Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr20 Fepualio p. 1-8
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2020
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 3-9 ʼO FEPUALIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 12-14
  • “Ko He Fuakava ʼe Malave Ki Totatou Maʼuli”
  • it-1-F 78 ¶6
  • Fuakava
  • w89-F 1/7 3 ¶4
  • ʼE ʼAoga Ke Tou Iloʼi Te Moʼoni ʼo ʼUhiga Mo Apalahamo
  • it-2-F 152 ¶6
  • Lao
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w16.05 7 ¶12
  • Ke Tou Fakatokatoka Te ʼu Fihi ʼi Te ʼOfa
  • it-2-F 654 ¶7
  • Pelepitelo
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 10-16 ʼO FEPUALIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 15-17
  • “He Koʼe Neʼe Fetogi e Sehova Te Higoa ʼo Apalamo Mo Salai?”
  • it-1-F 870
  • Hala
  • it-1-F 30 ¶1
  • Apalahamo
  • w09-F 1/2 13
  • Te ʼu higoa mo ʼona fakaʼuhiga
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • it-1-F 465
  • Temi
  • it-1-F 844 ¶7
  • Ekesote
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 17-23 ʼO FEPUALIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 18-19
  • “Neʼe Fakaʼauha e ʼTe Tuʼi Fakamau ʼo Te Kele Katoaʼ Ia Sotoma Mo Komola”
  • w17.04 15 ¶1
  • “Ko Te Tuʼi Fakamau ʼo Te Kele Katoa” ʼe Faitotonu Tuʼumaʼu
  • w18.08 29 ¶4
  • Te Kataki Fualoa—Ko He Faʼa Kataki ʼAki He ʼAmanaki
  • w10 1/11 26 ¶12
  • Ko Sehova ʼe Ko Totatou Tuʼi ʼAliki!
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w88-F 15/5 23 ¶5-6
  • Neʼe Kua Sio Koa He Tahi Ki Te ʼAtua?
  • w19.06 20 ¶3
  • Tou Tokoni Ki ʼOtatou Tehina Mo Tuagaʼane ʼAe ʼe Lotomamahi
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 24 ʼO FEPUALIO–1 ʼO MALESIO
  • “ ʼE Hoko Moʼoni Te ʼu Fakapapau ʼa Sehova”
  • wp17.5 14-15
  • Neʼe Fakahigoaʼi Ia Ia e Te ʼAtua Ko He “Fineʼaliki”
  • “FAKALOGO KIA IA”
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • wp17.3 12, nota.
  • “Ko He Fafine Matalelei Ia Koe”
  • w89-F 1/7 20 ¶9
  • Ko Apalahamo, Ko He Faʼifaʼitaki Kia Natou Fuli ʼAe ʼe Fia Kaumeʼa Mo Te ʼAtua
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2020
mwbr20 Fepualio p. 1-8

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

ʼULUAKI FAIPALALAU

Esa 46:10 E au fakaha mai te kamataaga te mea ae e tonu ke hoko, pea mai mamao te mea ae e heeki hoko; e au ui: E tuumau anai aku fakatuutuu, pea e au fai anai toku finegalo katoa.

LUA ʼAʼAHI

Esa 65:21-23 E natou fakatuu anai ni fale, pea e natou nonofo anai i ai; e natou to anai ni gaueaga vite, pea e natou kai anai onatou fua. 22 E mole anai natou fakatuu ni fale ke nofo ai he tahi kehe, pea e mole anai natou to ni gaueaga vite ke kai e he tahi kehe te fua; koteuhi e hage anai te u aho o taku hahai ko te u aho o te u akau, pea e fiafia anai aku kau filifiliia i te gaueaga o onatou nima. 23 E mole natou gaue anai ki te noa, pea e mole natou mau anai ni fanau ke sisio ki tonatou mamate. Koteuhi e natou liliu anai ko he lanu tapuakina a te Eteleno, pea e nonofo anai anatou fanau mo natou.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 3-9 ʼO FEPUALIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 12-14

“Ko He Fuakava ʼe Malave Ki Totatou Maʼuli”

12:1-3 Nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo: Alu ia koe i tou fenua, mo tou puleaga, mo te fale o tau tamai, ki te fenua ae e au fakaha atu anai kia koe. 2 E au fakatupu anai ia koe ia he puleaga lahi, pea e au tapuaki anai kia koe; e au fakaliliu anai tou higoa o lahi, pea e ke liliu anai ko he matapuna o te tapuakina. 3 E au tapuaki anai kia natou ae e tapuaki anai kia koe, pea e au fakamalaia anai natou ae e laukovi anai kia koe; pea e tapuakina anai te u famili fuli o te kele ia koe.

13:14-17 Pea neʼe ʼui maʼa Sehova kia Apalahamo ʼi te kua ʼosi mavae ʼa Lote mai ia te ia: Sio ki ʼoluga, mo ke mamata ki te potu ʼae neʼe ke nofo ai, ki te potu tokelau, ki te potu toga, ki te potu hahake pea mo te potu hihifo, 15 he ko te fenua katoa ʼae ʼe ke sio kiai, ʼe ʼau foaki atu anai kia te koe pea mo tou hologa, ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼi ai honatou gataʼaga. 16 Pea ʼe ʼau fakatupu anai tou hologa ke hage ko te efu ʼo te kele, heʼe kapau ʼe feala ki he tagata ke ina lau te efu ʼo te kele, pea ʼe feala anai ke lau peʼe tokofia tou hologa. 17 Feʼaluʼaki ʼi te fenua ʼo vakaʼi tona loa pea mo tona laulahi, heʼe ʼau foaki atu anai kia te koe.

(Senesi 12:1, 2) Nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo: Alu ia koe i tou fenua, mo tou puleaga, mo te fale o tau tamai, ki te fenua ae e au fakaha atu anai kia koe. 2 E au fakatupu anai ia koe ia he puleaga lahi, pea e au tapuaki anai kia koe; e au fakaliliu anai tou higoa o lahi, pea e ke liliu anai ko he matapuna o te tapuakina.

it-1-F 78 ¶6

Fuakava

Fuakava Mo Apalahamo. Neʼe kamata te fuakava ʼae neʼe fai e te ʼAtua mo Apalamo (Apalahamo) ʼi te temi ʼae neʼe faifagona ai ki Kanaane, ʼi tana fakalaka te Vai Tafe Efalate. Neʼe hoki fai te fuakava ʼo te Lao ia taʼu ʼe 430 ki muli age. (Kal 3:17) Neʼe maʼuli ia Apalahamo ʼi Mesopotamia ʼi te kolo ʼo Ule, kae neʼe fakatotonu age leva e te ʼAtua ke alu ki te fenua ʼae ka ina fakaha age ki ai. (Gau 7:2, 3; Sen 11:31; 12:1-3) ʼE ui ia Ekesote 12:40, 41 neʼe fakaʼateainaʼi te kau Iselaele ʼae neʼe kaugana ʼi Esipito mo Kanaane ʼi te hili ʼo te ʼu taʼu ʼe 430. Neʼe natou mavae mai Esipito ʼi te Pasikate ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 1513 I.M.T.S. (Ek 12:2, 6, 7) Ko tona ʼuhiga neʼe ina lagi fai te fuakava mo Apalahamo ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani 1943 I.M.T.S. ʼi tana fakalaka ʼi te Vai Tafe Efalate ʼo faifagona ki Kanaane. Neʼe toe ha te ʼAtua kia Apalahamo ʼi Sekemi ʼi Kanaane ʼo ina toe fakapapau age fenei: “E au foaki anai te fenua aeni ki tou hakoga.” Neʼe ʼi ai te pikipikiga ʼo te fuakava ʼaia mo te fakapapau ʼae neʼe fai e te ʼAtua ʼi Eteni, pea ʼe ko he “hakoga” fakatagata ia. (Sen 12:4-7) ʼI te ʼu vaega ʼo Senesi 13:14-17; 15:18; 17:2-8, 19; 22:15-18, neʼe toe fakalahi ai e te ʼAtua tana fakapapau mo Apalahamo.

Senesi 11:31 Nee too leva e Telake tona foha ko Apalamo, mo Lote, foha o Alane, foha o tona foha, pea mo Salai, tana taahine ohoana o Apalamo tona foha. Pea nee natou mavae fakatahi leva mai Ulu ki Kaletea, o olo ki te fenua o Kanaane. Nee natou kaku leva ki Salani, pea nee natou nofo leva i ai.

Senesi 12:1-3 Nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo: Alu ia koe i tou fenua, mo tou puleaga, mo te fale o tau tamai, ki te fenua ae e au fakaha atu anai kia koe. 2 E au fakatupu anai ia koe ia he puleaga lahi, pea e au tapuaki anai kia koe; e au fakaliliu anai tou higoa o lahi, pea e ke liliu anai ko he matapuna o te tapuakina. 3 E au tapuaki anai kia natou ae e tapuaki anai kia koe, pea e au fakamalaia anai natou ae e laukovi anai kia koe; pea e tapuakina anai te u famili fuli o te kele ia koe.

Ekesote 12:2, 6, 7 2 E liliu anai te mahina aeni kia koutou ko te uluaki mahina o te u mahina; e liliu anai ia kia koutou ko te uluaki mahina o te tau. 6 E kotou taupau anai te manu o kaku ki te aho hogofulu ma fa o te mahina aeni; pea e tamatei anai ia ia e te fakatahiga katoa o Iselaele i te afiafi pouli o te aho aia. 7 E too anai te toto o te manu, o vali ai te u pou e lua mo te kaumatapa o te matapa o te u fale ae e kai ai anai te manu.

Senesi 12:4-7 Nee alu leva ia Apalamo, o mulimuli ki te palalau a te Eteleno kia ia, pea nee alu leva ia Lote mo ia. Nee tau fitugofulu ma nima ia Apalamo, i tana mavae mai Salani. 5 Nee ave leva e Apalamo tona ohoana ko Salai, mo Lote, te foha o tona tehina, pea mo te u mea fuli ae nee natou mau, pea mo te u tagata faifekau ae nee natou mau Salani. Nee natou mavae leva o olo ki te fenua o Kanaane. Pea nee natou tau leva ki te fenua o Kanaane. 6 Nee alu leva ia Apalamo i te fenua o kaku ki te kogamea ae nee higoa ko Siseme, o kaku ki te ulu sene o Mole. Nee nonofo te kau Kanaane i te temi aia i te fenua. 7 Nee ha leva te Eteleno kia Apalamo, o ui: E au foaki anai te fenua aeni ki tou hakoga. Pea nee fakatuu leva e Apalamo i te kogamea aia he aletale ki te Eteleno, ae nee ha kia ia.

Senesi 13:14-17 Nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo, i te osi o te mavae a Lote ia ia: Hiki ou mata, pea ke sio mai te kogamea ae e ke nofo ai ki te potu noleto mo te potu saute, ki te esite mo te potu uesite; 15 koteuhi ko te fenua katoa ae e ke sio ki ai, e au foaki atu anai ia kia koe mo tou hakoga o tuumau. 16 E au fakaliliu anai tou hakoga ke lahi o hage ko te efu o te kele, pea kapau e fealagia e he tagata te lau o te efu o te kele, pea e lau anai tou hakoga. 17 Tuu ki oluga, o foli takai te fenua i tona loa mo tona laulahi, koteuhi e au foaki anai ia kia koe.

Senesi 15:18 I te aho aia, nee fakapapau leva te Eteleno kia Apalamo, o ui: E au foaki te fenua aeni ki tou hakoga, mai te vaitafe o Esipito o kaku ki te vaitafe lahi, ko te Eufalate

Senesi 17:2-8, 19 E au fakatuu anai taku hai ia koe mo au, pea e au liuliuga anai ia koe o lahi. 3 Nee fakamapee leva ia Apalamo o fakatuu ona mata ki te kele; pea nee palalau leva te Atua kia ia, o ui: 4 Koeni taku hai ae e au fai kia koe. E ke liliu anai ko te tamai o ni puleaga kaugamalie. 5 E mole toe higoa anai ia koe ko Apalamo; kae e ke higoa anai ko Apalahamo, koteuhi e au fakaliliu anai ia koe ko te tamai a ni puleaga kaugamalie. 6 E au liuliuga anai ia koe o lahi, e au fakatupu anai maia koe ni puleaga; pea e tupu anai ni hau maia koe. 7 E au fakatuu anai taku hai ia koe mo au, pea mo ou hakoga i muli mai, o mulimuli ki onatou taitupu. E heegata anai te hai aeni, pea e ina fakaha: ko Au ko tou Atua, pea ko te Atua o tou hakoga i muli. 8 E au foaki anai kia koe mo tou hakoga i muli, te fenua ae e ke nofo matapule ai, te fenua katoa o Kanaane, ko tou tofiga heegata, pea e au liliu anai ko tonatou Atua. 19 Nee ui leva e te Atua: E mooni e fanaui anai e tou ohoana ko Sala he foha kia koe; pea e ke foaki anai ki ai te higoa ko Isaake. E au fakatuu anai taku hai mo ia pea mo tona hakoga i ona muli. E tuu anai ia ia ko he hai o heegata.

Senesi 22:15-18 Nee toe paui leva te aselo a te Eteleno mai te atu lagi kia Apalahamo, ko tona tua lua aia, 16 o ui: E au fakapapau ia au totonu, folafola a te Eteleno! Koteuhi nee ke fai te mea aia, pea nee mole ke fakafisi mai kia au tou foha, tau ulutokotahi. 17 E au tapuaki anai kia koe, pea e au liuliuga anai tou hakoga o hage ko te u fetuu o te lagi, mo te one o te matatai; pea e mau anai e tou hakoga te matapa o ona fili. 18 E tapuakina anai te u puleaga fuli o te kele i tou hakoga, koteuhi nee ke fakalogo ki toku leo.

(Senesi 12:3) E au tapuaki anai kia natou ae e tapuaki anai kia koe, pea e au fakamalaia anai natou ae e laukovi anai kia koe; pea e tapuakina anai te u famili fuli o te kele ia koe.

w89-F 1/7 3 ¶4

ʼE ʼAoga Ke Tou Iloʼi Te Moʼoni ʼo ʼUhiga Mo Apalahamo

Neʼe fai tuʼa lua e te ʼAtua te fakapapau maʼuhiga ʼaia kia Apalahamo. (Senesi 18:18; 22:18) ʼE toe fakatuʼuake anai e te ʼAtua te ʼu famili ʼo Apalahamo ʼae neʼe kua mamate ke hoko katoa ai tana fakapapau. Ko he toe tapuakina ki te kau fakatuʼuake he ʼe natou toe sisio anai ki te Palatiso ʼae neʼe puli ʼuhi ko te ʼuluaki tagata. ʼE natou iloʼi ai anai pe kotea ʼae ʼe tonu ke natou fai ke natou maʼu ai te maʼuli heʼe gata.—Senesi 2:8, 9, 15-17; 3:17-23.

Senesi 18:18 E liliu mooni anai ia Apalahamo ko he puleaga lahi mo malohi, pea e tapuakina anai te u puleaga fuli o te kele ia ia.

Senesi 22:18 E tapuakina anai te u puleaga fuli o te kele i tou hakoga, koteuhi nee ke fakalogo ki toku leo.

Senesi 2:8, 9, 15-17 Pea nee to leva e te Eteleno Atua he oloto i Eteni, i te potu esite, pea nee ina tuku leva ki ai te tagata ae nee ina fakatupu. 9 Pea nee fakahohomo leva e te Eteleno Atua i te kele te u akau kehekehe fuli e matalelei ki te mata pea mo lelei ki te kai. Pea nee ina fakatuu leva, i lotomalie o te oloto, te o te mauli mo te akau o te iloilo o te lelei mo te kovi. 15 Nee too leva e te Eteleno Atua te tagata o tuku ki te oloto o Eteni, ke tauhi mo leoleo ki ai. 16 Nee tuku leva e te Eteleno Atua te fakatotonu aeni ki te tagata: E feala anai ke ke kai ki te u akau fuli o te oloto; 17 kae e mole ke kai anai ki te akau o te iloilo o te lelei mo te kovi, koteuhi ko te aho ae e ke kai ai anai ki te akau aena, e ke mate anai.

Senesi 3:17-23 Pea nee ina ui leva ki te tagata: O tupu nee ke fakalogo ki te leo o tou ohoana, pea nee ke kai ki te fua o te akau ae nee au fakatotonu atu kia koe: E mole ke kai anai ki ai! E malaia anai te kele o tupu ko koe. E ke gaue kinakina anai ke mau ai tau meakai i te u aho fuli o tou mauli. 18 E tupu anai i te kele ni akau talatala mo ni vao kovi, pea e ke kai anai te luna o te u gaueaga. 19 E ke kai anai tau pane i te kavakava o tou lae, o kaku ki te aho ae e ke liliu ai anai ki te kele, ae nee too mai ai ia koe; koteuhi ko te efu ia koe, pea e ke liliu anai ki te efu. 20 Nee foaki leva e Atama ki tona ohoana te higoa ko Eva: koteuhi ko te fae ia ia o te u hahai mauli fuli. 21 Nee fau leva e te Eteleno Atua ni kofu mai ni kilii manu kia Atama mo Eva, pea nee ina fakakofu leva naua ki ai. 22 Pea nee ui leva e te Eteleno Atua: Koeni, kua liliu te tagata o hage ko he tahi o tatou, koteuhi kua ina iloi te lelei mo te kovi. Koia ke tou taofi ia ia i te aho nei ke aua naa faoi tona nima o toli te akau o te mauli o kai, pea ke mauli ia ia o heegata. 23 Pea nee kapu leva e te Eteleno Atua te tagata mai te oloto o Eteni, ke gaue ki te kele, ae nee too ia ia mai ai.

(Senesi 13:14-17) Nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo, i te osi o te mavae a Lote ia ia: Hiki ou mata, pea ke sio mai te kogamea ae e ke nofo ai ki te potu noleto mo te potu saute, ki te esite mo te potu uesite; 15 koteuhi ko te fenua katoa ae e ke sio ki ai, e au foaki atu anai ia kia koe mo tou hakoga o tuumau. 16 E au fakaliliu anai tou hakoga ke lahi o hage ko te efu o te kele, pea kapau e fealagia e he tagata te lau o te efu o te kele, pea e lau anai tou hakoga. 17 Tuu ki oluga, o foli takai te fenua i tona loa mo tona laulahi, koteuhi e au foaki anai ia kia koe.

it-2-F 152 ¶6

Lao

ʼE ui e ʼihi kau poto, moka fakatau he kele ki he tahi neʼe fakaha age mai he koga meʼa maʼoluga ia te ʼu tuʼakoi ʼo te kele. Pea kapau ʼe ina ui: “ ʼE au sio,” ʼi te lao ko tana fakamoʼoni ʼaia ʼe ina toʼo te kele. ʼI te lakaga ʼae neʼe fakapapau e Sehova kia Apalahamo ia te fenua ʼo Kanaane neʼe ina ui age muʼa ke sio ki te noleto mo te saute, mo te esite pea mo te uesite. Kae neʼe mole ui e Apalahamo: “ ʼE au sio,” he neʼe ui age e te ʼAtua ʼe ko tona hologa ʼae ka natou maʼu ki muli age ia te Kele ʼo te fakapapau. (Sen 13:14, 15) Neʼe ui e Sehova ki te fakafofoga ʼo Iselaele, ia Moisese, ke sio ki te fenua. Neʼe lagi ko te fakamoʼoni ʼaia ʼi te Lao ʼe foaki ia te fenua ki te puleʼaga ʼo Iselaele ʼae ka takitaki e Sosue. (Te 3:27, 28; 34:4; lau mo te ʼu palalau ʼae neʼe fai e Satana kia Sesu ia Mat 4:8.) ʼI te lao, neʼe ʼi ai te tahi faʼahiga fakamoʼoni kua maʼu e he tahi hona fenua: ʼe ina foliʼi te fenua katoa. (Sen 13:17; 28:13) Pea ka neʼe toʼo e he tahi hona kele, neʼe tuʼu ʼi te ʼu pepa fakamoʼoni te ʼu fuʼu ʼakau fuli ʼae neʼe homo ʼi ai.—Sen 23:17, 18.

Senesi 13:14,15 Nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo, i te osi o te mavae a Lote ia ia: Hiki ou mata, pea ke sio mai te kogamea ae e ke nofo ai ki te potu noleto mo te potu saute, ki te esite mo te potu uesite; 15 koteuhi ko te fenua katoa ae e ke sio ki ai, e au foaki atu anai ia kia koe mo tou hakoga o tuumau.

Tetelonome 3:27, 28 Hake ki te tumutumu o te mouga ko Pisika, pea ke avahi lahi ou mata, o sio ki te uesite, mo te noleto, mo te saute, mo te esite; koteuhi e mole ke fakalaka anai i te Solotane aena. 28 Tuku au fakatotonu kia Sosue, pea ke tokoni kia ia, pea ke fakamalohii tona loto; koteuhi ko ia ae e fakalaka anai ia mua o te hahai aena i te Solotane, pea ko ia ae e ina tuku anai ki te u fanau a Iselaele te fenua aena kua ke sio ki ai mai mamao.

Tetelonome 34:4 Nee ui leva e te Eteleno kia ia: Koena te fenua ae nee au fakapapau kia Apalahamo, mo Isaake, mo Sakopo, o ui: E au foaki anai ia ia ki okotou hakoga. E au fakasio koe ki ai, kae e mole ke ulu anai ki ai.

Senesi 13:17 Tuu ki oluga, o foli takai te fenua i tona loa mo tona laulahi, koteuhi e au foaki anai ia kia koe.

Senesi 28:13 Pea koeni nee nofo te Eteleno i oluga o te tuuga; pea nee ina ui leva: Ko au ko te Eteleno, ko te Atua o tau tamai ko Apalahamo, pea ko te Atua o Isaake. Ko te kele aena e ke moe ai, e au foaki anai ia kia koe mo tou hakoga.

Senesi 23:17, 18 Ko te gaueaga a Efelone ae i Makepela, i te potu esite o Mamele, te gaueaga mo te ana ae nee tuu i ai, pea mo te u ulu akau fuli ae nee tuu i loto o te gaueaga, 18 nee mau fuli leva natou e Apalahamo, o fakamooni ki ai te u foha o Eti mo natou fuli ae nee ulu i te matapa o te kolo.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 13:8, 9) Nee ui leva e Apalamo kia Lote: E au kole atu kia koe, ke aua naa i ai he fekeikei ia au mo koe, pe i te vahaa o aku tagata tauhi manu mo au tagata tauhi manu; koteuhi e ta tautehina. 9 Pe e mole tuu te fenua katoa i ou mua? Koia mavae la koe ia au: kapau e ke alu ki te fahai hema, pea e au alu anai ki te fahai matau; kapau e ke alu ki te fahai matau, pea e au alu anai ki te fahai hema.

w16.05 7 ¶12

Ke Tou Fakatokatoka Te ʼu Fihi ʼi Te ʼOfa

ʼE fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu, ʼe feala ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ke natou taupau te tokalelei tatau aipe pe ʼe hoko he ʼu fihi. Ohage la, ko Apalahamo mo tona ʼilamutu ko Lote neʼe kua lahi ʼanā faga manu. Pea neʼe kamata fihi ʼanā kaugana koteʼuhi neʼe mole kei feʼauga he nofoʼaga kia natou fuli. Kaʼe neʼe fia taupau e Apalahamo ia te tokalelei, koia ʼae neʼe ina fakagafua ai kia Lote ke ina filifili te koga meʼa ʼae neʼe lelei ʼaupito. (Senesi 13:1, 2, 5-9) ʼE mole ko he faʼifaʼitaki lelei koa la ʼaia kia tatou? Neʼe lahi koa he puli ʼo Apalahamo ʼi tana lotofoaki? Kailoa. Koteʼuhi, hili pe te aluʼaga ʼaia, neʼe fakapapauʼi e Sehova ʼe ina tapuakiʼi anai ia Apalahamo. (Senesi 13:14-17) Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai te aluʼaga ʼaia? Tatau aipe pe ʼe faigataʼa, kaʼe kapau ʼe tou fakatokatoka ʼatatou fihi ʼi te ʼofa, ʼe tapuakiʼi anai tatou e Sehova.—Vakaʼi te nota ʼi te fakaʼosi ʼo te alatike.

Senesi 13:1, 2, 5-9 1 Nee hake leva ia Apalamo mai Esipito ki te potu saute, ia ia mo tona ohoana, mo te u mea fuli ae nee ina mau, pea nee hake leva ia Lote mo ia.2 Nee lahi osi te u koloa o Apalamo: nee lahi osi tana faga manu, mo tana paaga, pea mo tana aulo. 5 Ko Lote, ae nee kauga fagona mo Apalamo, nee ina toe mau foki ni faga ovi fafine, mo ni faga pipi, mo ni falela. 6 Pea nee mole feauga te fenua ke na nonofo fakatahi i ai, koteuhi kua lahi osi ona koloa, pea nee mole kei feala ke na nonofo fakatahi. 7 Nee malaga leva he ke i te u tagata tauhi manu a Apalamo mo te u tagata tauhi manu a Lote. I te temi aia, nee nonofo te kau Kanaane mo te kau Felesi i te fenua. 8 Nee ui leva e Apalamo kia Lote: E au kole atu kia koe, ke aua naa i ai he fekeikei ia au mo koe, pe i te vahaa o aku tagata tauhi manu mo au tagata tauhi manu; koteuhi e ta tautehina. 9 Pe e mole tuu te fenua katoa i ou mua? Koia mavae la koe ia au: kapau e ke alu ki te fahai hema, pea e au alu anai ki te fahai matau; kapau e ke alu ki te fahai matau, pea e au alu anai ki te fahai hema.

Senesi 13:14-17 Nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo, i te osi o te mavae a Lote ia ia: Hiki ou mata, pea ke sio mai te kogamea ae e ke nofo ai ki te potu noleto mo te potu saute, ki te esite mo te potu uesite; 15 koteuhi ko te fenua katoa ae e ke sio ki ai, e au foaki atu anai ia kia koe mo tou hakoga o tuumau. 16 E au fakaliliu anai tou hakoga ke lahi o hage ko te efu o te kele, pea kapau e fealagia e he tagata te lau o te efu o te kele, pea e lau anai tou hakoga. 17 Tuu ki oluga, o foli takai te fenua i tona loa mo tona laulahi, koteuhi e au foaki anai ia kia koe.

(Senesi 14:18-20) Nee fakatotonu leva e Melekiseteke, hau o Salemi, ke avake he pane mo he vino: nee pelepitelo ia ia o te Atua Maoluga. 19 Nee tapuaki leva ia ia kia Apalamo, o ui: Ke tapuakina ia Apalamo e te Atua Maoluga, ko te pule o te lagi mo te kele! 20 Ke tapuha te Atua Maoluga, ae kua ina tuku ou fili ki ou nima! Pea nee foaki leva e Apalamo kia ia te vaega hogofulu o te u mea fuli.

(Hepeleo 7:4-10) Neʼe maʼuhiga te tagata ʼaia ʼae neʼe foaki ki ai e Apalahamo, te pule famili, te vahe hogofulu ʼo te ʼu koloa ʼae neʼe ina maʼu ʼi te tau. 5 ʼE moʼoni, ʼo mulimuli ki te Lao, neʼe fakatotonu kia natou ʼae ʼe kau ki te ʼu foha ʼo Levi ʼae neʼe fakanofo ko he ʼu pelepitelo, ke natou tae he vahe hogofulu mai te hahaʼi, ko tona fakaʼuhiga, mai ʼonatou tehina, tatau aipe pe ʼe ko natou te hakoga ʼo Apalahamo. 6 Kaʼe ko te tagata ʼaia ʼae neʼe mole kau ki te famili ʼo Levi, neʼe ina tali te vahe hogofulu mai ia Apalahamo pea neʼe ina tapuakinaʼi ia ia ʼae neʼe ina maʼu te ʼu fakapapau. 7 Pea ʼe mole he fakafihi ʼe fai ki ai, ko ia ʼae ʼe lahi ʼe ina tapuakinaʼi ia ia ʼae ʼe veliveli. 8 Ko te hahaʼi ʼae ʼe natou tali te vahe hogofulu ʼe ko he hahaʼi ʼe mamate, kaʼe ko te tagata ʼae ʼe hage ko Melekiseteke ʼe ina tali te vahe hogofulu, ʼe fakamoʼoni mai e te ʼu Tohi Taputapu ʼe maʼuli. 9 Pea ʼe feala pe ke ui ʼaki ia Apalahamo, maʼia mo Levi, ʼae neʼe ina tali te vahe hogofulu, neʼe ina totogi te vahe hogofulu, 10 he neʼe heʼeki tupu ia ʼi tona ʼuhiga hakoga ʼo tana kui, ʼi te temi ʼae neʼe felaveʼi ai mo Melekiseteke.

it-2-F 654 ¶7

Pelepitelo

Neʼe kehe tokotahi te gaue fakapelepitelo ʼa Melekiseteke, hau ʼo Salemi. ʼE mole palalau te Tohi-Tapu ki ʼana kui, tona taʼu tupu mo ʼae ʼo tona mate. Neʼe fakanofo tonu e te ʼAtua pea neʼe mole he tahi neʼe ina fetogi ia ia. Neʼe ina maʼu ʼona tuʼulaga ʼe lua, neʼe hau mo pelepitelo. Neʼe maʼoluga age tana gaue fakapelepitelo ʼi te kau pelepitelo Levite, ʼo tupu kotea? Koteʼuhi neʼe foaki e Apalahamo kia Melekiseteke te vahe hogofulu pea neʼe tapuakinaʼi e Melekiseteke ia ia. Koia neʼe hage pe neʼe ko Levi tonu ʼae neʼe ina foaki kia Melekiseteke, he ko te hakoga ʼaia ʼo Apalahamo. (Sen 14:18-20; Hep 7:4-10) Neʼe fakata ai e Melekiseteke ia Sesu Kilisito te “pelepitelo ʼo talu ai ohage ko Melekiseteke.”—Hep 7:17.

Senesi 14:18-20 Nee fakatotonu leva e Melekiseteke, hau o Salemi, ke avake he pane mo he vino: nee pelepitelo ia ia o te Atua Maoluga. 19 Nee tapuaki leva ia ia kia Apalamo, o ui: Ke tapuakina ia Apalamo e te Atua Maoluga, ko te pule o te lagi mo te kele! 20 Ke tapuha te Atua Maoluga, ae kua ina tuku ou fili ki ou nima! Pea nee foaki leva e Apalamo kia ia te vaega hogofulu o te u mea fuli.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 12:1-20) Nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo: Alu ia koe i tou fenua, mo tou puleaga, mo te fale o tau tamai, ki te fenua ae e au fakaha atu anai kia koe. 2 E au fakatupu anai ia koe ia he puleaga lahi, pea e au tapuaki anai kia koe; e au fakaliliu anai tou higoa o lahi, pea e ke liliu anai ko he matapuna o te tapuakina. 3 E au tapuaki anai kia natou ae e tapuaki anai kia koe, pea e au fakamalaia anai natou ae e laukovi anai kia koe; pea e tapuakina anai te u famili fuli o te kele ia koe. 4 Nee alu leva ia Apalamo, o mulimuli ki te palalau a te Eteleno kia ia, pea nee alu leva ia Lote mo ia. Nee tau fitugofulu ma nima ia Apalamo, i tana mavae mai Salani. 5 Nee ave leva e Apalamo tona ohoana ko Salai, mo Lote, te foha o tona tehina, pea mo te u mea fuli ae nee natou mau, pea mo te u tagata faifekau ae nee natou mau Salani. Nee natou mavae leva o olo ki te fenua o Kanaane. Pea nee natou tau leva ki te fenua o Kanaane. 6 Nee alu leva ia Apalamo i te fenua o kaku ki te kogamea ae nee higoa ko Siseme, o kaku ki te ulu sene o Mole. Nee nonofo te kau Kanaane i te temi aia i te fenua. 7 Nee ha leva te Eteleno kia Apalamo, o ui: E au foaki anai te fenua aeni ki tou hakoga. Pea nee fakatuu leva e Apalamo i te kogamea aia he aletale ki te Eteleno, ae nee ha kia ia. 8 Pea nee hiki leva ia la i ai o alu ki te mouga, i te potu esite o Petele, pea nee ina fakatuu leva ona falela i te vaha o Petele i te potu esite mo Ai i te potu uesite. Nee ina toe fakatuu foki i ai ia he tahi aletale ki te Eteleno, pea nee faikole leva ia ia i te huafa o te Eteleno. 9 Nee toe hoko atu leva e Apalamo tona fagona o alu ki te potu saute. 10 Nee to leva he hoge i te fenua. Pea nee hifo leva ia Apalamo ki Esipito ke nofo i ai, koteuhi nee lahi osi te hoge i te fenua. 11 I tana fakaovi ke ulu ki Esipito, nee ina ui leva ki tona ohoana ko Salai: Koeni, e au iloi ko he fafine matalelei ia koe. 12 Ka sisio anai te kau Esipito kia koe, e natou ui anai: Ko tona ohoana! Pea e natou tamatei anai au, kae e natou fakamauli anai ia koe. 13 E au kole atu kia koe ke ke ui, ko toku tuagaane ia koe, o tupu ke natou agalelei kia au o tupu ko koe, pea ke natou fakamauli au o tupu ko koe. 14 I te kaku a Apalamo ki Esipito, nee sisio leva te kau Esipito ki te taulekaleka o te fafine. 15 Pea nee sisio foki te kau aliki a Falaone ki te fafine pea nee natou viki leva ia ia kia Falaone; pea nee ave leva te fafine ki te fale o Falaone. 16 Nee agalelei leva ia Falaone kia Apalamo o tupu ko te fafine; pea nee foaki leva e Falaone kia Apalamo ni ovi, mo ni pipi, mo ni asino, mo ni tagata faifekau, mo te u fafine faifekau, mo ni asino fafine, pea mo ni kamelo. 17 Kae nee tauteai leva e te Eteleno ia Falaone mo tona fale aki ni malaia lalahi, o tupu ko Salai ko te ohoana o Apalamo. 18 Koia nee fakatotonu ai leva e Falaone ke avage ia Apalamo kia ia, pea nee ina ui leva: Kotea ae nee ke fai ai te mea aeni kia au? Kotea nee mole ke fakaha mai ai kia au ko tou ohoana? 19 Kotea nee ke ui ai: Ko toku tuagaane? Koia nee au too ai ia ia ke liliu ko toku ohoana. I te lakaga nei, koena tou ohoana, ke ke too ia ia, pea ke alu! 20 Pea nee tuku leva e Falaone te fakatotonu ki ana tagata ke fekau la ia ke alu, ia ia mo tona ohoana, pea mo te u mea fuli ae nee ina mau.

Kotea ʼAe ʼe Tou Ako Mai Te ʼu Hiva?

Sen 12:3 E au tapuaki anai kia natou ae e tapuaki anai kia koe, pea e au fakamalaia anai natou ae e laukovi anai kia koe; pea e tapuakina anai te u famili fuli o te kele ia koe.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 10-16 ʼO FEPUALIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 15-17

“He Koʼe Neʼe Fetogi e Sehova Te Higoa ʼo Apalamo Mo Salai?”

17:1, 3-5, 15, 16 1 Pea ʼi te taʼu hivagofulu ma hiva ʼo Apalamo, neʼe hā age kiā Apalamo ia Sehova pea mo ʼui maʼana ki ai: “Ko au te ʼAtua Mafimafi. Haʼele ʼi ʼoku muʼa pea mo ke nofo agatonu. 3 Pea neʼe tō ifo ai ia Apalamo ki tona fofoga, pea neʼe haga palalau ia te ʼAtua mo ia, ʼo ʼui māʼana: 4 “Pea kia te au, koʼeni taku fuakava ʼe nofo mo koe, pea ʼe ke liliu moʼoni anai ko te tamai ʼo he ʼu tuʼuga puleʼaga5 Pea ʼe mole toe fakahigoa anai koe ko Apalamo, ʼio, ʼe liliu anai tou higoa ko Apalahamo, koteʼuhi ʼe au fakaliliu moʼoni anai koe ko te tamai ʼo he ʼu tuʼuga puleʼaga. 15 Neʼe toe ʼui e te ʼAtua kiaApalahamo: “Pea kia Salai tou ʼohoana, ʼe mole tonu anai ke ke fakahigoa ko Salai koteʼuhi ko Sala tona higoa. 16  ʼIo, ʼe au tapuakiʼi anai ia ia pea ʼe au foaki atu anai ʼaki ia ia hou foha; ʼio, ʼe au tapuakiʼi ia ia pea ʼe liliu anai ko he ʼu puleʼaga; ʼe ʼomai anai ni ʼu hau mai iā te ia.”

(Senesi 17:1) Pea ʼi te taʼu hivagofulu ma hiva ʼo Apalamo, neʼe hā age kiā Apalamo ia Sehova pea mo ʼui maʼana ki ai: “Ko au te ʼAtua Mafimafi. Haʼele ʼi ʼoku muʼa pea mo ke nofo agatonu.

it-1-F 870

Hala

Kae ko meʼa fuli ʼe fai e te tagata ʼe heʼe haohaoa. ʼE agahala fuli te hahaʼi ʼuhi ko Atama. (Lom 5:12; Pes 51:5) Kae ʼe fakamolemole gafua ia Sehova mo heʼe mele, pea ʼe “ina manatui ko tatou ko te efu.” (Pes 103:13, 14) ʼE iloʼi e Sehova neʼe agatonu ia Noe pea neʼe “maonioni ia i tona taitupu.” (Sen 6:9) Neʼe ina ui kia Apalahamo: “Ke ke haele i oku mua, pea ke agatonu!” (Sen 17:1) Neʼe mole haohaoa ia Noe mo Apalahamo pea kua nā mamate nei, kae neʼe sio ia Sehova ki ʼonā loto pea neʼe mahino ai ʼe nā agatonu. (1Sa 16:7; vakaʼi 2Ha 20:3; 2Kk 16:9.) Neʼe fakatotonu fenei e te ʼAtua ki te puleʼaga ʼo Iselaele: “Ke ke agatonu ki te Eteleno, tou Atua.” (Te 18:13; 2Sa 22:24) Neʼe ina foaki tona ʼAlo agatonu (Hep 7:26) ko he sakilifisio faitotogi. Pea ʼaki te sakilifisio ʼaia ko natou fuli ʼae ʼe nofo agatonu ʼe “faitotonu” kia mata ʼo te ʼAtua, te Tuʼi Fakamau faitotonu.—Lom 3:25, 26; vakaʼi AGATONU; HAOHAOA.

Pesalemo 51:5 Koeni, nee au tupu i te agakovi, pea nee fanaui au e taku fae i te agahala.

Pesalemo 103:13, 14 O hage ko he tamai ae e ofa ki ana fanau, e ofa foki te Eteleno kia natou ae e matataku kia ia. 14 Koteuhi e ina iloi te mea ae nee fau tatou ki ai, E ina manatui ko tatou ko te efu.

Senesi 6:9 Koeni te hakoga o Noe. Ko Noe ko he tagata agatonu mo maonioni ia i tona taitupu. Nee haele ia Noe mo te Atua.

Senesi 17:1 Pea ʼi te taʼu hivagofulu ma hiva ʼo Apalamo, neʼe ha age kia Apalamo ia Sehova pea mo ʼui maʼana ki ai: “Ko au te ʼAtua Mafimafi. Haʼele ʼi ʼoku muʼa pea mo ke nofo agatonu.

1 Samuele 16:7 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Samuele: Aua naa ke tokaga ki ona mata mo tona maoluga, koteuhi kua au siaki ia ia. Koteuhi e mole sio te Eteleno o hage ko te sio a te tagata; e sio te tagata ki te mea ae e ha i tua, kae e sio te Eteleno ki te loto.

2 Hau 20:3 Oi Eteleno! Ke ke manatui nee au haele i ou mua i te maonioni mo te agatonu, pea nee au fai te mea ae e lelei ki ou mata! Pea nee tagi mamahi leva ia Esekiasi.

2 Koloniko 16:9 Koteuhi e taka te u mata o te Eteleno i te kele katoa, o tupu ke tokoni kia natou ae e tuku katoa onatou loto kia ia. I te mea aena, kua ke hage he vale, koia i te temi aeni e ke mau anai ni tau.

2 Samuele 22:24 Nee mole pe au hala kia ia, pea nee au nofo tokaga ki taku agakovi.

(Senesi 17:3-5) Pea neʼe to ifo ai ia Apalamo ki tona fofoga, pea neʼe haga palalau ia te ʼAtua mo ia, ʼo ʼui maʼana: 4 “Koʼeni taku fuakava mo koe,ʼe ke liliu moʼoni anai ko te tamai ʼo he ʼu tuʼuga puleʼaga. 5 Pea ʼe mole toe fakahigoa anai koe ko Apalamo, ʼe ke higoa anai ko Apalahamo, koteʼuhi ʼe au fakaliliu moʼoni anai koe ko te tamai ʼo he ʼu tuʼuga puleʼaga.”

it-1-F 30 ¶1

Apalahamo

Kua taʼu hogofulu nei te nofo ʼa Apalahamo mo tona famili ʼi Kanaane, pea neʼe kei paʼa ia Sala. Neʼe ina fekauʼi ai ia Apalahamo ke ina toʼo tana fafine kaugana Esipito ko Akale moʼo fetogi ʼaki ia ia, ke maʼu ai hana tamasiʼi. Neʼe tali ai e Apalahamo. Koia ʼi te taʼu 1932 I.M.T.S. neʼe tupu ai leva ia Isemaele, ʼi te taʼu 86 ʼo Apalahamo. (Senesi 16:3, 15, 16) ʼI te taʼu 1919 I.M.T.S., ʼi te kua taʼu 99 leva ʼo Apalahamo, neʼe fakatotonu e Sehova ke silikosisioʼi te ʼu tagata fuli ʼo tona ʼapi, ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo tana felogoi makehe ʼae mo Sehova ʼuhi ko te fuakava. ʼI te moʼi temi pe ʼaia, neʼe fetogi ai e Sehova te higoa ʼo Apalamo ko Apalahamo, “koteʼuhi ʼe ʼau fakaliliu moʼoni anai koe ko te tamai ʼo he ʼu tuʼuga puleʼaga.” (Senesi 17:5, 9-27, MN; Loma 4:11) Mole faʼa fualoa ki ai, neʼe fakatalitali leleiʼi e Apalahamo ia te ʼu ʼaselo neʼe sinoʼi tagata ʼe toko tolu. Neʼe nā fakapapauʼi age kia Apalahamo ʼe faitamaʼi anai e Sala hana kiʼi tama ʼi te ʼu mahina ʼae ka hoa mai.—Sen 18:1-15.

Senesi 16:3, 15, 16 3 Pea nee too leva e Salai, te ohoana o Apalamo, ia Akale, ko te fafine Esipito ae ko tana fafine faifekau, o foaki ke ohoana mo Apalamo, ko tona ohoana totonu, i te hili o tau e hogofulu ki te nofo o Apalamo i te fenua ko Kanaane. 15 Nee fanaui leva e Akale he foha kia Apalamo; pea nee foaki leva e Apalamo te higoa ko Isemaele ki te foha aia nee fanaui e Akale kia ia. 16 Nee tau valugofulu ma ono ia Apalamo i te fanaui e Akale ia Isemaele kia ia.

Senesi 17:5, 9-27 5 E mole toe higoa anai ia koe ko Apalamo; kae e ke higoa anai ko Apalahamo, koteuhi e au fakaliliu anai ia koe ko te tamai a ni puleaga kaugamalie. 9 Nee ui leva e te Atua kia Apalahamo: Ko koe, e ke tauhi anai taku hai, e koe mo tou hakoga i muli, o hoholo i onatou taitupu. 10 Koeni taku hai ae e tonu ke koutou tauhi i toku vahaa mo koutou, e koe mo tou hakoga i muli: E silikosisioi anai te tagata fuli ia koutou. 11 E tuu anai tokotou silikosisio ko he fakailoga o te hai ia au mo koutou. 12 I te valu aho, e silikosisioi anai te u fanau tagata fuli ia koutou, o hoholo i okotou taitupu, tatau aipe ae nee tupu i te loto fale mo ae nee totogi paaga mai he tagata matapule, kae nee mole kau ki tou lanu. 13 E silikosisioi anai te tagata faifekau ae nee tupu i tou loto fale, pea mo te tagata faifekau ae nee ke totogi paaga; pea e fai anai taku hai i tokotou kakano o hage ko he hai heegata. 14 E silikosisioi anai te tagata faifekau ae nee tupu i tou loto fale, pea mo te tagata faifekau ae nee ke totogi paaga; pea e fai anai taku hai i tokotou kakano o hage ko he hai heegata. 15 Nee ui leva e te Atua kia Apalahamo: Aua naa ke toe foaki anai kia Salai tou ohoana, te higoa ko Salai; kae e higoai anai ia ia ko Sala. 16 E au tapuaki anai kia ia, pea e au foaki anai kia koe he foha ia ia. E au tapuaki anai kia ia, pea e liliu anai ia ia ko te fae a ni puleaga; e tupu anai maia ia ni hau o ni hahai. 17 Nee fakatomapee leva ia Apalahamo o fakatuu ona mata ki te kele; pea nee kata leva ia ia, o ui i tona loto: E tupu feafeai anai he foha ki he tagata kua tau teau? Pea e faitama feafeai anai ia Sala, ae kua tau hivagofulu? 18 Pea nee ui leva e Apalahamo ki te Atua: Ofa ke mauli ia Isemaele i ou mua! Nee ui leva e te Atua: E mooni e fanaui anai e tou ohoana ko Sala he foha kia koe; pea e ke foaki anai ki ai te higoa ko Isaake. E au fakatuu anai taku hai mo ia pea mo tona hakoga i ona muli. E tuu anai ia ia ko he hai o heegata. 20 Kia Isemaele, kua au tali tau kole. Koeni, e au tapuaki anai kia ia, e au liuliuga anai ia ia, e au liuliuga anai ia ia o lahi; e tupu anai maia ia ni hau e hogofulu ma lua, pea e au fakaliliu anai ia ia ko he puleaga lahi. 21 Kae ko taku hai, e au fai anai ia mo Isaake, ae e fanaui anai e Sala kia koe i te temi totonu aeni o te tau ka hau. 22 I te osi o tana palalau kia ia, nee malaga leva te Atua i oluga o Apalahamo. 23 Nee too leva e Apalahamo ia Isemaele, tona foha, mo natou fuli ae nee tupu i tona fale, pea mo natou fuli ae nee ina totogi paaga, te u tagata fuli o tona fale. Pea nee ina silikosisioi leva natou i te aho aia, o mulimuli ki te fakatotonu ae nee tuku e te Atua kia ia. 24 Nee tau hivagofulu ma hiva ia Apalahamo i te aho ae nee silikosisioi ai ia ia. 25 Nee tau hogofulu ma tolu ia Isemaele tona foha, i te aho ae nee silikosisioi ai ia ia. 26 Nee silikosisio leva ia Apalahamo mo tona foha ko Isemaele i te aho e tahi. 27 Pea nee silikosisio leva mo ia te hahai fuli o tona fale, natou ae nee tupu i tona fale pea mo natou ae nee totogi paaga mai ni matapule.

Senesi 18:1-15 Nee ha leva te Eteleno kia ia i te ulu Sene o Mamele, kae nee lala ia ia i te matapa o tona falela, i te vevela o te aho. 2 Nee ina hiki leva ona mata, o sio: pea koeni, kua tutuu ni tagata e toko tolu o ovi kia ia. I tana sio kia natou, nee lele leva ia ia ki onatou mua, mai te matapa o te falela, o punou ki te kele. 3 Pea nee ina ui leva: Oi sioku Aliki, kapau kua au mau he kalasia i ou mua, pea ke ofa mai o mole ke fakalaka i tau tagata faifekau. 4 Fakagafua mai ke aumai he kii moi vai ke fufulu ai okotou vae; pea mo koutou malolo mua i te lalo akau aeni. 5 E au alu anai o too he kii moi pane, ke fakamalohii ai tokotou loto; pea osi leva, pea koutou hoko atu leva tokotou fagona; koteuhi kua koutou tau mai ki takotou tagata faifekau. Nee natou tali leva kia ia: Fai te mea ae kua ke palalau ki ai. 6 Nee fakavilivili leva ia Apalahamo o lele ki tona falela kia Sala, o ui: Vave, o too ni fua falaoa e tolu, pea ke haga o natu, o fai ni foi keke. 7 Pea nee lele leva ia Apalahamo ki tana faga manu, o too he uhii pipi kano malu mo kano lelei, o tuku ki he tagata faifekau ke teuteui fakavilivili. 8 I te tokalelei o te kanoi manu, nee ave leva ia ia e Apalahamo, o tuku ki onatou mua, mo he hua pipi totoka pea mo he hua pipi foou. Pea nee nofo leva ia ia i onatou tafa, pea nee natou kakai leva i te lalo akau. 9 Pea nee natou ui leva kia ia: Kofea tou ohoana ko Sala? Nee ina tali leva: Koe i te falela. 10 Nee ui leva e he tahi o natou: E au toe liliu mai anai kia koe i te temi totonu aeni o te tau ka hau; pea koeni, e mau anai e tou ohoana ko Sala he foha. Nee fakalogologo ia Sala i te matapa o te falela ae nee tuu i muli o Apalahamo. 11 Nee matutua ia Apalahamo mo Sala pea nee lahi osi ona tau; pea nee mole feala ke amanaki ia Sala e ina toe mau anai ni fanau. 12 Nee kata leva ia ia i tona loto, o ui: I te aho nei kua au finematua osi, pe kei au mau anai ni holi? Pea kua toe matua foki toku aliki. 13 Nee ui leva e te Eteleno kia Apalahamo: Kotea nee kata ai ia Sala, o ui: Pe e mooni e au mau anai he fanau, e au aeni kua finematua? 14 Pe e i ai he mea pe e tahi ae e faigataa ki te Eteleno? I te temi ae kua fakatotonu ki ai, i te temi totonu aeni, e au toe liliu mai anai kia koe, pea e nofo anai tou ohoana ko Sala mo he foha. 15 Nee loi leva ia Sala, o ui: Nee mole au kata. Koteuhi nee mataku leva ia ia. Kae nee ui leva e te Aliki: E mooni nee ke kata.

(Senesi 17:15, 16) Nee ui leva e te Atua kia Apalahamo: Aua naa ke toe foaki anai kia Salai tou ohoana, te higoa ko Salai; kae e higoai anai ia ia ko Sala. 16 E au tapuaki anai kia ia, pea e au foaki anai kia koe he foha ia ia. E au tapuaki anai kia ia, pea e liliu anai ia ia ko te fae a ni puleaga; e tupu anai maia ia ni hau o ni hahai.

w09-F 1/2 13

Te ʼu higoa mo ʼona fakaʼuhiga

Neʼe fetogi tonu e te ʼAtua te ʼu higoa ʼo ʼihi he nee i ai tonatou pikipikiga mo te ʼu lea fakapolofeta. Neʼe fakaʼuhiga te higoa Apalamo ki te “Tamai ʼe Maʼoluga,” kae neʼe fakahigoaʼi leva e te ʼAtua ko Apalahamo, “Tamai ʼo Te ʼAtu Puleʼaga.” Neʼe liliu moʼoni ia Apalahamo ko te tamai ʼa te ʼatu puleʼaga. (Senesi 17:5, 6) Ko te fakaʼuhiga ʼo te higoa Salai, te ʼohoana ʼo Apalahamo, ko “Fia ke.” Neʼe lagi fiafia ʼi tona toe fakahigoaʼi e te ʼAtua ko “Sala,” ko tona fakaʼuhiga “Fineʼaliki.” Ko tona ʼuhiga ʼae ʼe hifo anai mai ia Sala he hologa ʼaliki.—Senesi 17:15, 16.

Senesi 17:5, 6 E mole toe higoa anai ia koe ko Apalamo; kae e ke higoa anai ko Apalahamo, koteuhi e au fakaliliu anai ia koe ko te tamai a ni puleaga kaugamalie. 6 E au liuliuga anai ia koe o lahi, e au fakatupu anai maia koe ni puleaga; pea e tupu anai ni hau maia koe.

Senesi 17:15, 16 Nee ui leva e te Atua kia Apalahamo: Aua naa ke toe foaki anai kia Salai tou ohoana, te higoa ko Salai; kae e higoai anai ia ia ko Sala. 16 E au tapuaki anai kia ia, pea e au foaki anai kia koe he foha ia ia. E au tapuaki anai kia ia, pea e liliu anai ia ia ko te fae a ni puleaga; e tupu anai maia ia ni hau o ni hahai.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 15:13, 14) Pea nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo: Ke ke iloi papau e nofo matapule anai tou hakoga i he fenua kehe. E natou nofo popula anai i ai, pea e fakatagai anai natou i ai ia tau e fageau. 14 Kae e au fakamaaui anai te puleaga aena nee natou popula ki ai, pea e natou mavae anai mai ai mo ni koloa lahi.

it-1-F 465

Temi

Koʼeni te palalau ʼa Sehova kia Apalamo (Apalahamo): “Ke ke iloi papau e nofo matapule anai tou hakoga i he fenua kehe. E natou nofo popula anai i ai, pea e fakatagai anai natou i ai ia tau e fageau.” (Sen 15:13; Gau 7:6, 7.) Neʼe ko te palalau ʼaia neʼe fai kae neʼe heʼeki tupu ia Isaake, te “hakoga.” ʼI te taʼu 1932 I.M.T.S. neʼe tupu ai ia Isemaele, foha ʼo Apalamo kia Akale te fafine kaugana Esipito. ʼI te taʼu 1918 I.M.T.S. neʼe tupu ai leva ia Isaake. (Sen 16:16; 21:5) Neʼe hoki ʼosi te fakataga ʼa te kau Iselaele ʼi te temi ʼae neʼe fakaateainaʼi ai natou mai Esipito. (Sen 15:14) Pea kapau ʼe tou holomuli atu ia taʼu ʼe 400 ʼe tou kaku ai ki te taʼu 1913 I.M.T.S., neʼe kei lagi taʼu nima ai ia Isaake. Neʼe vavae leva ia Isaake pea neʼe nofo “matapule” ʼi he fenua. Pea neʼe hage mai neʼe ina kamata maʼuliʼi te fakataga ʼae neʼe fakakikite ʼi te temi ʼae neʼe kataʼi ai ia ia e Isemaele ʼi tona taʼu 19. (Sen 21:8, 9) ʼE feala pe ke tou ui ia ʼaho nei ʼe ko he mea noa te vaaʼi e Isemaele ia te foha ʼo Apalahamo, kae ʼi te temi muʼa neʼe kovi aupito ia. Koia ʼae neʼe ita aupito ai ia Sala, pea neʼe tali ai e te ʼAtua ke fakamavae ia Akale mo Isemaele. (Sen 21:10-13) Neʼe ko te kamataʼaga pe ʼaia ʼo te fakataga ʼae ʼe taʼu 400 tona loaloaga ʼo kaku ki te Ekesote.—Kal 4:29.

Senesi 16:16 Nee tau valugofulu ma ono ia Apalamo i te fanaui e Akale ia Isemaele kia ia.

Senesi 21:5 Nee tau teau ia Apalahamo i te tupu o tona foha ko Isaake.

Senesi 15:14 Kae e au fakamaaui anai te puleaga aena nee natou popula ki ai, pea e natou mavae anai mai ai mo ni koloa lahi.

Senesi 21:8, 9 Nee tupu ake leva te fanau o lahi, pea nee vavae leva ia ia; pea nee fai leva e Apalahamo he kai lahi i te aho ae nee vavae ai ia Isaake. 9 Nee sio leva ia Sala nee kata te foha ae nee fanaui e Akale, fafine Esipito, kia Apalahamo.

Senesi 21:10-13 pea nee ina ui leva kia Apalahamo: Kapu te fafine faifekau aena mo tana tama, koteuhi e mole mau tofiga anai te foha o te fafine faifekau aena mo toku foha ko Isaake. 11 Nee mamahi osi te palalau aia kia Apalahamo, koteuhi ko tona foha. 12 Kae nee ui leva e te Atua kia Apalahamo: Aua naa mamahi tou loto, o tupu ko te fanau mo tau fafine faifekau. Tuku kia Sala te u mea fuli ae e ina kole atu anai kia koe; koteuhi ko Isaake ae e hau anai mai ai tou hakoga totonu. 13 E au toe fakatupu foki he puleaga mai te foha o tau fafine faifekau; koteuhi ko tou hakoga aia.

(Senesi 15:16) I te fa taitupu, e natou toe liliu mai anai ki heni; koteuhi e heeki kaku te agahala o te hahai Amole ki tona fonu lelei.

it-1-F 844 ¶7

Ekesote

“I te fa taitupu.” Tou manatuʼi neʼe ui e Sehova kia Apalahamo ʼe toe liliu anai tona hologa ki Kanaane ʼi te “fa taitupu”. (Sen 15:16) Ko taitupu ʼe fa neʼe maʼuʼuli lolotoga te ʼu taʼu ʼe 430 mai te temi ʼae neʼe kamata ai te fuakava mo Apalahamo ki te Ekesote. Neʼe nonofo pe te kau Iselaele ʼi Esipito lolotoga taʼu ʼe 215. Tou fakafuafua ki te telepi ʼaeni ʼo Levi, koʼeni ʼona hologa ʼe fa: (1) Levi, (2) Keati, (3) Amilame, mo (4) Moisese.—Ek 6:16, 18, 20.

Ekesote 6:16, 18, 20 16 Koeni te u higoa o te u foha o Levi, mo tonatou hakoga: ko Kelesoni, mo Keati, mo Melali. Ko te u tau o te mauli o Levi ko te teau tolugofulu ma fitu. 18 Foha o Keati: ko Amilame, mo Siteseale, mo Hepelone, mo Usiele. Ko te u tau o te mauli o Keati ko te teau tolugofulu ma tolu. 20 Nee ohoana leva ia Amilame mo Sokepete, tona mahikitaga; pea nee ina fanaui leva kia Amilame ia Alone mo Moisese. Ko te u tau o te mauli o Amilame ko tau e teau tolugofulu ma fitu.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 15:1-21) I te osi o te u mea aia, nee tuku leva te folafola a te Eteleno kia Apalamo i he sio kia ia, o ui: Apalamo, aua naa ke mataku! Ko au ko tou paletau, pea e lahi anai tou fakapale. 2 Nee tali leva e Apalamo: Aliki Eteleno, kotea te mea ae e ke foaki mai anai kia au? E au alu, kae e mole haku fanau; pea ko ae e ina mau anai te u koloa o toku fale, ko Eliesele mai Tamaso. 3 Pea nee ui leva e Apalamo: Koeni, nee mole ke foaki mai kia au hoku hakoga, pea ko ae nee tupu i toku fale e ina mau anai toku tofiga. 4 Pea nee folafola leva te Eteleno kia ia: E mole anai ko ia ae e ina mau anai tou tofiga, kae ko ae e hau anai mai ou tootooga ka ina mau anai tou tofiga. 5 Pea nee ina taki leva ia Apalamo ki fafo, o ina ui kia la: Sio ki te lagi, pea ke lau te u fetuu, mo kapau e ke ma lau natou. Pea nee ina ui leva kia ia: E fena anai tou hakoga 6 Nee tui leva ia Apalamo ki te Eteleno, ae nee ina totogi leva kia ia tana tui aki te faitotonu. 7 Nee toe ui leva e te Eteleno kia ia: Ko au ko te Eteleno, ae nee ina fakamavae ia koe mai Ulu i Kaletea, ke foaki kia koe te fenua aeni ma au. 8 Nee tali leva e Apalamo: Aliki Eteleno, e au iloi feafeai anai e au mau anai ia ia? 9 Pea nee ui leva e te Eteleno: Too he pipi fafine mui e tau tolu, mo he tao e tau tolu, mo he ovi tagata e tau tolu, mo he kulukulu, mo he lupe mui. 10 Nee too leva e Apalamo te u manu fuli aia, o fahifahi natou i lotomalie, pea nee ina fakaatuatu leva te u inasi o fakafehagaaki. Kae nee mole ina fahi leva te u manulele. 11 Nee felelei mai leva te u manulele fekai ki te u manu mamate; kae nee kapu leva natou e Apalamo. 12 I te to o te laa, nee kaku leva he fia moe lahi kia Apalamo; pea koeni nee to leva kia ia he mataku lahi mo he fakapouli lahi. 13 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo: Ke ke iloi papau e nofo matapule anai tou hakoga i he fenua kehe. E natou nofo popula anai i ai, pea e fakatagai anai natou i ai ia tau e fageau. 14 Kae e au fakamaaui anai te puleaga aena nee natou popula ki ai, pea e natou mavae anai mai ai mo ni koloa lahi. 15 Ko koe, e ke alu anai i te tokalelei ki au tamai, pea e tanu anai ia koe i te osi o he temi matua lelei. 16 I te fa taitupu, e natou toe liliu mai anai ki heni; koteuhi e heeki kaku te agahala o te hahai Amole ki tona fonu lelei. 17 I te to o te laa, nee to leva he fakapouli lahi; pea fokifa kua ha leva he afi kakaha ae nee kokohu pea uloulo, o fakalaka i lotomalie o te u manu ae nee fahi. 18 I te aho aia, nee fakapapau leva te Eteleno kia Apalamo, o ui: E au foaki te fenua aeni ki tou hakoga, mai te vaitafe o Esipito o kaku ki te vaitafe lahi, ko te Eufalate: 19 ko te fenua o te kau Kenia, mo te kau Kenati, mo te kau Katemoni, 20 mo te kau Eti, mo te kau Pelesi, mo te kau Lefaimi, 21 mo te kau Amole, mo te kau Kanaane, mo te kau Kilikasi, pea mo te kau Sepusi.

ʼE Feafeaʼi He Fakamalohiʼi e He Taumatuʼa Tanā Nofo ʼOhoana?

Sen 12:11-13 I tana fakaovi ke ulu ki Esipito, nee ina ui leva ki tona ohoana ko Salai: Koeni, e au iloi ko he fafine matalelei ia koe. 12 Ka sisio anai te kau Esipito kia koe, e natou ui anai: Ko tona ohoana! Pea e natou tamatei anai au, kae e natou fakamauli anai ia koe. 13 E au kole atu kia koe ke ke ui, ko toku tuagaane ia koe, o tupu ke natou agalelei kia au o tupu ko koe, pea ke natou fakamauli au o tupu ko koe.

Sen 16:5, 6 Pea nee ui leva e Salai kia Apalamo: Ke to kia koe toku mamahi. Nee au tuku taku fafine faifekau ki tou fatafata; pea nee talu tana sio kua faitama ia ia, mo tana sio kovi mai kia au. Ke nofo te Eteleno ko te tuifakamaau ia au mo koe! 6 Nee tali leva e Apalamo kia Salai: Koeni, e ke pule ki tau fafine faifekau, ke ke fai kia ia te mea ae e ke lelei ia. Pea nee gaohi kovii leva ia ia e Salai; pea nee hola leva ia ia o mamao maia ia.

Ekl 4:12 Pea kapau e malohi he tahi i he foi toko tahi, e feala ke malohi age te foi toko lua la ia; pea e mole motu vave te maea ae e kaui fi tolu.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 17-23 ʼO FEPUALIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 18-19

“Neʼe Fakaʼauha e ʼTe Tuʼi Fakamau ʼo Te Kele Katoaʼ Ia Sotoma Mo Komola”

18:23-25, 32 Nee fakaoviovi leva ia Apalahamo kia ia, o ui: Pe e ke tamatei anai te tagata agatonu mo te tagata agahala? 24 Pea kapau e mau anai i te kolo ni tagata agatonu e nimagofulu: pe e ke tamatei anai mo natou, pe e mole ke fakamolemole anai ki te kolo o tupu ko te kau tagata agatonu aena e nimagofulu e mau i te kolo? 32 Nee toe ui leva e Apalahamo: Ke aua naa ita te Eteleno, pea e au palalau fakaovi anai i te faiaga aeni. Pea kapau e mau anai i ai ni tagata agatonu pe e toko hogofulu. Pea nee ui leva e te Eteleno: E mole au maumaui anai ia ia, o tupu ko te u tagata agatonu aena e toko hogofulu.

19:24, 25 I te temi totonu aia, nee fakato leva e te Eteleno mai te lagi ki Sotoma mo Komola he ua maka kakaha mo he afi. 25 Nee maumaui leva e te Eteleno te u kolo aia e lua mo ona hahai fuli, pea mo te fenua laulelei katoa aia mo ona ulu akau fuli.

(Senesi 18:23-25) Nee fakaoviovi leva ia Apalahamo kia ia, o ui: Pe e ke tamatei anai te tagata agatonu mo te tagata agahala? 24 Pea kapau e mau anai i te kolo ni tagata agatonu e nimagofulu: pe e ke tamatei anai mo natou, pe e mole ke fakamolemole anai ki te kolo o tupu ko te kau tagata agatonu aena e nimagofulu e mau i te kolo? 25 E mole feala ke ke tamatei te tagata agatonu mo te tagata agahala, o hage e ke fakatatau anai te tagata agatonu mo te tagata agahala: Ke mamao maia koe te fai aia! Ke mamao osi ia koe! Ko ae e ina fakamaaui te kele katoa pe e mole mulimuli ia ia ki te faitotonu?

w17.04 15 ¶1

“Ko Te Tuʼi Fakamau ʼo Te Kele Katoa” ʼe Faitotonu Tuʼumaʼu

“ ʼE MOLE fai anai koa e te Tuʼi Fakamau ʼo te kele katoa, ia te meʼa ʼae ʼe faitotonu?” (Senesi 18:25, MN) Neʼe lotolotolua koa ia Apalahamo ʼo ʼuhiga mo Sehova? Kailoa ia. Kaʼe neʼe ha ʼi tana fehuʼi, neʼe falala ʼe fakamauʼi anai e Sehova ʼi te faitotonu, ia te ʼu kolo ko Sotoma mo Komola. Neʼe tui papau ia ʼe mole feala anai ke “matehi fakatahi te tagata faitotonu mo ia ʼae ʼe agakovi.” Neʼe mole feala ke maʼu e Apalahamo ia te manatu ʼaia. Koia neʼe ina ui ai ki muli age: “Ko te Maka, ʼe haohaoa ʼana gaue, he ʼe ko ʼona ʼala fuli ʼe faitotonu. ʼAtua ʼo te faitotonu, ʼae ʼe mole ia te ia te heʼe faitotonu; ʼe faitotonu ia pea mo aga fakahagatonu.”—Teutalonome 31:19; 32:4, MN.

Teutalonome 31:19 I te aho nei, ke ke tohi te katiko aeni. Ke ke ako ia ia ki te u fanau a Iselaele, ke ke tuku ia ia ki onatou gutu, pea ke liliu te katiko aia ko he fakamooni kia au ia mua o te u fanau a Iselaele.

(Senesi 18:32) Nee toe ui leva e Apalahamo: Ke aua naa ita te Eteleno, pea e au palalau fakaovi anai i te faiaga aeni. Pea kapau e mau anai i ai ni tagata agatonu pe e toko hogofulu. Pea nee ui leva e te Eteleno: E mole au maumaui anai ia ia, o tupu ko te u tagata agatonu aena e toko hogofulu.

w18.08 29 ¶4

Te Kataki Fualoa—Ko He Faʼa Kataki ʼAki He ʼAmanaki

ʼEi, ko te faʼifaʼitaki ʼae ʼe lelei tukupau ʼo ʼuhiga mo te kataki fualoa, ʼe ko Sehova totonu. (2 Petelo 3:15) ʼI te Tohi-Tapu, ʼe lahi te ʼu aluʼaga ʼe kataki fualoa ai ia Sehova. (Neemia 9:30; Esaia 30:18) ʼE lagi ke manatuʼi pe neʼe feafeaʼi ia Sehova ʼi te faifehuʼi tuʼa lahi age ʼa Apalahamo ʼo ʼuhiga mo Tana tonu ʼae ke ina maumauʼi ia Sotoma? Neʼe mole taʼofi e Sehova te palalau ʼa Apalahamo. ʼAki he kataki fualoa neʼe fagono ki te ʼu fehuʼi takitahi ʼa Apalahamo pea mo tana talanoa ki ʼana tuʼania. Pea neʼe ina loto ke iloʼi e Apalahamo neʼe fagono lelei kia ia ʼi tana fakaha age ʼona tuʼania. Neʼe ina toe fakapapau age foki ʼe mole Ina maumauʼi anai ia Sotoma mo kapau ʼe maʼu pe he toko hogofulu kau agatonu ʼi te kolo ʼaia. (Senesi 18:22-33) ʼE fagono tuʼumaʼu ia Sehova ʼaki he kataki fualoa, pea ʼe mole he temi ʼe puli ai tona lotololomi.

Neemia 9:30 Nee ke kataki kia natou i ni tau e lahi, pea nee ke fakatokaga kia natou ki tou Laumalie, i tau kau polofeta; kae nee mole pe tokaga onatou taliga. Koia nee ke tuku ai leva natou kia nima o ni hahai matapule.

Esaia 30:18 Kae e holi te Eteleno ke foaki atu kia koutou tona kalasia, pea e tuu anai ia ia ki oluga o foaki atu kia koutou tona manavaofa, koteuhi ko te Eteleno ko he Atua faitotonu: Manuia kia natou fuli ae e amanaki lelei kia ia!

Senesi 18:22-33 Nee mavae leva te u tagata e toko lua i te kogamea aena, o olo ki Sotoma. Kae nee nofo leva te Eteleno mo Apalahamo. 23 Nee fakaoviovi leva ia Apalahamo kia ia, o ui: Pe e ke tamatei anai te tagata agatonu mo te tagata agahala? 24 Pea kapau e mau anai i te kolo ni tagata agatonu e nimagofulu: pe e ke tamatei anai mo natou, pe e mole ke fakamolemole anai ki te kolo o tupu ko te kau tagata agatonu aena e nimagofulu e mau i te kolo? 25 E mole feala ke ke tamatei te tagata agatonu mo te tagata agahala, o hage e ke fakatatau anai te tagata agatonu mo te tagata agahala: Ke mamao maia koe te fai aia! Ke mamao osi ia koe!ʼE mole fai anai koa e te Tuʼi Fakamau ʼo te kele katoa, ia te meʼa ʼae e faitotonu? 26 Pea nee ui leva e te Eteleno: Kapau e au mau anai i Sotoma ni tagata agatonu e nimagofulu, pea e au fakamolemole anai ki te kolo katoa, o tupu ko natou. 27 Nee toe palalau leva ia Apalahamo, o ui: Ke ke fakalelei mai kia au aeni, kua toa i te palalau atu kia koe, Aliki, ia au aeni ko te kii efu noa pea ko te kii moi lefulefu noa. 28 Pea kapau i te u tagata agatonu aena e toko nimagofulu, e puli he toko nima: pe e ke tamatei anai te kolo katoa o tupu ko te foi toko nima aena e pupuli? Pea nee ui leva e te Eteleno: E mole au maumaui anai te kolo, mo kapau e au mau ni tagata agatonu e fagofulu ma nima. 29 Nee toe palalau leva ia Apalahamo kia ia, o ui: Pea kapau e mau anai i te kolo ni tagata agatonu pe e fagofulu. Pea nee ui leva e te Eteleno: E mole au fai anai he mea, o tupu ko te toko fagofulu aena. 30 Nee toe ui leva e Apalahamo: Ke aua naa ita te Eteleno, pea e au toe palalau anai. Pea kapau e mau anai i te kolo ni tagata agatonu pe e toko tolugofulu. Pea nee ui leva e te Eteleno: E mole au fai anai he mea, mo kapau e au mau ni tagata agatonu pe e tolugofulu. 31 Nee toe ui leva e Apalahamo: Koeni, kua au toa i te palalau ki te Aliki. Pea kapau e mau anai i te kolo ni tagata agatonu e uafulu. Pea nee ui leva e te Eteleno: E mole au maumaui anai ia ia, o tupu ko te toko uafulu aena. 32 Nee toe ui leva e Apalahamo: Ke aua naa ita te Eteleno, pea e au palalau fakaovi anai i te faiaga aeni. Pea kapau e mau anai i ai ni tagata agatonu pe e toko hogofulu. Pea nee ui leva e te Eteleno: E mole au maumaui anai ia ia, o tupu ko te u tagata agatonu aena e toko hogofulu. 33 Pea nee alu leva te Eteleno i te osi o tana palalau kia Apalahamo. Kae nee toe liliu leva ia Apalahamo ki tona nofoaga.

(Senesi 19:24, 25) Pea neʼe fakato e Sehova ki Sotoma mo Komola te ʼua sulifa pea mo te afi mai ia Sehova, mai te lagi. 25 Nee maumaui leva e te Eteleno te u kolo aia e lua mo ona hahai fuli, pea mo te fenua laulelei katoa aia mo ona ulu akau fuli.

w10 1/11 26 ¶12

Ko Sehova ʼe Ko Totatou Tuʼi ʼAliki!

12 ʼE feala ke tou ʼiloʼi papau kua vave pē te fakamoʼoni e Sehova tana pule faʼitaliha. ʼE mole ina tali anai ke hoholo atu te agakovi, pea ʼe tou ʼiloʼi ʼe tou māʼuʼuli nei ʼi te ʼu ʼaho fakamuli. Neʼe pulihi e Sehova te agakovi lolotoga te Tulivio. Neʼe ina fakaʼauha ia Sotoma mo Komola pea mo Falaone pea mo tana ʼu kautau. Ko Sisela mo tana kautau pea mo Senakelipe mo tana kau sōlia Asilia, neʼe mole natou mālo ʼi tanatou tauʼi ia te Māʼoluga. (Sen. 7:1, 23; 19:24, 25; Eke. 14:30, 31; Ktf. 4:15, 16; 2 Hau 19:35, 36) Koia, ʼe feala ke tou falala ko Sehova ʼe mole ina tali anai ke hoholo atu te mole fakaʼapaʼapa ki tona huafa, pea mo te gaohi koviʼi ʼaē ʼo tana ʼu Fakamoʼoni. Tahi ʼaē, ʼe tou sio nei ki te hoko moʼoni ʼo te fakaʼiloga ʼo te ʼi henī ʼa Sesu, pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī.—Mat. 24:3.

Sen. 7:1, 23 1 Nee ui leva e te Eteleno kia Noe: Ulu ki te aleka, ia koe mo tou famili; koteuhi kua au sio e ke agatonu toko tahi i oku mua i te taitupu aeni. 23 Nee mamate leva te u mea fuli ae nee mauli i oluga o te kele, mai te tagata o kaku ki te manu lalata, mo te u manu totolo pea mo te u manulele o te lagi: nee tamatei fuli leva natou ke puli i te kele. Nee toe pe ia Noe mo natou ae nee nonofo mo ia i te aleka.

Sen. 19:24, 25 I te temi totonu aia, nee fakato leva e te Eteleno mai te lagi ki Sotoma mo Komola he ua maka kakaha mo he afi. 25 Nee maumaui leva e te Eteleno te u kolo aia e lua mo ona hahai fuli, pea mo te fenua laulelei katoa aia mo ona ulu akau fuli.

Eke. 14:30, 31 I te aho aia, nee haofaki leva e te Eteleno ia Iselaele mai te nima o te kau Esipito; pea nee sio leva ia Iselaele i te matatai ki te kau Esipito ae kua mamate. 31 Nee sio leva ia Iselaele ki te nima malohi o te Eteleno ae nee to ki te kau Esipito. Pea nee mataku leva te hahai ki te Eteleno, pea nee natou tui leva ki te Eteleno mo Moisese, tana tagata faifekau.

Ktf. 4:15, 16 Nee veuki leva e te Eteleno ia mua o Palaki, aki te mata o te heleta, ia Sisela, mo ana saliote fuli pea mo tona nofoaga solia katoa. Nee hifo leva Sisela mai tana saliote, o hola lalo. 16 Nee tuli leva e Palaki te u saliote mo te solia a Sisela o kaku ki Aloseti-Koimi; pea nee to leva te solia katoa a Sisela i te mata o te heleta, nee mole toe hao pe la he tagata e tahi.

2 Hau 19:35, 36 I te po aena, nee hifo mai leva te aselo a te Eteleno, pea nee ina tamatei leva i te nofoaga tau o te kau Asilia te u tagata e toko teau valugofulu nima afe. I te ala uhu ake, koeni, kua mamate te u tagata fuli. 36 Koia nee tuu ake leva ia Sanekelipe, hau o Asilia, mo tana solia, o olo ke toe liliu; pea nee nofo leva ia ia i Ninive.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 18:1) Nee ha leva te Eteleno kia ia i te ulu Sene o Mamele, kae nee lala ia ia i te matapa o tona falela, i te vevela o te aho.

(Senesi 18:22) Nee mavae leva te u tagata e toko lua i te kogamea aena, o olo ki Sotoma. Kae nee nofo leva te Eteleno mo Apalahamo.

w88-F 15/5 23 ¶5-6

Neʼe Kua Sio Koa He Tahi Ki Te ʼAtua?

Kua feala leva hatatou mahino pe koʼe neʼe faipalalau ia Apalahamo ki he ʼaselo ʼa te ʼAtua ʼae neʼe liliu ko he tagata, e hage pe neʼe faipalalau mo Sehova totonu. Neʼe fakamatala e te ʼaselo ʼaia ia te meʼa ʼae neʼe loto ki ai Sehova ke ina ui kia Apalahamo, pea neʼe ko ia totonu ia Tona fakafofoga, koia ʼae ʼe ui ai ʼi te hisitolia: “Nee ha leva [“ia Sehova,” MN] kia ia.”—Senesi 18:1.

Senesi 18:1 Nee ha leva te Eteleno kia ia i te ulu Sene o Mamele, kae nee lala ia ia i te matapa o tona falela, i te vevela o te aho.

Kotou manatuʼi ko he ʼaselo ʼe ina lava fagonogono te ʼu logo ʼa te ʼAtua ohage ko he telefoni peʼe ko he latio. Koia ʼe tou mahino ai pe neʼe feafeaʼi te faipalalau ʼa Apalahamo, ʼa Moisese, ʼa Manoa pea mo ʼihi atu mo he ʼaselo neʼe fakaliliu ko he tagata. Neʼe hage pe neʼe natou faipalalau mo te ʼAtua totonu. Logo la neʼe sisio te ʼu tagata ʼaia ki te ʼu ʼaselo ʼaia pea mo te kololia ʼo te ʼAtua ʼae neʼe natou fakaʼata, kae neʼe mole feala ke natou sisio ki te ʼAtua totonu. Koia, neʼe ui moʼoni mai e te apositolo ko Soane: “Neʼe heʼeki ʼi ai he tagata kua sio ki te ʼAtua.” (Soane 1:18). Neʼe natou sisio ki te ʼu fakafofoga ʼo te ʼAtua ia te ʼu ʼaselo kae mole ko te ʼAtua totonu.

(Senesi 19:26, MN) Pea neʼe maliu tona ʼohoana moʼo fakasiosio ki muli, pea neʼe liliu ko te pou masima.

w19.06 20 ¶3

Tou Tokoni Ki ʼOtatou Tehina Mo Tuagaʼane ʼAe ʼe Lotomamahi

3 Neʼe filifili leva e Lote ke alu ʼo nofo ʼi Sotoma, neʼe ko he koga meʼa neʼe aga fakalialia ai te hahaʼi. (Lau ia 2 Petelo 2:7, 8.) Neʼe koloaʼia te fenua ʼaia. Kae neʼe tau ia Lote mo te ʼu fihifihia lahi. (Sen. 13:8-13; 14:12) Neʼe lagi leleiʼia e tona ʼohoana te kolo ʼaia pea mo te hahaʼi ʼae neʼe nonofo ai, ko te tupuʼaga la ʼaia, ʼo tana talagataʼa kia Sehova. Neʼe mate te ʼohoana ʼo Lote ʼi te temi ʼae neʼe tauteaʼi ai e Sehova te kolo ʼo Sotoma. Neʼe fakato e Sehova mai te lagi te afi pea mo te sulifa. Tou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu ʼofafine ʼo Lote. Neʼe nā teuteu ʼohoana ki te ʼu tagata ʼe toko lua kae neʼe mamate ʼi te kolo ʼo Sotoma. Neʼe puli fuli te ʼu koloa ʼo Lote kae neʼe mole gata ai. Neʼe toe lotomamahi ʼaupito ʼuhi ko te mate ʼo tona ʼohoana. (Sen. 19:12-14, 17, 26) Lolotoga te ʼu temi faigataʼa ʼaia, neʼe faʼa kataki koa ia Sehova kia Lote? ʼEi.

Sen. 13:8-13 Nee ui leva e Apalamo kia Lote: E au kole atu kia koe, ke aua naa i ai he fekeikei ia au mo koe, pe i te vahaa o aku tagata tauhi manu mo au tagata tauhi manu; koteuhi e ta tautehina. 9 ʼE mole ke maʼu koa la te fenua katoa? Fakalelei tou loto, ka ke mavae koe ia te ʼau. Kapau ʼe ke ʼalu ki te faʼahi hema, pea ʼe ʼau ʼalu anai ʼau ki te faʼahi mataʼu; kae kapau ʼe ke ʼalu ki te faʼahi mataʼu, pea ʼe ʼau ʼalu anai ʼau ki te faʼahi hema. 10 Nee hiki leva e Lote ona mata ki oluga, pea nee sio leva ia ia ki te fenua o te Solotane ae nee laulelei katoa pea nee fakavai katoa. O kaku ki Tesoa, ia mua o te maumaui o Sotoma mo Komola e te Eteleno, nee hage ia ko he oloto a te Eteleno, nee hage ia ko te fenua o Esipito. 11 Pea neʼe fili e Lote maʼa ia te Tisitilike katoa ʼo Solotane pea neʼe hiki e Lote tona nofoʼaga ki te potu esite. Pea neʼe nā mavete ai. 12 Neʼe nofo Apalamo ʼi te fenua ʼo Kanaane, kae maʼuli Lote ʼi te ʼu kolo ʼo te Tisitilike. Ki muli age, neʼe ina fakatuʼu ovi tona fale la ki Sotoma. 13 Neʼe kovi te hahaʼi ʼo Sotoma pea neʼe natou agahala mamafa kia Sehova.

Sen. 14:12 Nee natou ave foki mo ia Lote, foha o te tehina o Apalamo, ae nee nofo i Sotoma mo ana mea fuli; pea nee natou olo ai leva.

Sen. 19:12-14, 17, 26 Nee ui leva e te u tagata kia Lote: Ko ai ma i tou famili kei puli i heni? Ko ou fugao mo ou foha mo ou ofafine, pea mo te u mea fuli ae e ke mau i te kolo aeni, ke ke fakamavae natou i te kogamea aeni. 13 Koteuhi ka ma maumaui anai te kogamea aeni, o tupu kua lahi osi te tagi ki tana hahai ia mua o te Eteleno. Nee fekaui mai maua e te Eteleno ke ma omai o maumaui. 14 Pea neʼe hu Lote ki tuʼa, pea neʼe palalau ki te ʼu ʼohoana ʼo tona ʼu ʼofafine ʼae neʼe tonu ke nā ʼave naua, pea neʼe ui maʼana: “Koutou tutuʼu ake! Koutou mavae ʼi te potu ʼaeni, heʼe fakaʼauha anai e Sehova te kolo ʼaeni.” Pea neʼe hage maʼa naua ko hana fakahuahua. 17 Pea ʼi tanatou ʼosi mavae ki tuʼa, neʼe ʼui maʼana: Haofaki tou maʼuli, ʼaua naʼa ke toe sio ki muli, pea ʼaua naʼa ke tuʼu ʼi te Tisitilike katoa. Hola ki te potu fenua moʼugaʼia, naʼa fakaʼauha koe. 26 Nee mafuli leva te ohoana o Lote ki muli, pea nee liliu leva ia ia ko he fakatata masima.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 18:1-19) Nee ha leva te Eteleno kia ia i te ulu Sene o Mamele, kae nee lala ia ia i te matapa o tona falela, i te vevela o te aho. 2 Nee ina hiki leva ona mata, o sio: pea koeni, kua tutuu ni tagata e toko tolu o ovi kia ia. I tana sio kia natou, nee lele leva ia ia ki onatou mua, mai te matapa o te falela, o punou ki te kele. 3 Pea nee ina ui leva: Oi sioku Aliki, kapau kua au mau he kalasia i ou mua, pea ke ofa mai o mole ke fakalaka i tau tagata faifekau. 4 Fakagafua mai ke aumai he kii moi vai ke fufulu ai okotou vae; pea mo koutou malolo mua i te lalo akau aeni. 5 E au alu anai o too he kii moi pane, ke fakamalohii ai tokotou loto; pea osi leva, pea koutou hoko atu leva tokotou fagona; koteuhi kua koutou tau mai ki takotou tagata faifekau. Nee natou tali leva kia ia: Fai te mea ae kua ke palalau ki ai.” 6 Nee fakavilivili leva ia Apalahamo o lele ki tona falela kia Sala, o ui: Vave, o too ni fua falaoa e tolu, pea ke haga o natu, o fai ni foi keke. 7 Pea nee lele leva ia Apalahamo ki tana faga manu, o too he uhii pipi kano malu mo kano lelei, o tuku ki he tagata faifekau ke teuteui fakavilivili. 8 I te tokalelei o te kanoi manu, nee ave leva ia ia e Apalahamo, o tuku ki onatou mua, mo he hua pipi totoka pea mo he hua pipi foou. Pea nee nofo leva ia ia i onatou tafa, pea nee natou kakai leva i te lalo akau. 9 Pea nee natou ui leva kia ia: Kofea tou ohoana ko Sala? Nee ina tali leva: Koe i te falela. 10 Nee ui leva e he tahi o natou: E au toe liliu mai anai kia koe i te temi totonu aeni o te tau ka hau; pea koeni, e mau anai e tou ohoana ko Sala he foha. Nee fakalogologo ia Sala i te matapa o te falela ae nee tuu i muli o Apalahamo. 11 Nee matutua ia Apalahamo mo Sala pea nee lahi osi ona tau; pea nee mole feala ke amanaki ia Sala e ina toe mau anai ni fanau. 12 Nee kata leva ia ia i tona loto, o ui: I te aho nei kua au finematua osi, pe kei au mau anai ni holi? Pea kua toe matua foki toku aliki. 13 Nee ui leva e te Eteleno kia Apalahamo: Kotea nee kata ai ia Sala, o ui: Pe e mooni e au mau anai he fanau, e au aeni kua finematua? 14 Pe e i ai he mea pe e tahi ae e faigataa ki te Eteleno? I te temi ae kua fakatotonu ki ai, i te temi totonu aeni, e au toe liliu mai anai kia koe, pea e nofo anai tou ohoana ko Sala mo he foha. 15 Nee loi leva ia Sala, o ui: Nee mole au kata. Koteuhi nee mataku leva ia ia. Kae nee ui leva e te Aliki: E mooni nee ke kata. 16 Nee tutuu ake leva te kau tagata ke olo, pea nee natou haga leva ki te fahai o Sotoma. Nee alu leva ia Apalahamo mo natou, ke kauga fagona mo natou i te ala. 17 Pea nee ui leva e te Eteleno: Pe e au fufu anai kia Apalahamo te mea ae ka au fai? 18 E liliu mooni anai ia Apalahamo ko he puleaga lahi mo malohi, pea e tapuakina anai te u puleaga fuli o te kele ia ia. 19 Koteuhi kua au filifili ia ia o tupu ke ina fakatotonu ki ona foha mo tona fale i ona muli, ke natou tauhi te ala o te Eteleno, o fai te mea ae e totonu mo maonioni, o tupu ke fakahoko e te Eteleno kia Apalahamo te u fakapapau ae nee ina fai kia ia.

ʼE Fua Lelei Koa Kia Koutou Te Vaega Tohi-Tapu ʼo Te ʼAho?

Sos 1:8 Ko te tohi ʼaenī ʼo te lao ʼe mole tonu anai ke mamaʼo mai tou gutu, pea ʼe tonu anai ke ke lau leʼo veliveli ʼi te ʼaho mo te po, ke feala hau tokaga ʼo fai ʼo mulimuli kia meʼa fuli ʼaē ʼe tohi ai; heʼe feala ai leva ke ke fakatupu manuʼia anai ki tou ala pea mo feala ke ke aga fakapotopoto.

Pes 119:97 E au ofa osi ki tau lao! E au metitasio ki ai i te aho katoa.

Pes 119:105 Ko tau folafola ko he malama taki i oku vae, ea ko he malama i toku ala.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 24 ʼO FEPUALIO–1 ʼO MALESIO

“ ʼE Hoko Moʼoni Te ʼu Fakapapau ʼa Sehova”

21:1-3, 5-7, 10-12, 14 Nee manatu leva te Eteleno ki te mea ae nee ina fakaha kia Sala, pea nee fakahoko leva e te Eteleno kia Sala tana fakapapau. 2 Nee faitama leva ia Sala, pea nee ina fanaui leva he foha kia Apalahamo i tona temi matua, i te temi totonu ae nee fakaha e te Atua kia ia. 3 Nee foaki leva e Apalahamo te higoa ko Isaake ki te foha ae nee tupu kia ia, ae nee fanaui e Sala kia ia. 5 Nee tau teau ia Apalahamo i te tupu o tona foha ko Isaake. 6 Pea nee ui leva e Sala: Kua au kata i te fiafia o tupu ko te Atua, pea ko ae e logo anai ki te higoa o Isaake e kata anai kia au. 7 Pea nee ina toe ui leva: Ko ai ae nee feala ke ina ui kia Apalahamo: E fakahuhu anai e Sala ni fanau? Pea koeni kua au fanaui kia ia he tama i tona temi matua. 10 Pea nee ina ui leva kia Apalahamo: Kapu te fafine faifekau aena mo tana tama, koteuhi e mole mau tofiga anai te foha o te fafine faifekau aena mo toku foha ko Isaake. 11 Nee mamahi osi te palalau aia kia Apalahamo, koteuhi ko tona foha. 12 Kae nee ui leva e te Atua kia Apalahamo: Aua naa mamahi tou loto, o tupu ko te fanau mo tau fafine faifekau. Tuku kia Sala te u mea fuli ae e ina kole atu anai kia koe; koteuhi ko Isaake ae e hau anai mai ai tou hakoga totonu. 14 Nee tuu ake leva ia Apalahamo kei uhu; pea nee ina too leva he pane mo he hina vai o foaki kia Akale, o hili ki tona fugauma; pea nee ina toe fakatoo kia ia te tama, pea nee ina fekau leva ia Akale ke alu. Nee alu ai leva ia Akale, pea nee hehe leva ia ia i te toafa o Pele-Sepa.

(Senesi 21:1-3) Nee manatu leva te Eteleno ki te mea ae nee ina fakaha kia Sala, pea nee fakahoko leva e te Eteleno kia Sala tana fakapapau. 2 Nee faitama leva ia Sala, pea nee ina fanaui leva he foha kia Apalahamo i tona temi matua, i te temi totonu ae nee fakaha e te Atua kia ia. 3 Nee foaki leva e Apalahamo te higoa ko Isaake ki te foha ae nee tupu kia ia, ae nee fanaui e Sala kia ia.

wp17.5 14-15

Neʼe Fakahigoaʼi Ia Ia e Te ʼAtua Ko He “Fineʼaliki”

Neʼe ha koa ʼi te kata ʼa Sala neʼe mole tui? Kailoa. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼAki tana tui, neʼe foaki age kia Sala te malohi ʼae ke ina fuafatuʼi he hakoga, kaʼe neʼe kua finematuʼa, he neʼe tui ʼe agatonu ia Ia ʼae neʼe ina fai te fakapapau.” (Hepeleo 11:11) Neʼe iloʼi e Sala ia Sehova, pea neʼe ina toe iloʼi ʼe feala ke ina fakahoko ʼana fakapapau fuli. Ko ai ia tatou ʼe mole ʼaoga ki ai he tui ʼe malohi ohage ko te tui ʼa Sala? ʼE tonu ke tou ako ke tou iloʼi lelei ia te ʼAtua ʼo te Tohi-Tapu. Ka tou fai feia ʼe tou mahino ai anai ki te tui malohi ʼa Sala. Ko Sehova ʼe agatonu pea ʼe ina fakahoko ʼana fakapapau fuli, pea ʼi ʼihi temi ʼe feala ke ina fakahoko ʼi hona faʼahiga aluʼaga ʼe tou punamaʼuli ai peʼe tou kokolo ai.

“FAKALOGO KIA IA”

ʼI tona taʼu 90, kua fiafia lahi ia Sala heʼe kua hoko te faʼahi ʼae neʼe fakaʼamu ki ai talu mai fualoa. Neʼe maʼu tana fanau ki tona ʼohoana ʼofaina, ʼae ʼe kua taʼu teau nei. Neʼe fakahigoaʼi e Apalahamo te kiʼi toe ko Isaake peʼe “Kata” ohage ko tona ui age e te ʼAtua. Tou fakakaukauʼi age muʼa ia te malimali ʼa Sala kaʼe neʼe kei gaʼegaʼe, ʼi tana ui ʼae: “Neʼe au kata ʼuhi ko te ʼAtua, pea ko ʼae ʼe logo anai ki ai ʼe kata anai kia au.” (Senesi 21:6, MN) Ko te meʼa ʼofa fakamilakulo ʼaia ʼa Sehova neʼe fiafia ai ʼo kaku ki tona mate. Kaʼe ko te aluʼaga ʼaia neʼe ina toe maʼu ai foki he tahi ʼu maʼua ʼe lalahi age.

ʼI te taʼu nima ʼo Isaake neʼe fai e te famili ia he kaitahi ʼo ʼuhiga mo te vavae ʼo te tamasiʼi. Kaʼe neʼe ia ai te kiʼi fihifihia. Neʼe tokagaʼi e Sala neʼe mole lelei ia te aga ʼa Isemaele. Ko Isemaele neʼe kua taʼu 19 pea neʼe ina vai ia Isaake. Neʼe mole ko he kiʼi fakakinakina feia pe. Ki muli age neʼe palalau ia te apositolo ko Paulo ki te agakovi ʼa Isemaele. Neʼe mahino ia Sala ki te tupuʼaga ʼo te gaohi koviʼi e Isemaele ia Isaake: neʼe ko he aluʼaga fakatupu tuʼutamaki ki te maʼuli ʼo tana tama. Neʼe iloʼi lelei e Sala ko Isaake neʼe mole ko hana kiʼi tama pe kaʼe neʼe ʼi ai tona tuʼulaga maʼuhiga ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. Koia, ʼaki he lotomalohi neʼe palalau fakahagatonu ia Sala kia Apalahamo. Neʼe ina kole age ke ina kapu ia Akale mo Isemaele.—Senesi 21:8-10; Kalate 4:22, 23, 29.

Senesi 21:8-10 Nee tupu ake leva te fanau o lahi, pea nee vavae leva ia ia; pea nee fai leva e Apalahamo he kai lahi i te aho ae nee vavae ai ia Isaake. 9 Nee sio leva ia Sala nee kata te foha ae nee fanaui e Akale, fafine Esipito, kia Apalahamo; 10 pea nee ina ui leva kia Apalahamo: Kapu te fafine faifekau aena mo tana tama, koteuhi e mole mau tofiga anai te foha o te fafine faifekau aena mo toku foha ko Isaake.

Neʼe kotea te tali ʼa Apalahamo? ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Nee mamahi osi te palalau aia kia Apalahamo.” Neʼe ʼofa mamahi ia Apalahamo kia Isemaele koteʼuhi ko tona foha foki. Koia neʼe tokagaʼi e Sehova ia te ʼu faʼahi ʼaia pea neʼe tokoni ki ai. Neʼe ui fenei e te ʼAtua kia Apalahamo: “ ʼAua naʼa ke ita ki te meʼa ʼae ʼe ui e Sala ʼo ʼuhiga mo te tama pea mo tau fafine faifekau. Fakalogo kia ia, he ko te hako e haʼu anai mai ia Isaake.” Neʼe fakapapauʼi e Sehova kia Apalahamo ʼe tokaga anai kia Akale mo tana tama. Koia, neʼe mulimuli pe ia Apalahamo ki te tonu ʼaia.—Senesi 21:11-14, MN.

Senesi 21:11-14 Nee mamahi osi te palalau aia kia Apalahamo, koteuhi ko tona foha. 12 Kae nee ui leva e te Atua kia Apalahamo: Aua naa mamahi tou loto, o tupu ko te fanau mo tau fafine faifekau. Tuku kia Sala te u mea fuli ae e ina kole atu anai kia koe; koteuhi ko Isaake ae e hau anai mai ai tou hakoga totonu. 13 E au toe fakatupu foki he puleaga mai te foha o tau fafine faifekau; koteuhi ko tou hakoga aia. 14 Nee tuu ake leva ia Apalahamo kei uhu; pea nee ina too leva he pane mo he hina vai o foaki kia Akale, o hili ki tona fugauma; pea nee ina toe fakatoo kia ia te tama, pea nee ina fekau leva ia Akale ke alu. Nee alu ai leva ia Akale, pea nee hehe leva ia ia i te toafa o Pele-Sepa.

(Senesi 21:5-7) Nee tau teau ia Apalahamo i te tupu o tona foha ko Isaake. 6 Pea nee ui leva e Sala: Kua au kata i te fiafia o tupu ko te Atua, pea ko ae e logo anai ki te higoa o Isaake e kata anai kia au.” 7 Pea nee ina toe ui leva: Ko ai ae nee feala ke ina ui kia Apalahamo: E fakahuhu anai e Sala ni fanau? Pea koeni kua au fanaui kia ia he tama i tona temi matua.”

(Senesi 21:10-12) pea nee ina ui leva kia Apalahamo: Kapu te fafine faifekau aena mo tana tama, koteuhi e mole mau tofiga anai te foha o te fafine faifekau aena mo toku foha ko Isaake. 11 Nee mamahi osi te palalau aia kia Apalahamo, koteuhi ko tona foha. 12 Kae nee ui leva e te Atua kia Apalahamo: Aua naa mamahi tou loto, o tupu ko te fanau mo tau fafine faifekau. Tuku kia Sala te u mea fuli ae e ina kole atu anai kia koe; koteuhi ko Isaake ae e hau anai mai ai tou hakoga totonu.

(Senesi 21:14) Nee tuu ake leva ia Apalahamo kei uhu; pea nee ina too leva he pane mo he hina vai o foaki kia Akale, o hili ki tona fugauma; pea nee ina toe fakatoo kia ia te tama, pea nee ina fekau leva ia Akale ke alu. Nee alu ai leva ia Akale, pea nee hehe leva ia ia i te toafa o Pele-Sepa.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 20:12) Pea tahi foki, e mooni ko toku tuagaane ia ia, koteuhi ko te ofafine ia ia a taku tamai; kae e mole ma fae tahi; pea kua liliu ia ia ko toku ohoana.

wp17.3 12, nota.

“Ko He Fafine Matalelei Ia Koe”

Ko Sala neʼe ko te tokolua ʼo Apalahamo. He neʼe nā matuʼa tahi kaʼe neʼe nā faʼe kehekehe. Ko tanā tamai neʼe ko Tela. (Senesi 20:12) Ia ʼaho nei, ʼe mole kei fai he ʼohoana feia. Kaʼe ʼe tonu ke tou mahino neʼe kehekehe te ʼu aluʼaga ʼae neʼe hoko ʼi te temi ʼaia. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe loaloaga te maʼuli ʼo te hahaʼi ʼo te temi ʼaia pea neʼe kei natou ovi ki te maʼuli haohaoa ʼae neʼe pulihi e Atama mo Eva. Pea neʼe feala ke natou ʼohoana kaiga pea mo maʼu he ʼu fanau ʼe mole maʼimoa. Hili ki ai teitei taʼu ʼe 400, neʼe tatau pe leva te loaloaga ʼo te maʼuli ʼo te tagata ohage ko tatou ia ʼaho nei. Pea ʼi te temi ʼaia, neʼe tapuʼi leva ʼi te Lao ʼa Moisese te ʼohoana kaiga.—Levitiko 18:6.

Senesi 20:12 Pea tahi foki, e mooni ko toku tuagaane ia ia, koteuhi ko te ofafine ia ia a taku tamai; kae e mole ma fae tahi; pea kua liliu ia ia ko toku ohoana.

Levitiko 18:6 E mole fakaoviovi anai he tahi o koutou ki tona kaiga totonu ke fakaha tona telefua. Ko au ko te Eteleno.

(Senesi 21:33) Nee to leva e Apalahamo ni tamalisi i Pele-Sepa; pea nee ina paui leva te huafa o te Eteleno, ko te Atua o te heegata.

w89-F 1/7 20 ¶9

Ko Apalahamo, Ko He Faʼifaʼitaki Kia Natou Fuli ʼAe ʼe Fia Kaumeʼa Mo Te ʼAtua

9 Neʼe toe fakaha e Apalamo ia tana tui malohi ki te ʼAtua. ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ʼneʼe ina laga he ʼaletale maʼa Sehova.ʼ (Senesi 12:7.) ʼE lagi neʼe ina sakilifisioʼi he manu, koteʼuhi ko te kupu Fakahepeleo “ ʼaletale” ʼe fakaʼuhiga “koga meʼa faisakilifisio.” Ki muli age, neʼe toe fakahoko liuliuga e Apalamo he ʼu sakilifisio feia ʼi te tahi atu ʼu potu ʼo te fenua. Pea tahi, neʼe ʼfetapa ai ki te huafa ʼo te ʼAtua.ʼ (Senesi 12:8, MN; 13:18; 21:33) Ko te kupusiga palalau Fakahepeleo “fetapa ki te huafa” ʼe toe fakaʼuhiga “kalagaʼi (fakamafola) te huafa.” Neʼe fakamafola e Apalamo te huafa ʼo tona ʼAtua ko Sehova ʼaki he faʼa fai ki ʼona famili pea mo te kau Kanaane. (Senesi 14:22-24) ʼO toe feia ia ʼaho nei, ʼe tonu kia natou ʼae ʼe fia fakakaumeʼa mo te ʼAtua ke natou fetapa ki tona huafa ʼaki ia te tui. ʼE tonu anai ke natou faifakamafola ʼaki hanatou ʼmomoli tuʼumaʼu ki te ʼAtua he sakilifisio fakavikiviki, ko tona fakaʼuhiga, te fua ʼo ʼonatou laugutu ʼae ʼe natou tala ai ia muʼa ʼo te hahaʼi ia tona huafa.ʼ—Hepeleo 13:15; Loma 10:10.

Senesi 12:7 Pea neʼe ha ia Sehova kia Apalahamo ʼo ʼui maʼana: “ ʼE au foaki anai te fenua ʼaeni ki tou hologa.” Pea hili ʼaia neʼe ina laga ai he ʼaletale maʼa Sehova, ʼae neʼe ha age kia ia.

Senesi 12:8 Ki muli age, neʼe mavae mai ai ʼo ʼalu ki te koga meʼa moʼugaʼia, ʼi te potu esite ʼo Petele, pea neʼe ina fakatuʼu ai tona fale la, ʼo tuʼu Petele ʼi te potu uesite pea mo Ai ʼi te esite. Pea neʼe ina laga ai te ʼaletale kia Sehova pea neʼe fetapa ki te huafa ʼo Sehova.

Senesi 13:18 Neʼe haga maʼuli Apalamo ʼi te ʼu fale la. Ki muli age, neʼe nofo ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu fuʼu ʼakau lalahi ʼo Mameli, ʼae ʼi Hepelone; pea neʼe ina laga ai te ʼaletale kia Sehova.

Senesi 21:33 Nee to leva e Apalahamo ni tamaliki i Pele-Sepa; pea nee ina paui leva te huafa o te Eteleno, ko te Atua o te heegata.

Senesi 14:22-24 Pea neʼe ui fenei e Apalamo ki te hau ʼo Sotoma: ʼE ʼau hiki toku nima ʼo fai te fuakava mo Sehova, te ʼAtua Maʼoluga, ʼae neʼe ina fakatupu te lagi mo te kele. 23 Kailoa, ʼe mole ʼau toʼo anai he meʼa ʼa koe, mai te kauʼi filo ki te meʼa haʼi ʼo te tapuga vaʼe, ke ʼaua naʼa ke ui: Ko ʼau ʼae neʼe ʼau fakakoloaʼia ia Apalamo. 24 Kae gata pe ki te mea ae nee kai e te kau tupulaga, pea mo te vaega o te u tagata ae nee olo mo au, ia Anele, mo Esekoli, mo Mamele: ko natou aena e too anai onatou vaega.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 20:1-18) Nee mavae leva ia Apalahamo i te kogamea aia, o alu ki te potu saute; pea nee ina fakatuu leva tona nofoaga i Katesi mo Suli, pea nee alu leva ia ia ki Kela o nofo fakatemi i ai. 2 Nee ui leva e Apalahamo ki tona ohoana ko Sala: Ko toku tuagaane. Ko Apimeleke, hau o Kela, nee ina fakatotonu ke too age ia Sala kia ia. 3 Kae nee ha leva te Atua i he moemisi kia Apimeleke i te pouli, o ui kia ia: Koeni, e ke mate anai o tupu ko te fafine ae kua ke haga o too, koteuhi e i ai tona ohoana. 4 Ko Apimeleke, ae nee heeki fakaovi kia Sala, nee ina tali leva: Aliki, pe e ke tamatei anai he puleaga agatonu? 5 Nee ui mai e te tagata kia au: Ko toku tuagaane! Pea nee ui totonu e te fafine: Ko toku tuagaane. Nee au fai te mea aeni i he loto hako pea mo ni nima maa. 6 Nee ui leva e te Atua kia ia i te moemisi: E au iloi nee ke fai te mea aena i he loto maa; koia nee au taofi ai ia koe ke aua naa ke agahala kia au. Koia foki ae nee mole au fakagafua ai ke ke fafa ki te fafine. 7 I te aho nei, ke ke toe fakaliliu te fafine ki tona ohoana; koteuhi ko he polofeta ia ia, pea e faikole anai ia ia kia koe, pea e ke mauli anai. Kae kapau e mole ke fakaliliu ia ia, ke ke iloi e ke mate anai, ia koe mo natou fuli ae e kau i tou fale. 8 Nee tuu ake leva ia Apimeleke i te kei uhuuhu o paui ana tagata faifekau fuli, pea nee ina fakamatala leva kia natou te u mea fuli aia; pea nee natou matataku lahi osi. 9 Pea nee toe paui foki e Apimeleke ia Apalahamo, o ui kia ia: Kotea te mea ae kua ke fai kia matou? Kotea taku hala kua au fai kia koe ke ke tuku ai kia au mo toku puleaga he agahala lahi fenei? Kua ke fai kia au he mea ae e mole tonu ke fai.” 10 Pea nee fehui leva e Apimeleke kia Apalahamo: Kotea te mea ae nee ke manatu ki ai, o tupu ai tau fai feia? 11 Nee tali leva e Apalahamo: Nee au ui i toku loto, e lagi mole mau he mataku mooni ki te Atua i te fenua aeni, pea e tamatei anai au o tupu ko toku ohoana. 12 Pea tahi foki, e mooni ko toku tuagaane ia ia, koteuhi ko te ofafine ia ia a taku tamai; kae e mole ma fae tahi; pea kua liliu ia ia ko toku ohoana. 13 I te aho ae nee fakamavae ai au e te Atua mai te fale o taku tamai, nee au ui kia Sala: Koeni te kalasia ae e ke fai anai kia au: I te u fenua fuli ae e ta olo anai ki ai, ke ke ui kia au: Ko toku tuagaane. 14 Nee too leva e Apimeleke ni ovi, mo ni pipi, mo ni tagata faifekau, mo ni fafine faifekau, pea nee ina foaki leva ia natou kia Apalahamo; pea nee ina toe liufaki leva kia ia tona ohoana ko Sala. 15 Nee ui leva e Apimeleke: Koeni, e tuu toku fenua i ou mua; nofo i te kogamea ae e ke loto ki ai. 16 Pea nee ina ui leva kia Sala: Koeni, e au foaki ki tou tuagaane ni foi piesi siliva e afe; ko te fakailoga aia e fakamooni ai anai ki tou fale katoa e ke maa i te mea aeni. 17 Nee faikole leva ia Apalahamo ki te Atua, pea nee fakamauli leva e te Atua ia Apimeleke, mo tona ohoana pea mo ana fafine faifekau; pea nee feala leva ke natou toe fanaunau. 18 Koteuhi nee fakapaa e te Eteleno te u fafine fuli o te fale o Apimeleke, o tupu ko Sala, ohoana o Apalahamo.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae