KAPITE 14
Tou Lagolago ʼAteaina Pe Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
1, 2. (1) Kotea te ʼu palalau neʼe fai e Sesu neʼe ina takitaki ai te ʼu tonu neʼe fai e ʼana tisipulo ʼo kaku mai kia ʼaho nei? (2) Kotea ʼae neʼe faiga ke fai e ʼotatou fili, pea neʼe kotea ʼona fua?
NEʼE tuʼu Sesu ia muʼa ʼo Pilato, te tuʼi fakamau lahi ʼo te puleʼaga Sutea. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe ina fai te ʼu palalau ʼae ka ina takitaki anai te ʼu tonu ka fai e ʼAna tisipulo moʼoni ʼo kaku mai kia ʼaho nei. Neʼe ina ui fenei: “E mole kau toku puleaga hau i te malama aeni. Kapau nee kau toku puleaga hau i te malama aeni, nee tau anai aku tagata faifekau kia au ke aua naa tuku au ki te kau Sutea; kae i te lakaga nei e mole kau toku puleaga hau i lalo nei.” (Soa. 18:36) Neʼe fakatotonu e Pilato ke matehi ia Sesu. Kaʼe neʼe mole fualoa tana malo ʼaia koteʼuhi neʼe fakatuʼuake ia Sesu. Neʼe faigaʼi e te ʼu Hau ʼo te Puleʼaga malohi ʼo Loma ke natou molehi te kau tisipulo ʼa Kilisito, kaʼe neʼe mole natou lavaʼi. Neʼe fakamafola e te kau Kilisitiano ia te logo ʼo te Puleʼaga ʼi te ʼu telituale ʼo te temi ʼaia.—Kol. 1:23.
2 ʼI te ʼosi fakatuʼu ʼo te Puleʼaga ʼi te taʼu 1914, ko ʼihi malohi fakasolia neʼe natou faiga ke fakaʼauha ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Kaʼe neʼe mole natou malo. Pea neʼe faigaʼi e te ʼu puleʼaga mo te ʼu faʼahi fakapolitike ke tou lagolago age kia natou. Kaʼe neʼe mole feala ke natou fakamavetevete tatou. Ia ʼaho nei, ʼe teitei ke mafola ia te hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼi te ʼu fenua fuli. Logo la te aluʼaga ʼaia, kaʼe ʼe tou logotahi pe, ʼo mole tou kau ki te ʼu faʼahi fakapolitike ʼo te malamanei. ʼE ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo te kua pule ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo te haga takitaki e te Hau ko Sesu Kilisito tana hahaʼi, mo fai ni fetogi pea mo puipui natou. ʼE tou vakaʼi anai te ʼu faʼahi ʼaia pea mo he ʼu malo ʼi te ʼu telepinale neʼe foaki mai, ʼuhi ko tatatou mole “kau i te malamanei.”—Soa. 17:14.
ʼE Fetogi Tanatou Mahino Ki Te Mole Kau Ki Te Tau
3, 4. (1) Kotea ʼae neʼe hoko ʼi te kamata pule ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua? (2) ʼI te temi ʼaia, neʼe kotea te mahino ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te mole kau ki te malamanei? Fakamahino.
3 ʼI te kamata pule ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, neʼe hoko te tau ʼi selo, pea neʼe li ifo Satana ki te kele. (Lau ia Apokalipisi 12:7-10, 12.) Neʼe toe hoko mo te tau ʼi te kele. Neʼe ʼahiʼahiʼi ai te lotomalohi ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo Sesu pea ke mole natou kau ki te malamanei. Kaʼe ʼi te kamata, neʼe mole natou mahino katoa ki te fakaʼuhiga ʼo tanatou mole kau ki te ʼu faʼahi fakapolitike.
4 Ohage la, ʼi te Tohi 6 ʼo te ʼu tohi LʼAurore du Milléniuma ʼae neʼe ta ʼi te taʼu 1904, neʼe fakalotomalohiʼi ai te kau Kilisitiano ke mole natou kau ki te tau. Kaʼe neʼe ui ai kapau neʼe fakamaʼua ki he Kilisitiano ke hu solia, neʼe tonu ke faiga ke ina fai he gaue ʼe mole ina fakaʼaogaʼi ai he fana. Pea kapau neʼe mole tali kaʼe neʼe fekauʼi ia ia ki te tau, neʼe tonu ke tokaga ke ʼaua naʼa ina matehi he tahi. ʼO ʼuhiga mo te aluʼaga ʼo te temi ʼaia, neʼe ui fenei e te tehina ko Herbert Senior, ʼae neʼe maʼuli ʼi Pilitania pea neʼe papitema ʼi te taʼu 1905: “Neʼe mole faʼa mahino ki te ʼu tehina pe neʼe lelei ke natou solia kaʼe natou fai pe he gaue ʼe mole natou fakaʼaogaʼi ai he fana.”
5. ʼI Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli 1915, neʼe kamata fetogi feafeaʼi tatatou mahino?
5 Kaʼe ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli 1915, neʼe kamata fetogi ai tatatou mahino. Pea ʼo ʼuhiga mo te ʼu manatu ʼae neʼe tuʼu ʼi te tohi Études des Écritures, neʼe ui fenei ai: “Kapau koia, pea ʼe matou feʼekeʼaki pe ʼe kei tou fakaʼapaʼapa ki ʼatatou pelesepeto Fakakilisitiano.” Kaʼe neʼe feafeaʼi mo kapau neʼe tonu ke matehi he Kilisitiano he ʼe fakafisi ke ina tui te teu solia pea mo hu solia? Neʼe ui fenei ʼi te alatike: “Kotea ʼae ʼe kovi age: Ke matehi kita ʼuhi ko takita agatonu ki te Tama ʼAliki ʼo Te Tokalelei pea mo takita mole loto ʼae ke kita talagataʼa ki Tana fakatotonu, peʼe ko te matehi ʼo kita ʼi te tau ʼo hage ai neʼe kita lagolago ki te ʼu hau ʼo te kele pea mo talagataʼa ki te ʼu akonaki ʼo totatou Hau ʼi Selo? ʼE tou tali anai ke matehi tatou ʼuhi ko tatatou agatonu ki totatou Hau ʼae ʼi selo.” Logo la te malohi ʼo te ʼu palalau ʼaia, kaʼe neʼe fakaʼosi fenei te alatike: “ ʼE mole matou fakatotonu atu ke kotou fai te faʼahi ʼaia. Kaʼe ʼe ko he tokoni pe ia.”
6. Kotea te ako neʼe ke taʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo te tehina ko Herbert Senior?
6 Neʼe mahino ki ʼihi tehina neʼe mole tonu ke natou kau ki te tau, tatau aipe pe ʼe natou mamahi anai. Ko te tehina ko Herbert Senior, ʼae neʼe tou talanoa ki ai ʼi muʼa atu, neʼe ina ui fenei: “Kia au, neʼe mole kehekehe hakita fetuku mai te vaka ia te ʼu foʼi pulu [ohage ko he gaue ʼe mole fakaʼaogaʼi ai he fana] pea mo takita fakamakona he fana.” (Luka 16:10) ʼI tana fakafisi ʼaia ki te solia, neʼe pilisoniʼi ai te tehina. Ko ia mo te ʼu tehina ʼe toko 4 neʼe natou kau ʼi te toko 16 ʼae neʼe natou fakafisi ke mole natou kau ki te tau ʼuhi ko tonatou leʼo ʼo loto. Pea neʼe ʼi ai mo te ʼu tagata mai te tahi age ʼu lotu. Neʼe pilisoniʼi natou ʼi te fale pilisoni ko Richmond ʼi Pilitania. Neʼe ʼave fakafufu leva ia natou fuli ʼaia ki Falani. Pea neʼe fakatuʼā ai ke matehi natou. Neʼe fakaʼatu ia te tehina ko Herbert pea mo ʼihi ia natou ke fanahi, kaʼe neʼe mole hoko. Neʼe fakatuʼā ai natou ke pilisoniʼi ia taʼu ʼe 10.
“Neʼe au mahino ai ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe tonu ke natou tokalelei mo te hahaʼi fuli, tatau aipe pe ʼe hoko te tau.” —Simon Kraker (Vakaʼi te palakalafe 7)
7. ʼI te kamata ʼo te Lua Tau Fakamalamanei, kotea ʼae neʼe kua mahino lelei age ki ai te hahaʼi ʼa te ʼAtua?
7 ʼI te kamata ʼo te Lua Tau Fakamalamanei, neʼe kua mahino lelei age ki te hahaʼi ʼa Sehova ia te fakaʼuhiga ʼo te mole kau ki te tau pea mo mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo Sesu. (Mat. 26:51-53; Soa. 17:14-16; 1 Pet. 2:21) Ohage la, ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 1939, neʼe maʼu ai te alatike maʼuhiga ko tona kupu tafitō “ ʼE Mole Natou Kau Ki Te Tau.” Neʼe ui fenei ai: “ ʼI te temi nei, ko te lekula ʼae ʼe tonu ke mulimuli ki ai ia te hahaʼi ʼa Sehova ʼe ko te mole kau ki te fetauʼaki ʼa te ʼu puleʼaga.” ʼO ʼuhiga mo te alatike ʼaia, neʼe ui fenei e Simon Kraker, ʼae neʼe gaue ki muli age ʼi ʼatatou pilo lalahi ʼi Brooklyn, ʼi Amelika: “Neʼe au mahino ai ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe tonu ke natou tokalelei mo te hahaʼi fuli, tatau aipe pe ʼe hoko te tau.” Ko te meʼa kai fakalaumalie ʼaia neʼe foaki ʼi tona temi totonu pea neʼe teuteuʼi ai te hahaʼi ʼa te ʼAtua ki tonatou fakatagaʼi ʼuhi ko tanatou agatonu ki te Puleʼaga.
Neʼe Malohi Te Fakafeagai Ohage Ko He “Vaitafe”
8, 9. Neʼe hoko feafeaʼi te fakakikite ʼae neʼe fai e te apositolo ko Soane?
8 Neʼe fakakikite e te apositolo ko Soane, ʼe faigaʼi anai e Satana te Tiapolo, “te gata lahi,” ke ina molehi te hahaʼi ʼae ʼe lagolago ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe ina fakahoko te faʼahi ʼaia ʼi te kamata pule ʼo te Puleʼaga ʼi te taʼu 1914, ʼaki tana huaʼi kia natou ʼi hona aluʼaga fakata ia he vai tafe.b (Lau ia Apokalipisi 12:9, 15.) Neʼe hoko feafeaʼi te lea fakapolofeta ʼaia? ʼO kamata atu ʼi te ʼu taʼu 1920, neʼe hoko te fakafeagai lahi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Neʼe pilisoniʼi ia te tehina ko Kraker he neʼe agatonu ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ohage ko te tahi ʼu tehina ʼae neʼe maʼuʼuli ʼi te Potu Noleto ʼo Amelika lolotoga te lua tau fakamalamanei. ʼI tona fakahagatonu, ia natou fuli ʼae neʼe pilisoniʼi ʼi Amelika ʼuhi ko tanatou fakafisi ʼae ke mole natou kau ki te tau, neʼe kaugā malie age pe te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
9 Ko te Tiapolo mo ʼana hahaʼi neʼe natou faigaʼi ke liakī e te hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua tanatou agatonu, ʼi he fenua pe ʼe natou maʼuʼuli ai. ʼI Afelika, mo Eulopa pea mo Amelika, neʼe ʼave natou ki te ʼu telepinale. ʼI tanatou haga taupau pe tanatou agatonu, neʼe pilisoniʼi ai natou, mo ta pea natou lavevea. ʼI Siamani, neʼe fakatagaʼi lahi te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼuhi ko tanatou fakafisi ke mole natou hiki nima kia Itilele peʼe lagolago ki te tau. Neʼe fakafuafua ko te toko 6 000 neʼe ʼave ki te ʼu lotoʼa fakamamahi ʼi te temi ʼo te kau Nasi, pea neʼe mamate te toko 1 600 tupu kau Fakamoʼoni Siamani ʼo feia mo te kau Fakamoʼoni neʼe mole Siamani. Logo la te ʼu aluʼaga ʼaia, kaʼe neʼe mole feala ki te Tiapolo ke ina fakaʼauha te hahaʼi ʼa te ʼAtua.—Mko. 8:34, 35.
ʼE Folo e “Te Kele” Ia “Te Vaitafe”
10. Kotea ʼae ʼe fakata e “te kele,” pea neʼe lagolago feafeaʼi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua?
10 Neʼe fakaha e Soane ʼi tana lea fakapolofeta ko “te kele,” ʼae ʼe ina fakata te ʼu naunau kehekehe ʼae ʼe kau ki te tuʼu ʼa Satana, ʼe haʼu anai ʼo tokoni ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼaki tana folo ia “te vaitafe,” ʼae ʼe ina fakata tonatou fakatagaʼi. Neʼe hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼI te ʼu taʼu ʼae neʼe hoa mai ki te Lua Tau Fakamalamanei, neʼe tautau lagolago “te kele” ki te hahaʼi agatonu ʼo te Puleʼaga Fakamesia. (Lau ia Apokalipisi 12:16.) Ohage la, ko ʼihi telepinale lalahi neʼe natou lagolago ki te fealagia ʼae neʼe maʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke natou fakafisi ke mole natou kau ki te solia pea mo te ʼu toʼotoʼoga fakapuleʼaga. Tou haga vakaʼi muʼa he ʼu malo lalahi neʼe foaki e Sehova ki tana hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te hu solia.—Pes. 68:21.
11, 12. Kotea ʼae neʼe hoko ki te tehina ko Sicurella pea mo Thlimmenos, pea neʼe kotea tona ikuʼaga?
11 Amelika. Ko te ʼu matuʼā ʼa Anthony Sicurella neʼe ko he ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe papitema ia ʼi tona taʼu 15. ʼI tona taʼu 21, neʼe alu ki te pilo ʼe tokaga kia natou ʼae ʼe hu solia, ʼo fakaha age tona ʼuhiga tagata lotu. Hili ki ai taʼu ʼe lua, ʼi te taʼu 1950, neʼe ina kole ke fetogi, ʼo tohi ʼe fakafisi ki te solia ʼuhi ko tona leʼo ʼo loto. ʼI tanatou fai ni fekumi, neʼe mole koviʼia e te kau polisi tana kole ʼaia. Kaʼe neʼe ko te Minisi ʼo Te Susitisia ʼae neʼe fakafisi ki ai. Neʼe tagi leva te tehina ko Sicurella ki te tahi ʼu telepinale, pea neʼe sivi e te Telepinale Lahi ʼo Amelika ia tona aluʼaga. Neʼe natou molehi ai te tonu ʼae neʼe fai ki muʼa atu. Koia neʼe lagolago ai te Telepinale Lahi ki totatou tehina. Pea neʼe toe ʼaoga ia te tonu ʼaia ki te hahaʼi ʼo Amelika ʼae neʼe fakafisi ki te solia ʼuhi ko tonatou leʼo ʼo loto.
12 Keleka. ʼI te taʼu 1983, neʼe pilisoniʼi te tehina ko Iakovos Thlimmenos, takua neʼe agatuʼu he neʼe fakafisi ke ina tui te teu solia. Hili tona fakaʼateainaʼi, neʼe kole e te tehina ke ina fai te gaue ʼae ko te tokaga ki te falā. Kaʼe neʼe mole natou tali ʼuhi ko tona fakatuʼā ʼae neʼe tohi ʼi tana casier judiciaire. Neʼe tagi te tehina ki te u telepinale kehekehe ʼo Keleka, kaʼe neʼe mole malo. Pea neʼe tali e te Telepinale Fakaeulopa ʼo Te ʼAlikiʼaga ʼo Te Tagata (te Telepinale Fakaeulopa) ke natou sivi ia te aluʼaga ʼo te tehina. ʼI te taʼu 2000, ko tuʼi fakamau ʼe toko 17 ʼi te Telepinale Fakaeulopa neʼe natou lagolago ki te tehina. Neʼe ʼaoga te tonu ʼaia ʼae neʼe fai moʼo tauʼi te ʼu aga fakapalatahi fuli. ʼI muʼa ʼo te fai ʼo te tonu ʼaia, ko te ʼu tehina ʼe toko 3 500 ʼi Keleka neʼe ʼi ai ʼonatou casiers judiciaires, he neʼe pilisoniʼi natou ʼuhi ko tanatou fakafisi ke mole natou hu solia. ʼI te ʼosi fai ʼo te tonu ʼaia, neʼe fakatuʼu ʼi Keleka he lao neʼe tonu ke molehi te ʼu tukugakovi fuli ʼae neʼe fai ki te ʼu tehina ʼaia. Pea ʼi te toe vakaʼi ʼo te ʼu lao ʼi Keleka, neʼe toe fakamaʼuhigaʼi ia te lao ʼae ʼe ina fakagafua ki te hahaʼi fuli ʼo Keleka, ke natou fai he faʼahiga gaue fakasevili moʼo fetogi te hu solia.
“ ʼI muʼa ʼo taku hu ki te telepinale, neʼe au faikole fakamalotoloto kia Sehova, pea neʼe au logoʼi ai tana foaki mai te tokalelei.” —Ivailo Stefanov (Vakaʼi te palakalafe 13)
13, 14. Ki tau manatu, kotea te ʼu ako ʼe tou lava maʼu mai te ʼu aluʼaga neʼe hoko ki te tehina ko Stefanov pea mo Bayatyan?
13 Bulgarie. ʼI te taʼu 1994, neʼe taʼu 19 ia te tehina ko Ivailo Stefanov pea neʼe tonu ke hu solia. Neʼe fakafisi ki ai te tehina, ʼo toe feia mo te tahi ʼu gaue ʼi te fale solia. Neʼe fakatuʼā ke pilisoniʼi ia mahina ʼe 18. Neʼe fakafihi te tehina ki tona fakatuʼā ʼaia, he neʼe mole ko he fakaʼapaʼapa ki tana lava fakafisi ki te solia ʼuhi ko tona leʼo ʼo loto. Neʼe kaku tana tagi ki te Telepinale Fakaeulopa. ʼI te taʼu 2001, ʼi muʼa ʼo te vakaʼi e te Telepinale Fakaeulopa te aluʼaga ʼo te tehina, neʼe kole e te puleʼaga ʼo Bulgarie ke natou fai he fakatokatoka mo te tehina. Neʼe molehi e te puleʼaga te tuʼā ʼaia ʼo te tehina ʼo toe feia mo te hahaʼi fuli ʼo Bulgarie ʼae neʼe natou kole he gaue fakasevili moʼo fetogi te hu solia.c
14 Arménie. ʼI te taʼu 2001, neʼe tonu ke hu solia te tehina ko Vahan Bayatyan.d Kaʼe neʼe fakafisi ʼuhi ko tona leʼo ʼo loto. Pea neʼe tagi ia ki te ʼu telepinale, kaʼe neʼe mole hona fua. Neʼe fakatuʼā ke pilisoniʼi ia taʼu ʼe lua vaelua. Pea neʼe kamata tona pilisoniʼi ʼi te mahina ʼo Sepetepeli 2002. Kaʼe neʼe fakaʼateainaʼi hili mahina ʼe hogofulu pea mo vahaʼa ʼe lua. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe tagi te tehina ki te Telepinale Fakaeulopa, pea neʼe tali. Kaʼe ʼi te ʼaho 27 ʼo Oketopeli 2009, neʼe natou fai te tonu neʼe mole lagolago ki te tehina. Neʼe lotovaivai ai te ʼu tehina ʼae ʼi Arménie he neʼe natou tau mo te aluʼaga ʼaia. Kaʼe neʼe toe vakaʼi e te Telepinale Fakaeulopa te tonu ʼae neʼe fai. Pea ʼi te ʼaho 7 ʼo Sulio 2011, neʼe lagolago te Telepinale Fakaeulopa ki te tehina ko Bayatyan. Neʼe ko te hoki fakamoʼoni ʼaia e te Telepinale Fakaeulopa ko te lava fakafisi ʼa he tahi ki te solia ʼuhi ko tana lotu ʼe pipiki ki te lava fakaha faʼifaʼitaliha e he tahi tana manatu, mo mulimuli ki tona leʼo ʼo loto pea mo maʼuliʼi tana lotu. ʼAki te tonu ʼaia, neʼe puipui ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo te toko lau ʼi teau miliona hahaʼi ʼo te ʼu fenua ʼae ʼe kau ki te Kau Fono ʼo Eulopa.e
Ko te tehina ko Vahan Bayatyan ʼi te Telepinale Fakaeulopa ʼo Te ʼAlikiʼaga ʼo Te Tagata
Te ʼu Toʼotoʼoga Fakapuleʼaga
15. He ko ʼe ʼe fakafisi te hahaʼi ʼa Sehova ke mole natou kau ki te ʼu toʼotoʼoga fakapuleʼaga?
15 ʼE agatonu te hahaʼi ʼa Sehova ki te Puleʼaga Fakamesia ʼaki tanatou fakafisi ke mole natou hu solia pea mo kau ki te ʼu toʼotoʼoga fakapuleʼaga. Tafitō la talu mai te kamata ʼo te Lua Tau Fakamalamanei, neʼe mafola ai ʼi te malamanei te tauhi fakavale ʼa te hahaʼi ki tonatou fenua. Neʼe fakamaʼua ki te hahaʼi ʼi ʼihi fenua ke natou fakaha tanatou agatonu ki tonatou fenua ʼaki tanatou fai he fakapapau, peʼe hiva te hiva ʼo te puleʼaga peʼe fai he fakaʼapaʼapa ki te fuka ʼo tonatou fenua. Kaʼe ko tatou ʼe tou tauhi ʼateaina pe kia Sehova. (Eke. 20:4, 5) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakatagaʼi kovi ʼo tatou. Kaʼe neʼe toe fakaʼaogaʼi e Sehova “te kele” ke ina folo, peʼe ina fakagata ʼihi fakataga. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, tou vakaʼi he ʼu malo neʼe foaki mai e Sehova ʼaki ia Kilisito.—Pes. 3:9.
16, 17. Kotea te fihifihia ʼae neʼe tau mo Lillian pea mo William Gobitas, pea kotea te ako ʼe ke taʼofi mai ai?
16 Amelika. ʼI te taʼu 1940, ko te toko 8 ʼi te ʼu tuʼi fakamau ʼe toko 9 ʼo te Telepinale Lahi ʼo Amelika, neʼe mole natou lagolago ki te fakamauʼi ʼo te ʼu fanau Gobitas, ʼae neʼe ko ni Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kotea ʼae neʼe hoko? Ko Lillian Gobitas,f neʼe taʼu 12 pea mo tona kiʼi tokolua ko William, neʼe taʼu 10. Neʼe nā fia agatonu kia Sehova, ʼo nā fakafisi ai ke mole nā fai he fakaʼapaʼapa ki te fuka peʼe nā fai he fakapapau ki te fenua. Neʼe fakamavae ai naua mai te fale ako. Pea neʼe fakamauʼi naua ʼi te Telepinale Lahi. Neʼe fakaha e te Telepinale Lahi neʼe mulimuli te tonu ʼae neʼe fai e te fale ako ki te lao ʼo Amelika, he neʼe natou puipui te logotahi ʼo te fenua. Pea neʼe hoko ai te toe fakataga lahi. Neʼe fakamavae te tahi ʼu fanau ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova mai te ʼu fale ako pea mo te ʼu tehina mo tuagaʼane mai tanatou gaue. Neʼe gaohi koviʼi ʼihi Fakamoʼoni e te hahaʼi kaugā malie. ʼE ui ʼi te tohi ʼo ʼuhiga mo te maʼuliʼi faʼifaʼitaliha ʼo te lotu ʼi Amelika, “ko te fakatagaʼi ʼo te kau Fakamoʼoni mai te taʼu 1941 ki te taʼu 1943, neʼe ko te hoki hoko ʼae ʼo he toe fehiʼa lahi feia ki te lotu ʼi Amelika ʼi te ʼu taʼu 1900.”
17 Kaʼe neʼe nounou pe ia te malo ʼaia ʼo te ʼu fili ʼo te ʼAtua. ʼI te taʼu 1943, neʼe vakaʼi e te Telepinale Lahi ia te fakamauʼi ʼo te ʼu fanau Barnette, ʼae neʼe tatau mo ʼae ʼo te ʼu fanau Gobitas. ʼI te fakamau ʼaia, neʼe lagolago leva te Telepinale Lahi ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI ni kiʼi taʼu pe, neʼe fetogi ai e te Telepinale Lahi tanatou tonu. Neʼe heʼeki hoko he aluʼaga feia ʼi Amelika. ʼI te ʼosi fai ʼo te tonu ʼaia, neʼe siʼisiʼi ai leva te fakatagaʼi ʼo te hahaʼi ʼa Sehova ʼi Amelika. Pea neʼe toe fakamaʼuhigaʼi ai mo te ʼu ʼateaina ʼae ʼe maʼu e te hahaʼi Amelika.
18, 19. Kia Pablo Barros, kotea ʼae neʼe tokoni ki ai ke nofo malohi, pea ʼe lava mulimuli feafeaʼi te ʼu kaugana ʼa Sehova ki tana faʼifaʼitaki?
18 Argentine. Ko te tautehina Barros, ia Pablo ʼae neʼe taʼu valu pea mo Hugo ʼae neʼe taʼu fitu, neʼe fakamavae naua mai te fale ako ʼi te taʼu 1976. Neʼe nā fakafisi ke mole nā kau ki te toʼotoʼoga ʼo te toho ʼo te fuka. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe humuki e te fafine pule ʼo te fale ako ia Pablo pea mo ina taʼi tona ʼulu. Neʼe ina fakatotonu age kia naua toko lua ke nā nonofo hola katoa hili te ako, ʼo ina fakamalohiʼi naua ke nā kau ki te ʼu toʼotoʼoga fakapuleʼaga. ʼI tana manatuʼi ia te ʼahiʼahiʼi ʼaia ʼo naua, neʼe ui fenei e Pablo: “Kapau neʼe mole tokoni mai ia Sehova, neʼe mole feala haku tauʼi ia toku fakaneke malohi ʼaia ke au liakī taku agatonu.”
19 ʼI te telepinale, neʼe lagolago te tuʼi fakamau ki te fakamavae e te fale ako ia Pablo pea mo Hugo. Kaʼe neʼe vakaʼi leva e te Telepinale Lahi ʼo Argentine te aluʼaga ʼaia. Pea ʼi te taʼu 1979, neʼe fetogi ai e te Telepinale Lahi ia te ʼuluaki tonu, he ʼe ko te fakamavae ʼaia mai te fale ako neʼe fakafeagai ki te lao ʼae neʼe ina fakagafua ki he tahi ke ako pea mo te maʼua ʼa te Puleʼaga ʼo Argentine ke ina akoʼi te ʼu fanau. Neʼe fua lelei te malo ʼaia ki te teitei toko 1 000 fanau ʼa te kau Fakamoʼoni. Neʼe mole fakamavae ʼihi mai te ʼu fale ako pea ko ʼihi, ohage ko Pablo pea mo Hugo, neʼe natou toe hu ako.
Tokolahi te ʼu fanau ʼa te kau Fakamoʼoni neʼe natou taupau tanatou agatonu ʼi te ʼu ʼahiʼahi
20, 21. ʼE fakamalohi feafeaʼi tau tui e te ʼu meʼa ʼae neʼe hoko kia Roel pea mo Emily Embralinag?
20 Filipine. ʼI te taʼu 1990, ko Roel Embralinag,g ʼae neʼe taʼu 9 pea mo tona tokolua lahi ko Emily, ʼae neʼe taʼu 10 neʼe fakamavae naua ʼi te fale ako he neʼe mole nā fai he fakaʼapaʼapa ki te fuka. Neʼe toe fakamavae mo te toko 60 tupu kau Fakamoʼoni neʼe kei ako. Neʼe faigaʼi e Leonardo, te tamai ʼa Roel pea mo Emily, ke fetogi e te ʼu pule ʼo te fale ako tanatou tonu, kaʼe neʼe mole hona fua. ʼI te ʼasili kovi ʼo te aluʼaga, neʼe tagi ia Leonardo ki te Telepinale Lahi. Neʼe mole hana falā pea mo hana avoka. Kaʼe neʼe faikole fakamalotoloto te kiʼi famili ke takitaki natou e Sehova. ʼI muʼa ʼo te hoko ʼo te fakamau, neʼe manukiʼi pea mo laukoviʼi ia te ʼu toe. Neʼe manatu ia Leonardo ʼe mole malo anai ia he neʼe mole malama ki he meʼa ʼi te faʼahi fakasusitisia.
21 Kaʼe meʼa fakapunamaʼuli he neʼe ko te tehina leva ko Felino Ganal ʼae neʼe liliu ko te avoka ʼo te kiʼi famili. Neʼe gaue te tehina ʼaia ʼi muʼa atu ʼi te fale avoka neʼe iloa ʼi te fenua. ʼI te temi ʼae neʼe fai ai te fakamau, neʼe kua mavae ia te tehina ko Ganal ʼi te fale gaue ʼaia pea mo liliu ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI te vakaʼi e te Telepinale Lahi ia te aluʼaga ʼo te ʼu fanau Embralinag, neʼe lagolago fuli te ʼu tuʼi fakamau ki te kiʼi famili Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo natou molehi te fakatotonu ʼae ke fakamavae te ʼu toe mai te fale ako. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe toe to noa te ʼu faiga ʼae ke liakī e te hahaʼi ʼa te ʼAtua tanatou agatonu.
ʼE Logotahi Te Hahaʼi ʼa Te ʼAtua ʼUhi Ko Tanatou Mole Kau Ki Te Malamanei
22, 23. (1) He ko ʼe neʼe tou malo ʼi te ʼu fakamau maʼuhiga ʼaia? (2) Kotea ʼae ʼe fakamoʼoni ki ai tatatou logotahi pea mo tatatou fetokaleleiʼaki?
22 He ko ʼe neʼe malo ia te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te ʼu fakamau maʼuhiga ʼaia? ʼE mole tou uga tatou ia he kau faipolitike ke tokoni mai. Kaʼe, ʼi te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepinale fuli, ko te ʼu tuʼi fakamau ʼae ʼe natou kumi te faitotonu, neʼe natou puipui tatou mai te ʼu fakafeagai. Pea moka hoko te tahi ʼu aluʼaga feia, ʼe mulimuli te ʼu telepinale ki te ʼu tonu ʼae neʼe natou fai. ʼE tou tui papau neʼe tokoni mai Kilisito ʼi ʼatatou faiga ʼae ke tou malo. (Lau ia Apokalipisi 6:2.) He ko ʼe ʼe tou olo ki te ʼu telepinale? ʼE mole tou faiga ke tou fetogi te ʼu lao. Kaʼe ʼe tou olo ki te ʼu telepinale he ʼe tou loto ke hoko atu tatatou fakalogo faʼifaʼitaliha ki totatou Hau, ia Sesu Kilisito.—Gaue 4:29.
23 Ko te malamanei kua maveuveu ʼuhi ko te ʼu tau pea mo fakalialia ʼuhi ko te fehiʼa. Kaʼe ko totatou Hau ʼae kua ʼafio, ia Sesu Kilisito, ʼe ina tapuakinaʼi te ʼu faiga ʼo ʼana tisipulo ʼi te kele katoa ke mole natou kau ki te malamanei. Neʼe mole lavaʼi e Satana ke ina fakamavetevete pea mo fakaʼauha tatou. Kua fakatahitahiʼi e te Puleʼaga he toko lau ʼi miliona ʼe natou fakafisi ke mole natou ako te tau. Ko tatatou logotahi pea mo tatatou fetokaleleiʼaki ʼe ko he milakulo, pea ʼe fakamoʼoni ai kua pule ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua!—Esa. 2:4.
a Neʼe toe higoa ia te tohi 6 ko Te Fakatupu Foʼou. Ki muli age ko te ʼu tohi LʼAurore du Millénium neʼe fakahigoa ko te Études des Écritures.
b Kapau ʼe ke fia maʼu he tahi age ʼu fakamahino, vakaʼi te tohi Te Fakahā— Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi! ʼi te kapite 27, ʼi te ʼu pasina 184-186.
c ʼI te fakatokatoka ʼaia, neʼe toe maʼua foki ke foaki e te puleʼaga ʼo Bulgarie ia he gaue fakasevili kia natou ʼae neʼe fakafisi ke mole hu solia ʼuhi ko tonatou leʼo ʼo loto.
d Kapau ʼe ke fia maʼu ia te fakamatala katoa, vakaʼi ia Te Tule Leʼo (Fakafalani) ʼaho 1 ʼo Novepeli 2012, ʼi te ʼu pasina 29-31.
e Ia taʼu ʼe 20, neʼe pilisoniʼi e te puleʼaga ʼo Arménie te kau Fakamoʼoni tupulaga ʼe toko 450 tupu. Pea ko te ʼu tehina fakamuli neʼe fakaʼateainaʼi ʼi te mahina ʼo Novepeli 2013.
f Neʼe faihala te telepinale ʼi tanatou tohi te higoa ʼo te kiʼi famili, ʼo natou tohi Gobitis.
g Neʼe faihala te telepinale ʼi tanatou tohi te higoa ʼo te kiʼi famili, ʼo natou tohi Ebralinag.