Kāpite 30
“Kua Tō Ia Papiloni Lahi!”
1. Koteā ʼaē ʼe kalagaʼi e te lua ʼāselo, pea ko ai ia Papiloni Lahi?
KUA hoko mai te hola ʼaē ʼe tonu ke fakahoko ai e te ʼAtua ia tana fakamāu! Kotou fagono ki te logo fakaʼatua ʼaenī: “Pea ko te tahi, te lua ʼāselo, neʼe muli mai ai, ʼo ʼui māʼana: ‘Kua tō, kua tō ia Papiloni Lahi, ia ia ʼaē neʼe ina fakaʼinu te ʼu puleʼaga kātoa ʼaki te vino ʼo te hauhau ʼo tana fai folonikāsio!’ ” (Fakahā 14:8) Ko te ʼuluaki fakatokaga ʼaia ʼi te Fakahā ʼo ʼuhiga mo Papiloni Lahi, pea ʼe mole heʼeki ʼosi. Ki muli age, ʼe fakamatalatala anai ia ia ʼi te kāpite 17 ʼi te agaaga ʼo he fafine paomutu. Ohagē ko te meʼa ʼaē kā tou vakaʼi, ʼe ina fakatātā ia he kautahi fakalotu ʼi te mālamanei kātoa, pea ʼe fakaʼaogaʼi e Satana moʼo tauʼi te hōloga ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAtua. (Fakahā 12:17) Ko Papiloni Lahi ʼe ko te kautahi faka mālamanei ʼo te ʼu lotu hala. ʼE kau kiai te ʼu lotu fuli ʼaē ʼe natou taupau te ʼu akonaki fakalotu pea mo te ʼu gāue ʼo te Papiloni ʼāfea pea ʼe natou faʼifaʼitakiʼi ia ia.
2. (a) Neʼe mafola feafeaʼi ia te lotu faka Papiloni ʼi te mālamanei kātoa? (b) Ko te kautahi mālohi fea ʼaē ʼe ko te koga tāfito ʼo Papiloni Lahi, pea ko ʼanafea ʼaē neʼe kamata ai tana gāue?
2 Kua hili kiai taʼu e 4 000 tupu ʼi Papiloni, neʼe fetogi e Sehova ia te lea ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe natou fia laga ia te Tule ʼo Papele ʼo natou lea kehekehe ai. ʼO tupu ai te māvetevete holo ʼo te ʼu faʼahiga lea kehekehe ʼo aʼu ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele, ʼo natou ʼave tanatou ʼu akonaki pea mo te ʼu gāue faka ʼapositā ʼaē ʼe lahi te ʼu lotu ʼo te temi nei ʼe natou mulimuli kiai. (Senesi 11:1-9) Ko Papiloni Lahi ʼe ko te koga fakalotu ʼo te kautahi ʼa Satana. (Vakaʼi ia Soane 8:43-47.) ʼI te temi nei, ko te koga tāfito ʼo Papiloni Lahi ʼe ko te Keletiate ʼapositā. Ko te kautahi mālohi ʼaia ʼaē ʼe ina manukiʼi ia te ʼu lao ʼa te Tohi-Tapu, neʼe kamata tana gāue ʼi te fā sēkulō ʼo totatou temi, ʼaki tana ʼu lēkula pea mo tana ʼu akonaki ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu, kae ʼe haʼu tāfito ia mai te lotu faka Papiloni.—2 Tesalonika 2:3-12.
3. He koʼē ʼe tonu te ʼui ʼaē kua tō ia Papiloni Lahi?
3 Kae ʼe lagi feala pē ke kotou lagaʼi ia te fehuʼi ʼaenī, ‘Kapau ʼe kei mālohi ia te gāue ʼa te lotu ʼi te kele, pea he koʼē koa ʼe ʼui e te ʼāselo kua tō ia Papiloni Lahi?’ Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te hili ʼo te taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi, te taʼu ʼaia ʼaē neʼe tō ai ia te Papiloni ʼāfea? Neʼe feala ai ia te faka ʼāteaina ʼo Iselaele ke toe liliu ki tona fenua ʼo toe fakatuʼu ai ia te tauhi moʼoni! Koia ko te toe mālohi ake ʼo te Iselaele fakalaumālie ʼi te taʼu 1919, ʼaē ʼe kei tuputupu aipē ʼi te temi nei, ʼe ina fakamoʼoni neʼe tō ia Papiloni Lahi ʼi te taʼu ʼaia. ʼE mole kei feala ke ina tāʼofi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea ʼe lahi ia te ʼu fihifihia ʼe hoko kiā te ia. Talu mai te taʼu 1919, neʼe hā lelei tana aga fakahehema, tana aga fakakākā, pea mo tana ʼu aga heʼeʼaoga. Teitei ʼi te ʼu fenua fuli ʼo te Eulopa, kua lāvaki ia te hahaʼi ʼaē ʼe ʼolo ʼo misa. ʼI tona liʼakina e te hahaʼi fuli ʼaē ʼe ʼoʼofa ki te Folafola moʼoni ʼa te ʼAtua, ohagē ko he tahi ʼe tūʼā ki te mate, ʼe fakatalitali ia Papiloni Lahi ki te ʼaho ʼaē kā fakahoko ai e Sehova tana fakamāu faitotonu kiā te ia.
Te Fakalainoaʼi ʼo Papiloni
4-6. Neʼe hoko feafeaʼi te haga ʼa ‘Papiloni Lahi ʼo fakaʼinu ia te ʼu puleʼaga fuli ʼaki te vino ʼo te hauhau ʼo tana fai folonikāsio’?
4 Tou vakavakaʼi fakalelei te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ʼi te fakalainoaʼi ʼo Papiloni Lahi. ʼI te vaega ʼaenī neʼe ʼui fēnei e te ʼāselo, ‘neʼe fakaʼinu e Papiloni Lahi ia te ʼu puleʼaga fuli ʼaki te vino ʼo te hauhau ʼo tana folonikāsio.’ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia? ʼE faka ʼuhiga ki he ʼu mālo ʼi he tau. Ohagē lā, neʼe ʼui maʼa Sehova kiā Selemia: “Toʼo ʼi toku nima te ʼipu ʼaenī ʼo te vino ʼo te hauhau, pea ʼe tonu anai ke ke fakaʼinu ki te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe au fekauʼi koe ke ke ʼalu ki ai. Pea ʼe tonu anai ke natou ʼiʼinu, pea ke natou sīʼia, pea mo natou fai ni ʼu aga ohagē ko he ʼu tagata kua ʼuluvale, ʼuhi ko te heletā ʼaē ʼe au fekauʼi ki te lotolotoiga ʼo nātou.” (Selemia 25:15, 16) ʼI te 6 pea mo te 7 sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia te Papiloni ʼāfea moʼo huaʼi te ʼipu fakatātā, ʼaē ko te ʼu mamahi ʼaē neʼe hoko ki te ʼatu ʼu puleʼaga, ʼo kau kiai mo te Suta ʼapositā, pea neʼe tupu ai te ʼave faka ʼaunofo ʼo tana hahaʼi. Koia, ʼo toe fēia pē mo ia, neʼe tō ia Papiloni, he neʼe fakafeagai tona hau kiā Sehova, “te ʼAliki ʼo te lagi.”—Taniela 5:23.
5 Neʼe toe mālo foki mo Papiloni Lahi, ʼuhi heʼe lahi tana ʼu aga fakakākā. Neʼe ina “fakaʼinu te ʼu puleʼaga fuli” ʼaki te ʼu kākā ʼa he fafine paomutu, ʼo ina fai te folonikāsio fakalotu mo nātou. Neʼe ina ʼeke ia te kau takitaki faka politike ke natou fuakava pea mo fakakaumeʼa mo ia. ʼAki te ʼu kākā fakalotu, neʼe ina fai te ʼu fakatuʼutuʼu moʼo fakamamahiʼi ia te hahaʼi ʼi te faʼahi faka politike, mo te faʼahi fakakoloa pea mo te faʼahi faka ekonomika. Neʼe ina ʼeke te ʼu fakataga, te ʼu tau pea mo te ʼu laga tau fakalotu, ʼuhi pē ko te ʼu faʼahi faka politike pea mo fakakoloa. Pea neʼe ina tapuakinaʼi ia te ʼu tau ʼaia, ʼo ina ʼui ʼe ko te finegalo ʼo te ʼAtua.
6 Kua ʼiloʼi e te hahaʼi ko te ʼu lotu neʼe kau ki te ʼu tau pea mo te ʼu faʼahi faka politike ʼo te 20 sēkulō—ohagē ko Saponia ʼaē ʼe lotu Sinitoisi, mo Initia ʼaē ʼe lotu Inituisi, mo Vitename ʼaē ʼe lotu Putisi, mo Ilelani ʼo te Noleto pea mo Amelika Latina ʼaē ʼe ʼui ʼe nā tui kiā Kilisito, ʼo fēia mo te tahi ʼu fenua. Lolotoga ia te ʼu tau faka mālamanei e lua, neʼe lagolago ia te kau pātele ʼo te ʼu sōlia ki te fetauʼaki ʼa te ʼu fenua, ʼo natou fakaneke ia te kau tūpulaga ke natou fematematehiʼaki. Ko te faʼifaʼitaki ʼe tou ʼiloʼi lelei ʼo ʼuhiga mo te fai feʼauʼaki ʼa Papiloni Lahi, ko tana lagolago ʼaē ki te tau faka sivile ʼaē neʼe hoko ʼi Sepania ʼi te taʼu 1936 ʼo aʼu ki te taʼu 1939, ʼaē neʼe mamate ai te toko 600 000 hahaʼi. Neʼe fakahoko te ligitoto ʼaia e te hahaʼi ʼaē neʼe natou lagolago ki te kau takitaki lotu Katolika pea mo tanatou hahaʼi lagolago, ʼuhi he neʼe loto te puleʼaga moʼoni ʼo Sepania, ke ina faʼao ia te ʼu koloa pea mo te ʼu fealagia ʼo te ʼēkelesia.
7. Ko ai ʼaē ʼe tauʼi tāfito e Papiloni Lahi, pea koteā ia tana ʼu puleʼaki?
7 Mai tona ʼuhiga ʼaē ko Papiloni Lahi ʼe ko te koga fakalotu ʼo te hōloga ʼo Satana, tuʼumaʼu pē neʼe ina tauʼi tāfito ia te “ ʼohoana” ʼo Sehova, ia “te Selusalemi ʼaē ʼi ʼoluga.” ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe kua ʼiloga lelei ko te kau Kilisitiano fakanofo, ʼe ko te hōloga ʼo te fafine. (Senesi 3:15; Kalate 3:29; 4:26) Neʼe faigaʼi ʼaupitō e Papiloni Lahi ke mālo ʼi te kōkelekāsio nofo maʼa ʼaia, ʼo ina fakahalaʼi ke fai folonikāsio ʼi te faʼahi fakalotu. Neʼe fai te ʼu fakatokaga e te ʼu ʼapositolo ko Paulo pea mo Petelo ki tonā ʼu tehina mo tuagaʼane, ʼo nā ʼui ko te tokolahi ʼe natou higa anai ʼi te ʼu fai fakahala ʼaia pea ʼe tupu ai anai he ʼapositasia lahi. (Gāue 20:29, 30; 2 Petelo 2:1-3) ʼI te kua vave mate ʼa Soane, neʼe ʼi ai te ʼu ʼaluʼaga neʼe kua lava ai ia te ʼu fai fakahala ʼa Papiloni Lahi ki te ʼu kōkelekāsio e fitu, heʼe ʼiloga ia te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu logo ʼaē neʼe fai e Sesu kiā nātou. (Fakahā 2:6, 14, 15, 20-23) Kae neʼe fakahā e Sesu ʼe fakagata anai ia te faʼahi ʼaia.
Te Fulumeto Pea Mo Te Vao Kovi
8, 9. (a) Koteā ʼaē neʼe fakahā ʼi te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te fulumeto pea mo te vao kovi? (b) Koteā ʼaē neʼe hoko “ ʼi te lolotoga ʼo te māʼumoea ʼa te kau tagata”?
8 ʼI tana lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te fulumeto pea mo te vao kovi, neʼe talanoa ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te tagata neʼe ina tūtū ia te pulapula lelei ʼi te gāueʼaga. Kae “ ʼi te lolotoga ʼo te māʼumoea ʼa te kau tagata,” neʼe haʼu te fili ʼo toe tūtū kiai te vao kovi, ʼaē neʼe tuputupu ake ʼo faka malumoea ia te fulumeto. Neʼe fakamahino e Sesu tana lea fakatātā ʼo ina ʼui fēnei: “Ko ia ʼaē ʼe ina tūtū te pulapula lelei, ko te Foha ʼo te tagata; ko te gāueʼaga, ko te mālamanei; pea ko te pulapula lelei, ko te ʼu foha ʼo te puleʼaga; kae ko te vao kovi, ko te ʼu foha ʼo te agakovi; ko te fili ʼaē neʼe ina tūtū, ko te Tēvolo.” Ki muli age, neʼe ina fakahā, ʼe tuku anai te fulumeto pea mo te vao kovi ke nā hohomo fakatahi ʼo aʼu ki “te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī,” ʼi te temi ʼaē kā “tānaki” ai e te ʼu ʼāselo ia te vao kovi fakatātā.—Mateo 13:24-30, 36-43.
9 Neʼe hoko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sesu pea mo te ʼu ʼapositolo ko Paulo mo Petelo. “ ʼI te lolotoga ʼo te māʼumoea ʼa te kau tagata,” ʼaē ʼe ina fakatātā te temi ʼaē neʼe kua mamate ai ia te kau ʼapositolo, peʼe ko te temi ʼaē neʼe mole kei tōkakaga ai ia te kau tagata taupau Kilisitiano ʼo leʼoleʼo ia te faga ovi ʼa te ʼAtua, neʼe tuputupu ia te ʼapositasia faka Papiloni ʼi te loto kōkelekāsio. (Gāue 20:31) Mole fualoa, pea neʼe tuputupu ʼaupitō ia te vao kovi ʼo ina fakaū ia te fulumeto. Lolotoga ni ʼu sēkulō, neʼe hagē kua pulinoa ia te hōloga ʼo te fafine ʼi te ʼu tapaʼi kofu fālahi ʼo Papiloni Lahi.
10. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu taʼu 1870, pea koteā ʼaē neʼe fai e Papiloni Lahi?
10 ʼI te ʼu taʼu 1870, neʼe faigaʼi mālohi e te kau Kilisitiano fakanofo ke natou mavae mai te ʼu aga fakahehema ʼo Papiloni Lahi. Neʼe natou liʼaki ia te ʼu akonaki loi ʼaē neʼe toʼo e te Keletiate mai te lotu faka pagani pea ʼaki he lototoʼa neʼe natou fakaʼaogaʼi ia te Tohi-Tapu moʼo faka mafola ʼe fakaʼosi anai te temi ʼo te kau Senitile ʼi te taʼu 1914. Neʼe fakafeagai ia te koga tāfito ʼo Papiloni Lahi, ia te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate, ki te toe fakatuʼu ʼo te tauhi moʼoni. Lolotoga ia te ʼuluaki tau faka mālamanei, neʼe faigaʼi e te Keletiate ʼi te ʼaluʼaga ʼaia ke ina pulihi ia te kiʼi kūtuga ʼo te kau Kilisitiano agatonu. ʼI te taʼu 1918, neʼe hagē kua mālo ia Papiloni Lahi, he neʼe kua hagē pē neʼe mole kei gāue fai faka mafola ia te kau Kilisitiano.
11. Koteā ʼaē neʼe faka fealagia e te tō ʼo te Papiloni ʼāfea?
11 Ohagē ko te faʼahi ʼaē neʼe tou palalau kiai, neʼe hoko ki te kolo fialahi ʼo Papiloni te tautea fakamataku ʼi te taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea neʼe fai ia te kalaga ʼaenī: “Kua tō, kua tō ia Papiloni!” ʼI te taʼu ʼaia, neʼe hūfi ia te mālohi faka mālamanei ʼaia e te ʼu kautau ʼo Metia pea mo Pelesia ʼaē neʼe takitaki e Siliusi Lahi. Logolā neʼe kei tuʼu pē te kolo ʼaia ʼi tona ʼosi tauʼi, kae neʼe kua tauteaʼi moʼoni, ʼo faka fealagia ai ia ke faka ʼāteaina ia te kau Sutea ʼaē neʼe māʼuʼuli pōpula ai. Pea neʼe natou toe liliu ai ki Selusalemi ʼo toe fakatuʼu ia te tauhi maʼa.—Isaia 21:9; 2 Fakamatala 36:22, 23; Selemia 51:7, 8.
12. (a) ʼI totatou temi, he koʼē ʼe tou lava ʼui kua tō ia Papiloni Lahi? (b) Koteā ʼaē ʼe ina fakamoʼoni ʼe kua liʼaki e Sehova ia te Keletiate?
12 ʼI totatou temi, neʼe toe logoʼi foki te kalaga ʼaē kua tō ia Papiloni Lahi! ʼI te taʼu 1918, ko te mālo fakatemi ʼa te Keletiate, ʼaē neʼe tupu mai ia Papiloni, neʼe tō noa ʼi te taʼu 1919, he neʼe toe fakatuʼuake ʼi te faʼahi fakalaumālie te toe ʼo te kau fakanofo, te kalasi ʼo Soane. Kua tō ia Papiloni Lahi, he neʼe mole kei maʼuli pōpula ai he tahi ʼi te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua. Ohagē ko he ʼu tuʼuga heʼe, ko te ʼu tehina fakanofo ʼo Kilisito neʼe natou mavae mai te vanu moʼo fai ia te gāue fai faka mafola. (Fakahā 9:1-3; 11:11, 12) Neʼe ko nātou ia te “tagata kaugana agatonu mo poto” ʼo te temi ʼaenī, pea neʼe fakanofo nātou e Kilisito ke natou pule ki tona ʼu koloa fakakelekele fuli. (Mateo 24:45-47) Ko tonatou fakaʼaogaʼi ʼaia, neʼe ina fakamoʼoni ai ʼe kua liʼaki e Sehova ia te Keletiate, tatau aipē peʼe ina lau ʼe ina fakafofoga ia te ʼAtua ʼi te kele. Neʼe kua toe fakatuʼu ia te tauhi maʼa, pea mo feala ke fakaʼosi ia te gāue ʼaē ko te fakaʼiloga ʼo te toe ʼo te toko 144 000, ia te ʼu hahaʼi fakaʼosi ʼo te hōloga ʼo te fafine, te fili talu mai ʼāfea ʼo Papiloni Lahi. ʼE hā ʼaki mai ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia, kua tō ia te kautahi fakalotu ʼa Satana.
Te Faʼa Kātaki ʼa Te Kau Māʼoniʼoni
13. (a) Koteā ia te logo ʼaē neʼe kalagaʼi e te tolu ʼāselo? (b) Koteā ia te fakamāu ʼaē ʼe fai e Sehova kiā nātou ʼaē ʼe fai age ki ai ia te fakaʼiloga ʼo te manu fekai?
13 Pea neʼe palalau leva ia te tolu ʼāselo ʼo ina ʼui fēnei: “Pea neʼe muliʼi ia nāua e te tolu ʼāselo, ʼo ina ʼui leʼolahi: ‘Kapau ʼe ʼatolasio he tahi ki te manu fekai pea mo tona fakatātā, pea mo fai age ki ai he fakaʼiloga ʼi tona laʼe peʼe ʼi tona nima, ʼo toe fēia mo ia, ʼe ina ʼinu anai te vino ʼaē neʼe mole huʼi ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe huaʼi ki te ʼipu ʼo tona hauhau.’ ” (Fakahā 14:9, 10a) Neʼe tala iā Fakahā 13:16, 17, ʼi te lolotoga ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, ko nātou ʼaē ʼe mole ʼatolasio ki te fakatātā ʼo te manu fekai ʼe natou tali mamahi anai peʼe matehi anai nātou. Pea ʼe tou vakaʼi ʼi te temi nei neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke ina fakamāuʼi ia nātou ʼaē neʼe “fai ki ai ia te fakaʼiloga, ia te higoa ʼo te manu fekai peʼe ko te nūmelo ʼo tona higoa.” ʼE fakakinauʼi anai ia nātou ke natou ʼiʼinu ki ‘te ʼipu kona ʼo te hauhau’ ʼo Sehova. Koteā ʼaē kā hoko anai kiā nātou? ʼI te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakakinauʼi ai e Sehova ia Selusalemi ke ina ʼinu “tona ʼipu ʼo te hauhau,” neʼe ʼomai te kau Papiloni ʼo fakahoko ki te kolo ʼaia ia “te maumau pea mo te fakaʼauha, te pakupaku pea mo te heletā.” (Isaia 51:17, 19) ʼO toe fēia aipē, ko te kau ʼatolasio ʼo te ʼu mālohi faka politike pea mo tonatou fakatātā, ʼaē ko te ʼu Puleʼaga Fakatahi, ʼe natou ʼiʼinu anai ki te ʼipu ʼo te hauhau ʼo Sehova, pea ʼe hoko anai he malaʼia kiā nātou. (Selemia 25:17, 32, 33) ʼE fakaʼauha kātoa anai ia nātou.
14. ʼI muʼa ʼo tonatou fakaʼauha, koteā ʼaē ʼe tonu ke hoko kiā nātou ʼaē ʼe ʼatolasio ki te manu fekai pea mo tona fakatātā, pea ʼe fakamatala feafeaʼi e Soane ia te faʼahi ʼaia?
14 Kae ʼi muʼa ʼo tanatou felāveʼi mo te malaʼia ʼaia, ko nātou ʼaē neʼe fai ki ai ia te fakaʼiloga ʼe tauteaʼi anai ia nātou e Sehova. Neʼe ʼui fēnei e te ʼāselo kiā Soane ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē ʼe ʼatolasio ki te manu fekai pea mo tona fakatātā: “Pea ʼe fakamamahiʼi anai ia ia ʼaki te afi pea mo te sulifa iā muʼa ʼo te kau ʼāselo māʼoniʼoni pea mo iā muʼa ʼo te ʼAkeno. Pea ko te kohu ʼo tonatou mamahi ʼe hake anai ʼo talu ai, pea ʼe mole maʼu honatou mālōlō ʼi te ʼaho pea mo te pō, kiā nātou ʼaē ʼe natou ʼatolasio ki te manu fekai pea mo tona fakatātā, pea mo ʼaē ʼe fai age ki ai te fakaʼiloga ʼo tona higoa.”—Fakahā 14:10b, 11.
15, 16. Koteā ia te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu “afi” pea mo “sulifa” iā Fakahā 14:10?
15 Ko ʼihi ʼe natou ʼui ko te talanoa ʼaenī ʼa te vaega ʼo ʼuhiga mo te afi pea mo te sulifa, ʼe ko he fakamoʼoni ʼe ʼi ai te ʼifeli kakaha. Kae ko he vakaʼi fakanounou ʼo te tahi lea faka polofetā fēia, ʼe ina fakahā mai ia te faka ʼuhiga totonu ʼo te ʼu palalau ʼaia. ʼI te temi ʼo Isaia, neʼe fakahā e Sehova ki te puleʼaga ʼo Etome, ʼe fakatūʼā anai ia nātou ʼuhi ko tanatou fehiʼa ʼaē ki Iselaele. Neʼe ʼui māʼana: “ ʼE tonu anai ke liliu tona ʼu vaitafe ko te kolotā, pea ko tona efu ko te sulifa, pea ʼe tonu anai ke liliu tona fenua ohagē ko he kolotā ʼe ulo. ʼE mole mate anai ʼi he ʼaho pea mo he pō; ʼe hake anai tona kohu ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga. ʼI te taʼiake ki te tahi taʼiake, ʼe liliu anai ko he kele kakā; ʼe mole he temi ʼe toe fakalaka ai anai he tahi.”—Isaia 34:9, 10.
16 Neʼe lī koa ia Etome ki he ʼifeli kakaha ke vela ai ʼo talu ai? Kailoa, kae kua pulinoa ia te puleʼaga ʼaia ʼi te mālamanei, ohagē pē neʼe tutu ʼi te afi pea mo te sulifa. Ko tona tautea fakaʼosi, neʼe mole ko he ʼu fakamamahi heʼegata, kae neʼe ko tana liliu ʼo “lāvaki . . . pea mo pulinoa.” (Isaia 34:11, 12) Ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼe fakatātā lelei e ‘te kohu ʼaē ʼe hake ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.’ Kapau neʼe vela he ʼapi, ʼe ʼosi ʼaia pea ʼe kohukohu pē tona ʼu lefulefu lolotoga he temi kae ʼe mole kei ʼi ai he afi. ʼE toe fēia aipē, ʼi te temi nei ʼe mahino te hahaʼi ʼa te ʼAtua pe koʼē neʼe fakaʼauha ia Etome, koia ʼaē ʼe ʼui ai, ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā, ʼe kei hake pē ‘te kohu ʼo tona vela.’
17, 18. (a) Koteā ʼaē kā hoko anai kiā nātou ʼaē ʼe fai ki ai ia te fakaʼiloga ʼo te manu fekai? (b) ʼE fakamamahiʼi feafeaʼi ia te kau ʼatolasio ʼo te manu fekai? (c) Koteā ia te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē “ko te kohu ʼo tonatou mamahi ʼe hake anai ʼo talu ai”?
17 ʼE fakaʼauha kātoa anai ʼo talu ai mo nātou ʼaē ʼe fai ki ai ia te fakaʼiloga ʼo te manu fekai, ohagē ko honatou fakaʼauha ʼi te afi. Ohagē ko tona fakahā ki muli age ʼi te lea faka polofetā, ʼe mole tanu anai tonatou ʼu sino kae ʼe tuku anai ke kai e te ʼu manulele. (Fakahā 19:17, 18) Koia, kua mahino kiā tātou ʼe mole tutu moʼoni ia nātou ʼi he afi! Kae ʼe hoko feafeaʼi tonatou ‘fakamamahiʼi ʼaki te afi pea mo te sulifa’? ʼE hoko ʼi te kalagaʼi ʼo te moʼoni ʼaē ʼe ina tala tonatou nātulā moʼoni pea mo te ʼu fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te fakamāu ʼaē kā fakahoko e te ʼAtua. Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo tanatou fai fasituʼu ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea kapau ʼe natou fealagia ʼe natou fakaoloolo ia te manu fekai faka politike ke ina fakatagaʼi pea mo matehi ia nātou. ʼI te fakaʼosi, ʼe fakaʼauha anai ia te kau fakafeagai ʼaia ohagē ʼe fakaʼauha ia nātou ʼaki ia te afi pea mo te sulifa. Pea “ko te kohu ʼo tonatou mamahi ʼe hake anai ʼo talu ai,” heʼe ko tonatou fakamāuʼi e te ʼAtua ʼe liliu anai ko he fakatokaga ki ʼaē ʼe ina toe fakafihiʼi anai ia te pule faʼitaliha pea mo faitotonu ʼa Sehova. ʼE fakatokatoka anai ia te fihi ʼaia ʼo talu ai.
18 Ko ai ʼaē ʼe ina tala ia te logo fakamataku ʼaia iā ʼaho nei? Tou manatuʼi, neʼe tuku age ki te ʼu heʼe fakatātā ia te mālohi ʼaē ke natou fakamamahiʼi ia te hahaʼi ʼaē neʼe mole ʼai ki tonatou laʼe ia te fakaʼiloga ʼa te ʼAtua. (Fakahā 9:5) ʼE mahino mai, ko te ʼu heʼe fakatātā ʼaia ʼaki te takitaki ʼa te kau ʼāselo, ʼe natou fakahoko te fakamamahi. ʼE faʼa gāue ia te ʼu heʼe fakatātā, heʼe ʼui fēnei “pea ʼe mole maʼu honatou mālōlō ʼi te ʼaho pea mo te pō, kiā nātou ʼaē ʼe natou ʼatolasio ki te manu fekai pea mo tona fakatātā, pea mo ʼaē ʼe fai age ki ai ia te fakaʼiloga ʼo tona higoa.” Hili te fakaʼauha ʼo te kau ʼatolasio ʼaia, ʼaē kā ʼiloga lelei ai ʼe kua fakatonuhia ia te pule faʼitaliha ʼa Sehova, ʼe hake anai “te kohu ʼo tonatou mamahi” ʼo talu ai. ʼOfa pē ke faʼa kātaki ia te kalasi ʼo Soane ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaia! He neʼe fēnei ia te ʼu palalau fakaʼosi ʼa te ʼāselo: “ ʼE ko henī ʼaē ʼe tonu ke faʼa kātaki ai ia te kau māʼoniʼoni, ia nātou ʼaē ʼe natou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua pea mo te tui ʼa Sesu.”—Fakahā 14:12.
19. He koʼē ʼe tonu ke faʼa kātaki ia te kau māʼoniʼoni, pea koteā ia te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼaē ʼe natou maʼu mai ia Soane?
19 ʼEī, ko te ‘faʼa kātaki ʼa te kau māʼoniʼoni’ ʼe ko tanatou ʼatolasio ʼāteaina ʼaē kiā Sehova ʼaki ia Sesu Kilisito. ʼE mole tali leleiʼi te logo ʼaē ʼe natou tala, pea ʼe hoko kiā nātou ia te ʼu fakafeagai, te ʼu fakataga, pea mo tonatou fakapōgi. Kae ʼe fakaloto mālohiʼi nātou e te ʼu palalau ʼaē ʼe fai ki muli age e Soane: “Pea neʼe au logo ki te leʼo mai te lagi neʼe ina ʼui fēnei: ‘Tohi fēnei: Fiafia te kau mate ʼaē ʼe mamate fakatahi mo te ʼAliki ʼo kamata atu ʼi te temi nei. ʼIo, ʼe ʼui e te laumālie, ke natou mālōlō mai tanatou ʼu gāue, heʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe natou fai ʼe ʼolo mo nātou.’ ”—Fakahā 14:13.
20. (a) He koʼē ʼe ʼalutahi ia te fakapapau ʼa Soane pea mo te lea faka polofetā ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼi henī ʼo Sesu? (b) Ko te pilivilēsio makehe fea ʼaē ʼe fakapapauʼi age ki te kau fakanofo ʼaē ʼe mamate ʼi te ʼosi kapu ifo ʼo Satana mai te lagi?
20 ʼE ʼalutahi ia te fakapapau ʼaia mo te lea faka polofetā ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te temi ʼaē kā nofo hau ai ia Sesu: “Ko nātou ʼaē neʼe mamate iā Kilisito ʼe ʼuluaki fakatuʼu ake anai nātou. ʼOsi ʼaia, pea ko tātou ʼaē ʼe kei māʼuʼuli [ia te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe māʼuʼuli ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki], ʼo fakatahi mo nātou, ʼe ʼave anai tātou ʼi te ʼu ʼao ke tou felāveʼi mo te ʼAliki ʼi te ʼaele.” (1 Tesalonika 4:15-17) ʼI te ʼosi kapu ifo ʼo Satana mai te lagi, neʼe ʼuluaki fakatuʼuake ia nātou ʼaē neʼe mamate iā Kilisito. (Vakaʼi ia Fakahā 6:9-11.) ʼO ʼuhiga mo te kau fakanofo ʼaē ʼe mamate ʼi te lolotoga ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼe fakapapauʼi age kiā nātou ia te pilivilēsio makehe ʼaenī: ko tonatou fakatuʼuake aipē ohagē ko “te kemoʼi ʼo te mata,” ko tona faka ʼuhiga ʼe natou tutuʼuake aipē ʼi tanatou ʼosi mate ki te maʼuli fakalaumālie ʼaē ʼi te lagi. (1 Kolonito 15:52) ʼE ko he fakapapau taulekaleka, pea ʼe haga fai aipē tanatou ʼu gāue faitotonu ʼi te lagi.
Te Taʼukai Fulumeto ʼo Te Kele
21. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo “te tānaki [ʼo] te taʼukai fulumeto ʼo te kele”?
21 ʼE toe ʼi ai foki mo te tahi ʼu hahaʼi ʼe tonu ke tapuakinaʼi nātou ʼi te ʼaho faifakamāu ʼaia, he neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe au sio, koʼenī te ʼao hina, pea ʼi te ʼao ʼaia neʼe heka ai te tahi ʼe hagē ko he foha ʼo he tagata, ʼe ʼi ʼai te kolona ʼaulo ʼi tona ʼulu, pea ʼi tona nima ʼe ʼi ai te hele piko māsila. Pea ko te tahi ʼāselo [te fā ʼāselo] neʼe hū ki tuʼa mai te fale lotu mo tona sagatualio, ʼo kalaga leʼolahi kiā ia ʼaē ʼe heka ʼi te ʼao: ‘ ʼAi tau hele piko pea ke tuʼusi te fulumeto, heʼe kua hoko mai te temi ʼaē ke tānaki ai te fulumeto, heʼe kua matuʼa te taʼukai fulumeto ʼo te kele.’ Pea ko ia ʼaē neʼe heka ʼi te ʼao neʼe ina ʼai tana hele piko ki te kele, pea neʼe tānaki ia te fulumeto ʼo te kele.”—Fakahā 14:14-16.
22. (a) Ko ai ia ia ʼaē ʼe heka ʼi te ʼao hina pea ʼe ʼi ai tona kolona ʼaulo? (b) Ko te temi fea ʼaē ʼe hoko tāfito ai ia te tānaki ʼo te taʼukai, pea ʼe hoko feafeaʼi ia te gāue ʼaia?
22 Kua mahino kiā tātou ko ia ʼaē ʼe heka ʼi te ʼao hina, ʼe ko Sesu, ia te Hau Mesianike ʼaē neʼe hā kiā Taniela: heʼe ʼui ʼi te vaega ʼe hagē ko he foha ʼo he tagata pea ʼe ʼi ai tona kolona ʼaulo. (Taniela 7:13, 14; Maleko 14:61, 62) Kae koteā koa ia te taʼukai ʼaē neʼe fakakikite ʼi henī? ʼI tana kei maʼuli ʼi te kele, neʼe fakatatau e Sesu ia te gāue ʼaē ko te fai ʼo ni ʼu tisipulo ki te tānaki taʼukai ʼo te gāueʼaga, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te mālamanei. (Mateo 9:37, 38; Soane 4:35, 36) ʼE hoko tāfito te tānaki ʼaia ʼo te taʼukai ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼi te temi ʼaē neʼe fakanofo Hau ai ia Sesu pea mo tana fakahoko ia te fakamāu maʼa tana Tamai. Koia, talu mai te taʼu 1914, ko tona temi hau ʼe ko he temi fakafiafia, heʼe ko te temi tānaki ʼo te taʼukai.—Vakaʼi ia Teutalonome 16:13-15.
23. (a) Ko ai ʼaē ʼe ina fakatotonu ke kamata tānaki ia te taʼukai? (b) Ko te taʼukai fea ʼaē ʼe lolotoga fai talu mai te taʼu 1919?
23 Logolā ko ia ko te Hau pea mo Tuʼi Fakamāu, kae ʼe fakatalitali ia Sesu ki te temi ʼaē kā fakatotonu age ai e Sehova tona ʼAtua, ke ina kamata ia te tānaki ʼo te taʼukai. ʼE fai te fakatotonu ʼaia e te ʼāselo mai “te fale lotu ʼo te sagatualio,” pea ʼe fakahoko atu aipē e Sesu ʼi te temi ʼaia. ʼUluaki, mai te taʼu 1919, neʼe ina fakaʼaogaʼi he kau ʼāselo moʼo fakaʼosi ia te tānaki ʼo te toko 144 000. (Mateo 13:39, 43; Soane 15:1, 5, 16) Pea neʼe hoko leva mo te tānaki ʼo te hahaʼi tokolahi ʼo te tahi ʼu ovi. (Soane 10:16; Fakahā 7:9) ʼE fakahā mai ʼi te hisitolia, ʼi te lolotoga ʼo te taʼu 1931 pea mo te taʼu 1935, neʼe kamata ʼasi mai ia te tokolahi ʼo te ʼu ovi ʼaia. ʼI te taʼu 1935, neʼe fakamahino age e Sehova ki te kalasi ʼo Soane peʼe ko ai ia te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Fakahā 7:9-17. Talu mai te taʼu ʼaia, neʼe lahi tāfito te talanoa ʼaē ʼo ʼuhiga mo te tānaki ʼo te toe hahaʼi tokolahi ʼaia. ʼI te taʼu 2005, neʼe fakalaka tonatou kaugamālie ʼi te toko ono miliona, pea ʼe kei haga tuputupu aipē. ʼE ʼiloga mai, ko ia ʼaē ʼe hagē ko he foha ʼo he tagata, ʼe mahu pea mo fakafiafia tana tānaki ʼo te taʼukai ʼi te lolotoga ʼo te temi fakaʼosi ʼaenī.—Vakaʼi ia Ekesote 23:16; 34:22.
ʼE Molomoloki Te ʼu Vite ʼo Te Kele
24. Koteā ʼaē ʼi te nima ʼo te nima ʼāselo, pea koteā ʼaē neʼe kalagaʼi age e te ono ʼāselo?
24 ʼI te fakaʼosi ʼo te tānaki ʼo te taʼukai ʼaē ʼe ina haofaki ai te tahi ʼu hahaʼi, kua hoko mai te temi ʼaē ʼe tonu ke tānaki ai te tahi taʼukai. Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe hū ki tuʼa te tahi ʼāselo [te nima ʼāselo] mai te fale lotu mo tona sagatualio ʼaē ʼi te lagi, pea neʼe ʼi ai foki mo tana hele piko māsila. Pea neʼe haʼu te tahi ʼāselo [te ono ʼāselo] mai te ʼaletale pea neʼe pule ki te afi. Pea neʼe kalaga leʼolahi age kiā ia ʼaē neʼe ʼi ai tana hele piko māsila, ʼo ʼui māʼana: ‘ ʼAi tau hele piko māsila ʼo tuʼusi ia te ʼu fuhiga vite ʼo te gāueʼaga vite ʼo te kele, heʼe kua momoho tona ʼu fuaʼi vite.’ ” (Fakahā 14:17, 18) ʼE ko he maʼua ʼa te ʼu kautau ʼāselo ke natou tānaki ia te taʼukai lahi lolotoga te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼo natou vaheʼi kehe ia te kau agalelei pea mo te kau agakovi.
25. (a) Koteā ʼaē ʼe tou mahino kiai ʼi te ʼui ʼaē neʼe haʼu te nima ʼāselo mai te fale lotu? (b) He koʼē ʼe mata feʼauga ke fakatotonu e te ʼāselo ʼaē ‘neʼe haʼu mai te ʼaletale,’ ke kamata ia te tānaki ʼo te taʼukai?
25 ʼE haʼu te nima ʼāselo mai te fale lotu ʼo te sagatualio, ʼaē ko te ʼafioʼaga ʼo Sehova, ʼo mahino mai ko te tānaki ʼo te taʼukai fakaʼosi, ʼe toe mulimuli pē foki ki te finegalo ʼo Sehova. Neʼe fakatotonu age ki te ʼāselo ke ina kamata tana gāue ʼaki te tala ʼo te logo ʼaē neʼe kalagaʼi age e te tahi ʼāselo ʼaē neʼe ‘haʼu mai te ʼaletale.’ ʼE maʼuhiga te ʼaluʼaga ʼaia, heʼe ko te ʼu nefesi ʼo te kau agatonu ʼaē neʼe ʼi te lalo ʼaletale neʼe natou fehuʼi fēnei: “ ʼE aʼu ki ʼāfea, Tuʼi ʼAliki Māʼoniʼoni pea mo moʼoni, tau tāʼofi ia koe ke ke fakamāuʼi pea mo lagavaka tomatou toto kiā nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele?” (Fakahā 6:9, 10) Kā hoko anai ia te tuʼusi ʼo te ʼu vite ʼo te kele, ʼe hoko anai ia te kalaga ʼaia ʼo ʼuhiga mo te lagavaka.
26. Koteā ia “te gāueʼaga vite ʼo te kele”?
26 Kae koteā ia “te gāueʼaga vite ʼo kele”? ʼI te Tauhi ʼĀfea, neʼe fakatātā ia te puleʼaga Sutea ki he fuʼu vite ʼa Sehova. (Isaia 5:7; Selemia 2:21) ʼO fēia mo Sesu Kilisito pea mo nātou ʼaē kā kaugā hau anai mo ia ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe fakatātā ia nātou ki he fuʼu vite. (Soane 15:1-8) ʼI te ʼu palalau fakatā ʼaia, ko te agaaga tāfito ʼo he fuʼu vite ko tona fua, pea ko te fuʼu vite ʼaē ko te kau Kilisitiano moʼoni, ʼe fuifui lelei pea ʼe hoko ai he fakavikiviki kiā Sehova. (Mateo 21:43) Kae ko “te gāueʼaga vite ʼo te kele” ʼe mole ʼa Sehova, kae ʼe ʼa Satana, ʼaē ʼe ina fakatātā ia tana takitaki fakapulipuli pea mo fakahehema ia te mālamanei, ʼaki tona ʼu “fuhiga” vite fakatemonio kehekehe ʼaē neʼe ina fakatupu ʼi te hoholo ʼo te ʼu sēkulō. ʼI te Papiloni Lahi, ʼaē ʼe mālohi ai ia te Keletiate faka ʼapositā, neʼe lahi tana fakaneke ia te fuʼu vite kovi ʼaia.—Vakaʼi ia Teutalonome 32:32-35.
27. (a) Koteā ʼaē ʼe hoko ʼi te temi ʼaē ʼe tuʼusi ai e te ʼāselo ʼaki te hele piko te gāueʼaga vite ʼo te kele? (b) Ko te ʼu lea faka polofetā fea ʼo te Tauhi ʼĀfea ʼe hā ai ʼe lahi anai te ʼu vite ʼaē kā tuʼusi?
27 ʼE maʼua ke fakahoko te fakamāu! “Pea neʼe ʼai e te ʼāselo tana hele piko ki te kele ʼo ina tuʼusi te ʼu fuhiga vite ʼo te gāueʼaga vite ʼo te kele, pea neʼe ina lī ki te tatauʼaga vite lahi ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua. Pea neʼe molomoloki te tatauʼaga vite ʼi te tuʼa kolo, pea neʼe tafe mai ai te toto neʼe kaku ki te ʼu fakagutu ʼo te ʼu hōsi, pea neʼe mafola iā sitate e afe onogeau.” (Fakahā 14:19, 20) Neʼe kua fakahā e Sehova talu mai fualoa, ʼe ina fakaʼauha anai ia te gāueʼaga vite ʼaia. (Sofonia 3:8) ʼI te lea faka polofetā ʼi te tohi ʼo Isaia, neʼe tala ai ʼe fakaʼauha anai ia te ʼu puleʼaga kātoa ʼi te temi ʼaē kā molomoloki ai ia te tatauʼaga vite. (Isaia 63:3-6) Neʼe toe fakakikite foki e Soele, ko “he ʼu hahaʼi tokolahi,” te ʼu puleʼaga kātoa, ʼe molomoloki anai ʼo aʼu ki tonatou fakaʼauha ʼi “te tatauʼaga vite” ʼi “te malaʼe mālalo ʼo te tonu.” (Soele 3:12-14) ʼIo, ʼe ko he taʼukai fakatalakitupua anai ʼe mole hona tatau! ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane, ʼe mole ko te ʼu fuhiga vite ʼāteaina pē ʼaē ʼe tānaki, kae ko te kātoa ʼo te gāueʼaga vite fakatātā ʼaē ʼe tuʼusi ʼo lī ki te tatauʼaga vite ke molomoloki ai. Koia ʼe molomoloki anai ia te gāueʼaga vite ʼo te kele pea ʼe mole feala anai ke toe homo ake.
28. Ko ai ʼaē ʼe ina molomoloki ia te gāueʼaga vite ʼo te kele, pea koteā tona faka ʼuhiga te ‘molomoloki ʼo te tatauʼaga vite ʼi te tuʼa kolo’?
28 ʼI te meʼa ʼaē neʼe hā, ʼe ko te ʼu hōsi ʼaē ʼe natou molomoloki ia te ʼu vite, heʼe ko te toto ʼaē ʼe tafe mai te ʼu vite, ʼe kaku ki “te ʼu fakagutu ʼo te ʼu hōsi.” ʼI te agamāhani, ʼe fakaʼaogaʼi te kupu “te ʼu hōsi” ʼo ʼuhiga mo te tau, koia ʼe mahino ia ko te molomoloki ʼo te ʼu vite ʼe ina fakatātā te temi tau. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ʼi te tau fakaʼosi ʼaē kā fai ki te mālama ʼa Satana, ko te ʼu kautau ʼāselo ʼaē ʼe takitaki e Sesu, ʼe natou molomoloki “te tatauʼaga vite ʼo te ʼita ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua te Māfimāfi.” (Fakahā 19:11-16) ʼE mahino ia ʼe ko te ʼu kautau pē ʼaia ʼaē ʼe natou molomoloki ia te gāueʼaga vite ʼo te kele. ʼE “molomoloki te tatauʼaga vite ʼi te tuʼa kolo,” ko tona faka ʼuhiga ʼe mole fai ʼi te loto kolo ʼo Sione ʼaē ʼi selō. ʼEī, ʼe tonu ke molomoloki ia te gāueʼaga vite ʼo te kele. Kae ʼe toe “molomoloki [anai] ʼi te tuʼa kolo,” ko tona faka ʼuhiga ʼe mole fai anai he ʼu meʼa kovi ki te toe ʼo te hōloga ʼo te fafine, ʼaē ʼe natou fakatātā ʼi te kele, ia te Sione ʼaē ʼi selō. Ko nātou ʼaia, ʼo fakatahi mo te toe hahaʼi tokolahi, ʼe haofaki anai nātou ʼi te loto kautahi fakakelekele ʼa Sehova.—Isaia 26:20, 21.
29. ʼE feafeaʼi te loloto pea mo te mafola ʼo te toto ʼaē ʼe tafe mai te tatauʼaga vite, pea koteā tona faka ʼuhiga?
29 ʼE feala ke tou fakatatau ia te meʼa fakaofoofo ʼaia neʼe hā pea mo te fakamatalatala ʼaē iā Taniela 2:34, 44, ʼo ʼuhiga mo te laliki ʼo te ʼu puleʼaga fakakelekele e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe fakatātā ki he foʼi maka. ʼE hoko anai he fakaʼauha lahi. ʼE loloto ʼaupitō anai ia te toto ʼaē kā tafe mai te meʼa lomi vite, heʼe kaku anai ki te ʼu fakagutu ʼo te ʼu hōsi, pea ʼe mafola anai iā sitate e 1 600.a Ko te nūmelo maʼuhiga ʼaia, heʼe hā lelei ai ʼe hoko anai ia te fakaʼauha ʼi te kele kātoa. (Isaia 66:15, 16) ʼE kātoa anai pea ʼe hoko moʼoni anai. ʼE mole toe homo anai ia te gāueʼaga vite ʼa Satana ʼi te kele!—Pesalemo 83:17, 18.
30. ʼE feafeaʼi ia te ʼu fua ʼo te gāueʼaga vite ʼa Satana, pea koteā tatatou fakaʼamu?
30 ʼE maʼuhiga ʼaupitō kiā tātou te ʼu taʼukai ʼaia e lua, heʼe kua tou vave kaku ki te gataʼaga ʼo te temi fakaʼosi. Kua tou sio pē ki te ʼu fua ʼo te gāueʼaga vite ʼa Satana: te ʼu fakatō fatu pea mo te tahi ʼu faʼahiga fakapō; te hahaʼi tagata ʼe natou fai tagata, te tono, pea mo te tahi age ʼu aga heʼeʼaoga; te aga fakakākā pea mo te heʼeʼofa. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe tupu ai te fakalialia ʼo te mālamanei kiā mata ʼo Sehova. Ko te gāueʼaga vite ʼa Satana ʼe homo ai “te fua ʼo te ʼakau kona pea mo te apiseneto.” Ko tana aga fakahehema pea mo tana tauhi tamapua, ʼe ina fakaufiufiʼi ia te Tupuʼaga Lahi ʼo te tagata. (Teutalonome 29:18; 32:5; Isaia 42:5, 8) ʼI toe pilivilēsio leva tatatou lagolago lelei ki te kalasi ʼo Soane moʼo tānaki ia te ʼu fua lelei ʼaē ʼe tānaki e Sesu moʼo fakavikiviki kiā Sehova! (Luka 10:2) Tou fakaʼamu fuli, ke ʼaua naʼa ʼulihi tātou e te gāueʼaga vite ʼo te mālama ʼaenī, naʼa molomoloki tātou mo te gāueʼaga vite ʼaia ʼi te temi ʼaē kā fakahoko ai e Sehova ia tana fakaʼauha.
[Kiʼi nota]
a Ko sitate e 1 600 ʼe fakafuafua ʼe ko teitei kilometa e 300.—Fakahā 14:20, Traduction du monde nouveau — Bible de référence, te nota ʼi te lalo pāsina.
[Talanoa ʼo te pasina 208]
‘Te Vino ʼo Te Fai Folonikāsio ʼo Papiloni Lahi’
Ko te Lotu Katolika ʼe ko he koga maʼuhiga ʼo Papiloni Lahi. ʼE takitaki e te tuʼi tapu, ʼaē ko tona nofoʼaga ʼe ko te Vatikano ʼaē ʼi Loma, pea ʼe ʼui e te lotu ʼaia ko te ʼu tuʼi tapu fuli ʼe natou fetogi ia te ʼapositolo ko Petelo. Koʼenī te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo ʼihi iā nātou ʼaia:
Ko Folomosi (ʼi te taʼu 891-96): “Hili māhina e hiva ki tona ʼosi mate, neʼe toʼo ake tona sino mai te kapela ʼa te kau tuʼi tapu pea neʼe fakamāuʼi ʼi te telepinale ki te kau mate, ʼaē neʼe takitaki e [te tuʼi tapu foʼou ʼaē ko] Setefano. Neʼe tukugākoviʼi te tuʼi tapu ʼaia kua mate ʼo ʼui neʼe loto mānumānu ki te tuʼulaga tuʼi tapu pea neʼe molehi tana ʼu gāue fuli. . . . Neʼe huʼi tona ʼu kofu faka tuʼi tapu, pea neʼe tuʼusi te ʼu kauʼi tuhi ʼo tona nima mataʼu.”—New Catholic Encyclopedia.
Ko Setefano 6 (ʼi te taʼu 896-97): “Hili kiai ni māhina [ʼi te ʼosi fakamāuʼi ʼo te sino ʼo Folomosi] neʼe hoko te ʼu fakafeagai mālohi ʼo fakagata ai ia te nofo Tuʼi Tapu ʼa Setefano; neʼe fakahifo ʼi tona tuʼulaga, ʼo ʼave ʼo pilisoniʼi pea neʼe tege tona kiā.”—New Catholic Encyclopedia.
Ko Selesio 3 (ʼi te taʼu 904-11): “Neʼe tege ʼi te fale pilisoni ia te ʼu tuʼi tapu e lua ʼaē neʼe nonofo muʼa atu iā ia. . . . ʼI Loma neʼe lagolago ki ai te fāmili Théophylacte. ʼE ʼui ko Selesio neʼe ina maʼu tona foha ʼi tanatou taʼahine ko Marozia (ʼaē neʼe liliu ko te Tuʼi Tapu ko Soane 11).”—New Catholic Encyclopedia.
Ko Setefano 7 (ʼi te taʼu 928-31): “ ʼI te ʼu taʼu fakamuli ʼo te nofo tuʼi tapu ʼa Soane 10, . . . neʼe ʼita kiā ia ia Marozia, te Donna Senatrix ʼo Loma, pea neʼe ina haga ʼo pilisoniʼi pea mo fakapōgi. Pea neʼe fakanofo Tuʼi Tapu e Marozia ia Leone 6, ʼaē neʼe mate ʼi te hili ʼo māhina e 6 vaelua ʼo tana nofo ʼi te tuʼulaga ʼaia. Neʼe hoa kiai ia Setefano 7, ʼaki pē te lagolago age ʼa Marozia. . . . Lolotoga te ʼu taʼu e 2 ʼo tana nofo Tuʼi Tapu, neʼe fakalogo kiā Marozia.”—New Catholic Encyclopedia.
Ko Soane 11 (ʼi te taʼu 931-35): “ ʼI te ʼosi mate ʼo Setefano 7, neʼe foaki age kiā Marozia, taʼahine ʼo te Fāmili Théophylacte, ia te tuʼulaga tuʼi tapu maʼa tana tama ʼaē ko Soane, ko te tūpulaga neʼe kua taʼu 20 tupu. . . . ʼI tona temi Tuʼi Tapu, neʼe puleʼi ia Soane e tana faʼē.”—New Catholic Encyclopedia.
Ko Soane 12 (ʼi te taʼu 955-64): “Neʼe fakanofo tuʼi tapu kae kei taʼu hogofulu-mā-valu, pea neʼe fakamoʼoni ʼi te ʼu tohi ʼo tona temi, neʼe mole ina leleiʼia ia te ʼu meʼa fakalaumālie, kae neʼe manako ki te ʼu fakafiafia heʼeʼaoga pea mo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga.”—The Oxford Dictionary of Popes.
Ko Penisio 9 (ʼi te taʼu 1032-44; 1045; 1047-48): “Neʼe ʼiloa he neʼe ina fakatau ia te tuʼulaga faka tuʼi tapu ki tona patelina pea tuʼa lua neʼe ina kole ke toe liufaki age.”—The New Encyclopædia Britannica.
Koia, ko te ʼu tuʼi tapu ʼaia pea mo ʼihi atu, neʼe mole natou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo te agatonu ʼa Petelo, kae neʼe natou fai ni ʼu aga heʼeʼaoga. Neʼe natou tali ia te fai fakapō mo te folonikāsio fakalaumālie pea mo fakasino, ohagē ko Sesapele, ʼo tupu ai ia te aga fakahehema ʼo te lotu ʼaē neʼe natou takitaki. (Sake 4:4) ʼI te taʼu 1917, neʼe fakahā fakalelei ia te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼi te tohi Le mystère de Dieu accompli ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu. ʼAki te tohi ʼaia, neʼe feala ai ki te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼo te temi ʼaia, ‘ke natou fakahoko te ʼu tautea kehekehe ki te kele.’—Fakahā 11:6; 14:8; 17:1, 2, 5.
[Paki ʼo te pasina 206]
Ko Kilisito ʼaē kua fakanofo hau, ʼe kaugā gāue mo ia te kau ʼāselo moʼo fakahoko ʼo te fakamāu
[Paki ʼo te pasina 207]
ʼI te ʼosi tō ʼa Papiloni ʼi te taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe faka ʼāteaina ia te hahaʼi ʼaē neʼe māʼuʼuli pōpula ai