Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 2-8 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MATEO 26
“Te Pasikate Pea Mo Te ʼAho Fakamanatu—ʼOnā Tatau Pea Mo ʼOnā Kehekehe”
(Mateo 26:17-20) ʼI te ʼuluaki ʼaho ʼo te ʼAho Lahi ʼo Te ʼu Pane Hala Fakatupu, neʼe olo ia te kau tisipulo kia Sesu, ʼo natou ui fenei age: “Kofea ʼae ʼe ke loto ke matou teuteuʼi ai maʼa koe te kai ʼo te Pasikate?” 18 Neʼe ina ui fenei age: “Kotou olo ki te kolo pea ʼe kotou maʼu anai he tagata. Kotou ui fenei age ki ai: ‘Neʼe ui mai e te ʼAliki: “Kua ovi mai toku temi. ʼE au fai anai ʼi tou ʼapi te fakamanatu ʼo te Pasikate mo ʼaku tisipulo.” ’ ” 19 Neʼe fai pe e te ʼu tisipulo ohage ko tona fakatotonu age e Sesu pea neʼe natou teuteuʼi ai te Pasikate. 20 ʼI te afiafi, neʼe heka ʼi te laupapa mo te toko 12 kau tisipulo.
nwtsty pāki mo ʼata viteo
Te Taumafa ʼo Te Pasikate
ʼI te taumafa ʼo te Pasikate neʼe ʼi ai (1) te akeno neʼe taʼo (neʼe mole fasifasiʼi ʼona hui), (2) te pane hala fakatupu pea (3) mo te ʼu lauʼakau kona. (Ek 12:5, 8; Nu 9:11) ʼO fakatafito ki te Mishna, ko te ʼu lauʼakau kona neʼe lagi ko te chicorée, te endive, peʼe ko te pissenlit pea neʼe fakata ki te maʼuli popula ʼa te kau Iselaele ʼi Esipito. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te pane hala fakatupu, ko te fakata ʼaia ʼo tona sinoʼi tagata haohaoa. (Mat 26:26) Pea neʼe fakahigoaʼi e te apositolo ko Paulo ia Sesu ko “tatatou akeno ʼo te Pasikate.” (1Ko 5:7) ʼI te ʼuluaki sekulo, ʼi te taumafa ʼo te Pasikate, neʼe toe ʼi ai mo te (4) vino. Pea neʼe ko te fakata ʼaia ʼo te taʼataʼa ʼo Sesu, ʼae ka liligi ko he sakilifisio.—Mat 26:27, 28.
(Mateo 26:26) ʼI te hoko atu ʼo tanatou kakai, neʼe toʼo e Sesu ia te pane, pea ʼi tana ʼosi faikole, neʼe ina tofitofi pea mo ina foaki ki te kau tisipulo, ʼo ina ui fenei: “Kotou toʼo ʼo kai. ʼE fakata e te pane ʼaeni toku sino.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 26:26
fakata: ʼE haʼu mai te kupu Fakakeleka éstin, ko tona fakaliliu “ ʼe fakaʼuhiga.” Neʼe mahino lelei te ʼu apositolo ki te fakamahino ʼaia. Koteʼuhi ʼi te taumafa ʼaia, neʼe ʼi ai Sesu ʼi tona sino haohaoa pea mo natou. Pea neʼe toe ʼi ai foki mo te pane hala fakatupu ʼae ka natou ʼamanaki kai. Koia, ʼe ha lelei mai ai ko te pane neʼe mole ko te sino totonu ʼo Sesu. Pea ia Mateo 12:7, ʼe toe ha ai te kupu Fakakeleka éstin, pea ʼe lahi te ʼu fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu neʼe natou fakaliliu ʼaki te kupu “fakata.”
(Mateo 26:27, 28) Pea neʼe ina toʼo te ipu, neʼe ina fai he fakafetaʼi pea neʼe ina foaki age kia natou, ʼo ina ui fenei: “Kotou iinu fuli ki ai, 28 he ʼe ina fakata toku taʼataʼa ʼae ʼe ko te ‘taʼataʼa ʼo te fuakava’ ʼe tonu ke liligi maʼa te tokolahi, ke fakamolemole ai te ʼu agahala.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 26:28
taʼataʼa ʼo te fuakava: Neʼe hoki fakafealagia ʼaki te sakilifisio ʼo Sesu te fuakava foʼou ʼa Sehova mo te kau Kilisitiano fakanofo. (Hep 8:10) Neʼe toe fakaʼaogaʼi e Sesu te kupusiga palalau ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e Moisese, ʼi tona ʼuhiga tagata fakafelogoi pea ʼi tana ʼuluaki fai te fuakava ʼo te Lao mo te puleʼaga ʼo Iselaele ʼi te Moʼuga ʼo Sinai. (Ek 24:8; Hep 9:19-21) Neʼe fakamoʼoni te fuakava ʼo te Lao ʼae neʼe fai e te ʼAtua mo te puleʼaga ʼo Iselaele ʼaki te toto ʼo te ʼu vitulo pea mo te ʼu tao. ʼO toe feia pe, ʼe fakamoʼoni e te taʼataʼa ʼo Sesu ia te fuakava foʼou ʼae neʼe fai e Sehova mo te Iselaele fakalaumalie. Pea neʼe kamata ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 H.T.S.—Hep 9:14, 15.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Mateo 26:17) ʼI te ʼuluaki ʼaho ʼo te ʼAho Lahi ʼo Te ʼu Pane Hala Fakatupu, neʼe olo ia te kau tisipulo kia Sesu, ʼo natou ui fenei age: “Kofea ʼae ʼe ke loto ke matou teuteuʼi ai maʼa koe te kai ʼo te Pasikate?”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 26:17
ʼI te ʼuluaki ʼaho ʼo te ʼAho Lahi ʼo Te ʼu Pane Hala Fakatupu: Neʼe kamata te ʼAho Lahi ʼo te ʼu Pane Hala Fakatupu ʼi te ʼaho 15 ʼo Nisani, ʼi te ʼosi pe ʼo te Pasikate (ʼaho 14 ʼo Nisani) pea neʼe fai ia ʼaho ʼe fitu. (Vakaʼi te App. B15.) ʼI te temi ʼo Sesu, ko te Pasikate neʼe pipiki tahi mo te ʼAho Lahi ʼo te ʼu Pane Hala Fakatupu ʼo fakatahiʼi ko ʼaho ʼe valu. Ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼe valu neʼe tautau fakahigoa ko “te ʼAho Lahi ʼo te ʼu Pane Hala Fakatupu.” (Luk 22:1) Koia ʼo mulimuli ki te aluʼaga ʼaia, neʼe feala ke fakamahino fenei te kupusiga palalau “ ʼuluaki ʼaho ʼo te” ʼe fakaʼuhiga ki “te ʼaho ʼi muʼa ʼo te.” (Lau ia Soa 1:15, 30, ʼae neʼe fakaliliu ai te kupu Fakakeleka “ ʼuluaki” [protos] ʼaki te kupu “ ʼi muʼa atu.”) Koia, ʼo mulimuli ki te agaʼi fenua Fakakeleka mo Sutea, ko te ʼaho 13 ʼo Nisani ʼae neʼe fai tonu ai e te ʼu tisipulo kia Sesu te fehuʼi ʼae pe ʼe natou teuteuʼi ʼifea te Pasikate. Lolotoga te ʼaho 13 ʼo Nisani, neʼe teuteuʼi e te ʼu tisipulo ia te Pasikate, ʼae neʼe fai “ ʼi te afiafi” ʼae neʼe kamata ai pe te ʼaho 14 ʼo Nisani.—Mko 14:16, 17.
(Mateo 26:39) Pea neʼe ʼunuʼunu atu ki muʼa, ʼo tulolo ifo pea mo faikole fenei: “Tamai, kapau ʼe feala, ke mamaʼo atu te ipu ʼaeni ia te au. Kaʼe ke mole fai ki toku finegalo, kaʼe ki tou finegalo.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 26:39
ke mamaʼo atu te ipu ʼaeni ia te au: ʼI te Tohi-Tapu, ʼe tau fakata te “ipu” ki te finegalo ʼo te ʼAtua, peʼe ki he “vahe” ʼo he tahi. (Vakaʼi te tokoni ki te ako ʼo Mat 20:22.) Neʼe tukugakoviʼi ia Sesu ʼe ko he tahi ʼe fasituʼu mo fakafeagai ki te puleʼaga. Koia ʼae neʼe tuʼania ai e Sesu naʼa valokiʼi e te hahaʼi ia te ʼAtua. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tana kole ʼae ke mamaʼo te “ipu” ia te ia.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 9-15 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MATEO 27-28
“Olo ʼo Fai Ni Tisipulo—Kotea Tona Tupuʼaga? ʼIfea? ʼO Feafeaʼi?”
(Mateo 28:18) Neʼe fakaovi age ia Sesu kia natou ʼo ina ui fenei age: “Kua tuku mai kia te au te pule katoa ʼi te lagi pea mo te kele.”
‘Tou ʼOlo Pea Mo Tou Fai Ni ʼu Tisipulo’
4 ʼE pule ia Sesu ki tana kokelekasio, pea talu mai te taʼu 1914 kua ina maʼu te pule katoa ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē kua fakatuʼu. (Kolose 1:13; Apokalipesi 11:15) ʼAki tona tuʼulaga alekaselo kua ina puleʼi ʼi selo ia te foʼi kautau ʼaselo ʼe lauʼi teau miliona. (1 Tesalonika 4:16; 1 Petelo 3:22; Apokalipesi 19:14-16) Neʼe foaki age e tana Tāmai te mālohi katoa ke ina fakaʼauha “te ʼu puleʼaga fuli pea mo te pule fuli pea mo te mālohi fuli” ʼaē ʼe fakafeagai ki tana ʼu pelesepeto faitotonu. (1 Kolonito 15:24-26, MN; Efeso 1:20-23) ʼE mole pule pe ia Sesu ki te hahaʼi maʼuʼuli, kae ʼe ko te “Tuʼi fakamau o te hahai mauli mo te hahai mate” pea neʼe foaki age e te ʼAtua te mālohi moʼo fakatuʼuake te hahaʼi mamate. (Gaue 10:42; Soane 5:26-28) ʼE mahino ia, ko he fakatotonu ʼe haʼu mai He Tahi ʼe ina maʼu he pule māʼoluga feiā, ʼe ko he fakatotonu maʼuhiga ʼaupito. Koia, tou fakalogo fakaʼapaʼapa pea mo katoa ki te fakatotonu ʼa Kilisito ʼo tou ‘ ʼolo pea mo tou fai ni ʼu tisipulo.’
(Mateo 28:19) Koia, kotou olo ʼo fai ni tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe, ʼo kotou papitemaʼi natou ʼi te huafa ʼo te Tamai mo te ʼAlo pea mo te laumalie maʼoniʼoni.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 28:19
fai ni tisipulo: ʼE feala ke fakaliliu te kupu Fakakeleka ma·the·teuʹo ʼaki te “akoʼi” ke fai ni kau ako peʼe fai ni tisipulo. (Lau ia Mateo 13:52, ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te “akoʼi.”) ʼE ha ʼi te ʼu kupu “papitemaʼi” mo “akoʼi,” pe kotea te fakaʼuhiga ʼo ‘te fai ʼo ni tisipulo.’
te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe: Neʼe fakaliliu fenei e te tahi Tohi-Tapu te kupusiga palalau ʼaeni “te ʼu fenua fuli.” Kae e fakamahino ʼi te contexte, ʼe fakaʼuhiga ki te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe, he ʼe ko te kupu Fakakeleka “natou” ʼae ʼe maʼu ʼi te kupusiga palalau papitemaʼi natou, ʼe fakaʼuhiga ki he ʼu hahaʼi. Koia ko te fakatotonu ʼae ke kakusia “te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe” neʼe ko he fakatotonu foʼou. ʼI te ʼu temi ki muʼa atu ʼo te minisitelio ʼo Sesu, neʼe ui ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua neʼe tali e Iselaele ia te kau Senitile ke natou tauhi mo natou kia Sehova. (1Ha 8:41-43) Kae, ʼi te ʼu palalau ʼaia, ʼe fakatotonu ai e Sesu ki ʼana tisipulo ke natou fakakaku te gaue faifakamafola ki te hahaʼi ʼae ʼe mole Sutea. Koia, ʼe ha ai ko te gaue fai ʼo ni tisipulo ʼe ko he gaue fakamalamanei.—Mat 10:1, 5-7; Fkh 7:9; vakaʼi te tokoni ki te ako ʼo Mat 24:14.
(Mateo 28:20) ʼO akoʼi natou ke natou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe au fakatotonu atu kia koutou. Pea ʼe au nofo anai mo koutou ʼi te ʼaho fuli pe ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaeni.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 28:20
akoʼi natou: Ko te kupu Fakakeleka ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “akoʼi” ʼe fakaʼuhiga ki te fakamahino mo te foaki ʼo he ʼu fakamoʼoni. (Vakaʼi te tokoni ki te ako ʼo Mat 3:1; 4:23.) Ko te akoʼi ʼo te hahaʼi ke natou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe fakatotonu mai e Sesu, ʼe ko he gaue ʼe tonu ke fai tuʼumaʼu. Pea ʼe toe kau ki ai te maʼuliʼi ʼo tana ʼu akonaki, mo te mulimuli ki tona faʼifaʼitaki.—Soa 13:17; Efe 4:21; 1Pe 2:21.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Mateo 27:51) Pea neʼe mahae lua leva te lito ʼo te sagatualio mai ʼoluga ki lalo, neʼe galulu te kele pea mo makafaʼafaʼa te ʼu foʼi maka lalahi.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 27:51
lito: Neʼe ko te kie matalelei neʼe vaheʼi ʼaki te Potu Taputapu ʼAupito mai te Potu Taputapu ʼo te fale lotu. ʼE ui ʼi te talatisio Fakasutea neʼe ko te lito mamafa, neʼe meta 18 tona loa, pea meta 9 tona laulahi pea satimeta 7,4 tona matolu. ʼI te haga ʼa Sehova ʼo haeʼi lua te lito, neʼe ha ai tona ita lahi kia natou ʼae neʼe natou matehi tona ʼAlo. Kae, neʼe mole gata ai, neʼe toe fakaʼuhiga ki te kua fealagia leva ʼo te hu ki selo.—Hep 10:19, 20; Vakaʼi Te ʼu Kupu Mo ʼOna Fakaʼuhiga ʼi te Tohi-Tapu.
sagatualio: ʼE fakaʼuhiga te kupu Fakakeleka naos ki te fale ʼae neʼe tuʼu ʼi te lotomalie ko ʼona faʼahi ʼe lua, te Potu Taputapu mo te Potu Taputapu ʼAupito.
(Mateo 28:7) Pea kolua olo vave ʼo fakaha ki ʼana tisipulo kua fakatuʼuake mai te kau mate, pea ʼe muʼamuʼa ia koutou ki Kalilea. ʼE kotou sisio anai kia te ia ʼi ai. Koʼena ia te logo ʼae neʼe tonu ke au fakaha atu.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 28:7
fakaha ki ʼana tisipulo kua fakatuʼuake: Neʼe ko te ʼu tisipulo fafine ʼaeni ʼae neʼe nā ʼuluaki iloʼi te kua toe fakatuʼuake ʼo Sesu. Kae neʼe mole gata ai, he neʼe ko naua pe ʼaia ʼae neʼe toe fekauʼi ke olo ʼo fakaha te logo ki te kau tisipulo ʼaē. (Mat 28:2, 5, 7) ʼO mulimuli ki te talatisio Sutea fakatagata, neʼe mole tali te fakamoʼoni ʼa he fafine ʼi he telepinale. Kae, neʼe fakamaʼuhigaʼi ia e te ʼaselo ʼa Sehova te ʼu fafine ʼaeni ʼi tana tuku age kia naua te gaue ʼaia.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 16-22 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MALEKO 1-2
“Kua Fakamolemole ʼAu Agahala”
(Maleko 2:3-5) Pea neʼe natou ʼaumai kia te ia te tagata palalisia neʼe fata mai e te ʼu tagata ʼe toko fa. 4 Kaʼe neʼe mole feala ke natou ʼaumai fakahagatonu ia ia kia Sesu ʼuhi ko te hahaʼi. Koia neʼe natou vete ai te ʼato ʼo tuha tonu ifo mo Sesu, pea neʼe natou fakahifo ifo ai ʼi te ava ia te palepale ʼae ʼe takoto ai te tagata palalisia. 5 ʼI te sio ʼa Sesu ki tanatou tui, neʼe ina ui fenei age ki te tagata palalisia: “Siʼaku fanau, kua fakamolemole ʼau agahala.”
“Kua Fakamolemole ʼAu Agahala”
Lolotoga te faiakonaki ʼa Sesu ʼi te fale ʼaia neʼe fonu ai te hahaʼi, neʼe ʼaumai leva e te ʼu tagata ʼe toko fa ia he tagata palalisia ʼi he palepale. Neʼe natou loto ke fakamalolo e Sesu tonatou kaumeʼa. Kaʼe ʼuhi ko te hahaʼi “neʼe mole feala ke natou ʼaumai fakahagatonu ia ia kia Sesu.” (Maleko 2:4) Ke ke fakakaukauʼi age muʼa ia tonatou lotomamahi. Koia neʼe natou fekakeʼi ai ki te ʼato pea natou haga ʼo vete. Hili ʼaia, neʼe natou fakahifo ifo ia te palepale ʼae ʼe takoto ai te tagata palalisia ki te loto fale.
Neʼe ita koa ia Sesu ʼi tona fakaleluʼi? Kailoa ia. Neʼe malave kia ia tanatou tui pea neʼe ina ui fenei age ki te tagata palalisia: “Kua fakamolemole ʼau agahala.” (Mateo 9:2) Kaʼe ʼe lava fakamolemole koa e Sesu ia te ʼu agahala? Neʼe fakafeagai ia te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ki te faʼahi ʼaia, ʼo natou manatu fenei: “He koʼe ʼe palalau feia te tagata ʼaeni? ʼE laukovi ia ki te ʼAtua. ʼE mole feala ki he tahi ke ina fakamolemole te ʼu agahala, gata tahi pe ki te ʼAtua.”—Maleko 2:7.
ʼI te iloʼi e Sesu ʼanatou manatu, neʼe ina ui fenei age kia natou: “He koʼe ʼe kotou maʼu te ʼu manatu ʼaia ʼi ʼokotou loto? Kotea ʼae ʼe faigafua age, ko te ui ki te tagata palalisia ʼaeni, ‘Kua fakamolemole ʼau agahala’ peʼe ko te ui ʼae ‘Tuʼu ake pea ke toʼo tou palepale pea ke haʼele’?” (Maleko 2:8, 9) ʼEi, neʼe lava fakamolemole e Sesu ia te ʼu agahala ʼa te tagata ʼuhi ko te sakilifisio ʼae ka ina momoli ki ʼamuli age.
(Maleko 2:6-12) Kaʼe neʼe heheka ai ʼihi kau sekelipa ʼo natou feuiʼaki fenei ʼi ʼonatou loto: 7 “He koʼe ʼe palalau feia te tagata ʼaeni? ʼE laukovi ia ki te ʼAtua. ʼE mole feala ki he tahi ke ina fakamolemole te ʼu agahala, gata tahi pe ki te ʼAtua.” 8 Neʼe iloʼi atu aipe e Sesu ʼanatou manatu, koia neʼe ina ui fenei age kia natou: “He koʼe ʼe kotou maʼu te ʼu manatu ʼaia ʼi ʼokotou loto? 9 Kotea ʼae ʼe faigafua age, ko te ui ki te tagata palalisia ʼaeni, ‘Kua fakamolemole ʼau agahala’ peʼe ko te ui ʼae ‘Tuʼu ake pea ke toʼo tou palepale pea ke haʼele’? 10 Kaʼe ke kotou iloʼi ʼe maʼu e te Foha ʼo te tagata ia te malohi ʼi te kele moʼo fakamolemole te ʼu agahala . . . ” neʼe ina ui fenei age ki te tagata palalisia: 11 “ ʼE au ui atu: Tuʼu ake, toʼo tou palepale pea ke alu ki tou ʼapi.” 12 Pea neʼe tuʼu ake aipe ʼo toʼo tona palepale pea mavae ia muʼa ʼo te hahaʼi fuli. Neʼe natou punamaʼuli fuli, ʼo natou fakakololiaʼi ai te ʼAtua, pea mo natou ui fenei: “Neʼe heʼeki matou sisio ki he meʼa feia.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 2:9
Kotea ʼae ʼe faigafua age: ʼE faigafua age ki he tahi hana ui ʼe feala tana fakamolemole te ʼu agahala ʼa he tahi, he ʼe mole ʼaoga ki ai he fakamoʼoni. Kae ʼi te ui ʼae e Sesu “Tuʼu ake pea . . . ke haʼele,” neʼe ina fakahoko ai he milakulo ʼe ko he fakamoʼoni, neʼe ina maʼu te malohi moʼo fakamolemole ʼo te ʼu agahala ʼa te hahaʼi. ʼI te fakamatala ʼaeni mo ʼae ia Esa 33:24 ʼe ha ai te pipiki ʼo te mahaki ki te ʼuhiga agahala.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Maleko 1:11) Pea neʼe logo ki he leʼo mai te lagi, neʼe ina ui fenei: “Ko koe toku ʼAlo, toku ʼofaina, ʼae ʼe au fiafia ai.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 1:11
neʼe logo ki he leʼo mai te lagi: Ko te ʼuluaki fakamatala ʼaeni ʼo te ʼu fakamatala ʼae ʼe tolu ʼi te ʼu Evaselio, ʼe palalau fakahagatonu ai ia Sehova ki te tagata.—Vakaʼi te tokoni ki te ako ʼo Mko 9:7; Soa 12:28.
Ko koe toku ʼAlo: ʼI tona ʼuhiga ʼaselo, ko Sesu neʼe ko te ʼAlo ia ʼo te ʼAtua. (Soa 3:16) Pea talu mai tana tupu tagata, ko Sesu neʼe ko te “foha ʼo te ʼAtua” pea neʼe haohaoa ohage pe ko Atama. (Luk 1:35; 3:38) ʼE ha ʼi te ʼu palalau ʼaeni ʼa te ʼAtua, neʼe mole ko hana fia fakaha pe, pe ko ai ia Sesu. Kae neʼe ina fia fakaha ʼaki te laumalie maʼoniʼoni, ko Sesu ʼe ko Tona ʼAlo ʼulu tokotahi fakalaumalie, ʼae kua “toe tupu” mo te ʼamanaki ʼae ki te maʼuli ʼi selo. Pea kua fakanofo e te ʼAtua ʼaki te laumalie ke Hau mo Pelepitelo Lahi.—Lau ia Soa 3:3-6; 6:51; Luk 1:31-33; Hep 2:17; 5:1, 4-10; 7:1-3.
ʼe au fiafia ai: ʼE toe fakaʼaogaʼi te kupusiga palalau ʼaia ia Mat 12:18 ʼae ʼe toe toʼo mai te vaega ʼo Esa 42:1 ʼo ʼuhiga mo te Mesia, peʼe Kilisito. Ko te hifo ifo ʼo te laumalie maʼoniʼoni pea mo te ʼu palalau ʼae neʼe fai e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tona ʼAlo, ʼe ko he fakamoʼoni lelei ʼaia ʼe ko Sesu te Mesia ʼae neʼe fakapapauʼi mai.—Vakaʼi te tokoni ki te ako ʼo Mat 3:17; 12:18.
(Maleko 2:27, 28) Neʼe ina toe ui fenei age kia natou: “Neʼe fakatuʼu te Sapato maʼa te tagata, kaʼe neʼe mole fakatupu te tagata maʼa te Sapato. 28 Koia, ko te Foha ʼo te tagata ʼe toe ʼAliki ki te Sapato.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 2:28
ʼAliki ki te Sapato: Neʼe palalau ia Sesu kia ia totonu (Mat 12:8; Luk 6:5). Koia, neʼe feala pe ke ina fakahoko te gaue ʼae neʼe fakatotonu age e tana Tamai ʼae ʼi selo, ʼi te ʼaho ʼo te Sapato. (Lau ia Soa 5:19; 10:37, 38.) Neʼe ina fai ʼihi ʼo ʼana milakulo fakaofoofo ʼi te ʼaho ʼo te Sapato, ʼo kau ai te fakamalolo ʼo te kau mahaki. (Luk 13:10-13; Soa 5:5-9; 9:1-14) ʼO ha mai ai ʼe ina foaki anai te fakafimalie moka pule tona Puleʼaga pea ʼe hage anai ko te temi malolo ʼo te ʼaho ʼo te Sapato.—Hep 10:1.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 23-29 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MALEKO 3-4
“Te Fakamalolo ʼi Te ʼAho ʼo Te Sapato”
(Maleko 3:1, 2) ʼI tana toe hu ki te sinakoka, neʼe ʼi ai te tagata neʼe nima mate. 2 Pea neʼe natou lamalama ia ia pe ʼe ina fakamalolo anai te tagata ʼaia ʼi te Sapato, ke tupu ai hanatou fakalakahalaʼi ia ia.
Kotea ʼAe Neʼe Gafua ʼi Te Lao Ke Fai ʼi Te ʼAho ʼo Te Sapato?
ʼI te tahi Sapato, neʼe alu ia Sesu ki he sinakoka, lagi ʼi Kalilea. Neʼe felaveʼi ai mo te tagata neʼe mate tona nima mataʼu. (Luka 6:6) Neʼe lamalama e te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ia Sesu. Kotea tona tupuʼaga? Neʼe ha ia tona tupuʼaga ʼi te fehuʼi ʼaeni neʼe natou fai kia Sesu: “ ʼE gafua koa ʼi te Lao ke fai he fakamalolo ʼi te ʼaho ʼo te Sapato?”—Mateo 12:10.
Neʼe tui ia te kau takitaki lotu Sutea neʼe gafua ʼi te Lao ke fakamalolo he tahi ʼi te ʼaho ʼo te Sapato mo kapau pe neʼe tuʼutamakiʼia tona maʼuli. Ohage la, ʼi te Sapato, neʼe mole gafua ke fakatotonu he hui neʼe mahuʼi peʼe ke haʼi he tatepa. ʼE mahino ia, neʼe mole fai e te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ia te fehuʼi ʼaia kia Sesu he neʼe fakaʼofaʼofa kia natou te mamahi ʼo te tagata mahaki ʼaia. Kaʼe neʼe natou faiga ke natou kumi he takuʼaki moʼo fakatuʼā ia Sesu.
(Maleko 3:3, 4) Neʼe ina ui fenei age ki te tagata nima mate: “Tuʼu ake pea ke haʼu ki lotomalie.” 4 Pea neʼe ina ui fenei age kia natou: “ ʼE gafua koa ʼi te Lao ke fai he meʼa ʼe lelei peʼe kovi ʼi te Sapato, ke haofaki ai he maʼuli, peʼe ke matehi?” Kaʼe neʼe mole gu he tahi.
Kotea ʼAe Neʼe Gafua ʼi Te Lao Ke Fai ʼi Te ʼAho ʼo Te Sapato?
Kaʼe neʼe iloʼi e Sesu tanatou manatu kovi ʼaia. Pea neʼe toe mahino kia ia, ko tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu gaue ʼae neʼe gafua pea mo ʼae neʼe tapuʼi ʼi te ʼaho ʼo te Sapato, neʼe mamafa fau pea neʼe mole alu tahi mo te manatu ʼa te ʼAtua. (Ekesote 20:8-10) Neʼe kua fai age kia ia ʼi muʼa atu te faʼahiga valoki ʼaia ʼo ʼuhiga mo ʼana gaue lelei. Koia neʼe fai leva e Sesu he meʼa ke ha ai te hala ʼo ʼanatou manatu, ʼo ina ui fenei ki te tagata nima mate: “Tuʼu ake pea ke haʼu ki lotomalie.”—Maleko 3:3.
(Maleko 3:5) ʼI tana fesioʼaki, neʼe ita mo lotomamahi ʼaupito ai ʼuhi ko tanatou lotofefeka. Neʼe ina ui fenei age leva ki te tagata: “Faoʼi tou nima.” Neʼe ina faoʼi tona nima pea neʼe lelei ai.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 3:5
ita mo lotomamahi ʼaupito: Ko Maleko pe ʼae neʼe ina fakamatala te meʼa ʼae neʼe logoʼi e Sesu ʼi tana sio ki te lotofefeka ʼo te kau takitaki lotu ʼi te aluʼaga ʼaia. (Mat 12:13; Luk 6:10) Ko Petelo neʼe ko he tagata neʼe manatu loloto, pea neʼe lagi ko ia pe te matapuna ʼo te ʼu fakamatala ʼaia, ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼae neʼe logoʼi e Sesu.—Vakaʼi “Fakamahino ʼo ʼUhiga Mo Te Tohi ʼo Maleko.”
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Maleko 3:29) Kaʼe ko ʼae ʼe laukovi ki te laumalie maʼoniʼoni, ʼe mole fakamolemole anai ki ai ʼo talu ai, he ʼe lakahala ia ʼo heʼe gata ʼuhi ko tana agahala.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 3:29
laukovi ki te laumalie maʼoniʼoni: Ko te laukovi ʼe ko he fasituʼu, ʼe ko he palalau fakatupu lotomamahi peʼe ko he lea kovi ki te ʼAtua peʼe ki te ʼu meʼa taputapu. Mai tona aluʼaga ʼae ʼe haʼu te laumalie maʼoniʼoni mai te ʼAtua totonu. Koia ko te fakafeagai peʼe ko te fakafisi ki te gaue ʼa te laumalie maʼoniʼoni ʼe fakaʼuhiga ʼe ko he laukovi ki te ʼAtua. Ohage la ʼe ui ia Mat 12:24, 28 mo Mko 3:22, neʼe sisio te kau takitaki lotu Sutea ki te gaue ʼa te laumalie ʼo te ʼAtua ia Sesu, ʼi tana fakahoko te ʼu milakulo. Kae, neʼe ui ia e natou neʼe fakahoko e Sesu te ʼu milakulo ʼaki te malohi ʼo Satana te Tevolo.
lakahala ia ʼo heʼe gata ʼuhi ko tana agahala: ʼE fakaʼuhiga ki he agahala ʼe fai ʼi te loto faʼifaʼitaliha pea ʼe iku ki he ʼu fua kovi ʼe heʼe gata. ʼE mole ʼi ai anai he fakamolemole ki ai.—Vakaʼi te tokoni ki te ako laukovi ki te laumalie maʼoniʼoni ʼo te vaega ʼaia pea mo te tokoni ki te ako ʼo Mat 12:31.
(Maleko 4:26-29) Koia neʼe ina hoko atu fenei: “Pea ʼe hage te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ko he tagata ʼe nunusi pulapula. 27 ʼE moe ʼi te poʼuli pea ʼe tuʼu ake ʼi te ʼaho, kaʼe ʼe homo mo hako te pulapula, ʼo mole ina iloʼi pe neʼe hoko feafeaʼi. 28 ʼE foaki mamalie mai e te kele tona fua. ʼUluaki ʼe homo, ʼosi ʼaia pea fisi, pea fakaʼosi leva ʼe fua mai ʼo katoa.”
ʼE Ke “Mahino” Koa Ki Te Tohi-Tapu?
6 Kotea ʼae ʼe feala ke tou ako mai te lea fakatata ʼaia? ʼUluaki, ʼe tonu ke tou mahino ʼe mole feala hatatou puleʼi ia te tuputupu ʼa he ako Tohi-Tapu ʼi te moʼoni. Tatau aipe pe ʼe tou fai ia meʼa fuli moʼo tokoni pea mo lagolago ki ai, kaʼe ʼaua tatatou fakakinauʼi ia ia ke papitema. ʼE tonu ke tou mahino ʼaki he agavaivai, ʼe ko ia totonu pe ʼae ka ina filifili pe ʼe ina foaki anai tona maʼuli ki te ʼAtua. ʼE tali e Sehova ia tatatou foaki ia totatou maʼuli kia te ia, mo kapau ʼe tou ʼoʼofa moʼoni kia te ia.—Pesalemo 51:14; 54:8; 110:3.
7 Lua, ko tatatou mahino ki te ako ʼo te lea fakatata ʼaia, ʼe tokoni mai anai ke mole tou lotovaivai moka ʼe mole tou sisio ʼi te kamata, ki te ʼu fua ʼo tatatou faiako. ʼE ʼaoga ke tou kataki fualoa. (Sakopo 5:7, 8) Kapau neʼe tou faiga malohi moʼo tokoni ki he ako, kaʼe ʼe mole tuputupu te moʼoni ʼi tona loto, ʼe mole fakaʼuhiga leva ʼe mole lelei ia tatatou faʼahiga faiako. ʼE fakagafua e Sehova ke tuputupu pe ia te pulapula ʼo te moʼoni ʼi te loto ʼo he tahi ʼe lotolelei ke ina fai ni fetogi. (Mateo 13:23) Koia, ʼe mole tonu ke tou valoki ia te lelei ʼo tatatou minisitelio ʼaki pe te ʼu fua ʼo tatatou gaue. Pea tahi, ʼe mole fakafuafua e Sehova ia te ʼu fua ʼo tatatou minisitelio ki te faʼahiga tali e te ʼu ako ia tatatou faʼahiga faiako. Pea ʼe maʼuhiga kia Sehova ia tatatou gaue kinakina.—Lau ia Luka 10:17-20; 1 Kolinito 3:8.
8 Tolu, ʼe mole feala ke tou sisio tuʼumaʼu ki te ʼu fetogi ʼi te loto ʼo he tahi. Ohage la, ko te taumatuʼa neʼe nā ako ia te Tohi-Tapu mo te tehina misionea. Neʼe nā ui age ki te misionea, kua nā fia faifakamafola. Neʼe ina fakamanatuʼi age kia naua, ʼe tonu muʼa ke nā tuku tanā suluka. Kaʼe neʼe punamaʼuli ia te misionea ʼi tanā ui age ʼae neʼe kua tuku ia tanā suluka ʼi ni mahina ki muʼa atu. Koteʼuhi neʼe kua mahino kia naua kapau ʼe nā suluka fakafufu, ʼe feala pe ke sio mai ia Sehova pea ʼe fehiʼa ia ki te malualoi. Koia neʼe nā fai ai te tonu ʼaeni: Peʼe nā suluka ʼi muʼa ʼo te tehina misionea peʼe nā tuku fakahagatonu ia tanā suluka. Neʼe toʼo e te taumatuʼa ʼaia ia te tonu ʼae ʼe lelei ʼuhi ko tanā ʼoʼofa ʼae kia Sehova, kaʼe neʼe mole iloʼi e te misionea ia te toe fetogi ʼae neʼe nā fai.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 30 ʼO APELILI –6 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MALEKO 5-6
“ʼE Maʼu e Sesu Te Malohi Ki Te Fakatuʼuake ʼo Natou Kua Mamate Neʼe Tou ʼOʼofa Mamahi Ai”
(Maleko 5:38) ʼI tanatou kaku atu ki te ʼapi ʼo te pule ʼo te sinakoka, neʼe sio ai ki te hoha ʼa te hahaʼi, mo tanatou fetagihi pea mo tanatou lauga.
(Maleko 5:39-41) ʼI tana hu atu, neʼe ina ui fenei age kia natou: “He koʼe ʼe kotou fetagihi mo hoha? ʼE heʼeki mate te tamasiʼi kaʼe ʼe lolotoga moe ia.” 40 Neʼe natou kamata nukinukiʼi ai ia ia. Pea ʼi tana ʼosi fakamavae ia natou fuli ʼae, neʼe ina toʼo te tamai mo te faʼe ʼa te tamasiʼi pea mo te ʼu tisipulo ʼae neʼe olo mo ia, ʼo natou hu ai ki te faʼahi ʼae neʼe tuku ai te tamasiʼi. 41 Neʼe kapa ki tona nima, ʼo ina ui fenei age ki ai: “Talita kumi,” ko tona fakaʼuhiga ʼaeni: “Kiʼi taʼahine, ʼe au ui atu: Tuʼu ake!”
nwtsty tokoni ako ʼo Mko 5:39
heʼeki mate . . . kaʼe ʼe lolotoga moe ia: ʼI te tohi-Tapu, ʼe fakatatau tuʼumaʼu te mate ki te moe. (Pes 13:3; Soa 11:11-14; Gau 7:60; 1Ko 7:39; 15:51; 1Te 4:13) Neʼe ʼamanaki fakatuʼuake e Sesu te kiʼi taʼahine. Koia ʼi tana fai te ʼu palalau ʼaeni neʼe ina fakaha ai, ohage pe ko he tuʼu ake ʼa he tahi mai te moe loloto, ʼe toe tuʼu ake anai feia mai te mate. Ko te malohi ʼo Sesu ke ina fakatuʼuake te kiʼi taʼahine neʼe haʼu mai tana Tamai, “ ʼae ʼe ina toe fakamaʼuli ake te kau mate pea mo palalau ki te ʼu meʼa heʼeki hoko ohage kua ʼosi hoko ia.”—Lom 4:17.
(Maleko 5:42) Pea neʼe tuʼu ake aipe ʼo kamata haʼele. (Neʼe taʼu 12.) Pea ʼi te moʼi temi pe ʼaia, neʼe natou fiafia ʼaupito ai.
Neʼe Toe Maʼuli Te Kiʼi Taʼahine
ʼI muʼa atu, neʼe fakatotonu e Sesu kia natou ʼae neʼe ina fakamalolo ke ʼaua naʼa natou fakaha ki te hahaʼi te meʼa ʼae neʼe ina fai maʼa natou. Neʼe ina toe fai te fakatotonu ʼaia ki te ʼu matuʼā ʼa te kiʼi taʼahine. Kaʼe, ko te ʼu matuʼā lotofiafia ʼaia pea mo ʼihi atu, neʼe natou fakamafola ia te logo “ ʼi te koga fenua katoa.” (Mateo 9:26) Ka na pau la neʼe ke sio ki he tahi neʼe ke ʼofa mamahi ai ʼe tuʼuake mai te kau mate, ʼe mole ke fiafia anai koa ʼo fakamatala te meʼa neʼe hoko? Ko te lua fakamatala ʼaeni ʼo he tahi neʼe fakatuʼuake e Sesu.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Maleko 5:19, 20) Kaʼe neʼe mole ina tali, neʼe ina ui fenei age ki ai: “Alu ki tou ʼapi, ki tou famili, ʼo fakamatala age kia natou ia meʼa fuli neʼe fai e Sehova maʼa koe pea mo te manavaʼofa ʼae neʼe ina fakaha atu.” 20 Neʼe mavae leva te tagata ʼaia ʼo kamata fakamatala ʼi Tekapole ia meʼa fuli ʼae neʼe fai e Sesu maʼa ia pea neʼe punamaʼuli ai te hahaʼi fuli.
nwtsty tokoni ki te ako Mko 5:19
fakamatala age kia natou: ʼI tana fai mahani neʼe fakatotonu e Sesu ke ʼaua naʼa fakamatala ʼana milakulo. (Mko 1:44; 3:12; 7:36) Kae neʼe ina tuku leva te tagata ʼaeni ke ina fakamatala te meʼa ʼae neʼe hoko. Koteʼuhi, neʼe fekauʼi age ia Sesu ke mavae mai te koga meʼa ʼaia ʼo tupu ai tana mole faifakamafola ki te hahaʼi. Pea tahi, ko te fakamatala ʼaia, neʼe feala ke tauʼi ʼaki te ʼu logo ʼae neʼe mole lelei ʼo ʼuhiga mo te aluʼaga ʼae neʼe hoko ki te faga puaka ʼae neʼe mamate.
(Maleko 6:11) Kapau ʼe mole tali leleiʼi koutou ʼi he koga meʼa, peʼe mole fakalogo atu he tahi, ʼi te temi ʼae ʼe kotou mavae mai ai, kotou tu te efu ʼae ʼi ʼokotou vaʼe ohage ko he fakatokaga kia natou.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 6:11
tu te efu ʼae ʼi ʼokotou vaʼe: Ko te fakaʼuhiga ʼo te aga ʼaia: neʼe mole ko he hala ʼa te kau tisipulo moka ʼe maʼu anai e te hahaʼi he ʼu fua kovi mai te ʼAtua. ʼE maʼu te tahi kupusiga palalau feia ia Mateo 10:14; Luka 9:5. Ko Maleko mo Luka neʼe nā hilifaki atu ki ai te kupusiga palalau ʼaeni ohage ko he fakatokaga kia natou. Ko Paulo mo Palenapa neʼe nā muliʼi te fakatotonu ʼaia ʼi Antioche de Pisidie. (Gau 13:51) Pea neʼe fakahoko e Paulo he aluʼaga ʼe tatau ʼi Kolonito ʼi tana tūtū ʼona kofu pea ina fakamahino fenei ai: “ ʼE ko takotou ia hala mo kapau ʼe mole haofaki koutou. ʼE mole ko haku ia hala.” (Gau 18:6) Ko te ʼu faʼahiga tūtū ʼaia neʼe kua mahani pe ki ai te kau tisipulo. Ko te kau Sutea tauhi lotu moka natou fakalaka ʼi te ʼu fenua Senitile neʼe natou tūtū te efu ʼo te ʼu koga meʼa ʼaia ʼe ʼi ʼonatou sulie, ʼi muʼa ʼo hanatou hu ki he telituale Fakasutea. Kae, neʼe mole ko te manatu ʼaia ʼa Sesu ʼi tana fakatotonu ki ʼana tisipulo ke natou tu te efu ʼae ʼi ʼonatou vaʼe.