ʼE Fai Anai Ia Meʼa Foʼou Fuape—Ohage Ko Tona Fakakikite
“Pea nee lea iaʼia e afio i te afioʼaga: ‘Koeni, e au fai ia mea foou fuape.’ Pea nee ui maʼana: . . . ‘Ko te u folafola aeni e pauga mo mooni.’ ”—Apokalipesi 21:5.
1, 2. He koʼe ʼe lahi te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou fia ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ʼi te ka haʼu?
NEʼE kua koutou ʼui koa peʼe koutou manatu, ‘Ko ai ʼaē ʼe ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē ka hoko ʼapogipogi?’ ʼE tou mahino pe koʼe ʼe mole faʼa fia ʼiloʼi e te ʼu hahaʼi te meʼa ʼaē ka hoko ʼi te ka haʼu pea he koʼe ʼe mole nātou falala kia nātou ʼaē ʼe laupisi ʼe nātou lava fakakikite te ka haʼu. ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole feala ki te hahaʼi ke nātou fai he ʼu fakakikite totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu māhina pea mo te ʼu taʼu ka haʼu.
2 Neʼe fai e te kaupepa Forbes ASAP he ʼu alatike ʼo ʼuhiga mo te temi. Neʼe tohi fēnei ai e te tagata fai televisio ko Robert Cringely: “Moʼo fakaʼosi, ʼe fakalainoaʼi tatou fuli e te temi, kae ko nātou ʼaē ʼe fakamamahiʼi tāfito e te temi ʼe ko te hahaʼi fai fakakikite. Ko te fia ʼiloʼi ʼo te ka haʼu, ʼe ko he gaoʼi ʼe tahitahiga takita mālo ai. . . . Logola te faʼahi ʼaia, kae ʼe haga fai aipe te fai fakakikite ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe ʼui ʼe popoto ʼi te faʼahi ʼaia.”
3, 4. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakaʼamu kiai te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼu foʼou e afe? (b) Koteā te manatu tonu ʼaē ʼe maʼu e ʼihi ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu?
3 Neʼe lagi koutou fakatokagaʼi, neʼe lahi te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakasiosio lelei te kamata ʼo te ʼu taʼu foʼou e afe, ʼo hā ʼaki mai ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼe nātou manatu ki te ka haʼu. ʼI te kamata ʼo te taʼu ʼaenī kua ʼosi, neʼe ʼui fēnei e te kaupepa Maclean’s: “Ki te tokolahi ʼo te hahaʼi Kanata, ko te taʼu 2000 ʼe hage pe ko te tahi ʼu taʼu ʼi te kaletalio, kae ʼe feala ke hoko he kamata foʼou moʼoni ʼi te taʼu ʼaia.” Neʼe fakamahino e te Polofesea ko Chris Dewdney ʼo te Univelesitē ʼo York pe koʼe ʼe feala ke tou loto falala: “Ko [te kamata ʼo] te ʼu taʼu e afe ʼaenī, ko tona faka ʼuhiga ʼe mole kei tou lākahala ʼi te ʼu meʼa fakaʼofaʼofa ʼaē neʼe hoko ʼi te sēkulō ʼaenī kua ʼosi.”
4 ʼE ko he moemisi pe koa? ʼI Kanata ko te toko 22 pe ʼi te teau ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe nātou tali te sivi, ʼe nātou “tui ko te taʼu 2000 ʼe ko te kamata foʼou anai ʼo te malamanei.” ʼI tona fakahagatonu, ko te vaelua ʼo te hahaʼi ʼe nātou “manatu ʼe hoko anai te tahi tau faka malamanei” ʼi te ʼu taʼu e 50 ʼaē ka hoko mai. ʼE hā lelei mai, ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼe nātou manatu ʼe mole pulihi anai totatou ʼu fihifihia ʼi te ʼu taʼu e afe ʼaenī, pea ʼe mole fakafoʼou anai ia meʼa fuli. Neʼe tohi fēnei e Michael Atiyah, te pelesita ʼāfea ʼo te Britain’s Royal Society: “Te fetogi fakavilivili [ʼo te sosiete] . . . ko tona faka ʼuhiga ko te ʼuafulu-ma-tahi sēkulō ʼe ina fakatupu anai he ʼu faigataʼaʼia lahi ki totatou sivilisasio. Kua tou tau mo te ʼu fihifihia ohage ko te kua hahaʼi ʼo te malamanei, te hoge ʼo te ʼu meʼa tāfito ʼo te maʼuli, te ʼulihi ʼo te kele, pea mo te mafola ʼo te masiva, pea ʼe tonu ke tou foimo fakatokatoka te ʼu ʼaluʼaga ʼaia.”
5. Kofea ʼaē ʼe tou lava maʼu ai te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu?
5 ʼE lagi koutou feʼekeʼaki, ‘Kapau ko te tagata ʼe mole ina lava fakakikite te ka haʼu, pea ʼe mole lelei age koa la tatatou mole manatu kiai?’ Kailoa! ʼE moʼoni, ʼe mole feala ke fai e te tagata he ʼu fakakikite totonu, kae ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe mole lava fai e he tahi ia te faʼahi ʼaia. Kae ko ai ʼaē ʼe feala ke ina fai te faʼahi ʼaia pea he koʼe ʼe tonu ke tou loto falala ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu? ʼE feala ke koutou maʼu he ʼu tali lelei ʼi te ʼu fakakikite e fā. ʼE maʼu te ʼu fakakikite ʼaia ʼi te Tohi-Tapu, te tohi ʼaē ʼe lahi ʼaupito tona tufa pea mo tona lau, pea ʼe mole mahino lelei kiai te hahaʼi pea mo nātou meʼa noaʼi. Tatau aipe pe koteā takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu, pea tatau aipe peʼe koutou ʼiloʼi lelei peʼe kailoa, kae ʼe tonu ke koutou vakaʼi te ʼu fakamatala tāfito ʼaenī e fā. ʼE nātou fakakikite he ka haʼu taulekaleka. Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu lea faka polofeta ʼaia e fā, ʼe nātou fakahā atu peʼe feafeaʼi anai tokotou ka haʼu pea mo te ka haʼu ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe koutou ʼofa ki ai.
6, 7. Neʼe fai ʼanafea e Isaia tana fakakikite, pea neʼe hoko feafeaʼi?
6 Ko te ʼuluaki ʼe tuʼu ʼi te kapite 65 ʼo Isaia. ʼI muʼa ʼo takotou lau, koutou manatuʼi lelei te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaia—neʼe tohi ʼanafea pea neʼe talanoa ki te ʼaluʼaga fea. Ko Isaia te polofeta ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe ina tohi te ʼu palalau ʼaia, neʼe maʼuli ʼi te sēkulō ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo te puleʼaga ʼo Suta. Neʼe hoko te fakaʼosi ʼi te temi ʼaē neʼe fakagata ai e Sehova tana puipui te kau Sutea heʼe agatonu, ʼo ina tuku te kau Papiloni ke nātou maumauʼi ia Selusalemi pea mo ʼave faka popūla tona hahaʼi. Neʼe hoko te ʼu meʼa ʼaia ia taʼu e teau tupu ʼi tona ʼosi fakakikite e Isaia.—2 Fakamatala 36:15-21.
7 Koutou manatuʼi, ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua, neʼe fakakikite e Isaia te higoa ʼo Sailusi, te tagata Pelesia neʼe heʼeki tupu pea ʼe ina fakahifo anai ia Papiloni. (Isaia 45:1) Neʼe fai e Sailusi te ʼu fakatuʼutuʼu ke feala he toe liliu ʼa te kau Sutea ki tonatou fenua ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Kae meʼa fakapunamaʼuli ʼaupito, he neʼe fakakikite e Isaia te toe liliu ʼaia, ohage ko tona ʼui ʼi te kapite 65. Neʼe talanoa tāfito ki te ʼaluʼaga fakafiafia ʼaē ka maʼu e te kau Iselaele mokā nātou toe liliu anai ki tonatou fenua.
8. Koteā te ka haʼu fakafiafia ʼaē neʼe fakakikite e Isaia, pea koteā te kupuʼi palalau ʼaē ka tou vakaʼi?
8 ʼE tou lau fēnei ia Isaia 65:17-19: “He koʼeni ʼe ʼau fakatupu te lagi foʼou pea mo te kele foʼou; pea ʼe mole tou toe manatuʼi anai te ʼu meʼa ʼāfea, pea ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe mole toe hake anai ki te loto. Kae ke koutou fakafiafia ʼaupito, pea mo loto fiafia ʼo talu ai ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau fakatupu. He koʼeni ʼe ʼau fakatupu ia Selusalemi ko he meʼa ke tupu ai hakotou fiafia, pea mo tona hahaʼi ko he meʼa ke tupu ai hakotou fakafiafia. Pea ʼe ʼau fiafia anai ia Selusalemi pea ʼe ʼau fiafia anai ʼi taku hahaʼi; pea ʼe mole tou toe logo anai ki he tagi pea mo he kalaga.” Ei, neʼe fakamatala e Isaia te ʼu ʼaluʼaga neʼe lelei age ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe tau mo te kau Sutea ʼi Papiloni. Neʼe ina fakakikite tonatou loto fiafia pea mo tanatou fakafiafia. Tou vakaʼi nei te kupuʼi palalau “te lagi foʼou pea mo te kele foʼou.” ʼE ko te ʼuluaki vaega faka Tohi-Tapu ʼaia ʼi te ʼu vaega e fā ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi te kupuʼi palalau ʼaia, pea ko te ʼu koga Tohi-Tapu ʼaia e fā ʼe ʼi ai tonatou pikipikiga mo totatou ka haʼu heʼe nātou fakakikite totatou ka haʼu.
9. Neʼe hoko feafeaʼi ia Isaia 65:17-19 ki te kau Sutea ʼāfea?
9 Neʼe ʼuluaki hoko ia Isaia 65:17-19 ki te kau Sutea ʼāfea ʼaē, ohage ko tona fakakikite tonu e Isaia, neʼe nātou toe liliu ki tonatou fenua pea mo toe fakatuʼu te tauhi maʼa. (Esitalasi 1:1-4; 3:1-4) ʼE mahino ia, neʼe nātou toe liliu ki tonatou fenua ʼi te kele ʼaenī, kae neʼe mole ko te tahi potu ʼo te ʼatulaulau. Kapau ʼe tou mahino ki te faʼahi ʼaia pea ʼe tou mahino anai ki te palalau ʼa Isaia ʼo ʼuhiga mo te lagi foʼou pea mo te kele foʼou. ʼE mole ʼaoga, ohage ko tona fai e ʼihi, ke tou sivi te ʼu lea faka polofeta ʼa Nostradamus pea mo te tahi ʼu hahaʼi fai fakakikite. ʼE fakamahino tonu mai e te Tohi-Tapu te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Isaia.
10. ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te kupu “kele” foʼou ʼaē neʼe talanoa kiai ia Isaia?
10 ʼI te Tohi-Tapu ko te “kele” ʼe mole faka ʼuhiga tuʼumaʼu ki totatou kele. Ohage la, ʼe ʼui ia Pesalemo 96:1: ‘Ke hiva te kele katoa kia Sehova.’ ʼE tou ʼiloʼi papau ʼe mole feala ke hiva totatou kele, ʼo toe feiā pe mo te ʼu tai lahi, kae ko te hahaʼi ʼe nātou lava hiva. Ei, ʼe talanoa te Pesalemo 96:1 ki te hahaʼi ʼi te kele.a Kae ia Isaia 65:17 ʼe toe fakaʼaogaʼi ai te kupuʼi palalau te “lagi foʼou.” Kapau ko te “kele” ʼe faka ʼuhiga ki te hahaʼi foʼou ʼaē neʼe nonofo ʼi te fenua ʼo te kau Sutea, pea koteā te “lagi foʼou”?
11. Ko te kupuʼi palalau “te lagi foʼou” ʼe faka ʼuhiga kiteā?
11 Ko te tohi ʼa M’Clintock pea mo Strong te Cyclopædia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI te ʼu lea faka polofeta fuli, ko te lagi ʼe faka ʼuhiga ki . . . te kautahi ʼo te kau takitaki fuli . . . ʼaē ʼe nātou ʼi ʼoluga pea mo pule ki te hahaʼi fakalogo, ohage pe ko te tuʼu ʼa te lagi ʼi ʼoluga ʼo pule ifo ki te kele.” ʼO ʼuhiga mo te kupuʼi palalau “te lagi pea mo te kele,” ʼe fakamahino mai e te Cyclopædia, ‘ ʼi te ʼu lea faka polofeta, ko te kupuʼi palalau ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te ʼaluʼaga faka politike ʼo te ʼu hahaʼi ʼe kehekehe tonatou ʼu tuʼulaga. Ko te lagi ʼe ko te kau ʼaliki, kae ko te kele ʼe ko te hahaʼi fakalogo, ʼaē ʼe puleʼi e te hahaʼi māʼoluga.’
12. Neʼe hoko feafeaʼi ki te kau Sutea ʼāfea te “lagi foʼou pea mo te kele foʼou”?
12 ʼI te toe liliu ʼa te kau Sutea ki tonatou fenua, neʼe hage pe neʼe nātou maʼu he tuʼu foʼou. Neʼe ʼi ai te kau pule foʼou. Neʼe kovana ia Solopapele, te hāko ʼo te Hau ko Tavite, pea neʼe pelepitelo lahi ia Sosue. (Asea 1:1, 12; 2:21; Sakalia 6:11) Neʼe nātou faʼufaʼu te “lagi foʼou.” Pea neʼe nātou pule kiteā? Ko te “lagi foʼou” neʼe tuʼu ʼi ʼoluga ʼo “te kele foʼou,” te sosiete ʼaē neʼe faʼufaʼu e te hahaʼi neʼe fakamaʼa, pea neʼe nātou liliu ki tonatou fenua moʼo toe laga ia Selusalemi pea mo tona fale lotu moʼo tauhi ai kia Sehova. Koia, ʼi tona ʼuhiga moʼoni, neʼe ʼi ai te lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼi te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ki te kau Sutea ʼo te temi ʼaia.
13, 14. (a) Koteā te tahi vaega ʼaē ʼe tonu ke tou vakaʼi heʼe tuʼu ai te kupuʼi palalau “te lagi foʼou pea mo te kele foʼou”? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga ki te temi ʼaenī te lea faka polofeta ʼa Petelo?
13 ʼAua naʼa koutou faihala. ʼE mole ko he ʼahiʼahi pe moʼo fakamahino te Tohi-Tapu, pe ko te sivi ʼo te hisitolia ʼāfea. ʼE koutou mahino anai ki te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe koutou vakaʼi te tahi vaega ʼaē ʼe tuʼu ai te kupuʼi palalau “he lagi foou pea mo he kele foou.” ʼE tuʼu ʼi te kapite 3 ʼo 2 Petelo, pea ʼe koutou sio anai ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo totatou ka haʼu.
14 Neʼe fai e te ʼapositolo ko Petelo tana tohi kua ʼosi taʼu e 500 tupu ki te liliu ʼa te kau Sutea ki tonatou fenua. ʼI tona ʼuhiga ʼapositolo ʼa Sesu, neʼe faitohi Petelo ki te kau tisipulo ʼa Kilisito, “te Aliki” ʼaē ʼe talanoa ki ai ia 2 Petelo 3:2. ʼI te vaega 4, ʼe talanoa ia Petelo ki “te fakapapau o tana haele mai,” ʼo tou mahino ai ʼe pipiki te lea faka polofeta ʼaia ki te temi nei. ʼE lahi te ʼu fakamoʼoni ʼe hā mai ai, kua ʼi henī ia Sesu talu mai te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, ʼi tona ʼuhiga Hau ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo. (Apokalipesi 6:1-8; 11:15, 18) Pea ʼe ʼi ai tona faka ʼuhiga makehe ʼuhi ko te tahi meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Petelo ʼi te kapite ʼaia.
15. ʼE hoko feafeaʼi te lea faka polofeta ʼa Petelo ʼo ʼuhiga mo te “lagi foou”?
15 ʼE tou lau fēnei ia 2 Petelo 3:13: “O hage ko tana fakapapau, e tou amanaki ki he lagi foou mo he kele foou, e mauli i ai te susitisia.” Lagi kua koutou ʼiloʼi ko Sesu ʼi selo ʼe ko te Hau tāfito ʼo te “lagi foou.” (Luka 1:32, 33) Kae ʼe fakahā mai e te tahi ʼu vaega Tohi-Tapu, ʼe mole pule tokotahi pe. Neʼe fakapapau e Sesu ko te kau ʼapositolo pea mo te tahi ʼu tisipulo ohage ko nātou, ʼe nātou maʼu anai honatou tuʼulaga ʼi selo. ʼI te tohi ʼo Hepeleo, neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo ʼe nātou “kau ki he paui mai selo.” Pea neʼe ʼui e Sesu ko nātou ʼo te kūtuga ʼaia ʼe nātou heheka anai mo ia ʼi he ʼu hekaʼaga faka hau ʼi selo. (Hepeleo 3:1; Mateo 19:28; Luka 22:28-30; Soane 14:2, 3) Ko tona faka ʼuhiga, ko ʼihi ʼe nātou kau ki te lagi foʼou, heʼe nātou kaugā hau mo Sesu. Kae neʼe faka ʼuhiga kiteā te palalau ʼa Petelo ʼo ʼuhiga mo te “kele foou”?
16. Koteā te “kele foou” ʼaē kua maʼu ʼi te temi nei?
16 Ohage pe ko tona ʼuluaki fakahoko—te liliu ʼa te kau Sutea ki tonatou fenua—ʼi te fakahoko nei ʼo 2 Petelo 3:13 ʼe kau kiai te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fakalogo ki te pule ʼo te lagi foʼou. Ia ʼaho nei, ʼe feala ke koutou maʼu te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou fia fakalogo ki te takitaki ʼaia. ʼE ʼi ai tona polokalama ako, pea ʼe fua lelei ki te hahaʼi ʼaia ʼe nātou faiga ke nātou mulimuli ki tana ʼu lao faka Tohi-Tapu. (Isaia 54:13) ʼE nātou faʼufaʼu te tafitoʼaga ʼo te “kele foou” koteʼuhi ʼe nātou faʼufaʼu te sosiete fakatagata ʼaē ʼe kau kiai te ʼu puleʼaga fuli, mo te ʼu lea fuli, pea mo te ʼu lanu fuli, pea ʼe nātou gāue fakatahi ʼo fakalogo ki te Hau ko Sesu Kilisito. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼi te faʼahi ʼaia heʼe feala ke koutou kau kiai!—Mikea 4:1-4.
17, 18. ʼAki te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia 2 Petelo 3:13, he koʼe ʼe feala ke tou loto falala ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu?
17 ʼAua naʼa koutou manatu, ko te gata pe ʼaia ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu pea neʼe mole fakahā mai he tahi ʼu meʼa. ʼI tona fakahagatonu, ʼi takotou vakaʼi te fakamatala ʼo te kapite 3 ʼo 2 Petelo, ʼe koutou sio ai anai ʼe ʼui ai ʼe hoko anai he fetogi lahi. ʼI te vaega 5 pea mo te 6, ʼe talanoa ai ia Petelo ʼo ʼuhiga mo te Tulivio ʼo te temi ʼo Noe, ʼaē neʼe ina maumauʼi te mālama agakovi ʼo te temi ʼaia. ʼI te vaega 7, ʼe talanoa ia Petelo ki “te lagi mo te kelekele o te temi-nei,” ko te ʼu pule pea mo tonatou ʼu hahaʼi fakalogo, kua tāʼofi nātou ki “te aho o te fakamau pea mo te tamatei o te hahai agahala.” Koia ʼe toe hā lelei ai, ko te kupuʼi palalau “te lagi mo te kelekele” ʼe mole faka ʼuhiga ki te ʼatulaulau kae ki te hahaʼi tokolahi pea mo tonatou ʼu pule.
18 ʼOsi ʼaia pea ʼe fakamahino mai e Petelo, ʼi te ʼaho ʼo Sehova ʼe hoko ai anai te fakamaʼa lahi, moʼo teuteuʼi ai te fakatuʼu ʼo te lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼaē ʼe talanoa kiai te vaega 13. Koutou fakatokagaʼi te fakaʼosi ʼo te vaega—“e mauli i ai te susitisia.” ʼE mole koa la ko he fakamoʼoni ʼe hoko anai he ʼu fetogi lahi moʼo hikihiki te ʼaluʼaga ʼo te malamanei? ʼE mole koa la ko he ʼamanaki ʼaia ki he ʼu meʼa foʼou moʼoni, ko he temi ʼe lahi age anai te maʼuli fiafia ʼa te hahaʼi? Kapau ʼe koutou lava sio ki te faʼahi ʼaia, pea kua koutou maʼu te fakasiosio tonu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe fakakikite e te Tohi-Tapu ʼaē ʼe maʼu e te hahaʼi tokosiʼi.
19. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamatala e te tohi ʼo Apokalipesi ʼi tana talanoa ki te “lagi foou pea mo he kelekele foou” ʼaē ka hoko mai?
19 Kae tou vakaʼi te tahi ʼu meʼa. Neʼe tou vakaʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te kupuʼi palalau te ‘lagi foʼou pea mo te kele foʼou’ ʼi te kapite 65 ʼo Isaia pea mo te kapite tolu ʼo 2 Petelo. Tou vakaʼi ʼi te temi nei te kapite 21 ʼo Apokalipesi, ʼaē ʼe toe maʼu ai te kupuʼi palalau ʼaia ʼo te Tohi-Tapu. Ohage pe ko tatatou ʼuluaki fai, moʼo tokoni kia tatou ʼe lelei ke tou ʼiloʼi te ʼu kapite ʼi muʼa ʼo te kapite 21. ʼI te ʼu kapite e lua ki muʼa atu, ʼi te kapite 19 ʼo Apokalipesi, ʼe tou maʼu ai te fakamatala ʼo te tau—kae ʼe mole ko te fetauʼaki ʼa he ʼu puleʼaga. ʼI te tahi faʼahi, ʼe tuʼu ai te “Folafola a te Atua.” ʼE lagi koutou ʼiloʼi ʼe ko te tahi higoa ʼaia ʼo Sesu Kilisito. (Soane 1:1, 14) ʼE hā mai ʼe ʼi selo pea mo tana ʼu kautau ʼaselo. Ko ai ʼaē ʼe nātou tauʼi? ʼE talanoa te kapite ʼaia ki te ʼu “hau,” mo te ʼu “alikitau” pea mo te hahaʼi ʼe tuʼulaga kehekehe, te hahaʼi “liliki pea mo lalahi.” Ko te tau ʼaia ʼe pipiki ki te ʼaho ʼo Sehova, ʼaē ka pulihi ai te agakovi. (2 Tesalonika 1:6-10) ʼE kamata te kapite 20 ʼo Apokalipesi ʼaki te fakamatala ʼo te pulihi ʼo “te talakone te gata afea, ia te tiapolo ko Satana.” ʼI te temi nei kua feala ke tou vakaʼi te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ʼi te kapite 21 ʼo Apokalipesi.
20. Ia Apokalipesi 21:1, koteā te fetogi maʼuhiga ʼaē ka hoko?
20 ʼE kamata palalau te ʼapositolo ko Soane ʼaki te ʼu palalau mālohi ʼaenī: “Nee au mamata ki he lagi foou mo he kelekele foou. Koteuhi nee mole te uluaki lagi mo te uluaki kelekele, pea nee puli mo te tai.” Ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi te kapite 65 ʼo Isaia pea mo te kapite 3 ʼo 2 Petelo, tou tui papau ʼe mole faka ʼuhiga ʼe fetogi anai te lagi pea mo totatou kele pea mo te tai. Neʼe fakahā mai e te ʼu kapite ʼi muʼa atu, ʼe pulihi anai te hahaʼi agakovi pea mo tonatou ʼu pule, ʼo kau ai mo te pule fakapulipuli ko Satana. Ei, ʼi henī ʼe fakapapauʼi mai te tuʼu foʼou ʼaē ʼe kau ai te hahaʼi ʼo te kele.
21, 22. Koteā te ʼu tapuakina ʼaē ʼe fakapapauʼi mai e Soane, pea koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe holoholoʼi anai te ʼu loʼimata?
21 ʼE fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia te tahi ʼu agaaga ʼo te lea faka polofeta taulekaleka ʼaia. ʼE talanoa te fakaʼosi ʼo te vaega 3 ki te temi ʼaē ka nofo ai te ʼAtua mo te malamanei, ʼo ina tokagaʼi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fai tona finegalo. (Esekiele 43:7) ʼE hoko atu e Soane ʼi te vaega 4 mo te 5: “[Ko Sehova] e ina holoholo anai ia loimata fuape i onatou fofoga, pea e mole toe mau anai te mate. E mole toe mau anai he putu, pe ko he lauga, pe ko he mamahi, koteuhi kua puli te malama-nei afea. Pea nee lea iaʼia e afio i te afioʼaga: ‘Koeni, e au fai ia mea foou fuape.’ Pea nee ui maʼana: ‘Tohi: Ko te u folafola aeni e pauga mo mooni.’ ” ʼE mole koa la ko he lea faka polofeta fakaloto fīmālie ʼaenī?
22 Koutou fakakaukauʼi age muʼa te meʼa ʼaē ʼe fakakikite e te Tohi-Tapu. ‘ ʼE holoholo anai e te ʼAtua ia loʼimata fuape.’ ʼE mole feala ke faka ʼuhiga ki te ʼu loʼimata moʼoni mokā kita tagi, pea ʼe mole faka ʼuhiga ki te ʼu loʼimata ʼaē ʼe hali mokā kita fiafia. Kailoa, ko te ʼu loʼimata ʼaē ka holoholo anai te ʼAtua ʼe ko te ʼu loʼimata ʼaē ʼe tupu ʼi te ʼu faʼahiga mamahi kehekehe. ʼE tou lava ʼiloʼi feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼE mahino ia, ko te fakapapau maʼuhiga ʼaia ʼa te ʼAtua, ʼe ina fakapipiki te holoholoʼi ʼo te ʼu loʼimata mo te ‘mate, te putu, te lāuga pea mo te mamahi ʼaē ka pulihi.’—Soane 11:35.
23. Ohage ko tona fakakikite e te lea faka polofeta ʼa Soane, koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ka pulihi anai?
23 ʼE mole fakamoʼoni koa la te faʼahi ʼaia, ʼe pulihi anai te kosea, mo te ʼu mahaki mafu pea mo te mate? Ko ai ia tatou neʼe ʼi ai he tahi neʼe tou ʼofa mamahi ai, neʼe mate mahaki, pe neʼe mate fakaʼī, peʼe mate ʼi he tahi tuʼutāmaki? ʼI henī ʼe fakapapauʼi mai e te ʼAtua, ʼe pulihi anai te mate, ko tona faka ʼuhiga, ko te ʼu fānau ʼaē ka tutupu ʼe mole nātou lahilahi ake anai ʼo matutuʼa pea mamate ai. Ko te lea faka polofeta ʼaia ʼe toe faka ʼuhiga ki te pulihi ʼo te mahaki ʼo Alzheimer, mo te ostéoporose, mo te ʼu fibromes, mo te ʼu mahaki ʼo te ʼu mata—ʼe ko te ʼu mahaki ʼaē ʼe hoko māhani ki te hahaʼi matutuʼa.
24. ʼE hoko feafeaʼi anai te tapuakina ʼo ‘te lagi foʼou pea mo te kele foʼou,’ pea koteā te tahi meʼa ʼe tonu ke tou toe vakaʼi?
24 ʼE lagi koutou ʼio anai, ʼe siʼisiʼi anai te putu pea mo te lāuga mokā pulihi anai te mate, mo te matutuʼa pea mo te mahaki. Kae e feafeaʼi ki te masiva, ki te fakaʼalikiʼi ʼo te ʼu tamaliki, mo te aga fakapalatahi ʼo ʼuhiga mo te paʼaga pea mo te lanu? Kapau ʼe hoko atu te ʼu meʼa ʼaia—ʼaē ʼe hoko māhani ia ʼaho nei—pea ʼe mole pulihi anai te putu pea mo te lāuga. Koia ko te maʼuli ʼi “he lagi foou mo he kelekele foou” ʼe mole tau anai mo te ʼu mamahi ʼaia. ʼI fetogi lahi leva! Kae neʼe tou vakaʼi pe te ʼu koga Tohi-Tapu e tolu ʼaē ʼe tuʼu ai te kupuʼi palalau “te lagi foʼou pea mo te kele foʼou.” ʼE ʼi ai te tahi koga tohi ʼe pipiki ki te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi, pea ʼe toe hā lelei ai pe koʼe ʼe feala ke tou loto falala ʼo ʼuhiga mo te temi ʼaē ka fakahoko ai e te ʼAtua tana fakapapau ke ina ‘fai ia meʼa foʼou fuli pe.’ ʼI te lua alatike, ʼe tou vakaʼi anai te lea faka polofeta ʼaia pea mo tona faka ʼuhiga ki totatou manuʼia.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te Tohi-Tapu The New English Bible, ʼe ina fakaliliu fēnei ia Pesalemo 96:1: “Koutou hiva ki te ʼALIKI, ʼu tagata fuli ʼo te kele.” Koʼeni te fakaliliu ʼa te Tohi-Tapu The Contemporary English Version: “Ia koutou fuli ʼi te kele ʼaenī, koutou hivaʼi he ʼu fakavikiviki ki te ʼALIKI.” Ko te ʼu fakaliliu ʼaia ʼe nā ʼalutahi mo te fakamahino ʼaē ko te “kele foʼou” ʼaē neʼe talanoa kiai ia Isaia, neʼe faka ʼuhiga ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi tonatou fenua.
Koteā ʼAē ʼe Koutou Manatuʼi?
• Koteā te ʼu koga tohi e tolu ʼaē ʼe fakakikite ai e te Tohi-Tapu te ‘lagi foʼou pea mo te kele foʼou’?
• Neʼe hoko feafeaʼi ki te kau Sutea ʼāfea te folafola ʼo ʼuhiga mo “te lagi foʼou pea mo te kele foʼou”?
• Ohage ko tona ʼui e Petelo, ʼe fakahoko feafeaʼi anai te lea faka polofeta ʼo “he lagi foou mo he kelekele foou”?
• ʼO ʼuhiga mo te ka haʼu taulekaleka, koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakahā mai ʼi te kapite 21 ʼo Apokalipesi?
[Paki ʼo te pasina 10]
Ohage ko tona fakakikite e Sehova, neʼe teuteuʼi e Sailusi ke toe liliu te kau Sutea ki tonatou fenua ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi