona faka ʼuhiga ko te “ ʼofa fakatautehina.” Ko Soane ʼaē kua matuʼa, neʼe kei ina manatuʼi, kua hili kiai taʼu e 60 tupu, neʼe ʼui tuʼa tolu ai e Petelo kiā Sesu, ʼe ʼofa ki tona ʼAliki. (Soane 21:15-17) Kae ko te kau Kilisitiano ʼo Filatelefia, neʼe natou fakahā koa ia te ʼofa fakatautehina? ʼE mahino ia!

2. Neʼe feafeaʼi te agaaga ʼo te kolo ʼaia ko Filatelefia, pea neʼe feafeaʼi te kōkelekāsio ʼaē neʼe tuʼu ʼi ai, pea koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu ki te ʼāselo ʼo te kōkelekāsio ʼaia?

2 ʼI tana tuʼu iā kilometa e 50 ʼi te potu sautē-ʼesitē ʼo Sāte (ʼi te tuʼuʼaga ʼo Alasehir, te kolo Tulukia ʼi te temi nei), ko Filatelefia ʼi te temi ʼo Soane, neʼe ko he kolo neʼe koloaʼia ʼaupitō. Kae ko te faʼahi ʼaē neʼe lelei tāfito, neʼe ko te tuputupu ʼa te kōkelekāsio faka Kilisitiano ʼaē neʼe tuʼu ʼi ai. ʼE mahino ia neʼe natou tali fakafiafia ia te minisi ʼaē neʼe lagi haʼu mai Sāte kiō nātou! Ko te logo ʼaē neʼe haʼu mo ia, neʼe maʼu ai te tokoni fakaloto mālohi kiā nātou. Kae neʼe ʼuluaki talanoa te logo ʼaia ʼo ʼuhiga mo te Tagata ʼiloa ʼaē neʼe ina momoli age te logo ʼaia ʼaki te minisi. He neʼe ʼui māʼana: “Pea ki te ʼāselo ʼo te kōkelekāsio ʼaē ʼi Filatelefia, haga ʼo tohi: Koʼenī te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e ia ʼaē ʼe māʼoniʼoni, ia ia ʼaē ʼe moʼoni, ʼaē ʼe nofo mo te kalavī ʼa Tavite, ʼaē ʼe ina ʼavahi pea ʼe mole pupunu anai e he tahi, pea ʼe ina pupunu pea ʼe mole feala ke ʼavahi e he tahi.”—Fakahā 3:7.

3. He koʼē ʼe tāu mo feʼauga ke fakahigoaʼi ia Sesu ko te “māʼoniʼoni,” pea he koʼē ʼe feala ke tou ʼui “ ʼe moʼoni” ia ia?

3 Neʼe logoʼi e Soane te ʼui ʼaē ʼa Petelo kiā Sesu Kilisito: “ ʼE ke maʼu koe te ʼu folafola ʼo te maʼuli heʼegata; koia neʼe matou tui ai, pea neʼe matou ʼiloʼi ai ko koe ko te Māʼoniʼoni ʼa te ʼAtua.” (Soane 6:68, 69) Kapau ko Sehova ʼAtua te matapuna ʼo te māʼoniʼoni, pea ʼe toe “māʼoniʼoni” foki mo tona ʼAlo ʼulu tokotahi. (Fakahā 4:8) ʼE toe ʼui foki ko Sesu ʼe “moʼoni.” Ko te kupu Faka Keleka ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī (alêthinos) ʼe faka ʼuhiga ki te meʼa ʼaē ʼe moʼoni. ʼI tona ʼuhiga ʼaia, ko Sesu ʼe ko te mālama moʼoni pea mo te pane moʼoni ʼaē neʼe hifo mai te lagi. (Soane 1:9; 6:32) Ko ia te fuʼu vite moʼoni. (Soane 15:1) ʼE toe moʼoni foki ia Sesu, ʼi tona ʼuhiga ʼaē ʼe feala hatatou falala ki ai. ʼE ina ʼui tuʼumaʼu ia te moʼoni. (Vakaʼi ia Soane 8:14, 17, 26.) ʼE moʼoni, ʼe tāu mo feʼauga mo te ʼAlo ʼaia ʼo te ʼAtua, ke Hau pea mo Tuʼi Fakamāu.​—Fakahā 19:11, 16.

“Te Kalavī ʼa Tavite”

4, 5. Ko te fuakava fea ʼaē ʼe pipiki kiai ia “te kalavī ʼa Tavite”?

4 ʼE maʼu e Sesu ia “te kalavī ʼa Tavite.” ʼE ina fakaʼaogaʼi moʼo “ ʼavahi pea ʼe mole pupunu anai e he tahi, pea ʼe ina pupunu pea ʼe mole ʼavahi e he tahi.” Koteā koa ia “te kalavī ʼa Tavite”?

5 Neʼe fai e Sehova tana fuakava mo te hau ʼo Iselaele ko Tavite ʼo ʼuhiga mo he puleʼaga ʼe heʼegata. (Pesalemo 89:1-4, 34-37) Neʼe nofo hau ʼi Selusalemi ia te hōloga ʼo Tavite ʼi te hekaʼaga hau ʼo Sehova, mai te taʼu 1070 ʼo aʼu ki te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, kae neʼe fakaʼauha e Sehova ia te puleʼaga ʼaia, he neʼe liliu ʼo agakovi. Pea neʼe kua kamata fakahoko e Sehova tana lea faka polofetā ʼaē iā Esekiele 21:27: “ ʼE au fakahoko anai kiai [ki te Selusalemi fakakelekele] he maumau, he maumau, he maumau. Pea ʼo toe ʼuhiga pē foki mo te faʼahi ʼaia, ʼe moʼoni ia, ʼe mole ʼa he tahi anai [te tokotoko fakahau ʼo te hōloga hau ʼo Tavite], ʼo aʼu ki te haʼu ʼo ia ʼaē ʼe maʼua ke ina maʼu, pea ʼe au foaki age anai ki ai.”

6, 7. Ko te temi fea pea neʼe tonu ke hā feafeaʼi mai ia ia ʼaē “ ʼe maʼua ke ina maʼu”?

6 Ko te temi fea pea neʼe hā feafeaʼi ia ia ʼaē “ ʼe maʼua ke ina maʼu”? ʼE tonu ke foaki feafeaʼi age kiā ia ia te tokotoko fakahau ʼo te puleʼaga ʼo Tavite?

7 Hili kiai lagi taʼu e 600, ko te taʼahine Sutea ko Malia ʼo te hōloga ʼo te hau ko Tavite, neʼe faitama ʼaki te laumālie māʼoniʼoni. Neʼe fekauʼi e te ʼAtua ia te ʼāselo ko Kapeliele, ke ina fakahā age kiā Malia ʼe ina fānauʼi anai tana tama, pea ʼe fakahigoa anai ko Sesu. Neʼe toe ʼui maʼa Kapeliele: “ ʼE lahi anai, pea ʼe fakahigoa anai ko te ʼAlo ʼo te Māʼoluga ʼAupitō; pea ʼe foaki anai e Sehova ʼAtua kiā te ia te hekaʼaga fakahau ʼo Tavite, tana tamai, pea ʼe hau anai ia ki te ʼapi ʼo Sakopo ʼo talu ai, pea ko tona puleʼaga, ʼe mole ʼi ai anai hona gataʼaga.”​—Luka 1:31-33.

8. Neʼe fakamoʼoni feafeaʼi e Sesu ʼe tāu mo feʼauga ke ina maʼu ia te tuʼulaga hau ʼo Tavite?

8 ʼI te papitemaʼi ʼaē ʼo Sesu ʼi Solotane ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi, pea mo tana fakanofo ʼaki ia te laumālie māʼoniʼoni, neʼe liliu ia ko te Hau ʼaē neʼe Fili ʼi te hōloga ʼo Tavite. Neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo he tagata neʼe faʼafai ʼi te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga, pea neʼe ina toe fekauʼi foki mo tana ʼu tisipulo ke natou fai faka mafola. (Mateo 4:23; 10:7, 11) Neʼe faka mālalo ifo e Sesu ia ia totonu, ʼo kaku ki tona mate ʼi te pou fakamamahi, ʼo ina fakamoʼoni ai neʼe tāu mo ia ke ina maʼu te tuʼulaga hau ʼo Tavite. Neʼe fakatuʼuake e Sehova ia Sesu, ko he laumālie tuputupua, pea neʼe ina hiki ia ia ki Tona toʼomataʼu ʼi te lagi. ʼI ai neʼe fakatoʼo age kiā te ia te ʼu fealagia fuli ʼo te puleʼaga ʼo Tavite. ʼI te temi ʼaē kua fakakatofa, ʼe fakahoko anai e Sesu tona maʼua ʼaē ke “ ʼalu ʼo pule ʼi te lotolotoiga ʼo [tona] ʼu fili.”​—Pesalemo 110:1, 2; Filipe 2:8, 9; Hepeleo 10:13, 14.

9. ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sesu ia te kalavī ʼa Tavite moʼo ʼavahi pea mo pupunu?

9 ʼO talitali ki te temi ʼaia, ʼe fakaʼaogaʼi anai e Sesu ia te kalavī ʼa Tavite, moʼo ʼavahi ki he ʼu fealagia pea mo he ʼu pilivilēsio ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. ʼAki ia Sesu, neʼe kua feala leva kiā Sehova, ke ina faka ʼāteaina ia te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te kele “mai te mālohi ʼo te fakapōʼuli,” moʼo ʼave ʼo nātou “ki te puleʼaga ʼo te ʼAlo ʼo tona ʼofa.” (Kolose 1:13, 14) ʼE toe fakaʼaogaʼi anai ia te kalavī ʼaia moʼo tapuʼi ia te ʼu pilivilēsio ʼaia ki ʼaē ʼe mole nofo agatonu. (2 Timoteo 2:12, 13) Mai tona ʼuhiga ʼaē ko Sehova ʼe lagolago kiā ia ʼaē neʼe foaki age ki ai te puleʼaga ʼo Tavite ʼo talu ai, koia ʼe mole he tahi ʼe feala hana tāʼofi te fakahoko ʼo tona ʼu maʼua.​—Vakaʼi ia Mateo 28:18-20.

10. Ko te fakaloto mālohi fea ʼaē ʼe foaki e Sesu ki te kōkelekāsio ʼo Filatelefia?

10 ʼE mahino ia, ko te ʼu palalau ʼaia mai te Hau ko Sesu, neʼe fakaloto mālohi ʼaupitō ki te kau Kilisitiano ʼo Filatelefia! Neʼe ina vikiʼi nātou ʼo ʼui māʼana: “ ʼE au ʼiloʼi tau ʼu gāue—koʼenī kua au tuku atu ki ʼou muʼa te matapā ʼe ava, ʼaē ʼe mole feala ke pupunu e he tahi—ʼe au ʼiloʼi ʼe kei ʼi ai tou moʼi mālohi, pea neʼe ke taupau taku folafola pea neʼe mole ke fakafisi ki toku huafa.” (Fakahā 3:8) Neʼe gāue mālohi ia te kōkelekāsio, pea neʼe ʼavahi te matapā ʼi ʼona muʼa​—ʼe mahino ia neʼe ko te fealagia ki te gāue faka minisitelio. (Vakaʼi ia 1 Kolonito 16:9; 2 Kolonito 2:12.) Koia, neʼe fakaloto mālohiʼi e Sesu ia te kōkelekāsio ke ina fakaʼaogaʼi kātoa ia te fealagia ʼaē ki te fai faka mafola. Neʼe faʼa kātaki ia te kōkelekāsio pea mo ina fakahā ʼe feʼauga tona mālohi, ʼaki te tokoni ʼa te laumālie ʼo te ʼAtua, moʼo hoko atu tana “ ʼu gāue” ʼi te selevisi ʼa Sehova. (2 Kolonito 12:10; Sakalia 4:6) Neʼe fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa Sesu pea neʼe mole fakafisi kiā Kilisito, ʼi tana ʼu palalau peʼe ʼi tana ʼu gāue.

“ ʼE Natou Tulolo Anai ʼi ʼOu Muʼa”

11. Ko te tapuakina fea ʼaē neʼe fakapapau age e Sesu ki te kau Kilisitiano, pea neʼe hoko feafeaʼi?

11 Koia neʼe fakapapau age e Sesu ʼe fua anai tanatou gāue: “Koʼenī! ʼE au foaki anai te ʼu hahaʼi ʼo te sinakoka ʼo Satana, ʼaē ʼe natou lau ko nātou ko te kau Sutea, kae mole koia, pea ʼe natou gutuloi—koʼenī! ʼe au fekauʼi anai ke natou ʼomai ʼo hū ʼi ʼou vaʼe pea ʼe au fakahā anai kiā nātou neʼe au ʼofa kiā te koe.” (Fakahā 3:9) Ohagē ko te kōkelekāsio ʼo Simenia, neʼe lagi felāveʼi te kōkelekāsio ʼo Filatelefia mo ni ʼu fihifihia mo te kau Sutea ʼo te kolo. ʼE fakahigoaʼi ia nātou ʼaia e Sesu ko “te sinakoka ʼo Satana.” Kae ko ʼihi ʼi te kau Sutea ʼaia, ʼe natou mahino anai ʼe moʼoni te ʼu meʼa ʼaē neʼe faka mafola e te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo Sesu. ʼE hagē anai tanatou “hū” ko tona faʼahiga fai ʼaē ʼe fakamatala e Paulo iā 1 Kolonito 14:24, 25, ʼo natou fakahemala moʼoni pea mo natou liliu ko he kau Kilisitiano, ʼo natou mahino lelei ki te ʼofa lahi ʼo Sesu, ʼi tana foaki tona nefesi maʼa tana ʼu tisipulo.​—Soane 15:12, 13.

12. He koʼē neʼe lagi punamaʼuli te hahaʼi ʼo te sinakoka Sutea, ʼi te fakahā age ʼaē ko ʼihi iā nātou ʼe natou “tulolo” anai ki te kau Kilisitiano ʼo te kolo?

12 Neʼe lagi punamaʼuli ia te hahaʼi ʼo te sinakoka Sutea ʼaē ʼi Filatelefia, ʼi te fakahā age ʼaē ko ʼihi iā nātou ʼe natou “hū” anai ki te kau Kilisitiano ʼo te kolo ʼaia. ʼUhi ko te kaugamālie ʼo nātou ʼaē neʼe mole Sutea ʼi te kōkelekāsio ʼaia, neʼe mole lagi natou ʼamanaki ʼe hoko fēia anai. Koteā tona tupuʼaga? He neʼe fakakikite fēnei e Isaia: “Pea ʼe liliu anai te ʼu hau [ʼaē ʼe mole ko he ʼu hau Sutea] ko he ʼu taupau kiā te koe [te hahaʼi ʼo Iselaele], pea ko tonatou ʼu fineʼaliki, ko he ʼu fafine tauhi kiā te koe. ʼE natou tulolo anai ʼi ʼou muʼa ʼaki ʼonatou fofoga ki te kele.” (Isaia 49:23; 45:14; 60:14) ʼO toe fēia aipē, neʼe tohi fēnei e Sakalia ʼaki ia te laumālie māʼoniʼoni: “ ʼE hoko anai ʼi te ʼu ʼaho ʼaia, ko te ʼu tagata e toko hogofulu [ʼe mole ko he kau Sutea] mai te ʼu lea kehekehe ʼo te ʼu puleʼaga, ʼe natou puke anai te tapaʼi kofu ʼo he tagata Sutea, ʼo natou ʼui fēnei: ‘ ʼE matou ʼolo anai mo koutou, koteʼuhi neʼe matou logo ko te ʼAtua ʼe nofo mo koutou.’ ” (Sakalia 8:23) ʼEī, neʼe ko nātou ʼaē neʼe mole ko he kau Sutea, ʼaē neʼe tonu ke natou tulolo iā muʼa ʼo te kau Sutea, kae neʼe mole ko te kau Sutea!

13. Neʼe ko ai te kau Sutea ʼaē neʼe tonu ke hoko ki ai ia te ʼu lea faka polofetā ʼaē neʼe fai ki te Iselaele ʼāfea?

13 Neʼe fai ia te ʼu lea faka polofetā ʼaia ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼaē neʼe fili e te ʼAtua. ʼI te temi ʼaē neʼe fai ai te ʼu lea faka polofetā ʼaia, neʼe kei nofo ia Iselaele ʼi te tuʼulaga lelei ʼaia. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe liʼaki ai te Mēsia e te puleʼaga ʼo te kau Sutea, neʼe liʼaki ia nātou e Sehova. (Mateo 15:3-9; 21:42, 43; Luka 12:32; Soane 1:10, 11) ʼI te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe ina filifili ia te Iselaele moʼoni ʼo te ʼAtua, ia te kōkelekāsio faka Kilisitiano. Ko nātou ʼo te kōkelekāsio ʼaia, ʼe ko te kau Sutea ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼaē ʼe iā nātou ia te silikosisio moʼoni ʼo te loto. (Gaue 2:1-4, 41, 42; Loma 2:28, 29; Kalate 6:16) Ki muli age, ko te faʼahi pē e tahi neʼe feala ai ki he Sutea ʼi te kakano ke toe felōgoi lelei mo Sehova, ko tana tui ʼaē ko Sesu ʼe ko te Mēsia. (Mateo 23:37-39) ʼE mahino mai, neʼe ko te faʼahi ʼaia neʼe ʼamanaki fai e ʼihi Sutea ʼo Filatelefia.a

14. Koteā te ʼu fakahoko maʼuhiga ʼi te ʼu temi ʼaenī ʼo te ʼu lea faka polofetā ʼa Isaia 49:23 pea mo Sakalia 8:23?

14 ʼI te ʼu temi ʼaenī, ko te ʼu lea faka polofetā ohagē ko Isaia 49:23 pea mo Sakalia 8:23, neʼe ʼi ai tonā fakahoko maʼuhiga. ʼAki ia te gāue fai faka mafola ʼo te kalasi ʼo Soane, ko te tokolahi ʼaupitō neʼe natou hū ʼi te matapā ʼaē ʼe ava ki te selevisi ʼo te Puleʼaga.b Tokolahi iā nātou ʼaia neʼe natou mavae mai te Keletiate, ʼaē ʼe lau hala e te ʼu lotu ko nātou ia te Iselaele fakalaumālie. (Vakaʼi ia Loma 9:6.) Ko te hahaʼi ʼaia, ʼaē ko te toe hahaʼi tokolahi, ʼe natou fō tonatou ʼu kofu pea mo natou fakahihina ʼi tanatou tui ʼaē ki te taʼataʼa ʼaē neʼe foaki faka sākilifisio e Sesu. (Fakahā 7:9, 10, 14) ʼI tanatou fakalogo ʼaē ki te pule ʼo te Puleʼaga ʼo Kilisito, ʼe natou ʼamanaki ke natou maʼu te ʼu tapuakina ʼaē kā ina foaki ki te kele. ʼE natou ʼomai ki te ʼu tehina fakanofo ʼo Sesu pea mo “tulolo” kiā nātou ʼi tona ʼaluʼaga fakalaumālie, koteʼuhi ‘neʼe natou logo ko te ʼAtua ʼe nofo mo nātou.’ ʼE natou faifekau ki te kau fakanofo ʼaia, ʼo natou liliu ʼo logo tahi ʼi te kautahi faka mālamanei ʼa te ʼu tehina.​—Mateo 25:34-40; 1 Petelo 5:9.

“Te Hola ʼo Te ʼAhiʼahi”

15. (a) Koteā ʼaē neʼe fakapapau e Sesu ki te kau Kilisitiano ʼo Filatelefia, pea koteā te fakaloto mālohi ʼaē neʼe ina fai age kiā nātou? (b) Ko te “kolona” fea ʼaē ʼe ʼamanaki kiai ia te kau Kilisitiano?

15 Neʼe toe ʼui maʼa Sesu: “ ʼUhi neʼe ke taupau ia te folafola ʼo ʼuhiga mo taku faʼa kātaki, ʼe au taupau anai mo koe ʼi te hola ʼo te ʼahiʼahi ʼaē ʼe tonu ke hoko ki te kele kātoa, moʼo ʼahiʼahiʼi ʼo nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele. ʼE au haʼu fakavilivili. Haga taupau maʼu te meʼa ʼaē ʼe ke maʼu, ke ʼaua naʼa faʼao e he tahi tou kolona.” (Fakahā 3:10, 11) Logolā ko te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼo Soane neʼe mole tonu ke natou māʼuʼuli ʼo aʼu ki te ʼaho ʼo te ʼAliki (ʼaē neʼe kamata ʼi te taʼu 1914), kae ko tanatou falala ʼaē ki te haʼu ʼa Sesu neʼe ina fakaloto mālohiʼi natou ke natou haga fai ia te gāue faka mafola. (Fakahā 1:10; 2 Timoteo 4:2) Ko te “kolona” peʼe ko te fakapale ʼaē ko te maʼuli heʼegata, neʼe fakatalitali kiā nātou ʼi te lagi. (Sakopo 1:12; Fakahā 11:18) Kapau neʼe natou nonofo agatonu ʼo kaku ki tonatou mate, neʼe mole feala ki he tahi ke ina faʼao tonatou fakapale ʼaia.​—Fakahā 2:10.

16, 17. (a) Koteā “te hola ʼo te ʼahiʼahi ʼaē ʼe tonu ke hoko ki te kele kātoa”? (b) Neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te kau fakanofo ʼi te kamata ʼo “te hola ʼo te ʼahiʼahi”?

16 Kae koteā koa “te hola ʼo te ʼahiʼahi”? ʼE mahino ia, neʼe lagi tonu ki te kau Kilisitiano ʼaia ʼi Asia ke natou kātakiʼi he tahi ʼu fakataga fakamataku mai te Puleʼaga Faka Hau ʼo Loma.c Kae neʼe hoko tāfito te hola ʼaia, ʼaki te vaheʼi pea mo te fakamāuʼi ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki, pea neʼe ʼiloga tāfito ki muli mai, ʼi te taʼu 1918. Neʼe tonu ʼaki te ʼahiʼahi ʼaia ke ʼiloʼi peʼe ko ai ʼaē ʼe kau ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē kua fakatuʼu peʼe ki te mālama ʼa Satana. Neʼe tonu ke hoko ʼi he kiʼi temi nounou pē, ʼi te “hola” e tahi, kae ʼe mole heʼeki ʼosi. ʼO kaku ki tona fakaʼosi, ʼaua naʼa galo kiā tātou, ʼe tou lolotoga māʼuʼuli nei ʼi “te hola ʼo te ʼahiʼahi.”​—Luka 21:34-36.

17 ʼI te taʼu 1918, ko te kalasi ʼo Soane ʼaē ko te kau Kilisitiano fakanofo​—ohagē ko te kōkelekāsio agatonu ʼo Filatelefia​—neʼe natou felāveʼi mo te ʼu fakataga mai te “sinakoka ʼo Satana” ʼo totatou temi. Ko te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate, ʼaē neʼe natou lau ko nātou te kau Sutea fakalaumālie, neʼe natou fakaneke fakakākā te kau pule, ke natou matehi te kau Kilisitiano moʼoni. Kae neʼe faigaʼi e te kau Kilisitiano ʼaia ke natou ‘taupau ia te folafola ʼo te faʼa kātaki ʼa Sesu;’ koia ʼaē, ʼaki te tokoni fakalaumālie, ko he “moʼi mālohi” maʼuhiga, neʼe natou māʼuʼuli ai pea mo uga ai nātou ke natou hū ʼi te matapā ʼaē kua ava nei ʼi ʼonatou muʼa. ʼO feafeaʼi?

“Te Matapā ʼe Ava”

18. Ko ai ʼaē neʼe fakanofo e Sesu ʼi te taʼu 1919, pea neʼe tatau feafeaʼi ia te kau fakanofo ʼaia mo te faifekau agatonu ʼa Esekiasi?

18 ʼI te taʼu 1919, neʼe fakahoko e Sesu tana fakapapau pea neʼe ina fakamoʼoni ko te kiʼi kūtuga ʼo te kau Kilisitiano fakanofo moʼoni, ʼe ko tana “tagata kaugana agatonu mo poto.” (Mateo 24:45-47) Ko te kau fakanofo ʼaia neʼe natou maʼu leva ia te pilivilēsio ʼaē neʼe maʼu e te tagata faifekau agatonu ko Eliakimi ʼi te temi ʼo te Hau ko Esekiasi.d Neʼe ʼui maʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo Eliakimi: “ ʼE au hili anai te kalavī ʼo te ʼapi ʼo Tavite ki tona fugaʼuma, pea ʼe tonu anai ke ina ʼavahi kae ke ʼaua naʼa pupunu e he tahi, pea ʼe tonu anai ke ina pupunu kae ke ʼaua naʼa ʼavahi e he tahi.” Neʼe ʼamo e Eliakimi ia te ʼu maʼua mamafa maʼa Esekiasi, te foha ʼo te hau ko Tavite. ʼO toe fēia aipē iā ʼaho nei, neʼe hili ki te fugaʼuma ʼo te kalasi fakanofo ʼo Soane “te kalavī ʼo te ʼapi ʼo Tavite,” he neʼe foaki age ki ai te ʼu koloa fakakelekele ʼo te Puleʼaga Faka Mēsia. Neʼe fakaloto mālohiʼi e Sehova tana ʼu hahaʼi faifekau ki te pilivilēsio ʼaia, ʼo natou fakaliliu tonatou moʼi mālohi ko he mālohi lahi ke feala hanatou fai he fagonogono ʼi te mālamanei kātoa.​—Isaia 22:20, 22; 40:29.

19. Neʼe fakahoko feafeaʼi e te kalasi ʼo Soane te ʼu maʼua ʼaē neʼe foaki age e Sesu ʼi te taʼu 1919, pea neʼe koteā tona fua?

19 ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, neʼe lotomālohi ia te toe ʼo te kau fakanofo, talu mai te taʼu 1919, ʼo fai ia te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼi te potu fuli pē. (Mateo 4:17; Loma 10:18) ʼAki te gāue ʼaia, ko ʼihi ʼo te sinakoka ʼo Satana ʼo te temi nei, ʼaē ko te Keletiate, neʼe natou ʼolo ki te toe ʼo te kau fakanofo, ʼo natou fakahemala pea mo “tulolo,” ʼo fakamoʼoni ai ki te pule ʼa te kaugana. Neʼe ʼomai foki mo nātou ʼo gāue fakatahi mo te kalasi ʼo Soane ʼaē kua mātutuʼa. Neʼe hoko atu te faʼahi ʼaia ʼo kaku ki te tānaki kātoa ʼo te ʼu tehina fakanofo ʼo Sesu. Pea neʼe ʼomai “te toe hahaʼi tokolahi . . . mai te ʼu fenua fuli” ʼo “tulolo” iā muʼa ʼo te tagata kaugana fakanofo. (Fakahā 7:3, 4, 9) ʼE gāue fakatahi ia te tagata kaugana pea mo te toe hahaʼi tokolahi ʼaia, ʼo liliu ko te faga ovi pē e tahi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

20. He koʼē ʼe maʼua tāfito ʼi te temi nei ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ke natou mālolohi ʼi te tui pea mo gāue mālohi ʼi te selevisi ʼa te ʼAtua?

20 ʼI tanatou logo tahi ohagē ko te kau Kilisitiano ʼo Filatelefia, ʼaki ia te ʼofa fakatautehina moʼoni, ʼe mahino ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te temi nei, ʼe tonu ke tulikakiʼi ia te gāue fai faka mafola. Kua vave hoko mai ia te mamahi lahi ʼaē kā ina fakagata anai ia te mālama agakovi ʼa Satana. Koia tou fakaʼamu ke maʼu mai ia tātou takitokotahi, ʼe tou mālolohi ʼi te tui pea mo tou gāue mālohi ʼi te selevisi ʼa te ʼAtua, ke ʼaua naʼa molehi totatou ʼu higoa ʼi te tohi ʼo te maʼuli ʼaē ʼa Sehova. (Fakahā 7:14) Tou tōkakaga fakamālotoloto ki te fakatokaga ʼa Sesu ki te kōkelekāsio ʼo Filatelefia, ke feala hatatou taupau maʼu tatatou ʼu pilivilēsio ʼi te gāue pea mo tou maʼu ia te fakapale ʼaē ko te maʼuli heʼegata.

Te ʼu Tapuakina Maʼa Nātou ʼAē ʼe Mālo

21. ʼI te temi nei, koteā ʼaē neʼe fai e te kau Kilisitiano fakanofo moʼo ‘taupau ia te folafola ʼo ʼuhiga mo te faʼa kātaki ʼa Sesu,’ pea koteā te ʼamanaki ʼaē ʼe fakatalitali kiā nātou?

21 Iā ʼaho nei, ko te kalasi ʼa Soane neʼe ina ‘taupau ia te folafola ʼo ʼuhiga mo te faʼa kātaki ʼa Sesu,’ ko tona faka ʼuhiga neʼe mulimuli ki tana faʼifaʼitaki pea neʼe faʼa kātaki. (Hepeleo 12:2, 3; 1 Petelo 2:21) Koia, neʼe fakaloto mālohi ʼaupitō ia te ʼu palalau ki muli mai ʼa Sesu ki te kōkelekāsio ʼo Filatelefia: “Ko ʼaē ʼe mālo—ʼe au fakaʼaogaʼi anai ia ia ko he pou ʼi te fale lotu ʼo toku ʼAtua, pea ʼe mole toe toʼo anai ia ia ki tuʼa.”—Fakahā 3:12a.

22. (a) Koteā koa ia te fale lotu ʼo te ʼAtua ʼa Sesu? (b) ʼE liliu feafeaʼi anai ia te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe mālo, ko he ʼu pou ʼi te fale lotu ʼaia?

22 ʼE ko he pilivilēsio lahi hakita liliu ko he pou ʼi te fale lotu ʼo Sehova! ʼI te Selusalemi ʼāfea, ko te fale lotu moʼoni neʼe ko te fakatahiʼaga ʼaia ʼo te tauhi ʼaē kiā Sehova. ʼI te loto fale lotu, neʼe mōlagaʼi tuʼa tahi ʼi te taʼu e te pelepitelō lahi, te toto ʼo te ʼu manu ʼaē neʼe sākilifisioʼi, iā muʼa ʼo te mālama faka milakulo ʼaē neʼe ina fakatātā ia te ʼafioʼaga ʼo Sehova ʼi “te Potu Taputapu ʼAupitō.” (Hepeleo 9:1-7) ʼI te papitema ʼaē ʼa Sesu, neʼe tupu ai te tahi fale lotu, ʼe ko te fale lotu lahi fakalaumālie, ʼaē ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼe fai ki te ʼatolasio ʼaē kiā Sehova. Ko te potu taputapu ʼaupitō ʼo te fale lotu ʼaia ʼe tuʼu ʼi te lagi, ʼaē neʼe tonu kiā Sesu ke tuʼu ai “iā muʼa ʼo te ʼAtua.” (Hepeleo 9:24) Ko Sesu ia te Pelepitelō Lahi, pea neʼe ina mōlagaʼi ia te sākilifisio pē e tahi moʼo fakamolemole tatatou ʼu agahala fuli: ko te taʼataʼa ʼaē neʼe liligi e te tagata haohaoa ko Sesu. (Hepeleo 7:26, 27; 9:25-28; 10:1-5, 12-14) Kapau ʼe natou haga nonofo agatonu, ʼe gāue te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te kele ohagē ko ni ʼu lagolago faka pelepitelō ʼi te ʼu malaʼe fakakelekele ʼo te fale lotu ʼaia. (1 Petelo 2:9) Pea kā natou ʼosi mālo, pea ʼe natou hū leva mo nātou ki te Potu Taputapu ʼAupitō ʼaē ʼi te lagi, pea mo natou liliu anai ko te ʼu tekeni mālohi, peʼe ko he ʼu pou ʼo te fale lotu ʼaē ʼe fai ai te ʼatolasio ki te ʼAtua. (Hepeleo 10:19; Fakahā 20:6) Pea “ ʼe mole toe toʼo anai [nātou] ki tuʼa.”

23. (a) Koteā te tahi fakapapau ʼaē ʼe fai age e Sesu ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe mālo? (b) Koteā ʼaē kā hoko anai ki te kau Kilisitiano ʼaia ʼaē ʼe mālo, ʼi te tohi ʼaē kiā nātou ia te huafa ʼo Sehova pea mo te higoa ʼo te Selusalemi foʼou?

23 Neʼe toe ʼui fēnei e Sesu: “Pea ʼe au tohi anai kiā ia te huafa ʼo toku ʼAtua pea mo te higoa ʼo te kolo ʼo toku ʼAtua, te Selusalemi foʼou ʼaē ʼe hifo mai te lagi mai toku ʼAtua, pea mo toku huafa foʼou.” (Fakahā 3:12b) ʼEī, ʼe tohi te huafa ʼo Sehova kiā nātou ʼaē ʼe mālo​—ʼe ko tonatou ʼAtua pea mo te ʼAtua ʼa Sesu. ʼE hā lelei mai ʼe kehekehe ia Sehova pea mo Sesu, pea ʼe mole ko he ʼu ʼipotasi e lua ʼo he Tahitolu Tapu. (Soane 14:28; 20:17) ʼE tonu ki te ʼu fakatupu fuli ʼa te ʼAtua, ke natou sisio ko te kau fakanofo ʼaia ʼe ʼa Sehova, pea ʼe ko tana kau fakamoʼoni. Neʼe toe tohi foki kiā nātou ia te higoa ʼo te Selusalemi foʼou, te kolo ʼaē ʼi te lagi ʼe hifo mai lagi, ko tona faka ʼuhiga ʼe ina folahi tana pule agalelei ki te mālamanei kātoa ʼaē ʼe agatonu. (Fakahā 21:9-14) ʼE toe ʼiloʼi foki anai e te ʼu ovi Kilisitiano fuli ʼaē ʼi te kele, ko te kau fakanofo ʼaia ʼaē ʼe mālo, ko te ʼu hahaʼi ʼe natou kau ki te Puleʼaga, ia te Selusalemi ʼaē ʼi te lagi.​—Pesalemo 87:5, 6; Mateo 25:33, 34; Filipe 3:20; Hepeleo 12:22.

24. Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te huafa foʼou ʼo Sesu, pea ʼe tohi feafeaʼi ki te kau Kilisitiano fakanofo agatonu?

24 ʼI te fakaʼosi, ʼe tohi te huafa foʼou ʼo Sesu ki te kau fakanofo ʼaē ʼe mālo. Ko te huafa ʼaia ʼe ina fakatātā ia te tuʼulaga foʼou ʼo Sesu pea mo te ʼu pilivilēsio makehe ʼaē neʼe foaki age e Sehova. (Filipe 2:9-11; Fakahā 19:12) ʼE mole feala ki he tahi kehe ke ina ʼiloʼi ia te huafa ʼaia, ko tona faka ʼuhiga, ʼe mole ʼi ai he tahi age neʼe felāveʼi mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko kiā ia, pe neʼe foaki age ki ai ia te ʼu pilivilēsio ʼaia. Kae ʼi te temi ʼaē kā tohi ai e Sesu tona huafa ki tona ʼu tehina agatonu, ʼe natou liliu ai anai ʼo faifaitahi mo ia ʼi te lagi pea mo natou kau fakatahi mo ia ki tona ʼu pilivilēsio. (Luka 22:29, 30) Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te haga ʼa Sesu ʼo fakaʼosi tana logo ki te kau fakanofo ʼaia, ʼo ina toe liuliuga age ia te fakaloto mālohi ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe ʼi ai hona taliga ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kōkelekāsio.”—Fakahā 3:13.

25. ʼE lava feafeaʼi iā ʼaho nei, ke mulimuli te Kilisitiano takitokotahi ki te pelesepeto ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu tokoni ʼaē neʼe fai e Sesu ki te kōkelekāsio ʼo Filatelefia?

25 ʼE mahino ia, ko te logo ʼaia neʼe ko he fakaloto mālohi ʼaupitō ki te kau Kilisitiano agatonu ʼaē ʼi Filatelefia, pea ʼe ko he ako mālohi ki te kalasi ʼo Soane ʼi te temi ʼaenī, lolotoga te ʼaho ʼo te ʼAliki. Kae ko te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe maʼu ai, ʼe maʼuhiga ki te Kilisitiano takitokotahi, peʼe kau ki te kau fakanofo peʼe ki te tahi ʼu ovi. (Soane 10:16) ʼE tonu anai kiā tātou takitokotahi ke tou hoko atu te fakatupu ʼo te ʼu fua ʼo te Puleʼaga, ohagē ko te faʼahi ʼaē neʼe fai e te kau Kilisitiano ʼaia ʼo Filatelefia. Ko tātou fuli ʼe ʼi ai totatou moʼi mālohi, pea ʼe feala ke tou fai hatatou gāue ʼi te selevisi ʼaē kiā Sehova. Tou fakaʼaogaʼi te mālohi ʼaia! Pea ʼo ʼuhiga mo te ʼu pilivilēsio lahi ʼo te Puleʼaga, tou fakavilivili ʼo hū ʼi te matapā ʼaē ʼe ʼavahi mai kiā tātou. ʼE toe feala foki ke tou faikole kiā Sehova ke ina ʼavahi mai ia te matapā ʼaia. (Kolose 4:2, 3) Tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te faʼa kātaki pea mo tou agatonu ʼo taupau tona huafa, heʼe kapau ʼe tou fai fēia, pea ʼe tou fakahā ai anai ʼe ʼi ai foki mo totatou ʼu taliga moʼo logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ki te ʼu kōkelekāsio.

[Kiʼi nota]

a ʼI te temi ʼo Paulo, neʼe liliu ko he Kilisitiano, ia Sosetene, pelesitā ʼo te sinakoka Sutea ʼaē ʼi Kolonito.​—Gāue 18:17; 1 Kolonito 1:1.

b Ko te nusipepa ʼaē ko Te Tule Leʼo, ʼaē ʼe tā e te kalasi ʼo Soane, neʼe ina ʼekenaki tuʼumaʼu aipē te maʼuhiga ʼaē ke natou fakaʼaogaʼi ia te faigamālie ʼaia pea mo lagolago mālohi ki te gāue fai faka mafola; ohagē lā ko te ʼu ʼalatike ʼaenī “Ke Tou Tala Fuli Te Kolōlia ʼo Sehova” mo te “ ʼI Te Kele Katoa, Kua Mafola Ai Tonatou Leʼo” ʼo te ʼaho 1 ʼo Sānualio 2004. ʼI Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sūnio 2004 ʼi te ʼalatike “Ke Tapuakina Ia Nātou ʼAē ʼe Nātou Faka Kolōliaʼi Te ʼAtua,” neʼe fakatokagaʼi tāfito ai ʼe ʼi ai “te matapā ʼe ava” ki te selevisi temi kātoa. ʼI te tahi māhina ʼo te taʼu 2005, neʼe maʼu ai te toko 1 093 552 kau pioniē.

c ʼE ʼui fēnei mai ʼi te tohi Cyclopedia ʼa McClintock pea mo Strong (Tohi 10, pāsina 519): “Neʼe fakamaʼua ki te ʼu hau ke natou tokagaʼi ia te Lotu Faka Kilisitiano, ʼuhi ko te ʼu maveuveu ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe lagaʼi e te kau pelepitelō pagani, he neʼe natou tuʼaniaʼi te tuputupu ʼaupitō ʼo te lotu ʼaia. Pea neʼe fai ai e Trajan [ʼaē neʼe hau ʼi te taʼu 98 ʼo aʼu ki te 117 ʼo totatou temi] te ʼu fakatotonu ke molehi māmālie ia te akonaki foʼou ʼaē neʼe ina ʼekenaki ia te hahaʼi ke natou fēhihiʼa ki te ʼu ʼatua. Neʼe faigataʼa te ʼu gāue faka puleʼaga ʼa te kōvana ko Pline le Jeune ʼo Pitinia [ʼaē ʼe fetafaiʼaki mo te potu fenua Loma ʼo Asia, ʼi te potu noleto] ʼuhi ko te ʼu fihifihia ʼaē neʼe tupu ʼaki te tuputupu vave ʼa te Lotu Faka Kilisitiano pea mo te ʼita ʼaē neʼe malaga ʼi te hahaʼi pagani ʼo tona potu fenua.”

d Ko te higoa ʼo Esekiasi ko tona faka ʼuhiga, “Ko Sehova ʼe ina fakaloto mālohiʼi.” Vakaʼi ia 2 Hau 16:20, te nota ʼi te lalo pāsina, Traduction du monde nouveau — Bible de référence.

[Talanoa ʼo te pasina 63]

Te Tokoni Ki Te Tokolahi Ke Natou Tulolo

ʼI te toko 144 000 kau fakanofo ʼaē ʼe tonu ke natou kau ki te Puleʼaga ʼi selō, ʼe kei toe te toko 8 000 tupu ʼo te kalasi ʼo Soane, ke natou fakaʼosi tonatou maʼuli ʼi te kele. ʼI te tahi faʼahi, kua tuputupu ia te toe hahaʼi tokolahi ʼo aʼu ki te toko 6 600 000 tupu. (Fakahā 7:4, 9) Koteā ʼaē ʼe tupu ai te tuputupu ʼaupitō ʼaia? ʼE tupu ko te ʼu faʼahiga ako kehekehe ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼO mole hagē ko te ʼu seminālio ʼo te Keletiate ʼaē ʼe ako ai te ʼu filosofia pea mo meʼa noaʼi ai ia te Tohi-Tapu, ko te ʼu ako ʼaia ʼa te kau Fakamoʼoni ʼe natou ako ke loloto tanatou tui ʼaē ki te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE natou fakahā ai te ʼaoga ʼaē ke kita maʼuli maʼa pea mo kita fai te ʼu aga ʼaē ʼe ʼaoga pea mo kita faʼafai ʼi te selevisi ʼaē ki te ʼAtua. Talu mai te taʼu 1943 pea ʼi te mālamanei kātoa, ʼi te ʼu Fale ʼo Te Puleʼaga, ko te ʼu kōkelekāsio fuli ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou fai te Ako Faka Teokalatike. ʼI te vāhaʼa fuli, ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe natou kau ki te ako ʼaia, pea mo natou mulimuli ki te polokalama e tahi ʼo ʼuhiga mo te ako ʼo te Tohi-Tapu.

Talu mai te taʼu 1959, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou fai foki mo te Ako ʼo Te Puleʼaga moʼo ako ia te kau tagata ʼāfea pea mo te kau faifekau faka minisitelio ʼo te kōkelekāsio. Pea talu mai te taʼu 1977, ko te Ako ʼo Te Kau Pioniē, neʼe ako ai te ʼu tehina pea mo te ʼu tuagaʼane e toko lauʼi teau afe, ʼaē ohagē ko te kau Filatelefia, ʼe natou gāue temi kātoa kiā Sehova ʼi te gāue fai faka mafola. ʼI te taʼu 1987, neʼe kamata ai te Ako ʼo Te Minisitelio moʼo teuteuʼi ia nātou tagata ʼi te kau Fakamoʼoni, ki hanatou gāue makehe ʼi te gāue fai faka mafola ʼi te mālamanei.

ʼI te ʼu ako fakaofoofo ʼaē ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ʼi ai te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kileate. Talu mai te taʼu 1943, ko te ako faka misionea ʼaia, ʼaē ʼe tuʼu ʼi New York, ʼe teitei ʼi te taʼu fuli pē ʼe ina foaki te ʼu pepa fakamoʼoni ki te ʼu kalasi e lua ʼo te kau ako. Kapau ʼe tou fakatahiʼi fuli, ko te ako ʼaia neʼe ina ako te ʼu minisi ʼa Sehova e toko 7 000 tupu ki te selevisi misionea ʼi te ʼu fenua matāpule. Ko te kau maʼu pepa ʼo te ako ʼaia, ʼe natou gāue iā fenua e teau tupu, pea ʼe teitei pē ʼi te ʼu fenua fuli neʼe ko nātou ʼaia ʼaē neʼe natou kamata ia te gāue ʼo te Puleʼaga. Hili kiai taʼu e 60, tokolahi ʼi te kau misionea ʼāfea ʼaia ʼe kei natou gāue pē, ʼo natou gāue fakatahi mo te kau misionea foʼou ki te fakatuputupu ʼo te gāue faka mālamanei ʼo te kautahi ʼa Sehova. ʼI tuputupu fakaofoofo leva!

[Mape ʼo te pasina 64]

ʼI te taʼu 1919, neʼe ʼavahi e te Hau ko Sesu, te matapā moʼo faka fealagia ki te selevisi Faka Kilisitiano. ʼE tuputupu te kaugamālie ʼo te kau Kilisitiano ʼaē ʼe natou fakaʼaogaʼi ia te fealagia ʼaia.

Te ʼu Fenua Te Kau Kilisitiano Te Kau Fai

Te ʼAē Kua Fai Ai ʼAē Neʼe Kau Faka Mafola

Taʼu Te Fai Faka Mafola Ki Te Fai Faka Mafolae Temi Kātoaf

1918 14 3 868 591

1928 32 23 988 1 883

1938 52 47 143 4 112

1948 96 230 532 8 994

1958 175 717 088 23 772

1968 200 1 155 826 63 871

1978 205 2 086 698 115 389

1988 212 3 430 926 455 561

1998 233 5 544 059 698 781

2005 235 6 390 022 843 234

[Nota]

e Ko te ʼu tānaki gāue ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga, ʼe ko he fakafuafua ʼo te ʼu gāue ʼaē ʼe fai ʼi te māhina fuli.

f Ko te ʼu tānaki gāue ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga, ʼe ko he fakafuafua ʼo te ʼu gāue ʼaē ʼe fai ʼi te māhina fuli.

[Paki ʼo te pasina 65]

Ko te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou fai ʼaki tonatou loto kātoa. Kotou fakafuafua age muʼa ia te ʼu hola ʼaē neʼe natou fakaʼaogaʼi ki te gāue fai faka mafola pea mo te fai ʼo te ʼu ako, pea mo te ʼu tuʼuga ako Tohi-Tapu ʼaē neʼe natou fai fakaʼofa ʼi te ʼu ʼapi.

Te ʼu Hola ʼAē Te ʼu Ako Tohi-Tapu

Te Neʼe Fakaʼaogaʼi ʼAē Neʼe Fai

Taʼu ʼi Te Fai Faka Mafola (Tona Fakafuafua

(Tānaki ʼo Te Taʼu Kātoa) ʼi Te Māhina Fuli)

1918 19 116 Neʼe Mole Tohi

1928 2 866 164 Neʼe Mole Tohi

1938 10 572 086 Neʼe Mole Tohi

1948 49 832 205 130 281

1958 110 390 944 508 320

1968 208 666 762 977 503

1978 307 272 262 1 257 084

1988 785 521 697 3 237 160

1998 1 186 666 708 4 302 852

2005 1 278 235 504 6 061 534

[Paki ʼo te pasina 59]

Te kalavī Loma ʼo te ʼuluaki sēkulō

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae