Manuʼia Nātou ʼe Nātou Lau Te Tohi ʼo Apokalipesi
“Manuia ae e ina lau pea mo natou e natou fakalogo te u folafola o te talaki fakapolofeta aeni pea mo taupau te u mea e tohi ai.”—Apokalipesi 1:3.
1. Neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te ʼapositolo ko Soane ʼi te temi ʼaē neʼe ina tohi ai te tohi ʼo Apokalipesi, pea he koʼe neʼe ina tohi te ʼu meʼa ʼaia neʼe hā kia ia?
“KO AU Soane . . . nee au nofo i te motu e higoa ko Patemosi uhi ko te folafola a te Atua mo te fakamooni a Sesu.” (Apokalipesi 1:9) Neʼe ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼaē neʼe tohi ai e te ʼapositolo ko Soane te tohi ʼo Apokalipesi, peʼe ko Fakahā. Neʼe lagi pilisoniʼi ʼi Patemosi ʼi te temi pule ʼo te Hau Loma ko Domitien (ʼi te taʼu 81 ki te 96 ʼo totatou temi), ʼaē neʼe ina fakakinauʼi te hahaʼi ke nātou atolasio ki te hau pea mo ina fakatagaʼi te kau Kilisitiano. ʼI tana nofo ʼi Patemosi, neʼe lahi te ʼu meʼa neʼe hā kia Soane pea neʼe ina tohi. Neʼe ina fakamatala te ʼu meʼa ʼaia, ke mole matataku te ʼu ʼuluaki Kilisitiano, kae ke fakaloto mālohiʼi nātou ʼuhi ko te ʼu ʼahiʼahi ʼaē neʼe nātou lolotoga tauʼi pea mo te ʼu ʼahiʼahi ki ʼamuli.—Gaue 28:22; Apokalipesi 1:4; 2:3, 9, 10, 13.
2. He koʼe ʼe maʼuhiga ki te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼaenī, te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia Soane pea mo tana ʼu kaugā gāue Kilisitiano?
2 Ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ʼi te lolotoga ʼo te fai ʼo tohi ʼaia, ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼaenī. Neʼe fakatagaʼi te ʼapositolo ko Soane, he neʼe fakamoʼoni kia Sehova pea mo Tona ʼAlo, ia Kilisito Sesu. Ko ia mo tona ʼu tēhina neʼe maʼuʼuli ʼi te temi faigataʼa, koteʼuhi, logope la neʼe nātou faiga ke nātou fakalogo lelei ki te lao, kae neʼe mole feala ke nātou kau ki te tauhi ki te hau. (Luka 4:8) Ia ʼaho nei, ʼi ʼihi fenua, ʼe hoko te taʼi ʼaluʼaga ʼaia ki te kau Kilisitiano, heʼe ko te puleʼaga ʼaē ʼe ina fakafuafua pe koteā “te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te lotu.” Koia, ʼe fakafimālie te ʼu palalau ʼaenī ʼe tou maʼu ʼi te kamata ʼo te tohi ʼo Apokalipesi: “Manuia ae e ina lau pea mo natou e natou fakalogo te u folafola o te talaki fakapolofeta aeni pea mo taupau te u mea e tohi ai, koteuhi e fakaovi mai te temi.” (Apokalipesi 1:3) Ei, ko nātou ʼaē ʼe nātou lau fakalelei te tohi ʼo Apokalipesi pea mo nātou mulimuli kiai, ʼe feala ke nātou maʼu te fiafia moʼoni pea mo he ʼu tapuakina lahi.
3. Ko ai te Matapuna ʼo te Apokalipesi ʼaē neʼe foaki kia Soane?
3 Ko ai ia te Matapuna lahi ʼo te tohi ʼo Apokalipesi, peʼe ko Fakahā, pea ko ai ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi moʼo fakahā te faʼahi ʼaia? ʼE ʼui fēnei mai ʼi te ʼuluaki vaega: “Ko te fakaha o Sesu Kilisito: nee foaki e te Atua kia te ia ke fakailoilo ki ana kaugana te u mea e maua ke hoko vave mai. Pea nee ina fakailoilo aki tana aselo ki tana kaugana ko Soane.” (Apokalipesi 1:1) ʼI tona fakahagatonu, ko te Matapuna moʼoni ʼo te tohi ʼo Apokalipesi, peʼe ko Fakahā ʼe ko Sehova ʼAtua, neʼe ina foaki kia Sesu, pea ʼaki te ʼaselo, neʼe fakahā ai e Sesu kia Soane. Ki muli age, ʼe fakahā mai neʼe toe fakaʼaogaʼi foki e Sesu mo te laumālie maʼoniʼoni moʼo fakaaʼu he ʼu logo ki te ʼu kokelekasio pea mo fakahā te ʼu meʼa kia Soane.—Apokalipesi 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22; 4:2; 17:3; 21:10; vakaʼi ia Gaue 2:33.
4. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe kei fakaʼaogaʼi e Sehova ia ʼaho nei moʼo takitaki tana hahaʼi ʼi te kele?
4 ʼE kei fakaʼaogaʼi e Sehova tona ʼAlo, te “Pule ʼo te kokelekasio,” moʼo akoʼi tana ʼu kaugana ʼi te kele. (Efeso 5:23, MN; Isaia 54:13; Soane 6:45) ʼE toe fakaʼaogaʼi foki e Sehova tona laumālie moʼo akoʼi tana hahaʼi. (Soane 15:26; 1 Kolonito 2:10) Pea ohage ko te fakaʼaogaʼi e Sesu “tana kaugana ko Soane” moʼo foaki ia te meʼa kai fakalaumālie ki te ʼu kokelekasio ʼo te ʼuluaki sēkulō, koia ʼe ina toe fakaʼaogaʼi ia ʼaho nei “te kaugana agatonu mo fakapotopoto,” ʼaē ʼe faʼufaʼu e tana ʼu “tēhina” fakanofo ʼi te kele, ke nātou foaki ki tana ʼu hahaʼi faifekau pea mo ʼonatou kaugā gāue “tanatou meʼa kai [fakalaumālie] ʼi tona temi totonu.” (Mateo 24:45-47; 25:40, MN) Manuʼia ia nātou ʼaē ʼe nātou tui ki te Matapuna ʼaē ʼe ina foaki mai te ʼu ‘meʼa ʼofa lelei,’ ohage ko te meʼa kai fakalaumālie pea mo te kalasi ʼaē ʼe Ina fakaʼaogaʼi moʼo tufa te meʼa kai ʼaia.—Sakopo 1:17.
ʼE Takitaki e Kilisito Te ʼu Kokelekasio
5. (a) Koteā ʼaē ʼe ina fakatātā te ʼu kokelekasio faka Kilisitiano pea mo tanatou ʼu tagata taupau? (b) Logope la totatou ʼuhiga agahala, kae he koʼe ʼe tou fiafia anai?
5 ʼI te ʼu ʼuluaki kapite ʼo te Apokalipesi, ʼe fakatātā te ʼu kokelekasio faka Kilisitiano ki he ʼu tuʼulaga mālama. ʼE fakatātā te ʼu tagata taupau ki he ʼu ʼaselo (he ʼu tagata ʼave logo) pea mo he ʼu fetuʼu. (Apokalipesi 1:20)a ʼO ʼuhiga mo ia totonu, ʼe ʼui e Kilisito kia Soane ke ina tohi fēnei: “E folafola fenei iaʼia e ina puke te u fetuʼu e fitu i tona matau, iaʼia e haele i te lotomalie o te u tuʼulaga malama aulo e fitu.” (Apokalipesi 2:1) Ko te ʼu logo e fitu ʼaē ʼe momoli ki te ʼu kokelekasio e fitu ʼo Asia, ʼe hā ʼaki mai, ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ko te ʼu kokelekasio pea mo tonatou ʼu tagata ʼāfea neʼe ʼi ai te ʼu faʼahi neʼe nātou mālolohi ai pea neʼe ʼi ai mo tonatou ʼu vaivaiʼaga. ʼE toe moʼoni te faʼahi ʼaia ia ʼaho nei. Koia, ʼe tou fiafia lahi anai mo kapau ʼe tou manatuʼi tuʼumaʼu ko Kilisito, totatou Pule, ʼe ʼi te lotomalie ʼo te ʼu kokelekasio. ʼE ina ʼiloʼi lelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ai. ʼI hona ʼaluʼaga fakatātā, ko te kau tagata taupau ʼe puke e Sesu “i tona matau,” ko tona faka ʼuhiga ʼe ina puleʼi pea mo takitaki nātou, pea ʼe ina fakamāuʼi anai nātou ʼo ʼuhiga mo tanatou faʼahiga tauhi ia te ʼu kokelekasio.—Gaue 20:28; Hepeleo 13:17.
6. Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ko te fakamāu ʼaē ka fai e Kilisito, ʼe mole ina fai pe anai ki te kau tagata ʼāfea?
6 Kae ʼe tou faihala anai mo kapau ʼe tou manatu ko Kilisito ʼe ina fai pe anai tana fakamāu ki te ʼu tagata taupau ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu aga. ʼI te tahi logo, neʼe ʼui fēnei e Kilisito: “E iloi anai e te u [“kokelekasio,” MN] fuli, e ko au ae e ina vakai te u laumalie mo te u loto, pea e au foaki anai kia koutou takitahi o mulimuli ki autou gaue.” (Apokalipesi 2:23) ʼE ko he fakatokaga ʼaia pea mo he fakaloto mālohi—ko he fakatokaga heʼe ʼiloʼi e Kilisito te ʼu meʼa ʼi totatou loto, pea ʼe ko he fakaloto mālohi heʼe tou ʼiloʼi ai ʼe tokagaʼi e Kilisito tatatou ʼu faiga pea ʼe ina tapuakinaʼi anai tatou mo kapau ʼe tou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou lavaʼi.—Maleko 14:6-9; Luka 21:3, 4.
7. ʼO ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼo Filatelefia, neʼe feafeaʼi tanatou ‘taupau te folafola ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te faʼa kātaki’?
7 Ko te logo ʼa Kilisito ki te kokelekasio ʼo Filatelefia, ʼi te kolo ʼo Litia, ʼe mole ko he fakatonutonu ʼaē ʼe ina fai, kae ʼe ko he fakapapau ʼe tonu ke tou tokagaʼi. “Koteuhi nee ke taupau taku folafola mo te faa kataki, pea mo au, e au taupau anai koe i te temi o te ahiahi, e amanaki hoko ki te kelekele katoa, ko te ahiahiʼi o te hahai o te kelekele.” (Apokalipesi 3:10) Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupuʼi palalau “taupau taku folafola mo te faa kataki” ʼe feala ke toe fakaliliu fēnei “taupau te meʼa ʼaē neʼe ʼau ʼui ʼo ʼuhiga mo te faʼa kātaki.” ʼE fakahā ʼi te vaega 8 ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼo Filatelefia, neʼe mole gata pe tanatou fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa Kilisito, kae neʼe nātou maʼuliʼi foki tana tokoni ʼaē ke nātou faʼa kātaki ʼi te agatonu.—Mateo 10:22; Luka 21:19.
8. (a) Koteā te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sesu ki te kau Kilisitiano ʼo Filatelefia? (b) Ia ʼaho nei, ko ai ʼaē ʼe kau ki “te temi o te ahiahi”?
8 Neʼe toe ʼui e Sesu ʼe ina taupau anai nātou ʼi “te temi o te ahiahi.” ʼE mole tou ʼiloʼi pe neʼe mahino feafeaʼi te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼaia ki te ʼu palalau ʼaia. Logope la neʼe fakagata ʼi he kiʼi temi nounou te ʼu fakataga, ʼi te ʼosi mate ʼo Domitien ʼi te taʼu 96 ʼo totatou temi, kae neʼe kamata te tahi ʼu fakataga lahi ʼi te temi ʼo te Hau ko Trajan (ʼi te taʼu 98 ki te taʼu 117 ʼo totatou temi), pea ʼe mahino ia neʼe toe hoko ai mo te tahi ʼu ʼahiʼahi. Kae ʼe hoko tāfito te “temi o te ahiahi” ʼi “te aho o te Aliki” lolotoga “te temi fakaʼosi,” ʼaē ʼe tou lolotoga maʼuʼuli ai. (Apokalipesi 1:10; Taniela 12:4) Neʼe hoko te ʼahiʼahi lahi ki te kau Kilisitiano fakanofo, ʼi te ʼUluaki Tau Faka Malamanei pea ki muli age. Kae ʼe kei lolotoga hoko nei “te temi o te ahiahi.” ʼE hoko ʼi “te kelekele katoa,” ʼe toe hoko foki ki te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te hahai kaugamālie, ʼaē ʼe nātou ʼamanaki ke nātou hāo ʼi te mamahi lahi. (Apokalipesi 3:10; 7:9, 14) ʼE tou fiafia anai mo kapau ʼe tou ‘taupau te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te faʼa kātaki’: “Ko ae e kataki anai ki te gataʼaga, e mauli anai.”—Mateo 24:13.
Tou Fakalogo Fakafiafia Ki Te Pule Faʼifaʼitaliha ʼa Sehova
9, 10. (a) ʼE tonu ke malave feafeaʼi kia tatou te hā ʼo te afioʼaga ʼa Sehova? (b) ʼE lava tokoni feafeaʼi mai te lau ʼo te tohi ʼo Apokalipesi ke tou maʼuli fiafia?
9 ʼE tonu ke tupu hatatou manavasiʼi ʼi te hā ʼaē ʼo te ʼafioʼaga ʼa Sehova pea mo tona fakamāuʼaga ʼaē ʼi selo, ʼaē ʼe talanoa kiai te kapite 4 pea mo te kapite 5 ʼo te tohi ʼo Apokalipesi. ʼE fakaofoofo te ʼu fakavikiviki fakamalotoloto ʼaē ʼe fai e te ʼu meʼa maʼuli mālolohi ʼaē ʼi selo, ʼi tanatou fakalogo ʼaki he loto fiafia ki te pule faʼifaʼitaliha pea mo faitotonu ʼa Sehova. (Apokalipesi 4:8-11) ʼE tonu ke tou kalaga fakatahi mo nātou ʼaē ʼe nātou ʼui fēnei: “Kia Ia e afio i te afioʼaga pea ki te Akeno, ia te vikiviki, mo te fakaapaapa, mo te kololia pea mo te malohi ki te u sekulo mo te u sekulo.”—Apokalipesi 5:13.
10 Ko tona faka ʼuhiga, ke tou mulimuli fakafiafia ki te finegalo ʼa Sehova ia meʼa fuli pe. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko meafuape e koutou fai, he lea pe ko he gaue, ke fai ia i te huafa o te Aliki Sesu, aki iaʼia koutou fakafetai ki te Atua te Tamai.” (Kolose 3:17) ʼE tou fiafia moʼoni anai mokā tou lau te tohi ʼo Apokalipesi, mo kapau ʼe tou tali ʼi totatou ʼatamai mo totatou loto te pule faʼifaʼitaliha ʼa Sehova, pea mo tou tokagaʼi tona finegalo ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo totatou maʼuli.
11, 12. (a) ʼE luluʼi feafeaʼi pea mo fakaʼauha feafeaʼi anai ia te tuʼu fakakelekele ʼa Satana? (b) ʼO mulimuli ki te kapite 7 ʼo Apokalipesi, ko ai anai ʼaē ka “mafai tona tatali” ʼi te temi ʼaia?
11 Ko te fakalogo ʼaki he loto fiafia ki te pule faʼifaʼitaliha ʼa Sehova, ʼe ko te tafitoʼaga ʼaia ke fiafia ai te tagata takitokotahi, pea feiā mo te malamanei katoa. Mole kei tuai, pea ko he mafuike fakatātā lahi ʼe ina luluʼi anai te ʼu tafitoʼaga ʼo te mālama ʼa Satana pea ʼe ina fakaʼauha anai. ʼE mole maʼu anai he nonoʼaga ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe mole fia fakalogo ki te Puleʼaga ʼa Kilisito ʼaē ʼi selo, te fakafofoga ʼo te pule faitotonu ʼa te ʼAtua. ʼE ʼui fēnei e te lea faka polofeta: “Ko te u hau o te kelekele, mo te kau lalahi, mo te u alikitau, mo te hahai ona, mo te kau toà, mo te kaugana fuape pea mo te hahai ateaina, nee natou nonoholo i te u ana pe i te u mata maka o te u mouga. Pea nee natou tala ki te u mouga mo te u mata maka: ‘Koutou holo ifo kia matou koutou fakanono matou maia fofoga o ia ae e afio i te afioʼaga pea mai te hauhau o te Akeno! Koteuhi kua hoko mai te Aho Fakaʼilifia o tona hauhau pea ko ai ae e ina mafai tona tatali?’ ”—Apokalipesi 6:12, 15-17.
12 ʼO ʼuhiga mo te fehuʼi ʼaia, ʼi te kapite ʼaē ʼe hoa kiai, ʼe talanoa te ʼapositolo ko Soane ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te hahai kaugamālie, ʼaē ʼe ʼōmai mai te mamahi lahi, pea ʼe ina ʼui fēnei ʼe nātou “tutuʼu ia mua o te afioʼaga pea ia mua o te Akeno.” (Apokalipesi 7:9, 14, 15) Ko tanatou tutuʼu ia muʼa ʼo te afioʼaga ʼo te ʼAtua ʼe hā ʼaki mai tanatou tali te ʼafioʼaga ʼaia, pea mo tanatou fakalogo katoa ki te pule faʼifaʼitaliha ʼa Sehova. ʼE tali nātou e Sehova.
13. (a) Ko ai ʼaē ʼe tauhi kiai te tokolahi ʼo te hahaʼi, pea koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakaʼiloga ʼaē ʼe tohi ʼi ʼonatou laʼe mo ʼonatou nima? (b) He koʼe ʼe ʼaoga anai ke tou faʼa kātaki?
13 ʼI te tahi age faʼahi, ʼe ʼui e te kapite 13 ko te tahi ʼu hahaʼi ʼo te kele ʼe nātou atolasio ki te tuʼu faka politike ʼa Satana, ʼaē ʼe fakatātā e te manu fekai. ʼE tohi te fakaʼiloga ʼi ʼonatou “lae” mo ʼonatou “nima,” ko tona faka ʼuhiga ʼe nātou lagolago ki te tuʼu ʼaia ʼaki tonatou ʼatamai pea mo tanatou ʼu gāue. (Apokalipesi 13:1-8, 16, 17) Pea ʼe toe ʼui fēnei ʼi te kapite 14: “Kapau e atolasio he tahi ki te manufekai mo tona fakatata, kapau e ina tali he fakailoga i tona lae, pe ko tona nima, pea e inu anai ki te vino o te hauhau o te Atua, kua huhua taufua ki te ipu o tona hauhau . . . E ko te hola aeni o te faa kataki o te kau sagato, e natou taupau te u fekau a te Atua mo te tui kia Sesu.” (Apokalipesi 14:9, 10, 12) ʼI te hoholo ʼo te temi, ʼe toe fai liuliuga anai te fehuʼi ʼaenī: Ko ai ʼaē ʼe koutou lagolago ki ai? Ko Sehova pea mo tona pule faʼifaʼitaliha peʼe ko te tuʼu faka politike ʼaē ʼe fakatātā e te manu fekai ʼaē ʼe mole tui ki te ʼAtua? ʼE fiafia anai ia nātou ʼaē neʼe mole tohi kia nātou te fakaʼiloga ʼo te manu, pea ʼe nātou faʼa kātaki ʼo nofo agatonu pea mo fakalogo ki te pule faʼifaʼitaliha ʼa Sehova.
14, 15. Koteā te logo ʼaē ʼe ina tuʼusi te fakamatala ʼaē ʼe fai e te Apokalipesi ʼo ʼuhiga mo Halamaketone, pea koteā tona faka ʼuhiga kia tatou?
14 Ko te kau pule “o te malama-nei katoa” ʼe nātou tau anai, ʼe nātou laga tau anai kia Sehova ʼuhi ko tona tuʼulaga pule faʼifaʼitaliha. ʼE iku anai ki Halamaketone, “te tau o te aho fakaʼilifia o te Atua Mafimafi.” (Apokalipesi 16:14, 16) ʼE fakahā te tahi manatu ʼi te fakamatala ʼaia ʼo te fakatahitahi ʼa te kau pule ʼo te kele ke nātou tauʼi ia Sehova. ʼE ko Sesu totonu ʼaē ʼe ina tuʼusi te fakamatala ʼo te meʼa ʼaē neʼe hā, ʼo ina ʼui fēnei: “Koeni, e au haele mai o hage he tagata kaihaa. Manuia ae e alaʼala pea e ina taupau ona teu, ke aua naa alu telefua pea mo fakaha tona ufiufi.” (Apokalipesi 16:15) ʼE lagi faka ʼuhiga te faʼahi ʼaia ki te kau Levite ʼaē neʼe nātou leʼoleʼo te fale lotu, he neʼe faka telefua nātou ke nātou ufiufi ia muʼa ʼo te hahaʼi, mo kapau neʼe maʼu atu nātou ʼe nātou māʼumoea lolotoga tonatou temi leʼo.
15 ʼE tou mahino lelei ki te faka ʼuhiga ʼo te logo ʼaia: Kapau ʼe tou fia hāo ʼi Halamaketone, pea ʼe tonu ke tou nonofo ʼalaʼala ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo tou taupau totatou kofu fakatātā ʼaē ʼe fakahā ʼaki ai ko tatou ko he kau Fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova ʼAtua. ʼE tou fiafia anai mo kapau ʼe mole tou māʼumoea ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo hoko tatatou tauhi, ʼo tou kau mālohi ki te faka mafola ʼo te “evaselio heegata” ʼo te Puleʼaga ʼaē kua fakatuʼu e te ʼAtua.—Apokalipesi 14:6.
‘Manuʼia Ia Ia ʼe Ina Taupau Te ʼu Palalau ʼAia’
16. He koʼe ʼe tou fiafia tāfito ʼi te ʼu kapite fakaʼosi ʼo te Apokalipesi?
16 Ko te kau lautohi ʼo te tohi ʼo Apokalipesi ʼe nātou fiafia ʼaupito ʼi tanatou lau te ʼu kapite fakaʼosi ʼaē ʼe fakamatala ai tatatou ʼamanaki faka kolōlia—ko he lagi foʼou pea mo he kele foʼou, ko tona faka ʼuhiga, ʼe takitaki anai e te Puleʼaga faitotonu ʼaē ʼi selo he sosiete fakatagata foʼou neʼe fakamaʼa, pea ʼe nātou fakavikiviki fuli ki “te Atua mafimafi.” (Apokalipesi 21:22) ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu meʼa fakaofoofo ʼaia ʼaē neʼe hā, neʼe ʼui fēnei e te ʼaselo ʼave logo kia Soane: “Ko te u folafola pauga mo mooni aeni, ko te Aliki, te Atua o te u laumalie o te kau polofeta, nee ina fekau tana aselo ke fakaha ki ana faifekau ia mea kua vave hoko mai. Pea koeni, kuʼau vave alu atu. Manuia iaʼia e ina taupau te tohi aeni.”—Apokalipesi 22:6, 7.
17. (a) Koteā te fakapapau ʼaē ʼe tuku mai ia Apokalipesi 22:6? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou tokakaga kiai?
17 Ko te kau lautohi loto fiafia ʼaē ʼo te Apokalipesi, ʼe nātou manatuʼi anai ʼe tatau te ʼu palalau ʼaia mo te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ʼi te kamata ʼo te “tohi.” (Apokalipesi 1:1, 3) ʼE fakapapau mai e te ʼu palalau ʼaia ko “te u mea” fuli ʼaē neʼe fakakikite ʼi te tohi fakamuli ʼo te Tohi-Tapu, kua “vave hoko mai.” ʼE tou maʼuʼuli ʼi te temi fakaʼosi pea ko te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaē neʼe fakakikite ʼi te Apokalipesi kua vave hoko mai, ʼo fakahoahoa fakavilivili anai. Koia ʼe mole tonu ke tou māʼumoea ʼi tatatou sio ʼaē ʼe hage ʼe mālohi te tuʼu ʼa Satana. Ko ia ʼaē ʼe lautohi pea mo nofo tokaga, ʼe ina manatuʼi anai te ʼu fakatokaga ʼaē neʼe fai ki te ʼu kokelekasio e fitu ʼo Asia pea mo tokaga naʼa tō ki te ʼu hele ʼo te fia maʼu koloā, mo te tauhi tamapua, mo te fakavaivai ʼi te gāue, pea mo te ʼu magaʼi lotu ʼaposita.
18, 19. (a) He koʼe ʼe tonu ke haʼu Sesu, pea koteā te fakaʼamu ʼaē neʼe fakahā e Soane ʼe tou lagolago kiai? (b) He koʼe ʼe tonu ke “haʼu” Sehova?
18 ʼI te tohi ʼo Apokalipesi, ʼe tuʼa lahi te ʼui fēnei ʼa Sesu: “E au alu vave atu.” (Apokalipesi 2:16; 3:11; 22:7, 20a) Kua vave haʼu moʼo fakamāuʼi ia Papilone Lahi, mo te tuʼu faka politike ʼa Satana, pea mo te hahaʼi fuli pe ʼaē ʼe nātou fakafisi ki te pule faʼifaʼitaliha ʼa Sehova, ʼaē ʼe fakahoko ʼi te temi nei e te Puleʼaga Faka Mesianike. ʼE tou fai te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai e te ʼapositolo ko Soane: “Ameni, haele mai Aliki Sesu!”—Apokalipesi 22:20b.
19 ʼE ʼui fēnei e Sehova totonu: “Koeni e vave taku alu atu pea mo aku fakapale o totogi te tagata takitahi o mulimuli ki tana gaue.” (Apokalipesi 22:12) ʼI tatatou atalitali ki te fakapale faka kolōlia ʼo te maʼuli heʼegata, ʼi te “lagi foou” ʼaē neʼe fakapapauʼi mai peʼe ʼi te “kele foou,” tou fakaʼamu ke tou kau mālohi ki te faka mafola ʼo te fakaafe ʼaenī ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe loto fakamalotoloto: “ ‘Haele mai!’ Ke haele mai iaʼia e fiaʼinu, ko ae e loto ki ai, ke ina too noa te vai mauli.” (Apokalipesi 22:17) Tou fakaʼamu ke toe manuʼia mo nātou ʼaia ʼi tanatou lau te tohi ʼo Apokalipesi ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua!
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Koutou vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼAukusito 1993, ʼi te pasina 29 pea mo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Malesio 1994, ʼi te pasina 27, (te kiʼi nota ʼi te lalo pasina).
Te ʼu Puani ʼo Te Fakamanatu
◻ Koteā ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo fakahā te tohi ʼo Apokalipesi, pea koteā te ako ʼaē ʼe tou maʼu ai?
◻ He koʼe ʼe tonu ke tou fiafia ʼi tatatou lau te ʼu logo ʼaē neʼe tohi ki te ʼu kokelekasio e fitu ʼo Asia?
◻ ʼE lava hāofaki feafeaʼi tatou ʼi “te temi o te ahiahi”?
◻ He koʼe e tou manuʼia anai mo kapau ʼe tou taupau te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tohi ʼo Apokalipesi?
[Paki ʼo te pasina 15]
Manuʼia ia nātou ʼaē ʼe nātou tali te Matapuna ʼo te logo lelei
[Paki ʼo te pasina 18]
Manuʼia ia ia ʼaē ʼe nofo ʼalaʼala