Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 13 p. 66-73
  • Totogi Te ʼAulo ʼAē Neʼe Fakamaʼa ʼi Te Afi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Totogi Te ʼAulo ʼAē Neʼe Fakamaʼa ʼi Te Afi
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “ ʼE Ke ʼUi: ‘ ʼE Au Koloaʼia’ ”
  • Ko He Tokoni Ke Natou ‘Liliu ʼo Koloaʼia’
  • Te Fakaʼaogaʼi ʼo Te Meʼa Tuluʼi Mata Fakalaumālie
  • Te ʼu Lelei ʼo Te Fakatonutonu Pea Mo Te Tautea
  • “ ʼE Au Kai Anai Te Taumafa ʼo Te Afiafi”
  • Ko He Hekaʼaga Fakahau Maʼa Nātou ʼAē ʼe Mālo
  • Tou Fakalogo Ki Te Meʼa ʼe ʼUi e Te Laumālie!
    Te Tule Leʼo—2003
  • ʼE Koutou Falala Mālohi Koa Ki Te ʼAtua?
    Te Tule Leʼo—2006
  • Tou Gāueʼi Te Fakalogo Heʼe Kua Ōvi Mai Te Fakaʼosi
    Te Tule Leʼo—2002
  • Te Fakahā ʼo He Meʼa Fakalilo Taputapu
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
Hoko Atu
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 13 p. 66-73

Kāpite 13

Totogi Te ʼAulo ʼAē Neʼe Fakamaʼa ʼi Te Afi

LAOTISĒ

1, 2. Neʼe tuʼu ʼifea te kōkelekāsio fakamuli ʼo te ʼu kōkelekāsio e fitu ʼaē neʼe tala age kiai e Sesu tana logo ʼi tona ʼosi faka kolōliaʼi, pea neʼe koteā ʼihi agaaga ʼo te kolo ʼaia?

KO LAOTISĒ neʼe ko te kōkelekāsio fakamuli ʼi te ʼu kōkelekāsio e fitu ʼaē neʼe tala age ki ai te logo ʼa Sesu ʼaē kua fakatuʼuake. Pea ʼaki te logo ʼaia neʼe ava ai tonatou ʼu mata pea mo ʼekenaki ai nātou ki te gāue!

2 Iā ʼaho nei, ʼe kotou maʼu anai te ʼu toega kolo ʼo Laotisē ʼe tuʼu ovi atu ki Denizli, iā kilometa e 90 ʼi te potu sautē ʼesitē ʼo Alasehir. ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe koloaʼia te kolo ʼo Laotisē. ʼI tana tuʼu ʼaē ʼi te hokoga ʼala lahi, neʼe ko he kolo neʼe tuʼu ai te ʼu fale paʼaga pea mo te ʼu fale koloa. Neʼe toe koloaʼia ʼuhi ko tana fakatau ia te meʼa tuluʼi mata ʼiloa, pea mo te ʼu mutuʼi meʼa totogi kovi ʼaē neʼe lālāga ʼaki te fuluʼi ʼakeno ʼuli matalelei. ʼO ʼuhiga mo te fihifihia maʼuhiga ʼo te kolo, ʼaē ko te mole ʼi ai ʼo hona vai, neʼe natou fai ai te puleʼaki, ʼo natou faʼu te ʼu tafegā vai moʼo ʼaumai te vai mai te ʼu matapuna vai vela ʼaē neʼe tuʼu mamaʼo ʼi te kolo. Koia, neʼe lagi māfana te vai mokā kaku mai ki te kolo.

3. Neʼe kamata feafeaʼi e Sesu te logo ʼaē neʼe ina tala ki te kōkelekāsio ʼo Laotisē?

3 Neʼe feovi ia Laotisē mo te kolo ʼo Kolose. ʼI tana faitohi ʼaē ki te kau Kolose, neʼe talanoa ia te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te tohi ʼaē neʼe ina momoli ki te kau Laotisē. (Kolose 4:15, 16) ʼE mole tou ʼiloʼi peʼe koteā ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo ʼi te tohi ʼaia, kae ko te logo ʼaenī neʼe tala e Sesu ki te kau Laotisē, ʼe hā ʼaki mai neʼe kua fakaʼofaʼofa tonatou maʼuli fakalaumālie. Kae ohagē ko te agamāhani, neʼe ina fakahā age muʼa tona ʼu kalitātē, ʼo ʼui māʼana: “Pea ki te ʼāselo ʼo te kōkelekāsio ʼaē ʼi Laotisē, haga ʼo tohi: Koʼenī te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Ameni, te fakamoʼoni agatonu pea mo moʼoni, te kamataʼaga ʼo te ʼu fakatupu ʼa te ʼAtua.”—Fakahā 3:14.

4. He koʼē ʼe fakahigoaʼi ia Sesu ko “te Ameni”?

4 He koʼē neʼe fakahigoaʼi e Sesu ia ia totonu ko “te Ameni”? ʼAki tona tuʼulaga ʼaia, ʼe hagē ʼe maʼuhiga ai tana logo ohagē ko te maʼuhiga ʼo he tonu mai he telepinale. Ko te kupu “Ameni” ʼe ko he fakaliliu ʼaia ʼo te kupu Faka Hepeleo ʼaē ko tona faka ʼuhiga “ ʼe mahino papau ia,” “tou fai kiai” pea ʼe tou fakaʼaogaʼi ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu faikole moʼo fakahā ʼe tou lagolago ki te ʼu manatu ʼaē neʼe ʼui ai. (1 Kolonito 14:16) Ko Sesu “te Ameni,” koteʼuhi ko tana agatonu haohaoa pea mo tana mate faka sākilifisio, ʼe nā fakamoʼoni ai ʼe hoko anai ia te ʼu fakapapau taulekaleka fuli ʼa Sehova. (2 Kolonito 1:20) Talu mai te temi ʼaia, kua fai tatatou ʼu faikole fuli kiā Sehova ʼo momoli ʼaki ia Sesu.​—Soane 15:16; 16:23, 24.

5. He koʼē ʼe fakahigoaʼi ia Sesu ko “te fakamoʼoni agatonu pea mo moʼoni”?

5 ʼE toe fakahigoaʼi foki ia Sesu ko “te fakamoʼoni agatonu pea mo moʼoni.” ʼI te ʼu lea faka polofetā, ʼe tau fakaʼaogaʼi kiā te ia te ʼu kalitātē ʼaē ko te agatonu, te moʼoni, pea mo te faitotonu, heʼe ko he tagata faifekau ʼa Sehova ʼAtua ʼe feala ke tou falala kātoa ki ai. (Pesalemo 45:4; Isaia 11:4, 5; Fakahā 1:5; 19:11) Ko ia te Fakamoʼoni lahi ʼa Sehova. ʼI tona fakahagatonu, ʼuhi ko ia “te kamataʼaga ʼo te ʼu fakatupu ʼa te ʼAtua,” neʼe ko ia ʼaē neʼe ina ʼuluaki kalagaʼi ia te kolōlia ʼo te ʼAtua. (Tāʼaga Lea 8:22-30) ʼI tana kei maʼuli ʼi te kele, neʼe fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te moʼoni. (Soane 18:36, 37; 1 Timoteo 6:13) ʼI tona ʼosi fakatuʼuake, neʼe ina fakapapauʼi age ki tana kau tisipulo ia te laumālie māʼoniʼoni pea mo ʼui māʼana kiā nātou: “ ʼE kotou liliu anai ko haku kau fakamoʼoni ʼi Selusalemi, mo Sutea kātoa pea mo Samalia ʼo kaku ki te potu taupotu ʼo te kele.” ʼO kamata mai te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe takitaki e Sesu ia te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia ʼi te faka mafola ʼo te logo lelei “ki te ʼu fakatupu fuapē ʼi te lalo lagi.” (Gāue 1:6-8; Kolose 1:23) ʼE moʼoni ia, ʼe tau mo feʼauga mo Sesu ke fakahigoaʼi ko te fakamoʼoni agatonu pea mo moʼoni. Neʼe feala ke fua lelei ʼaupitō ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼo Laotisē tanatou fakalogo ʼaē ki tana ʼu palalau.

6. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo te kōkelekāsio ʼo Laotisē? (b) Neʼe ko te faʼifaʼitaki lelei fea ʼa Sesu, ʼaē neʼe mole mulimuli kiai ia te kau Kilisitiano ʼo Laotisē?

6 Neʼe koteā te logo ʼa Sesu ki te kau Laotisē? Neʼe mole ina fai age he ʼu palalau fakavikiviki, kae neʼe ina tala fakahagatonu age kiā nātou: “ ʼE au ʼiloʼi tau ʼu gāue, ʼaē ko koe ʼe mole ke momoko peʼe ke vela. Kana neʼe ke momoko pē lā peʼe ke vela! Kae ʼuhi heʼe ke māfana pea ʼe mole ke vela peʼe ke momoko, ʼe au luaʼi anai koe ʼi toku gutu.” (Fakahā 3:15, 16) E feafeaʼi ʼapē hakotou tali mo kanapau lā neʼe ko koutou ʼaē neʼe fai ki ai te ʼu palalau ʼaia ʼa te ʼAliki ko Sesu Kilisito? ʼE mole koa lā kotou ʼaʼala ake anai pea mo sivisivi ia koutou totonu? ʼEī, neʼe tonu ki te kau Laotisē ʼaia ke natou gaugaue, he neʼe kua natou fakapepeʼe ʼi te faʼahi fakalaumālie, ohagē mai neʼe natou fakafīfīmālie pē nātou. (Vakaʼi ia 2 Kolonito 6:1.) Ko Sesu, ʼaē neʼe tonu ke natou faʼifaʼitakiʼi ʼi tonatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe faʼafai tuʼumaʼu maʼa Sehova pea mo tana gāue. (Soane 2:17) Tahi ʼaē meʼa, neʼe fakatokagaʼi e te kau agavaivai ʼe ko he tagata neʼe agalelei tuʼumaʼu pea mo agamalū, ohagē ko he ʼipu vai mokomoko ʼi he ʼaho vevela. (Mateo 11:28, 29) Kae ko te kau Kilisitiano ʼi Laotisē, neʼe mole natou vela peʼe momoko. Ohagē ko te ʼu vai ʼaē neʼe tatafe mai ki tonatou kolo, neʼe natou māfana pē, ko tona faka ʼuhiga neʼe natou fakaʼaoʼaoganoa. Neʼe feala kiā Sesu ke ina ‘luaʼi nātou mai tona gutu,’ ko tona faka ʼuhiga ke ina liʼaki ʼosi ia nātou! Ohagē ko Sesu, tou faiga tuʼumaʼu ʼaki he loto faʼafai ke tou foaki he fakamokomoko fakalaumālie ki ʼihi.​—Mateo 9:35-38.

“ ʼE Ke ʼUi: ‘ ʼE Au Koloaʼia’ ”

7. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi mai e Sesu ia te fihifihia tāfito ʼo te kau Kilisitiano ʼo Laotisē? (b) He koʼē neʼe ʼui e Sesu ko te kau Kilisitiano ʼo Laotisē ʼe natou “kivi pea mo telefua”?

7 Neʼe koteā koa ia te fihifihia tāfito ʼo te kau Laotisē? ʼE tou mahino lelei kiai ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu kā hoa mai: “Koteʼuhi ʼe ke ʼui: ‘ ʼE au koloaʼia pea ʼe au maʼu koloa, ʼe mole kei ʼaoga he meʼa kiā te au,’ kae ʼe mole ke ʼiloʼi ʼe ke fakaʼofaʼofa, mo malaʼia pea mo masiva, mo kivi pea mo telefua.” (Fakahā 3:17; vakaʼi ia Luka 12:16-21.) Neʼe falala ia te kau Laotisē ki tonatou ʼu koloa, he neʼe natou māʼuʼuli ʼi he kolo maʼu koloa. ʼE mahino ia, neʼe mulimuli tāfito tonatou maʼuli ki te ʼu meʼa ʼo te temi ʼaia, ohagē ko te ʼu malaʼe faigaoʼi, te ʼu teate, pea mo te ʼu fale faigaoʼi, ʼo natou liliu ai ʼo “kaumeʼa mo te ʼu fakafiafia kae mole kaumeʼa mo te ʼAtua.”a (2 Timoteo 3:4) Kae ko te kau Laotisē maʼu koloa ʼaia neʼe natou māsisiva ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe veliveli te ʼu ‘koloa ʼaē neʼe natou tānaki ʼi selō.’ (Mateo 6:19-21) Neʼe mole natou taupau he mata ʼe lelei, he neʼe mole takimuʼa kiā nātou ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe kua natou nonofo ʼi te fakapōʼuli, mo kivi, ʼo mole kei natou sisio ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Mateo 6:22, 23, 33) Tahi ʼaē meʼa, logolā tonatou ʼu mutuʼi meʼa matalelei ʼaē neʼe natou lava totogi ʼaki tonatou ʼu koloa, kae kiā mata ʼo Sesu neʼe natou telefua. Neʼe mole ʼi ai honatou ʼu mutuʼi meʼa fakalaumālie moʼo fakaʼiloga ko nātou ʼe ko he kau Kilisitiano.​—Vakaʼi ia Fakahā 16:15.

8. (a) Ko te ʼaluʼaga fea ʼo te temi ʼaenī ʼe tatau mo te ʼaluʼaga ʼo te temi ʼo Laotisē? (b) Koteā ʼaē ʼe faihala ai ʼihi Kilisitiano ʼi te mālama mānumānu ʼaenī?

8 ʼI ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa leva! Kae ʼe mole tou tau sisio koa lā ki te ʼaluʼaga ʼaia iā ʼaho nei? ʼE tupu tāfito koteā? ʼE tupu ko te falala tāfito ʼa te hahaʼi ki tonatou ʼu koloa pea mo te ʼu fealagia fakatagata. Ohagē ko te hahaʼi lotu ʼo te Keletiate, ko ʼihi ʼi te hahaʼi ʼa Sehova neʼe natou faihala ʼi tanatou manatu ʼaē, ʼe feala pē ke ʼofa te ʼAtua kiā nātou mo kapau ʼe natou kau ki te ʼu fono ʼi te ʼu ʼaho pē ʼaē ʼe natou loto kiai. ʼE natou faiga ke natou hagē mai ki tuʼa ʼe “ko he hahaʼi ʼe natou maʼuliʼi te folafola.” (Sake 1:22) Logolā te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe fai liuliuga e te kalasi ʼo Soane, kae ʼe kei natou manako pē ki te ʼu faʼahiga mutuʼi meʼa ʼo te temi ʼaenī, mo te ʼu motokā pea mo te ʼu fale, pea ʼi tonatou maʼuli, ʼe takimuʼa kiā nātou ia te ʼu temi mālōlō pea mo te ʼu fakafiafia. (1 Timoteo 6:9, 10; 1 Soane 2:15-17) Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo te nenefu ʼo tanatou sio fakalaumālie. (Hepeleo 5:11, 12) Koia ʼe mole tonu ke natou fakaʼaoʼaoganoa peʼe natou fakapepeʼe, kae ʼe tonu ke natou toe tafu “te afi ʼo te laumālie” pea mo fakahā he loto māfana ki te “faka mafola [ʼo] te folafola.”​—1 Tesalonika 5:19; 2 Timoteo 4:2, 5.

9. (a) Koteā te ʼu palalau ʼa Sesu ʼe tonu anai ke ina ʼeke ia te kau Kilisitiano ʼaē ʼe natou fakaʼaoʼaoganoa ke natou gaugaue, pea koteā tona tupuʼaga? (b) ʼE feafeaʼi anai he tokoni ʼa te kōkelekāsio ki te ʼu “ovi” ʼaē kua hēʼia?

9 Koteā te manatu ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼaē ʼe natou fakaʼaoʼaoganoa? ʼE tonu anai ke natou gaugaue ʼi tana ʼu palalau fakahagatonu ʼaē kiā nātou: “ ʼE mole ke ʼiloʼi ʼe ke fakaʼofaʼofa, mo malaʼia pea mo masiva, mo kivi pea mo telefua.” ʼE kua mate noa tonatou leʼo ʼo loto, heʼe mole kei natou tokagaʼi te kua kovi ʼo tonatou ʼaluʼaga. (Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 16:2; 21:2.) ʼAua naʼa tou meʼa noaʼi te tuʼutāmaki ʼaia ʼi te kōkelekāsio. Kapau ko te kau tagata ʼāfea ʼe natou tuku ia he faʼifaʼitaki lelei ʼo he loto faʼafai pea mo natou tauhi ovi ʼaki te ʼofa, ʼe feala kiā nātou pea mo ʼihi tehina neʼe natou hinoʼi, ke natou ʼekenaki ia te ʼu “ovi” ʼaē kua hēʼia ke natou toe maʼu tonatou ʼuluaki fiafia ʼi tanatou selevisi ʼaē ʼe natou fai ʼaki he loto kātoa.​—Luka 15:3-7.

Ko He Tokoni Ke Natou ‘Liliu ʼo Koloaʼia’

10. Ko te “ ʼaulo” fea ʼaē neʼe ʼui age e Sesu ki te kau Kilisitiano ʼo Laotisē ke natou totogi iā te ia?

10 Neʼe ʼi ai koa he faitoʼo ki te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo Laotisē? ʼEī, mo kanapau neʼe mulimuli te kau Kilisitiano ʼaia ki te tokoni ʼa Sesu: “ ʼE au tokoniʼi koe ke ke totogi iā te au te ʼaulo ʼaē neʼe fakamaʼa ʼi te afi ke ke liliu ai ʼo koloaʼia.” (Fakahā 3:18a) Ko te “ ʼaulo” moʼoni ʼa te kau Kilisitiano, ʼaē neʼe fakamaʼa ʼi te afi pea mo toʼo tona ʼu ʼotaʼota, ʼe ina fakaliliu anai ia nātou ke natou “maʼu koloa ki te ʼAtua.” (Luka 12:21) Kae kofea koa ʼaē neʼe feala ke natou totogi ai te ʼaulo ʼaia? Neʼe mole totogi mai te ʼu fale paʼaga, kae mai ia Sesu! Neʼe fakamahino e te ʼapositolo ko Paulo peʼe koteā ia te ʼaulo ʼaia, ʼi tana ʼui ʼaē kiā Timoteo ke ina fakatotonu ki te kau Kilisitiano maʼu koloa “ke natou gāue ki te meʼa ʼaē ʼe lelei, ke natou koloaʼia ʼi te ʼu gāue ʼaē ʼe lelei, ke natou loto foaki, ke natou fia vaevae, ʼo natou tānaki ai maʼa nātou ohagē ko he koloa kua tukupau, he fakatafitoʼaga taulekaleka ki te temi kā haʼu.” Kapau neʼe natou gāue fēia, neʼe feala ai “ke natou puke maʼu ia te maʼuli moʼoni.” (1 Timoteo 6:17-19) Kanapau lā neʼe mulimuli ia te kau Laotisē maʼu koloa ki te tokoni ʼaia ʼa Paulo, ʼe mahino ia neʼe feala ke natou liliu ai ʼo koloaʼia ʼi te faʼahi fakalaumālie.​—Vakaʼi mo Tāʼaga Lea 3:13-18.

11. ʼE ʼi ai koa he ʼu faʼifaʼitaki ʼi totatou temi ʼo he kau Kilisitiano neʼe natou totogi “te ʼaulo ʼaē neʼe fakamaʼa ʼi te afi”?

11 ʼE ʼi ai koa he ʼu faʼifaʼitaki ʼi totatou temi ʼo he kau Kilisitiano neʼe natou totogi “te ʼaulo ʼaē neʼe fakamaʼa ʼi te afi”? ʼEī. Māʼia mo te fakaovi mai ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, neʼe mahino ki te kiʼi kūtuga ʼo te kau ako ʼo te Tohi-Tapu te hala ʼa te ʼatu ʼu akonaki faka Papiloni ʼo te Keletiate, ohagē ko te Tahitolu, te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi, te ʼu fakamamahi ʼi he ʼifeli, te papitema ʼo te ʼu kihiʼi tamaliki, pea mo te tauhi ki te ʼu fakatātā (ohagē ko te koluse pea mo te ʼu fakatātā ʼo Malia). ʼI tanatou lagolago ki te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, ko te kau Kilisitiano ʼaia neʼe natou tala ko te Puleʼaga ʼo Sehova, ʼe ko te falalaʼaga pē ʼaia e tahi ʼo te mālamanei pea ko tonatou haofakiʼaga, ʼe fakatafito ki te sākilifisio faitotogi ʼa Sesu. Teitei taʼu e 40 ki muʼa atu, neʼe natou tala ko te taʼu 1914 ʼe ko te taʼu ʼaē neʼe fakakikite ʼi te lea faka polofetā faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi ʼo te ʼu temi ʼo te kau Senitile, ʼaē kā hoko ai mo te ʼu ʼaluʼaga fakapunamaʼuli ʼi te kele.​—Fakahā 1:10.

12. Ko ai ʼaē neʼe ina takitaki ia te kau Kilisitiano ʼaē neʼe ʼaʼala ake ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea neʼe ko te faʼifaʼitaki lelei fea ʼaē neʼe ina tuku ʼo ʼuhiga mo te tānaki ʼo te ʼu koloa ʼi selō?

12 Neʼe ko Charles Taze Russell ʼaē neʼe ina takitaki ia te kau Kilisitiano ʼaia ʼaē neʼe ʼaʼala ake ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI te kamata ʼo te ʼu taʼu 1870, neʼe ina faʼufaʼu te kiʼi kūtuga ako Tohi-Tapu ʼi Allegheny (iā ʼaho nei ʼe ko he kolo ʼo Pittsburgh), ʼi Pennsylvanie, ʼi Amelika. ʼI tana kamata kumi ia te moʼoni, neʼe gāue fakatahi mo tana tamai, pea neʼe ʼamanaki liliu ko he tagata milionea. Kae neʼe ina fakatau ia tona ʼu fale koloa pea mo ina fakaʼaogaʼi tana paʼaga moʼo tokoni ki te faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te kele kātoa. ʼI te taʼu 1884, neʼe liliu ia Russell ko te ʼuluaki pelesitā ʼo te Sōsiete, ʼaē ʼe fakahigoaʼi ʼi te temi nei ko te Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. ʼI te taʼu 1916, ʼi tana ʼalu ʼaē ki New-York, neʼe mate ʼi te sāliote afi, ʼo ovi atu ki Pampa, ʼi Texas. Neʼe kua gaʼegaʼe ʼi tana fai faka mafola fakaʼosi ʼi te potu ʼuesitē ʼo Amelika. Neʼe ina tuku mai he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te tānaki ʼo te ʼu koloa fakalaumālie ʼi selō, pea ko te toko lauʼi teau afe kau pioniē iā ʼaho nei, ʼe natou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼaia ʼo natou māʼuʼuli faka sākilifisio.​—Hepeleo 13:7; Luka 12:33, 34; vakaʼi ia 1 Kolonito 9:16; 11:1.

Te Fakaʼaogaʼi ʼo Te Meʼa Tuluʼi Mata Fakalaumālie

13. (a) He koʼē neʼe tonu ki te kau Laotisē ke natou toʼo ia te meʼa tuluʼi mata? (b) Ko te ʼu faʼahiga mutuʼi meʼa fea ʼaē neʼe fakatotonu age e Sesu ke natou totogi, pea koteā tona tupuʼaga?

13 ʼE toe fakatonutonuʼi mālohi e Sesu ia te kau Laotisē ʼaia ʼo ʼui māʼana: “Ke ke totogi . . . he ʼu kofu tuʼa hina moʼou kofuʼi ke ʼaua naʼa hā te fakaufiufi ʼo tou telefua, pea mo he meʼa tuluʼi mata moʼo tuluʼi ʼou mata ke feala ai hau sio.” (Fakahā 3:18b) Moʼo faitoʼo tonatou kivi fakalaumālie, neʼe tonu ke natou totogi he meʼa tuluʼi mata, mole ko te meʼa tuluʼi mata ʼa te ʼu hahaʼi fai faitoʼo ʼo te kolo, kae ko te meʼa tuluʼi mata ʼaē ʼe maʼu tokotahi pē e Sesu. Neʼe ko te faitoʼo ʼaia ʼaē neʼe lava tokoni age ke natou maʼu ia te fakasiosio tonu fakalaumālie, ke feala ai hanatou haʼele ʼi “te ala ʼo te kau faitotonu” ʼaki tonatou ʼu mata ʼaē ʼe gigila ʼaē kua fakahagahaga ki te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua. (Tāʼaga Lea 4:18, 25-27) Kapau neʼe natou fai ia te faʼahi ʼaia, neʼe feala ai leva ke natou kofuʼi ia te ʼu “kofu tuʼa hina” matalelei, ʼaē ko te fakamoʼoni ʼo tonatou pilivilēsio ʼaē ko nātou ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu Kilisito, kae mole natou kofuʼi ia te ʼu mutuʼi meʼa totogi kovi ʼaē neʼe lālāga ʼaki te fuluʼi ʼakeno ʼuli, ʼaē neʼe lālāga ʼi Laotisē.​—Vakaʼi ia 1 Timoteo 2:9, 10; 1 Petelo 3:3-5.

14. (a) Koteā te meʼa tuluʼi mata fakalaumālie ʼaē kua tou maʼu talu mai te taʼu 1879? (b) Ko ai tāfito ʼaē ʼe lagolago ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te faʼahi faka koloa? (c) ʼO ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa ʼofa, koteā ʼaē ʼe kehe ai ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?

14 ʼE tou maʼu koa ʼi totatou temi ia te meʼa tuluʼi mata fakalaumālie ʼaia? ʼEī! ʼI te taʼu 1879, moʼo lagolago ki te moʼoni, ko te tehina ko Russell, ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te pasitea, neʼe ina kamata tā ia te nusipepa ʼaē iā ʼaho nei kua ʼiloʼi ʼi te mālamanei, Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te Puleʼaga ʼo Sehova. ʼI te lua tā ʼo te nusipepa ʼaia, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE matou fakatui [ko te nusipepa ʼaenī] ʼe lagolago kiai ia SEHOVA, pea kapau ʼe haga hoko atu tana lagolago kiai, ʼe mole kolekole anai pea mo fakaʼui anai he lagolago fakatagata ʼo ʼuhiga mo te nusipepa ʼaenī. Kapau leva ko ia ʼaē ʼe ina ʼui fēnei: ‘ ʼE ʼaʼaku te ʼaulo fuli pea mo te siliva fuli ʼo te ʼu moʼuga,’ ʼe mole kei ina fia foaki mai ia te falā ʼaē ʼe ʼaoga ki te faʼahi ʼaia, ʼe mahino ai leva kiā mātou kua tonu ke fakagata te tā ʼo te nusipepa.” Ko ʼihi kau fai faka mafola evaselio ʼo te televisio, neʼe natou maʼu te ʼu toe paʼaga pea ʼaki tonatou ʼu koloa neʼe natou fai te ʼu aga fakaufiufi (pea mo heʼeʼaoga ʼi ʼihi temi). (Fakahā 18:3) Kae ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, ʼaē kua natou higoa ʼi te temi nei ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe natou fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼofa fuli moʼo tokoni pea mo fakahaʼele ki muʼa ia te faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼo Sehova ʼi te mālamanei kātoa. ʼO aʼu mai ki te ʼaho nei, ʼe takitaki e te kalasi ʼo Soane te tā ʼo te ʼu nusipepa ʼaē ko Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous !, ʼaē neʼe fakalaka ʼi te 59 miliona tona tufa ʼi te taʼu 2006. ʼE tā ia Te Tule Leʼo iā lea e 150 tupu. Ko te nusipepa tāfito ʼaia ʼo te kōkelekāsio ʼo te toko ono miliona tupu kau Kilisitiano ʼaē neʼe feala ʼaki te meʼa tuluʼi mata fakalaumālie, ke ava ai tonatou ʼu mata, ke feala hanatou ʼiloʼi peʼe kofea ia te ʼu lotu hala pea mo te maʼuhiga ʼo te faka mafola ʼo te logo lelei ʼi te ʼu puleʼaga fuli pē.​—Maleko 13:10.

Te ʼu Lelei ʼo Te Fakatonutonu Pea Mo Te Tautea

15. He koʼē koa neʼe foaki e Sesu ia he ʼu tokoni mālohi ki te kau Kilisitiano ʼo Laotisē, pea neʼe tonu ke tali feafeaʼi e te kōkelekāsio?

15 Tou toe talanoa muʼa ʼo ʼuhiga mo te kau Laotisē. Neʼe natou tali feafeaʼi ia te tokoni fefeka ʼaē neʼe fai age e Sesu? Neʼe tonu koa ke natou lotovaivai, ʼo natou manatu neʼe mole kei ʼofa ia Sesu kiā nātou? Kailoa, he neʼe hoko atu fēnei ia te logo: “Ko nātou fuli ʼaē ʼe au ʼofa ki ai, ʼe au fakatonutonuʼi pea mo akonakiʼi nātou. Koia, faʼafai pea mo fakahemala.” (Fakahā 3:19) Ohagē ko te fai fakatonutonu ʼa Sehova, ko te fai fakatonutonu ʼa Sesu ʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo tona ʼofa. (Hepeleo 12:4-7) Neʼe tonu ki te kōkelekāsio ʼo Laotisē ke natou tokagaʼi ia te ʼofa ʼaia ʼo Sesu pea mo fakaʼaogaʼi tana ʼu fai tokoni. Neʼe tonu ke natou fakahemala pea mo natou mahino ko tanatou fakaʼaoʼaoganoa neʼe hagē pē ko hanatou agahala. (Hepeleo 3:12, 13; Sake 4:17) Neʼe tonu ki tonatou ʼu tagata ʼāfea ke natou liʼaki tanatou fia maʼu koloa pea mo natou toe fakaʼaogaʼi ia te meʼa ʼofa ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua, ohagē pē ko hanatou “toe tafu he afi.” ʼAki te fua ʼo te meʼa tuluʼi mata fakalaumālie, ʼofa pē ke maʼu e te kōkelekāsio kātoa ia he fakamokomoko ohagē pē ko honatou fakamokomoko mai he matapuna vai mokomoko.​—2 Timoteo 1:6; Tāʼaga Lea 3:5-8; Luka 21:34.

16. (a) ʼI te temi nei, ʼe fakahā feafeaʼi e Sesu tona ʼofa pea mo tana agalelei? (b) Kapau ʼe tokoniʼi fakamālohiʼi tātou, ʼe tonu ke tou tali feafeaʼi?

16 Kae ʼe feafeaʼi kiā tātou iā ʼaho nei? Ko Sesu neʼe haga ‘ ʼofa ki tana ʼu hahaʼi ʼaē ʼi te mālamanei.’ ʼE ʼofa anai kiā nātou “ ʼi te ʼaho fuli pē, ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (Soane 13:1; Mateo 28:20) ʼE ina fakahā tona ʼofa pea mo tana agalelei ʼaki te kalasi ʼo Soane ʼi te temi nei, pea mo te ʼu fetuʼu, peʼe ko te ʼu tagata ʼāfea, ʼaē ʼi te kōkelekāsio faka Kilisitiano. (Fakahā 1:20) ʼI te ʼu temi faigataʼa ʼaenī, ʼe fia tokoni fakamālotoloto ia te kau tagata ʼāfea kiā tātou fuli, te kau tūpulaga pea mo te kau mātuʼa, ke tou nonofo maʼu ʼi te ʼu tuʼakoi ʼo te lotoʼā faka teokalatike, ke tou tekeʼi ia te ʼu aga ʼa te mālamanei, ohagē ko te fia faʼifaʼitaliha, te mānumānu koloa, pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga. Kapau ʼi ʼihi temi, ʼe tokoniʼi fakamālohiʼi tātou peʼe akonakiʼi tātou, tou manatuʼi ko “te ʼu fakatonutonu ʼo te akonaki ʼe ko te ʼala ʼo te maʼuli.” (Tāʼaga Lea 6:23) ʼE mole he tahi iā tātou ʼe haohaoa, pea ʼe tonu ke tou foimo fakahemala mo kapau ʼe ʼaoga, ke feala he fakatonutonuʼi ʼo tātou pea mo tou haga nonofo ʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua.​—2 Kolonito 13:11.

17. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe lava liliu ai ia te ʼu koloa ko he meʼa fakatupu tuʼutāmaki ʼi te faʼahi fakalaumālie?

17 ʼAua naʼa tou liliu ʼo fakaʼaoʼaoganoa, ʼuhi ko te mānumānu koloa, mo te paʼaga, pea mo te maʼuli masiva. ʼE feala ʼaki te ʼu koloa ke toe lahi age tatatou ʼu fealagia moʼo tauhi ki te ʼAtua, kae ʼe toe feala pē foki ke tou tuʼutāmaki ai. (Mateo 19:24) ʼE feala ki he Kilisitiano ʼe maʼu koloa, ke ina ʼui ʼe mole maʼua ia ke lahi tana gāue fai faka mafola ohagē ko tona ʼu tehina, mo kapau ʼi ʼihi temi, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe ina foaki. Peʼe lagi manatu anai, ʼe tonu ke ʼofainaʼi ia ia ʼuhi ko tona ʼu koloa. Tahi ʼaē meʼa, ʼe lahi te ʼu fakafiafia pea mo te ʼu temi mālōlō, ʼe fealagia pē ia kiā nātou ʼaē ʼe maʼu koloa. Kae ko te ʼu fakafiafia ʼaia ʼe natou kaihaʼa totatou temi, pea ʼe feala hanatou fakahēhē mai te minisitelio faka Kilisitiano ia ia ʼaē ʼe mole nofo tokaga, ʼo liliu ai ko he Kilisitiano ʼe fakaʼaoʼaoganoa. Tou tōkakaga naʼa tou tō ki te ʼu hele ʼaia pea ke tou haga kātaki ʼo “gāue kinakina pea mo faʼafai” ʼaki totatou loto kātoa, ʼo tou manatuʼi ia te maʼuli heʼegata.​—1 Timoteo 4:8-10; 6:9-12.

“ ʼE Au Kai Anai Te Taumafa ʼo Te Afiafi”

18. Koteā te faigamālie ʼaē neʼe tuku age e Sesu ki te kau Kilisitiano ʼo Laotisē?

18 Neʼe toe hoko atu fēnei e Sesu: “Koʼenī! ʼE au tuʼu ʼi te matapā pea ʼe au fisifisi. Kapau ʼe logo he tahi ki toku leʼo pea mo ina ʼavahi ia te matapā, ʼe au hū anai ki tona loto fale pea ʼe au kai anai te taumafa ʼo te afiafi mo ia pea ko ia mo au.” (Fakahā 3:20) Kana neʼe tali lā e te kau Kilisitiano ʼo Laotisē ia Sesu ʼi tonatou kōkelekāsio, kanaʼaua lā neʼe tokoni age kiā nātou ke natou tauʼi tanatou fakaʼaoʼaoganoa!​—Mateo 18:20.

19. Neʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakapapau ʼa Sesu, ʼe haʼu anai ʼo kai ia te taumafa ʼo te afiafi mo te kōkelekāsio ʼo Laotisē?

19 Ko te ʼu palalau ʼaia ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te taumafa ʼo te afiafi, neʼe lagi manatuʼi ai e te kau Laotisē ia te ʼu temi ʼaē neʼe kai fakatahi ai mo tana ʼu tisipulo. (Soane 12:1-8) ʼI te ʼu temi kakai ʼaia, neʼe lahi te ʼu tapuakina fakalaumālie ʼaē neʼe natou maʼu ai. ʼO toe fēia aipē, ʼi tona ʼosi fakatuʼuake, neʼe ʼi ai te ʼu temi neʼe kai fakatahi ai ia Sesu mo tana ʼu tisipulo pea neʼe natou maʼu ai te ʼu fakaloto mālohi ʼaupitō. (Luka 24:28-32; Soane 21:9-19) Koia ʼaē, ko tana fakapapau ʼaē ke haʼu ki te kōkelekāsio ʼo Laotisē ʼo kakai mo nātou ʼi te taumafa ʼo te afiafi, neʼe ko he fakapapau ʼo ʼuhiga mo he ʼu tuʼuga tapuakina fakalaumālie, mo kapau foki ʼe natou tali anai ia ia.

20. (a) ʼI te kamata ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, neʼe koteā ʼaē neʼe hoko ki te Keletiate ʼuhi ko tana fakaʼaoʼaoganoa? (b) Neʼe malave feafeaʼi ki te Keletiate ia te fakamāu ʼa Sesu?

20 Iā ʼaho nei, ko te fakaloto mālohi ʼaia fonu ʼi te ʼofa ʼo Sesu, ʼe ʼi ai tona faka ʼuhiga maʼuhiga ki te toe ʼo te kau Kilisitiano fakanofo. Ko ʼihi iā nātou ʼaia ʼe natou manatuʼi, ʼi te kamata ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, ko te hahaʼi tauhi ʼo te Keletiate neʼe natou fakaʼaoʼaoganoa ʼaupitō. Ko te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate neʼe mole natou fakatalitali ki te toe liliu mai ʼo totatou ʼAliki ʼi te taʼu 1914, kae neʼe natou kau ki te ligi toto ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei, pea ʼi te ʼu puleʼaga e 28 ʼaē neʼe fetauʼaki, neʼe ʼi ai te ʼu puleʼaga e 24 neʼe natou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano. Neʼe lahi ʼaupitō tanatou ligi toto! Lolotoga te Lua Tau Faka Mālamanei, ʼaē neʼe hoko tāfito ʼi te ʼu fenua ʼo te Keletiate, ko te ʼu agahala ʼa te ʼu lotu hala neʼe toe “tapuke . . . ʼo kaku ki te lagi.” (Fakahā 18:5) Tahi ʼaē meʼa, neʼe lītuʼa te kau takitaki lotu ki te Puleʼaga ʼo Sehova, ʼo natou lagolago ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga, mo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, mo te hahaʼi ʼaē ʼe tauhi fakavale ki tonatou fenua, mo te ʼu hahaʼi agatuʼu, ʼaē ʼe mole feala ke natou fakatokatoka ia te ʼu faigataʼaʼia ʼo te mālamanei. Kua fualoa te kua lītuʼa ʼa Sesu ki te kau takitaki lotu, heʼe ʼi tana ʼosi fakamāuʼi ia nātou neʼe ina liʼaki nātou ohagē ko te tautai ʼaē ʼe ina liʼaki ia te ʼu ika kovi ʼaē ʼe ina maʼu ʼi tona kupega. Iā ʼaho nei, ko te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo te ʼu ʼēkelesia ʼo te Keletiate, ʼe ko he fakamoʼoni kua fai kiā nātou ia te fakamāu ʼaia. ʼOfa pē ke liliu tona ikuʼaga fakaʼosi ko he fakatokaga kiā tātou!​—Mateo 13:47-50.

21. Talu mai te taʼu 1919, neʼe tali feafeaʼi e te kau Kilisitiano ʼo te kōkelekāsio moʼoni ia te ʼu palalau ʼa Sesu ʼaē neʼe ina fai ki te kau Kilisitiano ʼo Laotisē?

21 ʼE toe fēia aipē ʼi te loto kōkelekāsio moʼoni, neʼe ʼi ai te kau Kilisitiano neʼe natou fakaʼaoʼaoganoa pē nātou, ohagē ko he meʼa ʼinu ʼe mole vela feʼauga moʼo fakaloto māfana peʼe mole faʼa momoko feʼauga moʼo faka mokomoko. Kae ʼe ʼofa tuʼumaʼu pē ia Sesu ki tana kōkelekāsio. ʼE tokoni ki te kau Kilisitiano ʼaē ʼe tali kāiga, pea ko te tokolahi neʼe natou tali ia ia, ohagē ko hanatou tali ia ia ki he taumafa ʼo te afiafi. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, talu mai te taʼu 1919, kua ava tonatou ʼu mata ki te faka ʼuhiga ʼo te ʼu lea faka polofetā ʼo te Tohi-Tapu, ʼio ʼe mū mālohi ia te mālama kiā nātou.​—Pesalemo 97:11; 2 Petelo 1:19.

22. Koteā te taumafa ʼo te afiafi ʼaē neʼe lagi manatu kiai ia Sesu, pea ko ai ʼaē kā kau anai kiai?

22 ʼI tana palalau ʼaē ki te kau Laotisē, neʼe lagi manatu ia Sesu ki te tahi taumafa ʼo te afiafi. ʼE tou lau fēnei ki muli age ʼi te Fakahā: “Fiafia ia nātou ʼaē ʼe fakaafe ki te kaitahi ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAkeno, ki tana taumafa ʼo te afiafi.” Ko te kaitahi lahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te mālo, moʼo fakavikiviki kiā Sehova ʼi tana ʼosi fakahoko tana fakamāu ki te ʼu lotu hala​—ʼe ko he kaitahi ʼe fai anai ʼi te lagi, ʼaē ʼe kau ki ai ia Kilisito pea mo tona ʼohoana kātoa, ʼaē ko te toko 144 000. (Fakahā 19:1-9) Ko nātou ʼo te kōkelekāsio ʼāfea ʼo Laotisē ʼaē neʼe natou tali fakalelei, ʼo fēia mo te ʼu tehina agatonu ʼa Kilisito Sesu, ʼaē ʼe natou kofuʼi ʼi te temi ʼaenī te ʼu kofu tuʼa maʼa ʼaē ʼe fakaʼiloga ai ko nātou ko te kau Kilisitiano fakanofo moʼoni​—ʼe natou kakai fuli anai mo tonatou ʼOhoana ʼi te taumafa ʼaia ʼo te afiafi. (Mateo 22:2-13) ʼE ko he fakaloto mālohi ʼaia ke tou faʼafai pea mo tou fakahemala!

Ko He Hekaʼaga Fakahau Maʼa Nātou ʼAē ʼe Mālo

23, 24. (a) Koteā te tahi fakapale ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu? (b) Ko te temi fea ʼaē neʼe heka ai ia Sesu ki tona hekaʼaga fakahau Faka Mēsia, pea neʼe kamata ʼanafea tana fakamāuʼi ia nātou ʼaē neʼe natou lau ʼe nātou Kilisitiano? (c) Koteā te fakapapau fakaofoofo ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana ʼu tisipulo ʼi tana fakatuʼu ʼaē te ʼAho Fakamanatu ʼo tona mate?

23 Neʼe talanoa ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te tahi fakapale, ʼo ʼui māʼana: “Kiā ia ʼaē ʼe mālo, ʼe au fakagafua anai kiā ia ke heka mo au ki toku hekaʼaga fakahau, ohagē pē ko au neʼe au mālo pea neʼe au heka mo taku Tamai ki tona hekaʼaga fakahau.” (Fakahā 3:21) ʼO mulimuli ki te ʼu palalau ʼa Tavite ʼaē iā Pesalemo 110:1, 2, ko te tagata agatonu ko Sesu ʼaē neʼe mālo ʼi te mālamanei, neʼe fakatuʼuake ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi pea neʼe hiki ake ia ia ke heka mo tana Tamai ʼi Tona hekaʼaga fakahau ʼaē ʼi selō. (Gāue 2:32, 33) ʼI te tahi taʼu maʼuhiga, ʼi te 1914, neʼe haʼu ia Sesu ʼo heka ki tona hekaʼaga fakahau faka Mēsia, ʼi tona ʼuhiga Hau pea mo Tuʼi Fakamāu. ʼE mahino mai, ʼi te taʼu 1918 neʼe kamata ai ia te fakamāuʼi ʼo nātou ʼaē neʼe natou lau ko te kau Kilisitiano. Ko te kau fakanofo ʼaē neʼe mālo, ʼaē neʼe mamate ʼi muʼa ʼo te temi ʼaia, neʼe fakatuʼuake ai ia nātou pea mo kau kiā Sesu ʼi tona Puleʼaga. (1 Petelo 4:17) Neʼe ina fakapapau age kiā nātou ia te faʼahi ʼaia, ʼi tana fakatuʼu te ʼAho Fakamanatu ʼo tona mate, ʼo ʼui māʼana ki tana ʼu tisipulo: “ ʼE au fai he fuakava mo koutou, ohagē ko taku Tamai neʼe ina fai te fuakava mo au, ki he puleʼaga, koteʼuhi ke kotou kakai pea mo ʼiʼinu ʼi toku laupapa kai ʼo toku puleʼaga, pea mo kotou heheka ʼi he ʼu hekaʼaga fakahau moʼo fakamāuʼi ia te ʼu telepī e hogofulu-mā-lua ʼo Iselaele.”​—Luka 22:28-30.

24 ʼI pilivilēsio fakaofoofo leva te kaugā heheka mo te Hau ʼi te lolotoga ʼo “te toe fakatupu” pea mo kau kiā ia, ʼo fakatafito ki tana sākilifisio haohaoa, moʼo fakaliliu ia te hahaʼi fakalogo ke natou maʼu ia te maʼuli haohaoa ohagē ko ʼaē neʼe maʼu ʼi Eteni! (Mateo 19:28; 20:28) Ohagē ko tona fakahā mai e Soane kiā tātou, ʼe fakaliliu e Sesu ia nātou ʼaē kā mālo “ko he puleʼaga, ko he kau pelepitelō maʼa tona ʼAtua pea mo Tamai,” ke natou heheka ki he ʼu hekaʼaga fakahau iā tafa ʼo te hekaʼaga fakahau fakaofoofo ʼo Sehova ʼaē ʼi selō. (Fakahā 1:6; 4:4) Ko tātou fuli​—peʼe tou kau ʼi te kau fakanofo peʼe ʼi te hahaʼi ʼo te kele foʼou ʼaē ʼe natou ʼamanaki ke natou kau ki te toe fakatuʼu ʼo te Palatiso​—tou mulimuli ki te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ki te kau Laotisē!​—2 Petelo 3:13; Gāue 3:19-21.

25. (a) Ohagē ko tana ʼu logo ki muʼa atu, neʼe fakaʼosi feafeaʼi e Sesu tana logo ʼaē ki Laotisē? (b) ʼE tonu anai ke tali feafeaʼi e te Kilisitiano takitokotahi ia te ʼu palalau ʼa Sesu ki te kōkelekāsio ʼo Laotisē?

25 Ohagē ko te ʼu logo ʼaē neʼe hoki ʼosi atu, neʼe fakaʼosi e Sesu tana logo ʼaenī ʼaki ia te ʼekenaki ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe ʼi ai hona taliga ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kōkelekāsio.” (Fakahā 3:22) Kua fakaovi mai te temi fakaʼosi. ʼE lahi te ʼu fakamoʼoni ʼe hā ʼaki ai kua puli te ʼofa ʼi te lotolotoiga ʼo te Keletiate. ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano moʼoni, tou fakahā lelei ʼe tou kehekehe mo nātou, ʼo tou tali fakalelei ia te logo ʼa Sesu ki te kōkelekāsio ʼo Laotisē, ʼeī, ki te ʼu logo e fitu ʼaē neʼe fai e Sesu ki te ʼu kōkelekāsio. ʼE feala hatatou fai ia te faʼahi ʼaia, ʼaki hatatou lagolago mālohi ki te fakahoko ʼo te lea faka polofetā lahi ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo totatou temi: “Pea ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele kātoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga kātoa; pea hoko mai ai leva te fakaʼosi.”​—Mateo 24:12-14.

26. Ko te temi fea ʼaē neʼe toe palalau fakahagatonu ai ia Sesu kiā Soane, kae koteā ʼaē neʼe kau kiai?

26 Kua ʼosi leva te ʼu fai tokoni ʼa Sesu ki te ʼu kōkelekāsio e fitu. Neʼe hoki toe palalau mo Soane ʼi te kāpite fakaʼosi ʼo te Fakahā, kae neʼe lahi te ʼu meʼa neʼe hā neʼe kau kiai, ohagē lā ko te fakahoko ʼo te ʼu fakamāu ʼa Sehova. ʼI te temi nei, tou kau fakatahi ki te kalasi ʼo Soane moʼo vakavakaʼi ia te lua meʼa fakaofoofo ʼaē neʼe hā, ʼaē neʼe fakahā e te ʼAliki ko Sesu Kilisito.

[Kiʼi nota]

a Ko te ʼu fale ʼaia neʼe maʼu ʼi te ʼu kumi faka ʼalekeolosia ʼaē neʼe fai ʼi te tuʼuʼaga ʼo Laotisē.

[Talanoa ʼo te pasina 73]

Ko Te Fia Maʼu Koloa ʼe Fakafeagai Ki Te Poto

ʼI te taʼu 1956, neʼe ʼui fēnei e te tagata tohi sulunale: “ ʼE fakafuafua, kua hili kiai te sēkulō, ko te tagata neʼe ko ʼona holi e 72, pea ʼi te ʼu holi ʼaia, neʼe ʼui ko te ʼu holi e 16 ʼe ʼaoga moʼoni. ʼI te temi nei, kua fakafuafua ko tona ʼu holi e 474, pea ko te ʼu holi e 94 ʼe ʼaoga moʼoni. Kua hili kiai te sēkulō, ko te tagata neʼe ina fakatau te ʼu faʼahiga meʼa kehekehe e 200, kae iā ʼaho nei, ʼe ina fakatau te ʼu meʼa kehekehe e 32 000. ʼE mole lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga moʼoni ki te tagata, kae ʼe lahi tona ʼu holi.” Iā ʼaho nei, ʼe tou tau logo ki te ʼui ʼaē ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ʼi te maʼuli, ʼe ko te paʼaga pea mo te maʼu koloa. Kae kua galo ki te tokolahi ia te tokoni fakapotopoto ʼaē ʼe tuʼu iā Tagata Tānaki 7:12: “Ko te poto ʼe ina faka fealagia ia te puipui, ohagē ko te paʼaga ʼe ina faka fealagia ia te puipui; kae ko te lelei ʼo te ʼatamai mālama, heʼe ko te poto ʼe ina taupau ke māʼuʼuli ia nātou ʼaē ʼe natou maʼu.”

[Paki ʼo te pasina 67]

Neʼe mole haʼu hakita fia ʼinu ki te vai māfana ʼaē neʼe kaku mai ki Laotisē. Neʼe fakaʼaoʼaoganoa ʼaupitō ia te kau Kilisitiano ʼo Laotisē

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae