Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr17 Sunio p. 1-8
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2017
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 5-11 ʼO SUNIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SELEMIA 51-52
  • “Neʼe Hoko Moʼoni Te ʼu Palalau ʼa Sehova Ia Faʼahi Fuli”
  • it-2-F p. 243-244 pal. 5-6
  • Te kau Meti
  • it-2-F p. 365 pal. 6
  • Naponite
  • it-1-F p. 252 pal. 2
  • Papilone
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • it-2-F p. 340 pal. 8
  • Moʼuga
  • it-2-F p. 258 pal. 22
  • Te Tai
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 12-18 ʼO SUNIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TAGILAULAU ʼA SELEMIA 1-5
  • “Ka Tou Fakatalitali ʼe Tokoni Mai Ke Tou Faʼa Kataki”
  • w12-F 1/6 p. 14 pal. 3-4
  • “ ʼE ke sio ifo mai anai kia au”
  • w11 1/9 p. 11-12 pal. 8
  • Ko Sehova ʼe Ko Toku Vahe
  • w07 1/6 p. 11 pal. 3-4
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagilaulau
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w07 1/6 p. 9 pal. 3
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagi Laulau
  • w07 1/6 p. 10-11 pal. 5
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagi Laulau
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE AHO 19-25 ʼO SUNIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 1-5
  • “Neʼe Fiafia Ia Esekiele ʼi Te Tala ʼo Te Logo ʼa Te ʼAtua”
  • w08 1/7 p. 19 pal. 6-7
  • Tou Tauʼi te ʼu Fihifihia ʼae ʼe Felaveʼi mo Tatou ʼi Tatatou Fai Fakamafola ʼi te ʼu ʼApi
  • it-1-F p. 1202
  • Te ʼu Gakau
  • w07 1/7 p. 8 pal. 4
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Esekiele—ʼUluaki Koga
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w07 1/7 p. 8 pal. 1
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Esekiele—ʼUluaki Koga
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Esekiele—ʼUluaki Koga
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE AHO 26 ʼO SUNIO–2 ʼO SULIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 6-10
  • “ ʼE Ke Maʼu Anai Koa Te Fakailoga Ki Te Haofaki?”
  • w16.06 p. 31-32
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
  • ʼI te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele, ʼe fakata kia ai te tagata mo tana ʼaiʼaga vai tohi pea mo te ʼu tagata ʼe toko ono mo ʼanatou mahafu moʼo matehi?
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w09 1/9 p. 25 pal. 10
  • Ko Te Ako ʼAe ʼe Haʼu Mai Te ʼAtua ʼe Maʼoluga ʼAupito Age Ia
  • w11 1/4 p. 30 pal. 14
  • ʼE Kotou Tuku Koa Ke Taki Koutou e Te Laumalie ʼo Te ʼAtua?
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2017
mwbr17 Sunio p. 1-8

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 5-11 ʼO SUNIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SELEMIA 51-52

“Neʼe Hoko Moʼoni Te ʼu Palalau ʼa Sehova Ia Faʼahi Fuli”

(Selemia 51:11) “Kotou fakamasila te ʼu kauʼi nahau. Kotou toʼo te ʼu paletau. Kua fakamalohiʼi e Sehova te ʼu loto ʼo te ʼu hau ʼo Meti, koteʼuhi kua loto ia ia ke maumauʼi ia Papilone, koteʼuhi ko te lagavaka ʼa Sehova, te lagavaka ʼo tona fale tapu.

(Selemia 51:28) Koutou teuteuʼi kia ia te atu puleʼaga, te ʼu hau ʼo Meti, ʼona kovana mo ʼona pule, pea mo te fenua katoa ʼae e fakalogo kia natou.

it-2-F p. 243-244 pal. 5-6

Te kau Meti

Neʼe natou kau mo te kau Pelesi ki te tauʼi ʼo te kau Papilone. ʼI te 8 sekulo I.M.T.S. neʼe fakakikite e te polofeta ko Esaia, ʼe fekauʼi anai e Sehova ia te kau Meti ke natou tauʼi ia Papilone. Pea ko te kau Meti “e mole pe tokaga ki te paaga, pea e mole pe manumanu ki te aulo.” (Esa 13:17-19; 21:2.) Ka palalau ʼi te Tohi-Tapu ki te kau Meti, ʼe toe fakaʼuhiga ki te kau Pelesi, ohage pe ko tona fai mahani e te kau faihisitolia Keleka. Neʼe fehiʼa te kau Meti ki te paʼaga pea mo te aulo. Neʼe mole natou ʼohofi ia Papilone ʼuhi heʼe natou fia toʼo ʼonatou koloa. Koia neʼe mole feala ai ke totogi natou ke tuku tanatou ʼohofi ia Papilone. Neʼe popoto mo faiva te kau Pelesi mo te kau Meti ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu nahau. Neʼe faʼu ʼanatou nahau ʼaki te ʼakau pea mo haʼi ʼaki te kapa peʼe ko te sila (vakaʼi Pes 18:34). Neʼe natou matematehi te kau tupulaga ʼo Papilone ʼaki te ʼu kauʼi nahau neʼe fakamasila lelei. — Sel 51:11.

Neʼe ui e Selemia (51:11, 28) neʼe tauʼi e “te u hau o Meti” ia Papilone. ʼE ha mai ai neʼe ʼi ai te tahi ʼu hau Meti neʼe fakalogo ki te hau lahi ʼo Meti, pea neʼe ko he aluʼaga ʼe tautau hoko ʼi te ʼu temi ʼaia. (vakaʼi mo Sel 25:25). Neʼe to ai ia Papilone he neʼe kau fakatahi te kau Meti, mo te kau Pelesi, mo te kau Elame pea mo te tahi age ʼu telepi ʼi te ʼu tafaʼaki. Kaʼe neʼe ko te tagata Meti ʼe higoa ko Taliusi ʼae “neʼe fakanofo hau ki te puleʼaga ʼo te kau Kaletea.” Neʼe lagi ko ia neʼe ina fakafofoga te hau Pelesi ko Siliusi.—Tan 5:31 ; 9:1 ; vakaʼi DARIUS No 1.

(Selemia 51:30) ʼE mole kei tau te ʼu tagata tau ʼo Papilone. ʼE natou nonofo ʼi te ʼu kolo tau. Kua ʼosi tonatou malohi. Kua natou hage ko ni fafine. Kua tuku te afi ki te ʼu nofoʼaga, kua fasifasiʼi te ʼu fakamaʼumaʼu ʼo te ʼu matapa ʼo te kolo.

it-2-F p. 365 pal. 6

Naponite

Koʼeni te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te aluʼaga ʼae neʼe hoko ʼi te po ʼae neʼe to ai ia Papilone: “Neʼe faigafua ʼosi te ʼulu ʼo te foʼi tau ʼo Siliusi ki Papilone, neʼe mole fai he tau.” Neʼe ha mai ai neʼe hoko moʼoni pe te lea fakapolofeta ʼae neʼe fai e Selemia ʼi tana ui ʼae “e mole kei tau te u tagata tau o Papilone.”—Sel 51:30.

(Selemia 51:37) ʼE liliu anai ia Papilone ko he kolo maumau, ko he nofoʼaga ʼo te ʼu kuli vao, ko he meʼa fakapunamaʼuli mo nukinuki, ʼe mole ina toe maʼu anai he hahaʼi.

(Selemia 51:62) Pea ʼe ke ui fenei anai: Sehova E, ko koe totonu neʼe ke folafola ki te koga meʼa ʼaeni, ke pulihi, ke mole toe nofoʼi e he tahi, pe ko he tagata pe ko he manu lalata, kaʼe ke liliu ko he ʼu potu lavaki ʼe liʼakina ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole iloʼi hona gataʼaga.

it-1-F p. 252 pal. 2

Papilone

Talu mai te taʼu 539 I.M.T.S. neʼe kamata hifohifo leva te malohi pea mo te kololia ʼo Papilone. Neʼe agatuʼu tuʼa lua te kolo ʼaia ki te hau Pelesi ko Taliusi 1 (Hystaspe), hili ʼaia pea neʼe maumauʼi leva te kolo. Neʼe toe faiga e te hahaʼi ke toe laga te kolo, pea neʼe natou agatuʼu ki te hau ko Xerxes 1 pea neʼe toe maumauʼi. Neʼe fakatuʼutuʼu e Alesatelo Lahi ke ina fakatuʼu ai tona kolo muʼa, kaʼe neʼe mate fakapunamaʼuli ʼi te taʼu 323 I.M.T.S. Neʼe ʼohofi leva e Nicator ia Papilone ʼi te taʼu 312 pea neʼe ina fetuku ia te ʼu meʼa gaue ʼo te kolo ki te vai tafe ʼo Tikeli, moʼo laga ʼaki ia tona kolo muʼa foʼou ko Séleucie. Kaʼe neʼe kei nofoʼi pe te kolo ko Papilone ʼi te ʼuluaki sekulo. Neʼe ko te kau Sutea ʼae neʼe kei nonofo ai, koia neʼe ui ai e Petelo ʼi tana tohi neʼe alu ki te kolo ʼaia (1P 5:13). Neʼe maʼu ʼi Papilone te ʼu fakamoʼoni neʼe kei tuʼu te fale lotu ʼo Bel ʼi te taʼu 75 H.T.S. ʼE mahalo neʼe maumauʼi leva te kolo ʼi te 4 sekulo, neʼe liliu ai leva “ko he ʼu tuʼuga maka.”—Sel 51:37.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Selemia 51:25) “Koʼeni, ʼe au fakafeagai kia te koe, moʼuga maumau, ʼe ui e Sehova, ia koe ʼae neʼe ke maumauʼi te kele katoa. ʼE au faoʼi anai toku nima kia koe, pea ʼe au tekaʼi anai ia koe ki lalo mai ʼoluga ʼo te ʼu utu, pea ʼe au fakaliliu anai ia koe ko he moʼuga kua vela.”

it-2-F p. 340 pal. 8

Moʼuga

ʼE fakata ki te ’u puleʼaga. ʼI te Tohi-Tapu ʼe tautau fakata ia te ʼu moʼuga ki te ʼu puleʼaga hau (Tan 2:35, 44, 45 ; vakaʼi mo Esa 41:15 ; Fkha 17:9-11, 18). ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ko Papilone ʼe ko te “moʼuga ʼe ina maumauʼi” koteʼuhi neʼe lahi te ʼu kolo neʼe ina ʼohofi pea mo maumauʼi. (Sel 51:24, 25). ʼE fakamatala ʼi he Pesalemo ia te ʼu gaue neʼe fai e Sehova ki te ʼu tagata tau, pea ʼe ui ai ko Sehova “neʼe ʼaofi ʼaki te malama, pea ʼe ke maʼoluga age ʼi te ʼu moʼuga ʼo te kau kaihaʼa.” (Pes 76:4.) Ko “te ʼu moʼuga ʼo te kau kaihaʼa” ʼe lagi fakata ki te ʼu puleʼaga agamalohi. (vakaʼi Nau 2:11-13). Neʼe ui fenei e Tavite ʼo ʼuhiga mo Sehova: “Neʼe fakatuʼu toku moʼuga ʼi te malohi.” Neʼe fakatuʼu e Sehova ia te puleʼaga ʼo Tavite ke maʼoluga pea mo malohi. (Pes 30:7 ; vakaʼi mo 2Sa 5:12). ʼE tautau fakata ia te ʼu moʼuga ki te ʼu puleʼaga. Koia ʼe tou mahino ai kia Fakaha 8:8, ʼae ʼe palalau ai ki he “meʼa neʼe hage ko he moʼuga lahi ʼe ulo.” ʼE hage ko he puleʼaga ʼe ina maumauʼi ia meʼa fuli ʼo hage ko te afi.

(Selemia 51:42) Kua hake te tai ki Papilone. Kua ʼuʼufi Papilone ʼe ni galu lalahi.

it-2-F p. 258 pal. 22

Te Tai

Ko te ’u kautau kaugā malie. Neʼe fakata e Selemia ia te logoaʼa ʼo natou ʼae ʼe natou ʼohofi ia Papilone ki te logoaʼa ʼo te tai. (Sel 50:42.) Koia ka ina fakakikite te hake ʼo te tai ki Papilone, neʼe fia palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu foʼi kautau ʼo te kau Meti pea mo te kau Pelesi.— Sel 51:42 ; vakaʼi mo Tan 9:26.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Selemia 51:1-11) ʼE ui fenei e Sehova: “Koʼeni, e au lagaʼi anai ki Papilone, pea mo te hahaʼi ʼo Kaletea, he matagi maumau. 2 ʼE au fekauʼi anai ki Papilone ni tagata ta fulumeto, ʼae ʼe natou ta anai ia ia, ʼae e natou fakalavaki anai tona fenua. ʼE natou feʼohofi mai anai kia ia mai te potu fuli, ʼi te ʼaho ʼo te malaʼia. 3 Ke faoʼi te nahau ki ʼae ʼe ina faoʼi te nahau, ki ʼae ʼe fiatagata ʼi tona kofu tau. ʼAua naʼa kotou fakahao ʼona tagata tupulaga. Kotou fakapuli tana solia katoa. 4 Ke natou fetoki lavevea ʼi te fenua ʼo te kau Kaletea, pea ke natou pupu ʼi te ʼu kauʼi nahau ʼi te ʼu ala ʼo Papilone. 5 Koteʼuhi ʼe mole siʼaki ia Iselaele mo Suta e tona ʼAtua, ia Sehova ʼo te atu fua tau, pea kua fonu te fenua ʼo te kau Kaletea ʼi te agahala ki te Maʼoniʼoni ʼo Iselaele. 6 Koutou feholaki mai te lotolotoiga ʼo Papilone, pea ke koutou tahi haofaki takotou maʼuli. . . . He ʼe ko te temi lagavaka ʼaeni ʼo Sehova. ʼE ina liufaki kia te ia te totogi. 7 Ko Papilone ko he ipu aulo ʼi te nima ʼo Sehova, ʼae neʼe ina fakakonahiaʼi te kele katoa; neʼe inu e te atu puleʼaga tana vino: Koia ʼe totogi anai kia ia ʼo mulimuli ki ʼana gaue. 8 Fokifa pe kua to ia Papilone, ʼo fasifasi. Kotou agi kia ia, koutou toʼo he lolo ke faitoʼo ai tona lavea. ʼE lagi toe maʼuli anai ia ia.” 9 Neʼe matou loto ke fakamaʼuli ia Papilone, kaʼe neʼe mole maʼuli ia ia. Tou siʼaki ia ia, pea ke tahi alu te tagata ki tona fenua, koteʼuhi kua kaku tona tautea ki te lagi, pea kua hake ia ia ʼo kaku ki te ʼao. 10 Kua fakaha e Sehova totatou agatonu. Kotou ʼomai, pea tou fakamatala ʼi Sione Te gaue ʼa Sehova, totatou ʼAtua. 11 Kotou fakamasila te ʼu kauʼi nahau. Kotou toʼo te ʼu paletau. Kua fakamalohiʼi e Sehova te ʼu loto ʼo te ʼu hau ʼo Meti, koteʼuhi kua loto ia ia ke maumauʼi ia Papilone, koteʼuhi ko te lagavaka ʼa Sehova, te lagavaka ʼo tona fale tapu.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 12-18 ʼO SUNIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TAGILAULAU ʼA SELEMIA 1-5

“Ka Tou Fakatalitali ʼe Tokoni Mai Ke Tou Faʼa Kataki”

(Tagilaulau 3:20, 21) ʼE ke manatuʼi moʼoni anai au pea e ke sio ifo mai anai kia au. 21 Koʼeni te meʼa ʼae ʼe au fakamanatuʼi anai ki toku loto. Koia ʼe au nofo anai ʼo fakatalitali.

(Tagilaulau 3:24) Neʼe au ui fenei: “Ko Sehova ko toku vahe,” koia ʼe au nofo anai ʼo fakatalitali ki ai.”

w12-F 1/6 p. 14 pal. 3-4

“ ʼE ke sio ifo mai anai kia au”

Neʼe loto mamahi te hahaʼi, kaʼe neʼe taupau pe e Selemia he ʼamanaki lelei ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu. Neʼe kalaga fenei kia Sehova:“ ʼE ke manatuʼi moʼoni anai au pea e ke sio ifo mai anai kia au. “ (Vaega 20). Neʼe falala ia kia Sehova. ʼE ina iloʼi ʼe mole galoʼi anai ia ia e Sehova, ʼo feia mo natou fuli ʼae ʼe fakahemala. Kotea ʼae ka fai anai e te ʼAtua Mafimafi?—Fakaha 15:3.

Neʼe tui papau ia Selemia ʼe sio ifo anai ia Sehova kia natou fuli ʼae ʼe fakahemala fakamalotoloto. ʼE ha mai ai tona manavaʼofa lahi. Ko te Sehova “ko te Maoluga i te kele katoa,” ʼe ina tokagaʼi mo ina toe fakatuʼu ʼana kaugana ʼae ʼe fakaʼofaʼofa pea mo toe ʼofa ia natou. (Pesalemo 83:18). Koia neʼe logoʼi e Selemia ia te toe fimalie ʼi tona loto ʼuhi ko te ʼamanaki lelei ʼaia. Neʼe fakatotonu malohi e te polofeta ko Selemia ke fakatalitali ki te temi ʼae ka haofaki anai e Sehova ia tana hahaʼi.—Vaega 21.

w11 1/9 p. 11-12 pal. 8

Ko Sehova ʼe Ko Toku Vahe

8 Ko Sehova neʼe ko te vahe ʼo te telepi ʼa te kau Levite. Kaʼe ʼe lelei ke tou tokagaʼi neʼe fai e te kau Levite takitokotahi te ʼu palalau ʼaeni: “Ko Sehova ʼe ko toku vahe” moʼo fakaha tanatou pipiki ʼae ki te ʼAtua pea mo tanatou falala kia te ia. (Tagi. 3:24) Ia natou ʼaia neʼe ʼi ai te Levite neʼe ko he tagata hiva pea mo faʼu hiva. ʼE tou fakahigoaʼi anai ia ia ko Asafe, logo la neʼe lagi ko he tahi neʼe kau ʼi te famili ʼo Asafe, te Levite ʼae neʼe ina taki te kau tagata hiva ʼi te temi ʼo te Hau ko Tavite. (1 Fkma. 6:31-43) Ia Pesalemo 73 ʼe tou lau ai ko Asafe (peʼe ko he tahi ʼo tona hologa) neʼe tuʼania. Neʼe maheka ia ki te kau agakovi ʼae neʼe hage ʼe natou maʼuli fimalie, pea neʼe ina ui fenei: “ ʼIo, neʼe vaʼiganoa taku fakamaʼa toku loto pea mo taku fufulu ʼoku nima ʼi te heʼe agahala.” Neʼe hage ia kua galo kia ia tona pilivilesio gaue, neʼe mole kei ina fakamaʼuhigaʼi ia Sehova ʼae neʼe ko tona vahe. Neʼe kua lotolotolua ia ʼi te faʼahi fakalaumalie “ ʼo aʼu ki te ʼaho ʼae neʼe . . . hu ai ki te sagatualio maʼoluga ʼo te ʼAtua.”—Pes. 73:2, 3, 12, 13, 17.

(Tagilaulau 3:26, 27) ʼE lelei te atalitali fakalogologo ki te haofaki ʼo Sehova. 27 ʼE ko he meʼa lelei ki te tagata malohi ke ina ʼamo tona ʼakau toho lolotoga tona temi tupulaga.

w07 1/6 p. 11 pal. 3-4

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagilaulau

3:21-26, 28-33. E feafeaʼi hatatou lava katakiʼi he ʼu mamahi faigataʼa? ʼE ui fenei mai e Selemia, ʼe mole tonu ke galo ia tatou ko Sehova ʼe mahu ʼi te agaʼofa pea mo mahu ʼi te manavaʼofa. ʼE tonu foki ke tou toe manatuʼi, ko totatou maʼuli ʼe ko he tupuʼaga tafito ʼaia ke mole puli ia tatou ia te ʼamanaki, pea ʼe tonu ke tou faʼa kataki pea mo fakatalitali fakalogologo, ʼo mole tou muhumuhu, heʼe ko Sehova totatou haofakiʼaga. Tahi ʼae meʼa, ʼe tonu anai ke tou “tuku ifo [totatou] gutu ki te efu,” ke tou agavaivai ʼi te ʼu ʼahiʼahi, ʼo tou mahino moka fakagafua e te ʼAtua he meʼa ke hoko heʼe ʼi ai tona tupuʼaga tafito.

3:27. Ko te tauʼi ʼo te ʼu fihifihia ʼo ʼuhiga mo te tui ʼi tokotou temi tupulaga, ʼe lagi tonu ke kotou katakiʼi he ʼu faigataʼaʼia pea mo he fakalainoaʼi ʼo koutou. Kaʼe ʼe ‘lelei ki he tagata malohi ke ina ʼamo tona pou fakamamahi ʼi tona temi tupulaga.ʼ Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ka kita ʼamo tota pou fakamamahi ʼi te temi tupulaga, ʼe ko he ako moʼo teuteuʼi ʼo kita ke kita tauʼi te ʼu fihifihia ki muli age.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Tagi Laulau 2:17) Kua fai e te Eteleno te mea ae nee ina fakatuutuu, kua ina fakahoko te folafola ae nee ina fakatuutuu talu mai fualoa, kua ina maumaui hala ofa; kua ina fakaliliu ia koe ko te fiafiaaga o te fili, kua ina lagai te malohi o natou ae e natou fakamamahii ia koe.

w07 1/6 p. 9 pal. 3

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagi Laulau

2:17—Ko te “folafola” tafito fea ʼae neʼe fakahoko e Sehova ʼo ʼuhiga mo Selusalemi? ʼE lagi talanoa ʼi heni ki te koga tohi ʼo Levitiko 26:17, ʼae ʼe ui fenei ai: “ ʼE au haga atu anai kia koutou pea ʼe mahino ia ʼe kotou lava anai ʼi muʼa ʼo tokotou ʼu fili; ko natou ʼae ʼe fehihiʼa kia koutou ʼe natou taʼomia anai koutou, pea ʼe mahino ia ʼe kotou feholaki anai kaʼe mole he tahi ʼe ina tuli koutou.”

(Tagi Laulau 5:7) Neʼe ko ʼatatou kui ʼae neʼe agahala. Pea kua natou mamate. Pea ko tatou ʼaeni ʼe tou ʼamo ʼanatou agahala.

w07 1/6 p. 10-11 pal. 5

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagi Laulau

5:7—ʼE tukugakoviʼi koa e Sehova ia te hahaʼi ki te ʼu hala ʼo tonatou ʼu tupuʼaga? Kailoa ia, ʼe mole hoʼi fakatuʼa e Sehova te hahaʼi ki te ʼu agahala ʼo tanatou ʼu kui. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE tou tahi huʼi maʼua anai ki te ʼAtua maʼa tatou takitokotahi.” (Loma 14:12) Kaʼe ko te ʼu fua kovi ʼe feala ke hoholo fualoa pea mo fua ki te ʼu taʼiake ki ʼamuli. Ohage la, ko te tauhi ʼa te Iselaele ʼafeā ki te ʼu taulaʼatua neʼe fakafaigataʼa ki te kau Iselaele agatonu ʼo te ʼu temi ki muli age hanatou mulimuli ki he ala ʼe faitotonu.—Ekesote 20:5.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Tagilaulau 2:20–3:12) Sio Sehova kia ia ʼae neʼe ke gaohi feiaʼi. ʼE toku koa ke haga kai e te ʼu fafine te fua ʼo ʼonatou fatu, ʼanatou toe meamea ʼae neʼe natou fanauʼi? Peʼe tonu koa ke tou tamateʼi te ʼu pelepitelo mo te ʼu polofeta ʼi te sagatualio ʼo Sehova? 21 Kua momoe ʼi te kele te ʼu tama tupulaga pea mo te ʼu matuʼā ʼi te ʼu ala. Kua mamate ʼaku taʼahine taupoʼou mo ʼaku tama tupulaga ʼi te heleta. Neʼe ke tamateʼi ʼi te ʼaho ʼo tou hauhau, neʼe mole ke ʼofa ia natou. 22 Neʼe ke pauʼi kia au mai te ʼu potu fuli ʼoku fili, ʼo hage ko he ʼaho lahi. ʼI te ʼaho ʼo te hauhau ʼo Sehova, neʼe mole hao peʼe maʼuli he foʼi toko tahi. Ko natou ʼae neʼe au fanauʼi pea mo au taupau, neʼe tamateʼi natou e ʼoku fili.

3 Ko au te tagata ʼae neʼe sio ki te mamahi ʼuhi ko te ʼakau ʼo tona hauhau. 2 Neʼe ina taki au pea mo fakahaʼele au ʼi te fakapoʼuli, kaʼe mole ʼi te malama. 3 ʼE ina fakamafuli tuʼumaʼu tona nima kia au ʼi te ʼaho katoa. 4 Neʼe ina fakaliliu ke matuʼa toku kakano mo toku kili, neʼe ina fasifasiʼi ʼoku hui. 5 Neʼe ina fakatuʼu ʼi ʼoku tafatafa he kaupa, neʼe ina takatakai au ʼaki he ʼakau kona pea mo te mamahi. 6 Neʼe ina fakanofo au ki lalo, ʼi he ʼu koga meʼa fakapoʼuli, ʼo hage ko natou ʼae kua mamate talu mai fualoa. 7 Neʼe ina takatakai au ohage ko he kaupa maka, ke ʼaua naʼa au toe alu ki tuʼa. Neʼe ina haga ʼo haʼi au ʼaki ni seini kapa mamafa. 8 Pea tahi, ka au tagi pea mo kolekole ki he tokoni, ʼe mole ina fakalogo ki ʼaku faikole. 9 Neʼe ina pupunu ʼoku ala liliki ʼaki ni maka neʼe toli, pea neʼe ina maumauʼi ʼoku ala. 10 ʼE hage ia ia kia au ko he uluso ʼae e lamalama, peʼe ko he laione ʼae ʼe nono.11 Neʼe ina fakaheʼi au ʼi ʼoku ala, pea ʼe ina haeʼi au. Neʼe ina tuku au ki te masiva. 12 Neʼe ina toho tana nahau, pea neʼe ina fakatuʼu au ohage ko he tauʼaga ki tana nahau.

VAHAʼA ʼO TE AHO 19-25 ʼO SUNIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 1-5

“Neʼe Fiafia Ia Esekiele ʼi Te Tala ʼo Te Logo ʼa Te ʼAtua”

(Esekiele 2:9–3:2) Neʼe au sio leva, pea koʼeni, neʼe faoʼi mai he nima kia au, pea neʼe ina toʼo he kiʼi tohi ʼe takatakai. 10 Neʼe ina folahi leva te tohi ʼi ʼoku muʼa, pea neʼe tohi ʼi loto mo tuʼa ʼo te tohi; neʼe tohi ʼi ai ni hiva ki te putu, mo ni mamahi, pea mo ni tagi laulau.

3 Pea neʼe ina ui mai leva kia au: “Foha ʼo te tagata, kai te meʼa ʼae ʼe ke maʼu. Kai te takaiga tohi ʼaena, pea ke alu ʼo palalau ki te fale ʼo Iselaele.” 2 Neʼe au avahi leva toku gutu, pea neʼe ina fafaga leva au ʼaki te takaiga tohi ʼaia.

w08 1/7 p. 19 pal. 6-7

Tou Tauʼi te ʼu Fihifihia ʼae ʼe Felaveʼi mo Tatou ʼi Tatatou Fai Fakamafola ʼi te ʼu ʼApi

6 ʼE fakaha mai ʼi te tohi ʼa Esekiele ia te tahi age meʼa ʼe feala ke tokoni mai kia tatou ke tou palalau ʼaki he lototoʼa. ʼI te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele, neʼe foaki e Sehova ia te takaiga tohi neʼe tohi ʼi loto mo tuʼa ia “te ʼu tagi, mo te ʼu toʼetoʼe pea mo te ʼu lauga” pea neʼe ui age ke ina kai te takaiga tohi, ʼo ui fenei age: “Foha ʼo te tagata, ʼe tonu anai ke ke fafaga tou fatu, ke ke fakafonu tou ʼu vava ʼaki te takaiga tohi ʼaia neʼe au foaki atu.” Kotea te fakaʼuhiga ʼo te meʼa ʼaia ʼae neʼe ha kia Esekiele? Neʼe tonu kia Esekiele ke ina kai fuli ia te logo ʼae neʼe tonu ke ina tala. Neʼe hage pe neʼe tonu ke nofo ia te logo ʼaia ʼi tona sino, ʼo gaue ki tana ʼu manatu ʼae neʼe loloto ia ia. Pea ʼe toe ui fenei e te polofeta: “Neʼe au kamata kai, pea neʼe malie ʼi toku gutu ohage ko te meli.” Ko te tala ʼo te logo ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi, neʼe ko he gaue fakafiafia kia Esekiele ohage pe ko te malie ʼo te meli. Neʼe ko he toe pilivilesio lahi kia te ia hana fakafofoga ia Sehova pea mo fakahoko te gaue ʼaia neʼe hinoʼi age e te ʼAtua, logo la ko he logo maʼuhiga neʼe tonu ke ina tala ki te hahaʼi neʼe mole natou leleiʼi ia.—Lau ia Esekiele 2:8–3:4, 7-9.

7 ʼE maʼu e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te temi nei ia te ako maʼuhiga mai te meʼa ʼaia ʼae neʼe ha. Mo tatou foki ʼe tonu ke tou tala ia te logo maʼuhiga ki te hahaʼi ʼae ʼe mole natou fia mahino ki tatatou ʼu faiga ʼae moʼo tala ia te logo ʼaia. Ke tou fakaʼuhiga tuʼumaʼu ia te minisitelio ohage ko he pilivilesio neʼe foaki mai e te ʼAtua ke tou fai, ʼe tonu ke tou fafaga fakalelei ia totatou loto ʼi te faʼahi fakalaumalie. Ko te ʼu taʼi ako mahani ʼae ʼe mole loloto peʼe toto tona fai ʼi ʼihi ʼaho, ʼe mole lelei anai moʼo fafaga fakalelei ia totatou loto ʼaki te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE feala koa ke kotou hikihiki te lelei ʼo takotou lau ia te Tohi-Tapu pea mo tona akoʼi, pea mo fai tuʼumaʼu? ʼE feala koa ke kotou metitasioʼi tuʼumaʼu ia te ʼu manatu ʼae ʼe kotou ako?—Pes. 1:2, 3.

it-1-F p. 1202

Te ʼu Gakau

Ka kai he tahi, ʼe alu tana meʼa kai ki te fatu pea mo te ʼu gakau. ʼE fakaʼaogaʼi te kiʼi fakata ʼaia ʼi te tohi ʼo Esekiele moʼo fakata ki te fakakau pea mo te metitasio. Neʼe fakatotonu kia Esekiele ke ina kai te takaiga tohi pea mo ina fakafonu ʼona gakau. (hép.: méʽim). Neʼe tonu ke metitasio ki te ʼu folafola ʼae neʼe tohi ʼi te ʼu takaiga tohi pea mo ina taʼofi, ke feala ai ke malohi ʼi te faʼahi fakalaumalie. Koia neʼe fafaga ia ia ʼi te faʼahi fakalaumalie pea ke alu ʼo tala ia te logo. —Esek 3:1-6 ; vakaʼi mo Fkha 10:8-10.

(Esekiele 3:3) Pea neʼe ina ui fenei mai: “Foha ʼo te tagata, ʼe tonu anai ke ke fafaga tou fatu, ke ke fakafonu ʼou toʼotoʼoga ʼaki te takaiga tohi ʼaia ʼe au ʼavatu.” Pea neʼe au kamata kai ai, pea neʼe huʼa malie ʼi toku gutu ohage ko te meli.

w07 1/7 p. 8 pal. 4

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Esekiele—ʼUluaki Koga

2:9–3:3—He koʼe ko te takaiga tohi ʼo te ʼu hiva mate pea mo goʼegoʼe neʼe kano lelei kia Esekiele? Neʼe kano lelei kia Esekiele ia te takaiga tohi ʼuhi he neʼe manako ki te gaue ʼae neʼe tuku age ke ina fakahoko. Neʼe loto fakafetaʼi ia Esekiele ʼi tana tauhi ʼae kia Sehova ʼi tona ʼuhiga polofeta.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Esekiele 1:20, 21) Neʼe natou olo ki te koga meʼa ʼae neʼe taki natou ki ai e te laumalie, pea neʼe olo te ʼu foʼi teka mo natou, koteʼuhi neʼe nofo te laumalie ʼo te meʼa maʼuli ʼi te ʼu foʼi teka. 21 Ka haʼele te ʼu manu, pea ʼe toe haʼele mo te ʼu foʼi teka. Pea ka natou tutuʼu, pea ʼe toe tutuʼu foki mo te ʼu foʼi teka. Ka natou malaga ki ʼoluga ʼi te kele, pea ʼe toe malaga foki ki ʼoluga mo te ʼu foʼi teka ʼi te kele mo natou, koteʼuhi neʼe nofo te laumalie ʼo te meʼa maʼuli ʼi te ʼu foʼi teka.

(Esekiele 1:26-28) Pea ʼi te lagi ʼae ʼe ʼi ʼoluga ʼo ʼonatou ʼulu, neʼe ʼi ai he meʼa neʼe hage ko he safile, pea neʼe hage foki ko he hekaʼaga fakahau. Pea neʼe ha ʼi ʼoluga ʼo te meʼa ʼaia ʼae neʼe hage ko he hekaʼaga fakahau, he meʼa neʼe hage ko he tagata, neʼe nofo ʼi ai. 27 Neʼe au toe sio foki ki he meʼa neʼe hage ko he hila gigila, ʼe hage ko he afi, pea neʼe tuʼu te tagata ʼaia ʼi loto ʼo te meʼa ʼaia, pea neʼe takatakai ia ia e he malama gigila ʼi ʼona vakavaka ʼo kaku ki ʼoluga, pea ʼi ʼona vakavaka ʼo kaku ki lalo. Neʼe au sio ki he meʼa ʼe hage ko he afi, ʼe hage ko he malama gigila ʼe ina takatakai ia ia. 28 Neʼe ʼi ai te meʼa neʼe hage ko he nuanua ʼe ha mai ʼi te ʼu ʼao, ʼi he ʼaho ʼua. Neʼe fena te malama gigila ʼae neʼe ina takatakai ia ia. Neʼe ko he paki ʼaia ʼo te kololia ʼo Sehova. ʼI taku sio ki te meʼa ʼaia, neʼe au fakamapeʼe leva, ʼo fakatuʼu ʼoku mata ki te kele, pea neʼe au logo leva ki te leʼo ʼo he tahi ʼe palalau.

w07 1/7 p. 8 pal. 1

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Esekiele—ʼUluaki Koga

1:4-28—Kotea ʼae ʼe fakatata e te saliote ʼae ʼi selo? ʼE fakata e te saliote ia te koga ʼo te kautahi ʼa Sehova ʼae ʼi selo, ʼae ʼe faʼufaʼu e te kau ʼaselo agatonu. Ko te laumalie maʼoniʼoni ʼo Sehova ia tona matapuna malohi. Ko Ia ʼae ʼe ina takitaki ia te saliote ʼe mole he fakatatau ʼo tona kololia, pea ʼe ina fakata ia Sehova. ʼE fakatata tona tokalelei ʼaki te nuanua matalelei.

(Esekiele 4:1-7) “Pea ko koe, foha ʼo te tagata, toʼo he foʼi piliki, pea mo ke tuku ʼi ʼou muʼa, pea ke haga leva ʼo togi ʼi ai he kolo, ia Selusalemi. 2 Pea ʼe tonu anai ke ke ʼa takatakai te kolo. ʼE tonu anai ke fakatuʼu he kaupa moʼo ʼa takatakai ia ia, mo ke takatakai ia ia ʼaki he nofoʼaga solia, pea mo ke takatakai ia ia ʼaki ni foʼi lalago. 3 Ke ke toʼo he lauʼi ukamea, pea mo ke fakatuʼu ke hage ko he kaupa ukamea, ʼi te vaha ʼo koe pea mo te kolo. Ke ke fakahagahaga ki ai ʼou mata. Pea ʼe takatakai anai ia ia, pea e ke takatakai anai ia ia. ʼE ko he fakailoga ʼaia ki te fale ʼo Iselaele. 4 “Pea ʼe ke takoto anai ki tou faʼahi hema, pea ʼe ke tuku anai ki ai te agahala ʼo te fale ʼo Iselaele, pea ʼe ke ʼamo anai tanatou agahala lolotoga te ʼu ʼaho ʼae ʼe ke takoto ai anai ki tou faʼahi ʼaia. 5 ʼE au lau anai kia koe ni ʼaho ʼo fakatatau ki te lahi ʼo te ʼu taʼu ʼo tanatou agahala, ko ni ʼaho ʼe tolu geau hiva gofulu. ʼE ke ʼamo anai te agahala ʼo te fale ʼo Iselaele. 6 Pea ʼe tonu anai ke ke fakaʼosi te ʼu ʼaho ʼaia. “Hili ʼaia, pea ʼe tonu anai ke ke takoto ki tou faʼahi mataʼu, pea ʼe ke ʼamo anai te agahala mo te fale ʼo Suta lolotoga ʼaho ʼe fagofulu. Ko he ʼaho ʼe tahi ki he taʼu ʼe tahi, he ʼaho ʼe tahi ki he taʼu ʼe tahi, koʼena la te faʼahi ʼae neʼe au tuku atu. 7 ʼE ke fakahagahaga anai ʼou mata mo tou nima fakatelatela ki Selusalemi ʼae neʼe takatakai, pea ʼe ke faifakakikite anai ʼo ʼuhiga mo ia.

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Esekiele—ʼUluaki Koga

4:1-17—Neʼe faʼifaʼitakiʼi moʼoni koa e Esekiele ia te ʼamanaki fakaʼauha ʼae ʼo Selusalemi? ʼE ha mai ʼi te kole ʼa Esekiele ke fetogi te faʼahiga fakamoho ʼo te meʼa kai pea mo te tali ʼae e Sehova ia tana kole, ko te polofeta neʼe ina faʼifaʼitakiʼi moʼoni ia te fakaʼauha ʼae ʼo Selusalemi. Ko tana takoto ʼae ki tona faʼahi hema neʼe faka ʼuhiga ai ki te ʼu taʼu e 390 ʼae neʼe agahala ai te ʼu telepi e hogofulu ʼo te puleʼaga—mai tona kamataʼaga ʼi te taʼu 997 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Ko tana takoto ʼae ki tona faʼahi mataʼu neʼe faka ʼuhiga ki te ʼu taʼu e 40 ʼae neʼe agahala ai Suta, mai te taʼu 647 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼae neʼe fakanofo ai Selemia ko he polofeta ʼo aʼu ki te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Lolotoga te ʼu taʼu e 430, neʼe mole lahi te meʼa kai pea mo te meʼa ʼinu ʼa Esekiele moʼo taupau tona maʼuli, ʼo fakakikite ai te hoge ʼae ka hoko anai ʼi te temi ʼaunofo ʼo Selusalemi.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Esekiele 1:1-14) ʼI te taʼu tolugofulu, ʼi te ʼaho nima ʼo te mahina fa, ʼi taku kei nofo mo te hahaʼi ʼaunofo, ʼo ovi ki te vai tafe ʼo Kepale, neʼe ava leva te lagi, pea neʼe au sio leva ki ni meʼa neʼe fakaha mai e te ʼAtua. 2 ʼI te ʼaho nima ʼo te mahina, ko te taʼu nima ʼaia ʼo te ʼaunofo ʼa te hau ko Sosakini, 3 neʼe haʼu leva te folafola ʼa Sehova kia Esekiele, ko te foha ʼo te pelepitelo ko Pusi, ʼi te fenua ʼo te kau Kaletea, ʼe tuʼu ovi ki te vai tafe ʼo Kepale. Pea neʼe nofo leva te nima ʼo Sehova ia te ia. 4 Neʼe au sio leva, pea koʼeni, neʼe haʼu leva he ʼahiohio mai te potu noleto, ko he ʼao matolu mo he afi lahi, pea neʼe takatakai ia ia e he malama, pea neʼe ʼi ai te meʼa neʼe hage ko he hila neʼe gigila mai lotomalie, neʼe haʼu mai te lotomalie ʼo te afi. 5 Pea neʼe haʼu mai te lotomalie, he ʼu meʼa neʼe hage ko he ʼu manu maʼuli ʼe fa, pea neʼe natou hage ko he tagata. 6 Neʼe natou tahi maʼu he ʼu fofoga ʼe fa, pea mo natou tahi maʼu he ʼu kapakau ʼe fa. 7 Neʼe totonu ʼonatou vaʼe, pea neʼe hage ʼonatou ʼalofi vaʼe ko ni ʼalofi vaʼe ʼo he ʼuhiʼi pipi, pea neʼe natou gigila ʼo hage ko te sila momole. 8 Neʼe ʼi ai te ʼu nima tagata ʼi lalo ʼo ʼonatou kapakau, ʼi ʼonatou faʼahi ʼe fa, pea neʼe tahi maʼu e te toko fa ʼaia, ʼonatou fofoga pea mo ʼonatou kapakau. 9 Neʼe felaveʼaki te ʼu potupotu ʼo ʼonatou pakakau. Neʼe mole toe mafuli kehe ʼonatou sino, neʼe natou tahi haʼele fakahagatonu ki muʼa. 10 Pea ko natou toko fa ʼaia, neʼe natou tahi maʼu ʼi te faʼahi mataʼu, he fofoga neʼe hage ko he fofoga ʼo he tagata pea mo he fofoga ʼo he laione. Pea neʼe natou tahi maʼu ʼi te faʼahi hema, he fofoga ʼe hage ko he fofoga ʼo he pipi. Pea neʼe natou tahi maʼu he fofoga ʼe hage ko he fofoga ʼo he akuila. 11 Neʼe feia ʼonatou fofoga. Neʼe folahi ʼonatou kapakau ki ʼoluga. Neʼe natou tahi maʼu he ʼu kapakau ʼe lua ʼe na felaveʼaki ʼi te ʼu potupotu, pea mo ni kapakau ʼe lua ʼe na ʼuʼufi ʼonatou sino. 12 Pea neʼe natou tahi haʼele fakahagatonu ki muʼa. Neʼe natou olo ki te koga meʼa ʼae neʼe taki natou ki ai e te laumalie. Pea ʼi tanatou olo ʼaia, neʼe mole natou toe haga mai ki muli. 13 Neʼe hage te ʼu manu maʼuli ʼaia ko ni mamala kakaha. Pea neʼe ʼi ai te meʼa neʼe hage ko ni malama neʼe feoloʼaki ʼi te vaha ʼo te ʼu manu maʼuli, pea neʼe gigila te afi. Pea neʼe haʼu mai te afi ni hila. 14 Pea ka olo te ʼu manu maʼuli pea mo toe liliu mai, ʼe hage tanatou feoloʼaki ko te mu ʼo te hila.

VAHAʼA ʼO TE AHO 26 ʼO SUNIO–2 ʼO SULIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | ESEKIELE 6-10

“ ʼE Ke Maʼu Anai Koa Te Fakailoga Ki Te Haofaki?”

(Esekiele 9:1, 2) Pea neʼe pauʼi leʼo lahi leva ia ia ki ʼoku taliga, ʼo ui fenei: “Kotou pauʼi mai ia natou ʼae ʼe natou ʼaumai anai te tautea ki te kolo, ʼo tahi toʼo tana mahafu ʼi tona nima, moʼo tamateʼi.” 2 Pea koʼeni, neʼe ʼomai ni tagata ʼe toko ono mai te ala ʼo te matapa ʼae ʼe ʼi ʼoluga, ʼae ʼe haga ki te potu noleto. Neʼe natou tahi toʼo ʼi tona nima tana mahafu moʼo maumauʼi. Neʼe ʼi ai te tagata ʼi lotomalie ʼo natou, neʼe kofu ki he kofu lino hina, pea neʼe tau ʼi ʼona vakavaka he tanakiʼaga vai tohi. Neʼe natou ʼomai leva ʼo tutuʼu ovi ki te ʼaletale kapa.

w16.06 p. 31-32

Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

ʼI te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele, ʼe fakata kia ai te tagata mo tana ʼaiʼaga vai tohi pea mo te ʼu tagata ʼe toko ono mo ʼanatou mahafu moʼo matehi?

▪ ʼE natou fakata te ʼu malohi ʼi te lagi ʼae neʼe natou kau ki te maumauʼi ʼo Selusalemi pea ʼe natou toe kau anai ki te pulihi ʼo te malama agakovi ʼa Satana ʼi Halamaketone. Ko he fakamahino foʼou ʼaia. Kaʼe kotea koa tona ʼaoga?

ʼI muʼa ʼo te taʼu 607 I.M.T.S., neʼe fakaha e Sehova kia Esekiele ia te aluʼaga ʼe hoko anai ʼi Selusalemi ʼi muʼa ʼo tona maumauʼi. ʼI te meʼa ʼaia neʼe ha kia Esekiele, neʼe sio ai ki te lahi ʼo te agakovi ʼae neʼe hoko ʼi Selusalemi. Hili ia, pea neʼe sio ki te ʼu tagata ʼe toko ono ʼe natou takitahi mo ia “tana mahafu ke tamatei i tona nima.” Neʼe toe sio foki ki te tagata ʼe kofu ki “he kofu hina matalelei” pea neʼe ʼi ai tana ʼʼaiʼaga vai tohi.ʼ (Esekiele 8:6-12; 9:2, 3) Neʼe fakatotonu ki te tagata ʼaia ke fakalaka ʼi te kolo “pea ke fai he fakaʼiloga i te lae o te u tagata ae e mamahi pea mo tagi o tupu ko te u mea fakalialia fuli ae e fai i ai.” Pea neʼe fakatotonu ki te ʼu tagata ʼe toko ono mo ʼanatou mahafu, ke natou matehi ia natou fuli ʼae neʼe mole fakailoga ʼonatou laʼe ʼi te kolo. (Esekiele 9:4-7) Kotea te ako ʼe feala ke tou taʼofi mai te meʼa ʼaia neʼe ha kia Esekiele? Pea ko ai te tagata ʼae mo tana ʼaiʼaga vaitohi?

Neʼe ha te aluʼaga ʼaia kia Esekiele ʼi te taʼu 612 I.M.T.S. Neʼe ko te lea fakapolofeta neʼe ʼuluaki hoko ia taʼu ʼe nima ki muli age, ʼi te fakagafua ʼae e Sehova ke maumauʼi ia Selusalemi e te foʼi kautau ʼo Papilone. ʼAki te kau Papilone, neʼe tauteaʼi ai e Sehova ia tana hahaʼi talagataʼa. (Selemia 25:9, 15-18) Kaʼe neʼe feafeaʼi ki te kau Sutea agatonu ʼae neʼe mamahi ʼuhi ko te ʼu agakovi ʼae neʼe hoko ʼi te kolo? Neʼe tokaga ia Sehova ke natou hao.

ʼI te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele, neʼe mole kau moʼoni ki te fakailoga ʼo te hahaʼi pe neʼe kau ki te maumauʼi ʼo te kolo. Kaʼe neʼe ko te ʼu ʼaselo ʼae neʼe natou takitaki ia te maumauʼi ʼo Selusalemi. Koia ʼaki te lea fakapolofeta ʼaia, ʼe feala ai ke tou mahino ki te ʼu aluʼaga ʼae ʼe hoko ʼi te lagi. Neʼe fakatotonu e Sehova ki ʼana ʼaselo ke natou fakatuʼutuʼu ia te pulihi ʼo te kau agakovi pea ke natou tokakaga ki te haofaki ʼo te kau agatonu.

ʼE toe hoko anai te lea fakapolofeta ʼaia ʼi te ka haʼu. Neʼe tou ui ʼi muʼa atu, ko te tagata mo tana ʼaiʼaga vai tohi, ʼe ina fakata ia te kau fakanofo ʼae ʼe kei maʼuʼuli ʼi te kele. Neʼe tou toe ui foki, ko te hahaʼi neʼe fakailoga ki te haofaki ʼi te temi ʼae neʼe natou fagono mo tali ia te logo lelei ʼae ʼe tou fakamafola. Kaʼe ki muli mai, neʼe ʼaoga ke tou fetogi ia tatatou fakamahino ia te lea fakapolofeta ʼaia. Neʼe tou ako mai ia Mateo 25:31-33, ko Sesu ʼae ʼe ina fakamauʼi ia te hahaʼi. ʼE ina fakahoko anai te aluʼaga ʼaia ʼi te ka haʼu lolotoga te mamahi lahi. ʼI te temi ʼaia, ko natou ʼae ʼe hage ko ni ovi ʼe natou hao anai, pea ko natou ʼae ʼe hage ko ni tao ʼe pulihi anai.

Koia, kotea koa te ako ʼe tou taʼofi mai te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele? Tou vakaʼi te ʼu ako ʼaeni ʼe nima:

(1) ʼI muʼa ʼo te maumauʼi ʼo Selusalemi, ko Esekiele, ohage pe ko Selemia pea mo Esaia, neʼe natou fakatokagaʼi ia te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te aluʼaga ʼae ka hoko ʼi te kolo. Neʼe natou hage ko ni tagata leʼo. Ia ʼaho nei, ʼaki te kiʼi kutuga ʼo te kau fakanofo, ʼe akoʼi e Sehova ia tana hahaʼi pea ʼe ina fakatokaga mo ʼihi ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te mamahi lahi. ʼI tona fakahagatonu, ko te hahaʼi fuli ʼa Kilisito, ʼe natou kau ki te gaue ʼaia ko te fakatokaga ʼo te hahaʼi.—Mateo 24:45-47.

(2) Neʼe mole fakailoga e Esekiele ʼi ʼonatou laʼe, ia natou ʼae ka hao anai. ʼO toe feia pe mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei. Kaʼe ʼe natou faifakamafola ki te hahaʼi pea ʼe natou fakatokagaʼi natou ʼo ʼuhiga mo te aluʼaga ʼae ka hoko ʼi te ka haʼu. Pea ko te faifakamafola fakamalamanei ʼaia ʼe fakahoko ʼaki te tokoni ʼa te ʼu ʼaselo.—Apokalipisi 14:6.

(3) Ko natou ʼae neʼe haofaki ʼi te temi ʼo Esekiele, neʼe mole ʼi ai he fakailoga ʼi ʼonatou laʼe. ʼE toe feia pe ia ʼaho nei, ko natou ʼae ka hao anai, ʼe mole ʼi ai anai he fakailoga ʼi ʼonatou laʼe. Kaʼe kotea ʼae ʼe tonu ke fai e te hahaʼi ke natou hao ʼi te mamahi lahi? Ka natou logo ki te ʼu fakatokaga, ʼe tonu ke natou faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito, ke natou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua pea ke natou lagolago ki te ʼu tehina ʼa Kilisito ʼaki tanatou fakamafola ia te logo lelei. (Mateo 25:35-40) Lolotoga te mamahi lahi, ʼe foaki anai kia natou te fakailoga, ko tona fakaʼuhiga, ʼe natou hao anai.

(4) Ko te tagata ʼae mo tana ʼaiʼaga vai tohi, ʼe ina fakata ia Sesu. Lolotoga te mamahi lahi, ʼe fakailoga anai e Sesu ia te toe hahaʼi tokolahi ʼi te temi ʼae ʼe ina fakatatau ai natou ki he ʼu ovi. Pea ʼe feala anai ke natou maʼuʼuli ʼo heʼe gata ʼi te kele.—Mateo 25:34, 46.

(5) Ia ʼaho nei, ko te ʼu tagata ʼe toko ono mo ʼanatou mahafu, ʼe natou fakata ia te ʼu foʼi kautau ʼi selo ʼae ʼe takitaki e Sesu. Kua natou vave pulihi pe anai ia te ʼu puleʼaga pea mo te agakovi.—Esekiele 10:2, 6, 7; Apokalipisi 19:11-21.

Ko te ʼu ako ʼae ʼe tou taʼofi mai ʼi te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele, ʼe tokoni mai ke tou loto falala, ko Sehova ʼe mole ina pulihi fakatahi anai ia te kau agatonu mo te kau agakovi. (2 Petelo 2:9; 3:9) ʼAki te ʼu ako ʼaia, ʼe tou toe manatuʼi ai ko te gaue faifakamafola ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi totatou temi. ʼE tonu ke logo te hahaʼi fuli ki te ʼu fakatokaga ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te fakaʼosi.—Mateo 24:14.

(Esekiele 9:3, 4) Neʼe malaga ake leva te kololia ʼo te ʼAtua ʼo Iselaele mai te ʼu selupino ʼae neʼe nofo ai, ʼo alu leva ki te muʼa matapa ʼo te fale tapu. Pea neʼe pauʼi leva ia ia ki te tagata ʼae neʼe kofu ki te kofu lino hina, ia ia ʼae neʼe ina tau te tanakiʼaga vai tohi ʼi ʼona vakavaka. 4 Pea neʼe ui leva e Sehova kia ia: “Alu ʼi te loto kolo, ʼi lotomalie ʼo Selusalemi, pea ʼe tonu anai ke ke fai he fakailoga ʼi te laʼe ʼo te ʼu tagata ʼae ʼe mamahi pea mo tagi ʼuhi ko te ʼu meʼa fakalialia fuli ʼae ʼe fai ʼi ai.

(Esekiele 9:5-7) Pea neʼe palalau leva ia ia ki te ʼu tagata ake ʼae, ʼo ina ui fenei ki ʼoku taliga: “Kotou muliʼi ia ia ʼi te kolo, pea kotou tamateʼi. Ke ʼaua naʼa kotou ʼoʼofa, pea ʼaua naʼa kotou manavaʼofa. 6 Kotou tamateʼi te kau matuʼatuʼa, mo te kau tupulaga, mo te ʼu taʼahine taupoʼou, mo te ʼu toe liliki, mo te ʼu fafine, ʼo kaku ki tonatou pulihi katoa. Kaʼe ʼaua naʼa kotou fakaovi ki te tagata ʼae ʼe nofo mo te fakailoga. Pea ʼe kotou kamata anai ʼi toku fale tapu.” Neʼe natou kamata ai ʼi te kau matuʼatuʼa ʼae neʼe nonofo ʼi muʼa ʼo te fale. 7 Neʼe ina toe ui leva kia natou: “Kotou ʼulihi te fale tapu, pea mo kotou fakafonu ʼona malaʼe ʼaki te ʼu mate. Kotou olo ki tuʼa !” Neʼe natou feulufi ai ki tuʼa pea neʼe natou taʼi leva te kolo.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Esekiele 7:19) “ ʼE natou laku anai ʼanatou paʼaga ʼi te ʼu ala, pea ʼe natou fakalialia anai ki tanatou aulo. ʼE mole feala anai ke haofaki natou ʼe tanatou paʼaga mo tanatou aulo ʼi te ʼaho ʼo te hauhau ʼo Sehova. ʼE mole feala anai ke natou fakafimalieʼi ʼonatou loto, ʼe mole natou makokona anai, koteʼuhi kua liliu te meʼa ʼaia ko he meʼa fakatupu tukia, ʼuhi ko tanatou agahala.

w09 1/9 p. 25 pal. 10

Ko Te Ako ʼAe ʼe Haʼu Mai Te ʼAtua ʼe Maʼoluga ʼAupito Age Ia

10 ʼE gata pe kia Sehova tokotahi ʼae ʼe lava tokoni mai ke tou teuteuʼi totatou ka haʼu, koteʼuhi ʼe ina ʼiloʼi lelei ia te ʼu meʼa ʼae ka hoko mai. ʼE ina fakatuʼutuʼu ia te ka haʼu ʼo te malamanei. (Isa. 46:9, 10) ʼE fakaha ʼi te lea fakapolofeta Fakatohi-tapu ko “te ʼaho lahi ʼo Sehova kua ovi mai.” (Sofo. 1:14) ʼO ʼuhiga mo te ʼaho ʼaia, ʼe liliu anai ʼo moʼoni ia te ʼu palalau ʼaeni ia Taʼaga Lea 11:4: “Ko te ʼu meʼa maʼuhiga ʼe mole ʼi ai anai honatou ʼaoga ʼi te ʼaho ʼo te hauhau, kae ko te faitotonu ʼe ina haofaki anai mai te mate.” Ka hoko mai anai te tautea ʼa Sehova ki te malama ʼa Satana, ko te meʼa ʼae ʼe maʼuhiga ʼaupito anai ʼe ko tatatou maʼu ia te ʼofa ʼo te ʼAtua. ʼE mole ʼi ai anai he ʼuhiga ʼo te fala. ʼE ui fenei ia Esekiele 7:19: “ ʼE natou laku anai tanatou paʼaga ki te ʼu ala, pea ko tanatou aulo ʼe liliu anai ko he meʼa fakalialia.” ʼI tatatou iloʼi ia te faʼahi ʼaia, ʼe tokoni mai ke tou foimo fai he puleʼaki fakapotopoto ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼaho ʼaia.

(Esekiele 8:12) Neʼe ina ui mai leva kia au: “Foha ʼo te tagata, neʼe kua ke sio ki te meʼa ʼae ʼe fai e te kau matuʼatuʼa ʼi te fakapoʼuli, e te tagata taki toko tahi ʼi tona koga fale ? Koteʼuhi ʼe natou ui: ʼE mole sio mai ia Sehova kia tatou. Pea kua mavae ia Sehova ʼi te fenua.”

w11 1/4 p. 30 pal. 14

ʼE Kotou Tuku Koa Ke Taki Koutou e Te Laumalie ʼo Te ʼAtua?

14 Ko te fakaʼuhiga tafito ʼo te tui, ʼe ko hatatou tui ʼe maʼuli moʼoni ia Sehova ʼAtua. Kapau ʼe mole maʼuli moʼoni te ʼAtua kia tatou, pea ʼe faigafua pe hatatou fai he aga ʼe kovi. Kotou tokagaʼi pe kotea ʼae neʼe hoko ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te temi muʼa. Neʼe fakaha e Sehova ki te polofeta ko Esekiele te ʼu meʼa fakalialia ʼae neʼe lolotoga fakahoko ʼi te ʼu loto fale, ʼo ui fenei maʼana: “Kua ke sio koa, Ê foha ʼo te tagata, te meʼa ʼae ʼe fai e te hahaʼi matutuʼa ʼo te ʼapi ʼo Iselaele ʼi te poʼuli, ʼo tahi nofo ʼi te ʼu koga fale ʼo tona tamapua matalelei? Heʼe natou ui fenei: ʼ ʼE mole sio mai ia Sehova kia tatou. Kua mavae ia Sehova ʼi te fenua.ʼ ” (Esk. 8:12) Neʼe kotou tokagaʼi koa pe koʼe neʼe hoko te faʼahi ʼaia? Neʼe mole natou tui neʼe sio ifo ia Sehova ki te ʼu meʼa ʼae neʼe natou lolotoga fai. Kia natou, neʼe mole maʼuli moʼoni ia Sehova.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Esekiele 8:1-12) ʼI te ono taʼu, ʼi te ʼaho nima ʼo te ono mahina, neʼe au hekaheka ʼi toku fale, pea neʼe heheka te kau matuʼatuʼa ʼo Suta ʼi ʼoku muʼa, neʼe to mai leva kia au te nima ʼo te Tuʼi ʼAliki ko Sehova. 2 Neʼe au sio leva pea koʼeni, ko he meʼa neʼe hage ko he afi, mai tona huluga kie ʼo alu ki lalo, neʼe ʼi ai te afi. Pea mai tona huluga kie ʼo alu ki ʼoluga, neʼe ʼi ai te meʼa neʼe hage ko he meʼa gigila, peʼe ko he hila. 3 Neʼe ina faoʼi leva he meʼa ʼe hage ko he nima, pea neʼe ina toʼo leva ia au ʼi toku lauʼulu. Neʼe hiki leva au ʼe te laumalie ki te vaha ʼo te kele mo te lagi, pea neʼe ina ʼave leva au ki Selusalemi, ʼi te ʼu meʼa neʼe ha mai te ʼAtua, ʼi te huʼaga ʼo te matapa ʼae ʼe ʼi loto, ʼae ʼe haga ki te potu noleto, ʼi te koga meʼa ʼae ʼe tuʼu ai te meʼa ʼae ʼe ina fakatupu te maheka. 4 Pea koʼeni, neʼe ʼi ai te kololia ʼo te ʼAtua ʼo Iselaele, ohage ko te meʼa ʼae neʼe au sio ki ai ʼi te vaevaeliua. 5 Pea neʼe ina ui mai leva kia te au: “Foha ʼo te tagata, fakalelei siʼou loto, kaʼe ke hiki ake ʼou mata ʼo sio ki te potu noleto.” Neʼe au hiki ake leva ʼoku mata ki te potu noleto, pea koʼeni te meʼa ʼe fakatupu maheka, neʼe ʼi te potu noleto ʼo te matapa ʼo te ʼaletale, ʼi te huʼaga. 6 Pea neʼe ina ui mai: “Foha ʼo te tagata, ʼe ke sio koa ki te ʼu meʼa fakalialia ʼaupito ʼae ʼe natou fai, te ʼu meʼa ʼae ʼe fai ʼi heni e te fale ʼo Iselaele, moʼo fakamamaʼo au ʼi toku fale tapu? Kaʼe ʼe ke toe sio pe anai ki te tahi ʼu meʼa fakalialia.” 7 Pea neʼe ina taki leva au ki te huʼaga ʼo te malaʼe. Neʼe au sio leva, pea koʼeni, neʼe ʼi ai he pu ʼi te kaupa. 8 Pea nee ina ui mai leva kia au: Foha o te tagata, puuhi te kaupa! Nee au puuhi leva te kaupa, pea koeni, nee i ai he matapa. 9 Pea nee ina ui mai leva kia au: Ulu ki loto, pea ke sio ki te u mea fakalialia lalahi ae e natou fai i heni! 10 Neʼe ʼau hu foki ki loto pea neʼe ʼau kamata mamata, pea koʼeni neʼe ʼi ai te ʼu paki fuli ʼo te ʼu manu ʼe totolo pea mo te ʼu manu fakalialia, pea mo te ʼu tamapua fakalialia ʼo te ʼapi ʼo Iselaele, ko te ʼu paki togi neʼe ʼi te kaupa ʼi te takafoli katoa. 11 Pea ko te ʼu tagata e toko fitugofulu ʼi te ʼu tagata kua natou maʼu te fakakaukau poto ʼo te ʼapi ʼo Iselaele . . . neʼe natou tutuʼu ʼi muʼa ʼo te ʼu meʼa ʼaia, takitahi ʼe ina toʼo te tulipulo ʼi tona nima, pea neʼe mamanu te magoni ʼo te ʼahu ʼo te iseso. 12 Neʼe ina ui mai leva kia au: “Foha ʼo te tagata, neʼe kua ke sio ki te meʼa ʼae ʼe fai e te kau matuʼatuʼa ʼi te fakapoʼuli, e te tagata taki toko tahi ʼi tona koga fale ? Koteʼuhi ʼe natou ui: ʼE mole sio mai ia Sehova kia tatou. Pea kua mavae ia Sehova ʼi te fenua.”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae