Kāpite 24
Ko He Logo ʼe Lave Lelei Pea Mo Kona
Te meʼa ʼaē neʼe hā 6—Fakahā 10:1–11:19
Te manatu tāfito: Ko te hā ʼo te kiʼi takaiga tohi, mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te fale lotu pea mo te fakatatagi ʼo te fitu puhi fakatagi
Te temi ʼaē ʼe hoko ai: ʼO kamata mai te fakanofo hau ʼo Sesu ʼi te taʼu 1914 ʼo aʼu ki te mamahi lahi
1, 2. (a) Koteā ʼaē neʼe hoko ʼaki te lua malaʼia, pea kofea ʼaē ʼe fakaʼosi ai tona fakamatala? (b) ʼI te temi leva ʼaē, ko ai ʼaē neʼe sio ki ai ia Soane ʼe hifo mai te lagi?
NEʼE lahi ʼaupitō te ʼu maumau ʼaē neʼe hoko ʼaki te lua malaʼia. Neʼe tauteaʼi ai te Keletiate pea mo tona kau takitaki, “te vahe tolu ʼo te hahaʼi,” ʼaē neʼe fakahā kua natou mamate ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Fakahā 9:15) ʼE mahino ia, neʼe lagi fia ʼiloʼi e Soane peʼe koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke hoko ʼaki ia te tolu malaʼia. Kae neʼe mole heʼeki ʼosi ia te lua malaʼia, ʼe hoki ʼosi anai tona fakamatala ʼi te Fakahā 11:14. Kae ʼe tonu muʼa ke sio ia Soane ki te mafuliʼaga ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke kau mo ia totonu ki ai. Neʼe kamata sio muʼa ki te meʼa fakatupu manavahe:
2 “Pea neʼe au sio ki te tahi ʼāselo mālohi neʼe hifo mai te lagi, neʼe kofu ʼaki te ʼao, pea ʼi tona ʼulu neʼe ʼi ai te nuanua, pea neʼe hagē tona fofoga ko te laʼā, pea neʼe hagē tona ʼu vaʼe ko he ʼu pou afi.”—Fakahā 10:1.
3. (a) Ko ai ia te “ ʼāselo mālohi”? (b) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te nuanua ʼaē ʼi tona ʼulu?
3 Ko ai ia te “ ʼāselo mālohi” ʼaia? ʼE mahino mai ʼe ko Sesu Kilisito ʼaē kua faka kolōliaʼi, pea neʼe hā mai ʼi tona tahi tuʼulaga. ʼE kofu ʼaki te ʼao, ʼaē ʼe ina fakatātā ia tana fakapulipuli, ʼo ina fakamanatuʼi mai ia te ʼu palalau ʼaenī ʼa Soane ʼo ʼuhiga mo Sesu: “Koʼenī! ʼE haʼele mai mo te ʼu ʼao, pea ʼe sio anai kiā te ia te mata fuli pē, pea mo nātou ʼaē neʼe natou hukiʼi ia ia.” (Fakahā 1:7; vakaʼi ia Mateo 17:2-5.) ʼE fakamanatuʼi mai e te nuanua ʼaē ʼi tona ʼulu, te meʼa ʼaē neʼe hā ki muʼa atu kiā Soane ʼo ʼuhiga mo te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova, ʼaē ʼe ʼā takatakai e “te nuanua ʼe tatau tona agaaga mo he emelote.” (Fakahā 4:3; vakaʼi ia Esekiele 1:28.) ʼE faka ʼuhiga e te nuanua ʼaia ia te fīmālie pea mo te tokalelei ʼaē ʼe nā ʼā takatakai ia te hekaʼaga fakahau ʼo te ʼAtua. ʼO toe fēia pē, ko te nuanua ʼaē ʼe ʼi te ʼulu ʼo te ʼāselo, ʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼe ko he ʼāselo ʼave logo makehe, ko he ʼave logo ʼo te tokalelei, te “ ʼAliki ʼo te Tokalelei” ʼaē neʼe fakakikite e Sehova.—Isaia 9:6, 7.
4. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē (a) ko te fofoga ʼo te ʼāselo mālohi neʼe hagē “ko te laʼā”? (b) ko te ʼu vaʼe ʼo te ʼāselo neʼe “hagē . . . ko he ʼu pou afi”?
4 Ko te fofoga ʼo te ʼāselo mālohi neʼe hagē “ko te laʼā.” Ki muʼa atu, ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā ai ia Sesu kiā Soane ʼi te fale lotu ʼo te ʼAtua, neʼe fakatokagaʼi e Soane ko te fofoga ʼo Sesu neʼe “hagē ia ko te laʼā ʼi te temi ʼaē ʼe gigila mālohi ai.” (Fakahā 1:16) ʼI tona ʼuhiga “laʼā ʼo te faitotonu,” ʼe ʼasi mai ia Sesu ʼaki ia te mālōlō ʼi tona ʼu kapakau ki te lelei ʼo nātou ʼaē ʼe manavasiʼi ki te huafa ʼo Sehova. (Malakia 4:2) ʼE mole ʼiloga pē ia te kolōlia ʼi tona fofoga, kae ʼe toe ʼiloga foki ʼi tona ʼu vaʼe, ʼaē ʼe “hagē . . . ko he ʼu pou afi.” ʼE ina maʼu ia te taulekaleka ʼo ia ʼaē neʼe tuku age ki ai e Sehova ia “te pule kātoa ʼi te lagi pea mo te kele.”—Mateo 28:18; Fakahā 1:14, 15.
5. Koteā ʼaē neʼe sio kiai ia Soane ʼi te nima ʼo te ʼāselo mālohi?
5 Neʼe sio ia Soane ki te tahi meʼa: “Pea neʼe ina puke ʼi tona nima te kiʼi takaiga tohi ʼe ava. Pea neʼe ina fakatuʼu tona vaʼe mataʼu ki te tai, kae ko tona vaʼe hema ki te kele.” (Fakahā 10:2) ʼE ko he tahi age takaiga tohi koa? ʼEī, ko ia ʼaenī ʼe mole fakamaʼu. ʼO fakatahi mo Soane, ʼe tou lava ʼamanaki sisio anai ki he tahi ʼu fakahā fakaofoofo. Kae ʼe tou ʼuluaki vakaʼi anai peʼe feafeaʼi ia te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu meʼa ʼaē kā hoko.
6. (a) He koʼē ʼe tāu mo feʼauga ke tuʼu te tahi vaʼe ʼo Sesu ʼi te kele pea mo te tahi ʼi te tai? (b) Ko ʼanafea ʼaē neʼe hoko kātoa ai ia te Pesalemo 8:5-8?
6 Tou toe liliu mai muʼa ki te fakamatalatala ʼo ʼuhiga mo Sesu. ʼE tuʼu tona tahi vaʼe afi ki te kele pea mo te tahi ki te tai, ʼaē ʼe pule kātoa kiai ʼi te temi ʼaenī. ʼE ʼalutahi ia te faʼahi ʼaia mo te lea faka polofetā ʼo te pesalemo ʼaenī: “Heʼe [ko koe Sehova] kua ke fakaliliu ia [Sesu] ke mālalo ifo iā nātou ʼaē ʼe hagē ko he ʼu ʼatua, pea neʼe ke faka kolona ia ia ʼaki ia te kolōlia pea mo te taulekaleka. Neʼe ke fakanofo ia ia ke pule ki te ʼu gāue ʼo tou ʼu nima, kua ke tuku ia meʼa fuli ki ʼona lalo vaʼe: te faga ovi pea mo te ʼu pipi tagata, ia nātou fuli, pea mo te ʼu manu ʼo te tuvao, te ʼu manulele ʼo te lagi, mo te ʼu ika ʼo te tai, ia meʼa fuapē ʼaē ʼe fakalaka ʼi te ʼu ʼala foufou ʼo te tai.” (Pesalemo 8:5-8; vakaʼi mo Hepeleo 2:5-9.) Neʼe hoko kātoa ia te pesalemo ʼaia ʼi te taʼu 1914, ʼi te temi ʼaē neʼe fakanofo ai ia Sesu ke Hau ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo te kamata ʼo te temi fakaʼosi. Koia, ko te meʼa ʼaē neʼe sio kiai ia Soane neʼe hoko talu mai te taʼu ʼaia.—Pesalemo 110:1-6; Gāue 2:34-36; Taniela 12:4.
Te ʼu Mana e Fitu
7. ʼE feafeaʼi te kalaga ʼa te ʼāselo mālohi, pea koteā ʼaē ʼe fakamelomelo e tana kalaga?
7 Neʼe fakaleluʼi e te ʼāselo mālohi ia tona sioʼi ʼaē e Soane: “Pea neʼe kalaga leʼolahi [te ʼāselo] ohagē ko he laione mokā gugulu. Pea ʼi te temi ʼaē neʼe kalaga ai, neʼe logoʼi te ʼu leʼo totonu ʼo te ʼu mana ʼaē e fitu.” (Fakahā 10:3) ʼE mahino ia neʼe tokagaʼi e Soane te kalaga leʼolahi ʼaia, ʼo ina fakamoʼoni ʼe ko Sesu totonu ia “te Laione ʼo te telepī ʼo Suta.” (Fakahā 5:5) Neʼe lagi ʼiloʼi e Soane ʼi ʼihi temi, ʼe toe ʼui foki ko Sehova ʼe “gugulu.” ʼI tana gugulu, neʼe fakakikite ai e Sehova ia te tānaki ʼo te Iselaele fakalaumālie pea mo te hoko mai ʼo te “ ʼaho ʼo Sehova,” te ʼaho ʼo te fakaʼauha. (Osea 11:10; Soele 3:14, 16; Amosi 1:2; 3:7, 8) ʼE mahino mai, ko te kalaga ʼa te ʼāselo mālohi ʼaia ohagē ko te gugulu ʼa he laione, ʼe ko he fakamelomelo ʼaia ʼo te ʼu meʼa lalahi ʼaē kā hoko ki te tai pea mo te kele. ʼE ina fakaafe te ʼu mana e fitu ke natou palalau.
8. Koteā ia ‘te ʼu leʼo ʼo te ʼu mana ʼaē e fitu’?
8 Neʼe kua logo ia Soane ʼi muʼa atu ki te ʼuʼulu ʼa te ʼu mana mai te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova. (Fakahā 4:5) ʼI te temi ʼo Tavite, neʼe tau ʼui ʼo ʼuhiga mo te mana moʼoni ʼe ko “te leʼo ʼo Sehova.” (Pesalemo 29:3) Lolotoga ia te minisitelio ʼo Sesu ʼi te kele, tokolahi neʼe natou manatu neʼe ʼuʼulu te mana ʼi te logoʼi lelei ʼo te ʼui ʼa Sehova ko tana fakatuʼutuʼu ʼe ko te faka kolōliaʼi ʼo tona huafa. (Soane 12:28, 29) Koia, ʼe feala hatatou mahino ko ‘te ʼu leʼo ʼo te ʼu mana ʼaē e fitu,’ ʼe ko te fakahā ʼaia e Sehova ia tana ʼu fakatuʼutuʼu. Ko mana e “fitu,” ʼo hā ʼaki mai ia te kātoa ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe logo kiai ia Soane.
9. Koteā ʼaē neʼe fakatotonu e te leʼo mai te lagi?
9 Kae kotou fakalogo, ʼe logo mai te tahi leʼo, ʼo ina fai ia te fakatotonu e lagi mata faikehe kiā Soane: “Pea ʼi te ʼosi palalau ʼa te ʼu mana e fitu, neʼe kua au ʼamanaki faitohi; kae neʼe au logo ki te leʼo mai te lagi ʼe ina ʼui fēnei: ‘Fakamaʼu te ʼu meʼa ʼaē neʼe talanoa kiai te ʼu mana e fitu, pea ʼaua naʼa ke tohi.’ ” (Fakahā 10:4) ʼE mahino ia neʼe lagi fakaʼamu age lā e Soane ke logo pea mo ina tohi ia te ʼu logo mālohi ʼaia, ohagē pē ko te kalasi ʼo Soane iā ʼaho nei, neʼe natou fakatalitali pea mo fakaʼamu ke fakahā age lā e Sehova ia tana ʼu fakatuʼutuʼu, ke feala hanatou fakahā. Kae ko te ʼu fakahā ʼaia ʼe hoki fakahā pē anai ʼi te temi ʼaē kua fakakatofa e Sehova.—Luka 12:42; vakaʼi mo Taniela 12:8, 9.
ʼE Hoko Te Meʼa Fakalilo Taputapu
10. Ko ai ia ia ʼaē neʼe fai ki ai e te ʼāselo mālohi ia tana fuakava, pea neʼe koteā tana ʼu palalau?
10 ʼO fakatalitali ki te temi ʼaia, neʼe ʼi ai te tahi gāue neʼe tuku age e Sehova kiā Soane. ʼI te ʼosi ʼuʼulu ʼo te ʼu mana ʼaē e fitu, neʼe toe palalau ia te ʼāselo mālohi ʼo ina ʼui fēnei: “Pea ko te ʼāselo ʼaē neʼe au sio ʼe tuʼu ʼi te tai pea mo te kele, neʼe ina hiki tona nima mataʼu ki te lagi, pea neʼe ina fai te fuakava ʼaki ia ia ʼaē ʼe maʼuli ʼo talu ai, ʼaē neʼe ina fakatupu ia te lagi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼu ai, mo te kele pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼu ai, mo te tai pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼu ai, ʼo ʼui māʼana: ‘ ʼE mole toe holo anai.’ ” (Fakahā 10:5, 6) Ko ai ia ia ʼaē neʼe fai ki ai e te ʼāselo mālohi ia tana fuakava? Ko Sesu ʼaē kua faka kolōliaʼi, ʼe mole ina fai he fuakava ʼaki pē ia ia totonu, kae ʼaki te Pule māʼoluga ʼaupitō, ia Sehova, te Tupuʼaga ʼaē ʼe maʼuli tuputupua ʼi te lagi pea mo te kele. (Isaia 45:12, 18) ʼAki ia te fuakava ʼaia, ʼe fakamoʼoni e te ʼāselo kiā Soane ʼe mole toe holoʼi anai e te ʼAtua ia te fakahoko ʼo tana fakatuʼutuʼu.
11, 12. (a) ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te ʼui ʼaē “ ʼe mole toe holo anai”? (b) Koteā ʼaē ʼe fakakaku ki tona ikuʼaga?
11 Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼi henī ʼaki te kupu “holo,” ʼe ko te kupu khronos, ʼaē ko tona faka ʼuhiga totonu ko te kupu “temi.” Koia neʼe ʼui ai e ʼihi ʼe tonu ke fakaliliu fēnei ia te palalau ʼaia ʼa te ʼāselo: “ ʼE mole toe ʼi ai anai he temi,” ohagē ia ʼe tonu ke pulihi te temi ʼaē ʼe tou māhani kiai. Kae ʼi te vaega ʼaenī, ʼe mole faka ʼuhiga ia ki te temi ʼaē ʼe tou māhani kiai, kae ki “he kiʼi temi” peʼe ki “he vāhaʼa temi.” Ko tona faka ʼuhiga, ʼe mole toe hilifaki anai e Sehova he tahi temi moʼo fakahoko ʼo tana fakatuʼutuʼu (peʼe ina holo anai). ʼI te vaega ʼo Hepeleo 10:37, ʼe toe fakaʼaogaʼi ai foki te tahi kupu faka Keleka ʼe haʼu mai te kupu khronos, ʼaē neʼe tohi fēnei ai e Paulo ʼo ʼuhiga mo Hapakuke 2:3, 4, “ko ia ʼaē ʼe haʼu . . . ʼe mole tauhala anai ia.”
12 “ ʼE mole toe holo anai”—ʼi logo lelei leva ia te ʼu palalau ʼaia ki te kalasi ʼo Soane ʼaē kua mātutuʼa ʼi te temi ʼaenī! Koteā tona faka ʼuhiga? Neʼe fakamahino fēnei mai e Soane: “Kae ʼi te ʼu ʼaho ʼaē kā logo ai anai te leʼo ʼo te fitu ʼāselo, mokā ʼamanaki anai ke ina fakatatagi tana puhi fakatagi, pea ʼe hoko ai anai ia te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua ʼo mulimuli ki te logo lelei ʼaē neʼe ina tala ki tana ʼu kaugana ia te kau polofetā.” (Fakahā 10:7) Maʼa Sehova, ʼe kua hoko mai te temi ʼaē ʼe tonu ai ke ina fakakaku ai tana meʼa fakalilo taputapu ki tona ikuʼaga fakafiafia, ki he mālo faka kolōlia!
13. Koteā koa ia te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua?
13 Koteā koa te meʼa fakalilo taputapu ʼaia? ʼUluaki, ʼe faka ʼuhiga ki te hako ʼaē neʼe fakapapauʼi mai ʼi Eteni, ʼaē neʼe hoki ʼiloʼi ki muli age ʼe ko Sesu Kilisito tāfito. (Senesi 3:15; 1 Timoteo 3:16) Kae ʼe toe kau foki kiai mo te fafine ʼaē ʼe tupu mai ai te Hako. (Isaia 54:1; Kalate 4:26-28) Tahi ʼaē meʼa, ʼe fakapipiki ki ai ia te lua koga ʼo te kalasi ʼo te hako pea mo te Puleʼaga ʼaē ʼe nofo hau ai ia te Hako. (Luka 8:10; Efesi 3:3-9; Kolose 1:26, 27; 2:2; Fakahā 1:5, 6) Ko te logo lelei ʼo te Puleʼaga makehe ʼaia ʼaē ʼi selō, ʼe tonu ke faka mafola ʼi te kele kātoa lolotoga te temi fakaʼosi.—Mateo 24:14.
14. He koʼē ʼe fakapipiki ia te tolu malaʼia ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua?
14 ʼE mahino papau ia, ʼe mole he fakatatau ʼo te logo lelei ʼaia. Kae iā Fakahā 11:14, 15, ʼe fakapipiki te tolu malaʼia ki te Puleʼaga. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe ko te hahaʼi ʼaē ʼe lahi age tonatou ʼoʼofa ʼaē ki te mālama ʼa Satana, ʼe ko he logo kovi ia kiā nātou ia te fakatatagi ʼo te puhi fakatagi ʼo ʼuhiga mo te logo lelei, ʼaē kua hoko ia te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua—ʼaē ko te kua fakatuʼu ʼo te Puleʼaga Faka Mesianike ʼo te ʼAtua. (Vakaʼi ia 2 Kolonito 2:16.) Ko tona faka ʼuhiga, kua vave fakaʼauha ia te mālama ʼaē ʼe natou manako kiai. ʼI te fakaoviovi mai ʼo te ʼaho lahi ʼo te lagavaka ʼa Sehova, kua toe logoʼi lelei pea mo mālohi age ia te leʼo ʼo te ʼu mana e fitu, ʼaē ʼe natou kalagaʼi ia te ʼu fakatokaga fakamataku ʼaia.—Sofonia 1:14-18.
Te Takaiga Tohi ʼAē ʼe Ava
15. Koteā ʼaē neʼe ʼui e te leʼo mai te lagi pea mo te ʼāselo mālohi kiā Soane, pea neʼe lave feafeaʼi kiā Soane tana kai ia te takaiga tohi?
15 Lolotoga te fakatalitali ʼa Soane ki te fakatatagi ʼo te fitu puhi fakatagi pea mo te fakahoko ʼo te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua, neʼe tuku age te tahi ʼu fakatotonu ʼaenī: “Pea ko te leʼo ʼaē neʼe au logo ki ai ʼe haʼu mai te lagi, neʼe toe palalau mo au ʼo ina ʼui fēnei: ‘ ʼAlu ʼo toʼo te takaiga tohi ʼaē ʼe ava ʼi te nima ʼo te ʼāselo ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tai pea mo te kele.’ Pea neʼe au ʼalu ki te ʼāselo pea neʼe au ʼui age kiā te ia ke ina tuku mai kiā te au ia te kiʼi takaiga tohi. Pea neʼe ʼui māʼana kiā te au: ‘Toʼo ʼo kai, pea ʼe liliu anai ʼo kona ʼi tou fatu, kae ʼe lave lelei anai ʼi tou gutu ohagē ko te meli.’ Pea neʼe au toʼo te kiʼi takaiga tohi ʼi te nima ʼo te ʼāselo pea neʼe au kai, pea ʼi toku gutu neʼe lave lelei ohagē ko te meli; kae ʼi taku ʼosi kai, neʼe liliu ʼo kona ʼi toku fatu. Pea ʼui maʼa nāua kiā te au: ‘ ʼE tonu ke ke toe fai fakakikite ʼo ʼuhiga mo te ʼu hahaʼi, mo te ʼu puleʼaga, mo te ʼu lea pea mo te ʼu hau e tokolahi.’ ”—Fakahā 10:8-11.
16. (a) Koteā te ʼaluʼaga ʼaē ʼe tatau ai ia te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Esekiele pea mo Soane? (b) He koʼē neʼe lave lelei kiā Soane ia tana kai ia te kiʼi takaiga tohi, kae kona leva ia ʼi tona fakalonalona?
16 ʼE tatau te meʼa ʼaē neʼe fakatotonu age kiā Soane pea mo ʼaē neʼe fakatotonu age ki te polofetā ko Esekiele lolotoga tana ʼaunofo ʼi Papiloni, he neʼe fakatotonu age ke ina kai ia te takaiga tohi. Neʼe hagē neʼe lave lelei ʼi tona gutu, kae ʼi tana ʼosi kai neʼe uga ai ia ia ke ina fai ia te ʼu palalau kona ki te ʼapi agatuʼu ʼo Iselaele. (Esekiele 2:8–3:15) ʼO toe fēia pē, ko te takaiga tohi ʼaē ʼe ava pea mo tuku age e Sesu Kilisito kiā Soane, ʼe ko te logo fakaʼatua. Neʼe tonu ke fai faka mafola ia Soane ʼo ʼuhiga mo “te ʼu hahaʼi, mo te ʼu puleʼaga, mo te ʼu lea pea mo te ʼu hau e tokolahi.” Maʼa ia neʼe lave lelei tana kai ia te takaiga tohi ʼaia, koteʼuhi neʼe haʼu mai te ʼAtua. (Vakaʼi ia Pesalemo 119:103; Selemia 15:15, 16.) Kae neʼe kona ʼi tona fakalonalona, ohagē ko ia ʼaē neʼe kai e Esekiele ʼi tona temi, heʼe ko te takaiga tohi ʼaia ʼe tohi ai te ʼu tautea ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi agatuʼu.—Pesalemo 145:20.
17. (a) Ko ai ia nāua ʼaē neʼe nā fakatotonu age kiā Soane ke “toe fai fakakikite,” pea koteā tona faka ʼuhiga? (b) Ko ʼanafea ʼaē neʼe tonu ke hoko ai te meʼa fakaofoofo ʼaē neʼe sio kiai ia Soane?
17 ʼE mahino papau ia, neʼe ko Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito ʼaē neʼe nā fakatotonu age kiā Soane ke fai fakakikite. Logopē tana ʼaunofo ʼi te motu ko Patemosi, kae neʼe kua fakaʼaogaʼi e Soane te ʼu logo ʼaē neʼe ina tohi ʼi te Fakahā moʼo fai fakakikite ki he ʼu hahaʼi, mo he ʼu puleʼaga, mo he ʼu lea, pea mo he ʼu hau. Ko te ʼui age ʼaē ke “toe fai fakakikite,” neʼe faka ʼuhiga ke ina tohi pea mo ina fakahā te ʼu logo ʼaē neʼe kei toe ʼi te tohi ʼo te Fakahā. Kae ʼaua naʼa galo kiā tātou, ʼi te lakaga ʼaia neʼe kau moʼoni ia Soane ki te meʼa fakakikite ʼaē neʼe hā. Ko te faʼahi ʼaē neʼe talanoa kiai neʼe ko he lea faka polofetā neʼe tonu ke hoko ʼi te hili ʼo te taʼu 1914, ʼi te temi ʼaē neʼe fakatuʼu ai e te ʼāselo mālohi ia tona tahi vaʼe ki te kele pea mo te tahi ki te tai. Kae koteā koa te faka ʼuhiga ʼo te meʼa fakaofoofo ʼaia ki te kalasi ʼo Soane ʼi te temi ʼaenī?
Ko Te Kiʼi Takaiga Tohi ʼi Te Temi ʼAenī
18. I te kamata ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, neʼe koteā te fakaʼamu ʼa te kalasi ʼo Soane ʼo ʼuhiga mo te tohi ʼo te Fakahā?
18 Ko te meʼa ʼaē neʼe sio kiai ia Soane, neʼe ko he fakamelomelo ʼaia ʼo te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kalasi ʼo Soane ʼi te kamata ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki. Neʼe mole kātoa tanatou mahino ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia, ʼo kau kiai mo te faka ʼuhiga ʼo te ʼu mana ʼaē e fitu. Kae neʼe natou fia mahino ʼaupitō ki te Fakahā, pea neʼe lahi te ʼu koga ʼo te tohi ʼaia neʼe kua kamata fakamahino e Charles Taze Russell ʼi tana kei maʼuli. ʼI tona ʼosi mate ʼi te taʼu 1916, neʼe fakatahiʼi tana ʼu tohi pea neʼe tā ʼi te tohi e tahi ko tona kupu tāfito ʼaenī Le mystère de Dieu accompli. Kae ʼaki te temi, neʼe hā ʼi te tohi ʼaia ʼe mole kātoa lelei te fakamahino ʼo te Fakahā. Neʼe tonu ki te ʼu tehina ʼo Kilisito ke natou ʼatalitali siʼisiʼi muʼa, ʼo aʼu ki te kamata hoko ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hā, ke feala ai leva hanatou mahino lelei ki te tohi fakaʼatua ʼaia.
19. (a) Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sehova ia te kalasi ʼo Soane kae neʼe mole heʼeki logoʼi fuli ia te ʼu leʼo ʼo te ʼu mana ʼaē e fitu? (b) Ko ʼanafea ʼaē neʼe tuku age ai te kiʼi takaiga tohi ʼaē ʼe ava ki te kalasi ʼo Soane, pea koteā tona faka ʼuhiga kiā nātou?
19 Kae ohagē pē ko Soane, neʼe fakaʼaogaʼi nātou e Sehova, kae neʼe mole heʼeki logoʼi fuli ia te ʼu leʼo ʼo te ʼu mana ʼaē e fitu. Neʼe natou fai faka mafola ʼaki he loto faʼafai lolotoga taʼu e 40 ʼi muʼa ʼo te taʼu 1914, pea mo natou faiga mālohi ke natou haga gāue lolotoga te ʼuluaki tau faka mālamanei. Neʼe natou fakamoʼoni ai, ʼe ko nātou ʼaē neʼe maʼu mai e te ʼAliki, ʼe natou tufa ia te meʼa kai ki te hahaʼi faifekau ʼi tona temi totonu. (Mateo 24:45-47) Koia, ʼi te taʼu 1919, neʼe ko nātou ʼaē neʼe tuku age ki ai ia te kiʼi takaiga tohi ʼaē ʼe ava—ʼaē ko he logo ke faka mafola fakahāhā ki te mālamanei. Ohagē pē ko Esekiele, ʼe ʼi ai tanatou logo ʼe tonu ke natou fakahā ki te kautahi heʼe agatonu ʼaē ko te Keletiate, ʼaē ʼe ina lau ʼe tauhi ki te ʼAtua kae tālā ʼe mole ina fai ia te faʼahi ʼaia. Ohagē pē ko Soane, neʼe kei tonu ke natou fai faka mafola ʼo ʼuhiga mo “te ʼu hahaʼi, mo te ʼu puleʼaga mo te ʼu lea pea mo te ʼu hau e tokolahi.”
20. Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te kai e Soane ia te takaiga tohi?
20 Ko te kai e Soane ia te takaiga tohi, ʼe ko he fakatātā ʼaia ʼo te tali e te ʼu tehina ia te gāue ʼaē neʼe fakatotonu age e Sesu. Neʼe liliu te gāue ʼaia ko he koga ʼo nātou totonu, mai tona ʼuhiga ʼaē kua natou fakahāhā pea mo kai te koga ʼaia ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. Kae ʼi te logo ʼaē neʼe tonu ke natou faka mafola, neʼe maʼu ai te ʼu fakamāu ʼa Sehova ʼaē neʼe mole lave lelei ki te tokolahi, heʼe kau ai ia te ʼu tautea ʼaē neʼe tala ʼi te Fakahā kāpite 8. Kae neʼe lave lelei ki te kau Kilisitiano fakamālotoloto, tanatou ʼiloʼi pea mo tanatou mahino ʼaē neʼe toe fakaʼaogaʼi nātou e Sehova ke natou kalagaʼi ia te ʼu fakamāu ʼaia.—Pesalemo 19:9, 10.
21. (a) He koʼē ʼe tou ʼui ko te logo ʼo te kiʼi takaiga tohi neʼe toe lave lelei foki ki te toe hahaʼi tokolahi? (b) He koʼē koa ko te logo lelei ʼe ko he logo kovi ia ki te hahaʼi ʼaē ʼe hagē ko ni ʼu tao?
21 Ki muli age, neʼe toe lave lelei foki te logo ʼaia ʼo te takaiga tohi ki “te toe hahaʼi tokolahi . . . mai te ʼu fenua fuli pē, mo te ʼu telepī, mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea,” ʼaē ʼe natou toʼetoʼe ʼuhi ko te ʼu meʼa fakalialia ʼaē neʼe natou sio ʼe fai ʼi te Keletiate. (Fakahā 7:9; Esekiele 9:4) Mo nātou foki lā, ʼe natou kalagaʼi ʼaki he loto faʼafai ia te logo lelei, ʼo natou fakaʼaogaʼi te ʼu palalau ʼe lave lelei, moʼo talanoa ki te ʼu fakatuʼutuʼu fakaofoofo ʼaē kua fai e Sehova maʼa te kau Kilisitiano ʼaē ʼe natou hagē ko ni faga ovi. (Pesalemo 37:11, 29; Kolose 4:6) Kae ʼe mole ko he logo lelei maʼa te hahaʼi ʼaē ʼe natou fakafeagai. Koteā tona tupuʼaga? ʼE tupu heʼe fakaʼauha anai ia te mālama ʼaē ʼe natou falala kiai pea mo natou maʼu ai he fiafia faka temi. Maʼa nātou, ko te logo lelei ʼe faka ʼuhiga ki tonatou mate.—Filipe 1:27, 28; vakaʼi ia Teutalonome 28:15; 2 Kolonito 2:15, 16.
[Paki ʼo te pasina 160]
ʼE kalagaʼi e te kalasi ʼo Soane pea mo tonatou ʼu kaugā gāue ia te logo ʼe lave lelei pea mo kona ki te mālamanei