Kapite 17
Te toe liliu mai a Kilisito—e faka uhiga feafeai te lau ae e ha mai?
1. a) Kote faka papau fea ae nee fai e Kilisito? b) He koe e maua ke toe liliu mai?
“EAU TOE LILIU MAI.” (Soane 14:3). Koena te fakapapau nee fai e Sesu ki tana u apositolo ite po faka osi i mua o tona mate. Kae lagi koutou tonu faka tahi anai kote tokalelei, te haohaoa ote sino pea mote mauli, ia te u mea aia ka aumai anai kite tagata ite toe liliu mai a Kilisito ite pule faka hau ote Puleaga, e hoge aupito osi ia aho nei. Kae toe liliu feafeai mai ia Kilisito? Koai ka sio kiai? Pea e feafeai?
2. a) I tana toe liliu mai, kofea ae ka faka mauli ai e Kilisito tana u tisipulo filifili, ae e kau ai tana u apositolo? b) Kote u sino feafeai ka mau anai e natou?
2 Ko Kilisito e mole toe liliu mai kite kele. Ko natou ae ka hau i ona tafa e olo o mauli mo ia i selo. Nee ui e Sesu ki tana u apositolo: “Eau toe liliu mai pea eau tali anai koutou i oku tafa, koteuhi kote potu ae eau iai, ke toe iai foki, mo koutou.” (Soane 14:3). Koia, i tana toe liliu mai, ko natou ae e too ki selo e natou liliu leva kote u laumalie pea e natou sisio ai kia Kilisito i tona sino faka kololia faka laumalie (I Kolonito 15:44). Kae ko natou ae e mole olo ki selo, e sisio koa mo natou kia Kilisito i tana toe liliu mai?
E MOLE FEALA KE TOE LILIU MAI I TONA SINOI TAGATA
3. Kote faka mooni faka tohi-tapu fea e faka mooni aki kote hahai e mole toe sisio mata anai kia Kilisito?
3 Ite po-aia, nee ui age e Sesu ki tana u apositolo: “Kei toe pe te kii temi veliveli, pea mole toe sio te malamanei kia teau.” (Soane 14:19). Kote kupu “malamanei” eina hinoi te hahai katoa. Koia, nee ui ai e Sesu kote hahai e mole toe sisio anai kia ia ite hili o tona mate. Kote apositolo ko Paulo nee na tohi fenei: “Tatau aipe pe nee tou iloi Kilisito i tona uhiga kakano, mooni atu e mole tou toe iloi ia ia ite temi nei i tona uhiga aia.”—II Kolonito 5:16.
4. Kotea ae e faka mooni aki ko Kilisito e toe liliu mai kote laumalie faka pulipuli mo malohi?
4 Kae, kote tui ae ko Kilisito e toe liliu mai aki te sino ae nee faka mamahii pea e sisio anai kiai te hahai fuli e mafola aupito. Kote Tohi-Tapu eina ui mai ko Kilisito e toe liliu mai ite kololia mote kau aselo fuli, pea e heka ia “ki tona hekaaga faka hau faka kololia”. (Mateo 25:31.) Kapau ko Sesu e tonu ke hau o heka ihe hekaaga faka hau faka tagata, ko tona tuulaga e malalo leva ia i ae ote u aselo. Kae toe liliu mai ia o malohi pea mo kololia aluheke age ite u foha faka laumalie fuli aia ote Atua. Koena te tupuaga o tana faka pulipuli o hage ko natou.—Filipe 2:8-11.
5. He koe e mole feala ke toe liliu mai Kilisito ihe sino faka tagata?
5 Tahi aeni mea, kua hili atu tau e 1 900 tupu, nee faka malalo e Sesu ia ia tonu ke liliu ai kohe tagata pea mo foaki tona mauli faka tagata haohaoa kote totogi o tatou. Nee na ui fenei: “Kote pane ae kau foaki anai, ko toku kakano moo te mauli ote malamanei.” (Soane 6:51). Nee foaki ai e Sesu tona sino faka kakano kohe sakilifisio maate tagata fulipe. Kae kote sakilifisio koa aia e fualoa koa tona u lelei? Kote apositolo ko Paulo eina tali fenei mai: “Kua faka maonionii tatou aki te failaulau ote sino o Sesu Kilisito o tua tahipe ke talu ai.” (Hepeleo 10:10). I tana foaki tona kakano moo te mauli ote malamanei katoa, e mole kei feala kia Kilisito keina toe too ke toe liliu ai kohe tagata. Kote tupuaga tafitola aia o tana mole toe liliu mai mote sino faka tagata ae kua ina momoli moo sakilifisio o tua tahipe ke talu ai.
KO TONA SINO FAKA KAKANO NEE MOLE HIKI KI SELO
6. He koe e manatu te tokolahi nee ave e Kilisito tona sino faka kakano ki selo?
6 Tokolahi te hahai e natou manatu ko Kilisito nee hake ki selo mo tona sino faka kakano, koteuhi kote mole mau ae o tona sino ite falemaka ite hili o tona toe faka tuuake mai te mate (Maleko 16:5-7). Tahi, ite hili o tona mate, nee ha Sesu ki ana u tisipulo ite sino faka kakano moo faka mooni kia natou kua mauli mooni ia ia. Ite tahi aho, nee alu age kite apositolo ko Tomasi o ui age kiai ke ai tona nima ki tona vakavaka, koteuhi ke tui mooni kua toe faka tuuake ite mate (Soane 20:24-27). Mole koala kohe u faka mooni aia kua toe faka tuuake Kilisito mote sino ae nee faka mamahii?
7. Kofea te faka mooni e tou mau ko Kilisito nee hake ki selo kote laumalie?
7 Kailoa, koteuhi ko “Kilisito totonu nee mate tua tahipe ke taluai o uhiga mote u agahala, (. . .) nee faka pogi ia ite kakano, kae nee toe liufaki ia kite mauli ite laumalie”. (I Petelo 3:18.) Kote tagata ae nee fau aki te kakano mote toto e mole feala ia ke mauli i selo. I tana talanoa kite toe faka tuuake mai te mate kite mauli i selo, e ui fenei ete Tohi-Tapu: “E to ia kote sino faka kakano, e toe faka tuuake ia kote sino faka laumalie. (. . .) Kote kakano pea mote toto e mole feala kena mau te puleaga ote Atua.” (I Kolonito 15:44-50). Kote u laumaliepe ae e sino faka laumalie e feala ke mauuli i selo.
8. Kotea ae nee hoko kite sino faka kakano o Kilisito?
8 Kotea nee hoko kite sino faka kakano o Sesu? Nee mau atu foki ete u tisipulo tona falemaka kua gaasi. Kotea tona tupuaga? Koteuhi kua too ete Atua te sino o Sesu, o hagepe kote mea ae nee tala ite Tohi-Tapu (Pesalemo 16:10; Gaue 2:31). Nee toe feiape o uhiga mote sino o Moisese (Teutalonome 34:5, 6). Tahi foki, kana paula nee tuku te sino o Sesu i tona falemaka, e mole leva feala ke mahino ki tana u tisipulo kua toe faka mauli iaia, koteuhi ite temi aia nee heeki mau e natou he atamai feauga kite u mea faka laumalie.
9. Nee faka feala feafeai kia Tomasi ke ai tona nima kite matai kafo ote sino faka kakano o Kilisito ae kua toe faka tuuake?
9 Kae kote fafa ote nima o Tomasi kite vakavaka o Sesu mole koala kohe faka mooni aia o tona toe faka tuu ake mote sino ae nee tutuki ite pou? Kailoa, koteuhi ko Sesu nee ina faka liliu iaia o kakano, o hagepe kote u aselo ite temi mua. Ke tui ia Tomasi, nee ina kofui he sino e iloga ai te u matai kafo. Nee ha age ai o hage he tagata mooni, e feala tana kai mo inu, o hagepe kote u aselo ae nee faka afe e Apalahamo ke kakai.—Senesi 18:8; Hepeleo 13:2.
10. Kotea ae e ha mai ai nee tui e Sesu te u faahiga sinoi tagata kehekehe?
10 Logope te ha a Sesu kia Tomasi aki he sino e tatau mo ae nee tutuki, nee ina kofui te tahi u sino ke ha aki ki tana u tisipulo. Koena la te tupuaga ote ui e Malia Maketalena ia Sesu kote tagata fai oloto. I ihi age mea, nee mole iloi e tana u tisipulo koia; kote mea ae nee hoki ala ai onatou u mata, mole ko tona sino ae e ha aki mai, kae kohe kupui palalau pee kohe faahiga mea eina fai.—Soane 20:14-16; 21:6, 7; Luka 24:30, 31.
11, 12. a) Nee feafeai te agaaga ote mavae a Kilisito ite kele? b) Koia leva, e feafeai anai te agaaga o tana toe liliu mai ae ka tou amanaki kiai?
11 Lolotoga te u aho e 40 ae nee hili ki tona toe faka tuuake, nee ha Sesu ki tana u tisipulo aki te sino faka kakano (Gaue 1:3). Pea hake leva ia ki selo. “Kae, e ui-anai, kote u aselo ae nee mamata ki tana hake ki selo nee mole koala natou ui kite kau apositolo ko Kilisito ‘e hau feia anai, o hagepe kote agaga ote mea ae nee koutou sisio kiai o tana hake ki selo’?” (Gaue 1:11). Koutou tokagai nee natou ui “o hagepe kote agaga ote mea” kae nee mole natou ui, “ite sino pe aia”. Nee feafeai te agaaga ote mavae a Sesu? Nee faka lologo, mole iloi ete hahai. Ko tana u apositolo pe nee natou iloi.
12 Koeni te faka matala ate Tohi-Tapu kite agaaga ote hake a Sesu ki selo: “Lolotoga tanatou sisio, nee hiki ia ki oluga, pea aofi ia ete ao o faka ugia ai ia ia ki onatou u mata.” (Gaue 1:9). Koia, ite lolotoga hiki o Sesu ki selo, nee hau te ao o pulihi kite u mata o tana u apositolo, o faka pulipuli ai ia ia. Aki tona sino faka laumalie nee hake ai leva ki selo (I Petelo 3:18). E toe feiape, ko tana liliu e faka pulipuli, koteuhi e toe liliu mai aki te sino faka laumalie.
E FEAFEAI TE SIO KIAI A TE MATA FULIPE
13. E mahino feafeai kia tatou te palalau ae ‘kote mata fulipe e sio anai kia’ Kilisito moka hau anai mote u ao?
13 Koia leva, e feafeai tona mahino mai ote Fakaha 1:7, ae e tohi ai ete apositolo ko Soane: “Koeni, e haele mai mote u ao, pea e sio anai kiai te mata fulipe, pea ko natou ae nee natou hukii iaia; mote u vaega fulipe ote kele e natou tuki anai onatou u fatafata ite loto mamahi uhi ko ia.” E mole kohe sio ite lea faka hagatonu, kae ite lea faka tata, ko tona uhiga foki ko takita malama pee kita tokagai. Ka mahino lelei he mea kia kita, e tou ui fenei i ihi temi: ‘Kuau sio atu leva kiai.’ Koia, kote Tohi-Tapu e palalau kite u “mata o tou loto [atamai, nota ite lalo pasina, Osty]”. (Efese 1:18.) Kote palalau ae “kote mata fulipe e sio anai kiai” ko tona faka uhiga e mahino anai kite hahai fulipe ko Kilisito kua iheni.
14. a) Kotea te faka uhiga ote palalau ae “ia natou ae nee natou hukii ia ia”? b) He koe e lahi anai te loto mamahi ite temi ae e mahino ai kite hahai ko Kilisito kua iheni?
14 Kote hahai ae nee natou hukii Sesu kua pupuli. Koia, e natou faka tata ia natou ae, i tanatou fai te mea ae kovi kite u tisipulo a Kilisito ite temi aeni, e natou faifaitaki te u hahai aia ote uluaki sekulo (Mateo 25:40, 45). Kua ovi pe, te matehi e Sesu te hahai agakovi aia. Kua osi faka tokaga pe kia natou. Ka hoko mai anai te hola ote tautea, e natou “sio” pee mahino anai kia natou te mea ae e hoko, pea hoki natou makahaehae ai anai ite loto mamahi.
E TOE LILIU MAI KOA SESU KITE KELE?
15. E tautau faka aoga feafeai te kupu ae kote “toe liliu”?
15 Kote ui ae e “toe liliu mai” e mole ko tona faka uhigape tuumau kote liliu kihe koga mea. O hagela, kohe ui kihe tagata takitaki afea kua toe “liliu ki tona tuulaga”. E toe feiape mote ui ate Atua kia Apalahamo: “Eau toe liliu mai anai kia koe, ite tau ka hau ite temi fenei, pea e mau ai anai te tama a Sala.” (Senesi 18:14; 21:1). Kote toe liliu a Sehova ko tona faka uhiga, kote maliu o tana tokaga kia Sala ke hoko tana fakapapau.
16. a) E toe liliu feafeai mai Kilisito kite kele? b) Ko anafea ae nee toe liliu mai ai Kilisito, pea kotea nee hoko ai?
16 E toe feiape, kote toe liliu a Kilisito mole faka uhiga ia e toe liliu mai kite kele, kae kote folahi o tana pule faka hau kite kele pea mo maliu tana tokaga ki ai. E mole faka tupu aki ai he maua ke mavae i tona hekaaga faka hau ae i selo. O hage kote mea kua tou vakai, kote u faka matala ate Tohi-Tapu e natou faka mooni kote tau 1914 nee hoko ai te temi ae nee faka totonu ete Atua e tonu ai Kilisito ke toe liliu mai pea mo kamata ai tana afio faka hau. Kote temi la aia nee logo ai te kalaga aeni ite lagi: “Ite temi nei kua hoko mai te faka mauli pea mote malohi pea mote puleaga o totatou Atua mote pule o tana Kilisito!”—Fakaha 12:10.
17. Kapau kote liliu a Kilisito e faka pulipuli, kotea ae nee ina foaki mai kia tatou ke tou iloi ai kua toe liliu mai iaia?
17 Kote toe liliu a Kilisito e faka pulipuli, e feafeai anai tona faka mooni? Nee foaki totonu mai e Kilisito te “faka iloga” ke feala ai ke tou iloi kua iheni faka pulipuli pea kote faka osi ote malamanei kua ovi. Tou sivi mua te “faka iloga” aia.
[Paki ʼo te pasina 142]
Nee foaki e Kilisito tona sino kohe sakilifisio. E mole feala keina toe too ke toe liliu ai kohe tagata
[Paki ʼo te pasina 144, 145]
He koe nee ui e Malia Maketalena ia Sesu kote tagata fai oloto ite hili o tona toe faka tuuake
Kote sino faka kakano fea ae nee ui age e Sesu kia Tomasi keina fafa?
[Paki ʼo te pasina 147]
E maua ke toe liliu mai Kilisito o hagepe kote agaaga o tana mavae ite kele. Nee feafeai te agaaga o tana alu?