Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 3-9 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 27-29
“Faʼifaʼitakiʼi Ia Sehova, ʼAua Naʼa Ke Fakapalatahi”
(Numelo 27:1-4) Ko te u ofafine o Selofati, foha o Epele, foha o Kalaate, foha o Makile, foha o Manase, foha o Sosefo, pea ko onatou higoa: ko Mala, mo Noa, mo Okala, mo Milika, mo Tilitesa, 2 nee natou olo leva o tutuu ia mua o Moisese, mo te tagata faisakilifisio ko Eleasale, pea mo te u tagata pule, pea mo te hahai katoa, i te uluaga o te falela tapu. Nee natou ui leva: 3 Nee mate tamatou tamai i te toafa; nee mole kau ia ia ki te fakatahiga a natou ae nee agatuu [kia Sehova], i te fakatahiga a Kole, kae nee mate ia ia ki tana agahala, nee mole ina mau he foha. 4 Kotea e pulihi ai te higoa o tamatou tamai mai te lotolotoga o tona famili, o tupu nee mole ina mau he foha? Foaki mai kia matou he tofiga i te u tehina o tamatou tamai.
(Numelo 27:5-7) Nee ave leva e Moisese tanatou tagi kia mua o [Sehova]. 6 Pea nee ui leva e [Sehova] kia Moisese: 7 E tonu te u ofafine o Selofati. Ke ke foaki kia natou he tofiga i te lotolotoga o te u tehina o tanatou tamai, koteuhi ko natou ae e natou mau anai te tofiga o tanatou tamai.
(Numelo 27:8-11) 8 E ke palalau leva ki te u fanau a Iselaele, pea ke ui leva: Ka mate leva he tagata kae e mole ina mau hona foha, e kotou foaki leva tona tofiga ki tona ofafine. 9 Pea kapau leva e mole ina mau hona ofafine, pea e kotou foaki leva tona tofiga ki ona tehina. 10 Pea kapau leva e mole ina mau hona tehina, e kotou foaki leva tona tofiga ki te u tehina o tana tamai. 11 Pea kapau leva e mole ina mau ni tehina o tana tamai, pea e kotou foaki leva tona tofiga ki ona kaiga ae e ovi age mo tona famili. Ko ia ae e tonu ke ina mau tona tofiga. Ko te fakatuutuu aena e tonu ke mulimuli ki ai te u fanau fuli a Iselaele, tupu ko te mea aia kua fakatotonu e [Sehova] kia Moisese.
Ke Lahi Age Tatatou Leleiʼia Te ʼu Kalitate ʼo Sehova
Neʼe natou olo ʼo kole mamahi kia Moisese ke tokoni age pea mo natou ui fenei: “Kotea e pulihi ai te higoa o tamatou tamai mai te lotolotoga o tona famili, o tupu nee mole ina mau he foha?” Neʼe tali fenei koa e Moisese: “ ʼE tonu ke mulimuli ki te lao, pea ʼe mole feala haku tokoni atu?” Kailoa ia, kaʼe neʼe ina fakafehuʼi ia Sehova ki te aluʼaga ʼaia. (Num. 27:2-5) Kotea ʼae neʼe ui e Sehova? Neʼe ina ui fenei kia Moisese: “E tonu te u ofafine o Selofati. Ke ke foaki kia natou he tofiga i te lotolotoga o te u tehina o tanatou tamai, koteuhi ko natou ae e natou mau anai te tofiga o tanatou tamai.” Kae neʼe mole gata ai. Neʼe ui e Sehova kia Moisese ke ina hilifaki te faʼahi ʼaeni ki te lao: “Ka mate leva he tagata kae e mole ina mau hona foha, e kotou foaki leva tona tofiga ki tona ofafine.” (Num. 27:6-8; Sos. 17:1-6) Talu mai ai, ko te hahaʼi fafine Iselaele fuli ʼae neʼe tau mo he aluʼaga feia, neʼe maʼu mo natou he tofiga.
Ke Lahi Age Tatatou Leleiʼia Te ʼu Kalitate ʼo Sehova
Neʼe ko he puleʼaki neʼe ha moʼoni ai te mole fakapalatahi! Ko te ʼu tautehina ʼaia ʼe toko nima, neʼe mole honatou tahi age falanakiʼaga, pea neʼe gaohi fakatatau mo fakaʼapaʼapaʼi natou e Sehova, ohage pe ko tana fai ki te kau Iselaele fuli. (Pes. 68:5) ʼE ko te tahi pe ʼaeni fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ʼe ha ai ko Sehova ʼe ina gaohi fakatatau tana hahaʼi.—1 Sam. 16:1-13; Gaue 10:30-35, 44-48.
Ke Lahi Age Tatatou Leleiʼia Te ʼu Kalitate ʼo Sehova
ʼE feafeaʼi hatatou mole fakapalatahi ohage ko Sehova? Kotou manatuʼi, ʼe mole tou fakapalatahi anai mo kapau ʼe tou manatu ʼe tonu ke gaohi fakatatau te hahaʼi fuli. ʼE lagi kotou ui ʼe mole kotou fakapalatahi. Kaʼe ʼi ʼihi temi ʼe faigataʼa hatatou iloʼi moʼoni tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo ʼihi. Koia ʼe feafeaʼi hatatou lava iloʼi ʼe mole tou fakapalatahi? Neʼe tuku mai e Sesu he faʼifaʼitaki lelei kia tatou. ʼI tana fia iloʼi pe kotea ʼae neʼe ui e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo ia, neʼe ina fehuʼi fenei ki ʼona kaumeʼa: “Pe ko ai au i te lau a te hahai, ia au ko te Foha o te tagata?” (Mat. 16:13, 14) ʼE lagi feala ke kotou fehuʼi fenei ki hokotou kaumeʼa ʼe palalau fakahagatonu atu anai: “ ʼI tau manatu ʼe au gaohi fakatatau koa te hahaʼi? ʼE toe manatu feia koa ʼihi?” ʼE lagi ina ui atu anai, ʼi ʼihi temi ʼe ke gaohi fakalelei age ʼihi lanu kaʼe tuku ʼihi, peʼe ke agalelei age mo natou ʼae ʼe maʼu falā peʼe popoto. Kapau ʼe ko tana tali ʼaia, pea kotea ʼae ʼe tonu ke ke fai? Faikole kia Sehova pea mo kole mamahi ke tokoni atu ke ke fetogi tau faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo ʼihi ke feala ai ke ke hage ko ia, ʼo mole ke fakapalatahi.—Mat. 7:7; Kol. 3:10, 11.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 28:7, 14) Ko tona lipasio (molaga meainu) ko he lite vino e tahi mo he vaelua ki te akeno taki tahi: e ke fai anai te lipasio [kia Sehova] i te sagatualio. 14 Ko te u lipasio ko lite vino e tolu ki te pipi tagata e tahi, mo lite vino e lua ki te ovi tagata e tahi, pea mo te lite vino e tahi mo te vaelua ki te akeno e tahi. Ko te failaulau aia o te kamataaga o te mahina, ki te mahina taki tahi i te u mahina fuli o te tau.
it-2-F 850 ¶1
Sacrifices, Offrandes
Libations. Des libations accompagnaient la plupart des autres sacrifices, surtout après que les Israélites furent devenus sédentaires en Terre promise (Nb 15:2, 5, 8-10). Elles consistaient en vin (“ boisson enivrante ”) qu’on versait sur l’autel (Nb 28:7, 14 ; voir aussi Ex 30:9 ; Nb 15:10). L’apôtre Paul écrivit aux chrétiens de Philippes : “ Si je suis répandu comme une libation sur le sacrifice et service public à quoi la foi vous a conduits, je suis joyeux et je me réjouis avec vous tous. ” En prenant ici l’image d’une libation, Paul exprimait sa disposition à se dépenser pour ses frères chrétiens (Ph 2:17). Peu avant sa mort, il écrivit à Timothée : “ Je suis déjà en train d’être répandu comme une libation, et le moment de ma libération est imminent. ”—2Tm 4:6.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 28:11-31) I te uluaki aho o te mahina fuli, e kotou momoli anai [kia Sehova], he failaulau ko ni pipi tagata e lua, mo he ovi tagata e tahi, mo ni akeno e fitu e taki tau fitu, ko te u manu fuli aia e tonu ke hee mele; 12 ko te molaga meakai ki te pipi tagata taki tahi, ko te u kilo falaoa e hiva ae kua natu fakatahi mo te lolo; ko te molaga meakai ki te u ovi tagata taki tahi, ko kilo falaoa e ono ae kua natu fakatahi mo te lolo; 13 ko te molaga meakai ki te akeno taki tahi, ko kilo falaoa e tolu ae kua natu fakatahi mo te lolo. Ko he failaulau ia nee tutu e te afi, ko he mea magoni ia [kia Sehova]. 14 Ko te u lipasio ko lite vino e tolu ki te pipi tagata e tahi, mo lite vino e lua ki te ovi tagata e tahi, pea mo te lite vino e tahi mo te vaelua ki te akeno e tahi. Ko te failaulau aia o te kamataaga o te mahina, ki te mahina taki tahi i te u mahina fuli o te tau. 15 E momoli anai [kia Sehova] he tao tagata, i he sakilifisio o te fakalelei, o toe fakalahi ai te failaulau o te aho taki tahi mo tona lipasio. 16 Ko te aho hogofulu ma fa o te uluaki mahina, ko te Pasikate aia o [Sehova]. 17 Ko te aho hogofulu ma nima o te mahina aia ko he aho fakafiafia anai ia. E kai anai ia aho e fitu ni pane hala fakatupu. 18 I te uluaki aho o te temi aia e fai leva he fakatahi tapu: e mole kotou fai anai ni gaue fakamalama. 19 E kotou momoli anai he failaulau [kia Sehova], ko he failaulau tutu e te afi, ko ni pipi tagata e lua, mo he ovi tagata e tahi, pea mo ni akeno e fitu taki tau tahi, e natou hee mele fuli anai. 20 E kotou fakapipiki anai ki te u manu aia te molaga falaoa maa ae kua natu fakatahi mo te lolo: ko kilo falaoa e hiva ki te pipi tagata e tahi, mo kilo falaoa e ono ki te ovi tagata e tahi, 21 pea mo kilo falaoa e tolu ki te akeno e tahi i te u akeno ae e fitu. 22 E kotou toe ave foki he tao tagata e tahi ki te sakilifisio o te fakalelei, ke fai ai te fakalelei kia koutou. 23 E kotou momoli anai te u sakilifisio aia o fakalahi ai te failaulau mahani o te uhu, ae e tonu ke fai tuumau i te aho taki tahi. 24 E kotou momoli anai natou i te aho taki tahi, lolotoga aho e fitu, o hage ko te meakai o he sakilifisio tutu e te afi, ko he mea magoni ia [kia sehova]. E momoli anai natou, o fakalahi ai te failaulau mahani o te uhu mo tona lipasio. 25 Ko te fitu aho, e kotou fai anai he fakatahi tapu: e mole anai kotou fai he gaue fakamalama. 26 Ko te uluaki aho pe, ae e kotou ave ai he molaga [kia Sehova], i te u magisi o te taukai foou, e kotou fai anai he fakatahi tapu, pea e mole anai kotou fai he gaue fakamalama. 27 E kotou momoli anai he failaulau, ko he mea magoni ia [kia Sehova], ko ni pipi tagata e lua, mo he ovi tagata e tahi, pea mo ni akeno e fitu taki tau tahi. 28 E kotou fakapipiki anai ki ai te molaga falaoa maa ae kua natu fakatahi mo te lolo: ko te u kilo falaoa e hiva ki te pipi tagata e tahi, mo kilo falaoa e ono ki te ovi tagata e tahi, 29 pea mo kilo falaoa e tolu ki te akeno e tahi i te u akeno ae e fitu. 30 E kotou momoli anai he tao tagata e tahi, ke fai ai te fakalelei kia koutou. 31 E kotou momoli anai te u sakilifisio aia, o fakalahi ai te failaulau o te aho taki tahi mo tona molaga meakai. E kotou momoli anai ni akeno hee mele, mo onatou lipasio.
(Senesi 1:28) Nee tapuaki leva te Atua kia naua, pea nee ui leva e te Atua kia naua: Kolua fanaunau, kolua liuliuga, kolua fakahahai te kele, pea kolua pulei ia ia; kolua pule ki te u ika o te tai, mo te u manulele o te lagi, pea mo te u manu fuli ae e taka i te kele.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 10-16 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 30-31
“Tou Fakahoko ʼAtatou Fakapapau”
(Numelo 30:3) Kapau e fai anai e he tagata he voto [kia Sehova], pee ko he fakapapau ke hai ai ia ia, e mole ina maumaui anai tana palalau, e ina fai anai ia o mulimuli ki te mea ae nee hau mai tona gutu.
(Numelo 30:4, 5) Kae kapau leva e fai e he fafine, i tona temi taupoou, i tana kei nofo i te fale o tana tamai, he fakapapau [kia Sehova], o hai ai ia ia e tana fakapapau [kia sehova], 5 kapau nee mole ui age e tana tamai kia ia he mea i te lakaga ae nee logo ai ia ia ki te fakapapau o tona ofafine, pea e maua leva ia ke fai e te taahine tana fakapapau.
(Numelo 30:7-10) Kae kapau leva e hoko nee fai e he taahine hana fakapapau fakavale, pea osi ake kae ohoana leva ia, 8 pea kapau nee logo leva tona ohoana ki te mea aia, kae nee mole ina ui age he mea i te aho aia, e maua leva ia ke fai e te taahine tana fakapapau; 9 kae kapau nee fakafisi leva tona ohoana ki te mea aia i te aho ae nee logo ai ki ai, pea e alu noa leva te fakapapau i te mea aia, pea e fakamolemole anai [ia sehova] ki te fafine i te mole fai o tana fakapapau. 10 Kapau ko he fafine ae kua mate tona ohoana, pee ko he fafine ae kua mavete mo tona ohoana, e ina fai leva he fakapapau, e maua leva te fafine aia ke ina fai tana fakapapau.
it-2-F 1164
Vœu
Volontaire, mais obligatoire une fois prononcé. Les vœux étaient absolument volontaires. Néanmoins, à partir du moment où un homme avait fait un vœu, la loi divine exigeait que le vœu soit exécuté. Aussi disait-on que le vœu était ‘ lié sur son âme ’, impliquant par là que sa vie même devenait le garant de l’exécution de sa parole (Nb 30:2 ; voir aussi Rm 1:31, 32). Puisque la vie est en jeu, il est compréhensible que les Écritures recommandent d’être extrêmement prudent avant de faire un vœu et de réfléchir avec soin aux obligations à assumer. La Loi disait : “ Si tu fais un vœu à Jéhovah [ . . . ] Dieu ne manquera pas de te le réclamer, et, vraiment, cela deviendrait chez toi un péché. Mais si tu t’abstiens de faire un vœu, cela ne deviendra pas chez toi un péché.”—Dt 23:21, 22.
it-2-F 1164
Vœu
Promesse solennelle faite à Dieu d’accomplir un certain acte, de faire quelque offrande ou don, de s’engager dans un service ou un état, ou de s’abstenir de certaines choses qui ne sont pas illicites en elles-mêmes. Un vœu était une expression volontaire faite de plein gré. Le vœu étant une promesse solennelle, faire un vœu était aussi sérieux que faire un serment ou jurer, et il arrive que les deux idées figurent simultanément dans la Bible (Nb 30:2 ; Mt 5:33). Le “ vœu ” est davantage une déclaration d’intention, tandis que le “ serment ” est l’appel à une autorité supérieure pour certifier la véracité ou le caractère obligatoire d’une déclaration. On accompagnait souvent de serments la conclusion d’une alliance.—Gn 26:28 ; 31:44, 53.
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Numelo
30:6-8—ʼE feala koa ki he Kilisitiano ke ina fetogi te ʼu fakapapau ʼo tona ʼohoana? ʼO ʼuhiga mo te ʼu fakapapau, ʼe felogoi ia Sehova mo tana kau atolasio takitokotahi. Ohage la, ko te foaki ʼo tota maʼuli kia Sehova ʼe ko he fakapapau ʼa kita tokotahi. (Kalate 6:5) ʼE mole feala ki he tagata ʼohoana ke ina molehi peʼe ina fakagata te taʼi fakapapau ʼaia. Kae ʼe tonu ki te fafine ke mole ina fai he fakapapau ʼe fakafeagai ki te Folafola ʼa te ʼAtua peʼe ko tona ʼu maʼua ki tona ʼohoana.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 30:11-13) Kae kapau e fai e he fafine ohoana he fakapapau, 12 pea kapau nee mole fakafehagai ki ai tona ohoana i te aho ae nee logo ai ia ia ki te mea aia, e maua leva te fafine aia ke ina fai tana fakapapau. 13 Kae kapau nee fakafehagai te tagata ki te fakapapau a tona ohoana i te aho totonu ae nee logo ai ki ai, pea e mole maua leva te fafine ke ina fai tana fakapapau; pea e fakamolemole leva [ia Sehova] kia ia.
(1 Samuele 1:11) Nee ina fai leva he fakapapau, o ui: [Sehova] o te atu fua tau! Kapau e ke ofa anai o mafuli mai ki te mamahi o tau fafine faifekau, kapau e ke manatui anai au pea e mole ke galoi anai tau fafine faifekau, pea kapau e ke foaki anai ki tau fafine faifekau he tama, e au momoli anai ia ia [kia Sehova] i tona mauli katoa, pea e mole fakalaka anai te tele i tona ulu.
it-2-F 1203 ¶4
Sefete
On vouait parfois des personnes au service exclusif de Jéhovah, service lié au sanctuaire. C’était un droit que les parents pouvaient exercer. Il en alla ainsi pour Samuel qui, avant sa naissance, fut promis au service du tabernacle par un vœu de Hanna, sa mère. Elqana, le mari de Hanna, approuva ce vœu. Dès que Samuel fut sevré, Hanna l’offrit au sanctuaire. En même temps, Hanna apporta un animal en sacrifice (1S 1:11, 22-28 ; 2:11). Samson est un autre exemple d’enfant spécialement voué au service de Dieu en tant que naziréen. —Jg 13:2-5, 11-14 ; voir ce que dit Nb 30:3-5, 16 à propos de l’autorité qu’un père avait sur sa fille.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 30:2-17) Nee palalau leva Moisese ki te u pule o te u faahiga o Iselaele, o ui: koeni te mea ae e fakatotonu e [Sehova]. 3 Kapau e fai anai e he tagata he voto [kia Sehova], pee ko he fakapapau ke hai ai ia ia, e mole ina maumaui anai tana palalau, e ina fai anai ia o mulimuli ki te mea ae nee hau mai tona gutu. 4 Kae kapau leva e fai e he fafine, i tona temi taupoou, i tana kei nofo i te fale o tana tamai, he fakapapau [kia Sehova], o hai ai ia ia e tana fakapapau [kia sehova], 5 kapau nee mole ui age e tana tamai kia ia he mea i te lakaga ae nee logo ai ia ia ki te fakapapau o tona ofafine, pea e maua leva ia ke fai e te taahine tana fakapapau. 6 Kae kapau e fakafehagai tana tamai kia ia i tana logo ki te mea aia, e mole maua ke fai e te taahine tana fakapapau: pea e fakamolemole leva [ia Sehova] kia ia, koteuhi nee fakafehagai tana tamai kia ia. 7 Kae kapau leva e hoko nee fai e he taahine hana fakapapau fakavale, pea osi ake kae ohoana leva ia, 8 pea kapau nee logo leva tona ohoana ki te mea aia, kae nee mole ina ui age he mea i te aho aia, e maua leva ia ke fai e te taahine tana fakapapau; 9 kae kapau nee fakafisi leva tona ohoana ki te mea aia i te aho ae nee logo ai ki ai, pea e alu noa leva te fakapapau i te mea aia, pea e fakamolemole anai [ia Sehova] ki te fafine i te mole fai o tana fakapapau. 10 Kapau ko he fafine ae kua mate tona ohoana, pee ko he fafine ae kua mavete mo tona ohoana, e ina fai leva he fakapapau, e maua leva te fafine aia ke ina fai tana fakapapau. 11 Kae kapau e fai e he fafine ohoana he fakapapau, 12 pea kapau nee mole fakafehagai ki ai tona ohoana i te aho ae nee logo ai ia ia ki te mea aia, e maua leva te fafine aia ke ina fai tana fakapapau. 13 Kae kapau nee fakafehagai te tagata ki te fakapapau a tona ohoana i te aho totonu ae nee logo ai ki ai, pea e mole maua leva te fafine ke ina fai tana fakapapau; pea e fakamolemole leva [ia Sehova] kia ia. 14 Koia kapau e fai leva e he fafine he fakapapau ki he mea ke fai pee mole fai, e feala leva ke fakamooni pee fakafehagai tona ohoana ki te fakapapau aia nee fai e te fafine. 15 Kapau e tuku leva e te tagata ke hili he aho e tahi ki te aho ae nee ina iloi ai te fakapapau a tona ohoana, o mole ina ui age he mea ki te fafine, e ina fakamooni leva ia i tana fakalogologo ki te fakapapau ae nee fai e te fafine. 16 Koia kapau e loto leva te tagata ke ina fakanoai mai ki muli te fakapapau a te fafine, e hala leva te tagata mo kapau e mole fai e te fafine tana fakapapau. 17 Koena te u lao ae nee tuku e [Sehova] kia Moisese o uhiga mo te u fakapapau ae e fai anai e he fafine ohoana pee ko he taahine kei nofo i te loto fale o tana tamai.
(Esaia 55:11) E tatau foki mo taku folafola, ae e ulu mai toku gutu: E mole toe liliu mai ia ia kia au hala fua, kae e heeki fai e ia toku finegalo pea mo fakahoko aku fakatuutuu.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 17-23 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 32-33
“Kotou Kapu Te Hahaʼi Fuli ʼo Te Fenua”
(Numelo 33:52) Ke koutou kapu i okotou mua te u hahai fuli o te fenua, ke koutou maumaui te u fakatata maka fuli mo te u fakatata ukamea fuli o onatou atua, pea ke koutou maumaui onatou kogamea tapu fuli.
(Numelo 33:53) Ke koutou too tonatou fenua, pea ke koutou nofoi ia, koteuhi kua au foaki atu ia kia koutou, ko tokotou fenua ia ia.
(Numelo 33:55, 56) Kae kapau leva e mole kotou kapu i okotou mua te u hahai fuli o te fenua, pea ko natou fuli ae e kotou tuku anai ke mauuli, e natou hage anai ko ni vao talatala ki okotou mata, mo ni akau talatala ki okotou vakavaka. E natou liliu anai ko okoutou fili i te fenua ae ka kotou nonofo anai i ai. 56 Pea e hoko leva, e au fai anai kia koutou te mea ae nee au fakapapau ke au fai kia koutou.
w10-F 1/8 23
Kua Kotou Ilo’i Koa?
Qu’étaient les “ hauts lieux ” fréquemment mentionnés dans les Écritures hébraïques ?
Alors que les Israélites s’apprêtaient à entrer en Terre promise, Jéhovah leur demanda de faire disparaître tous les lieux de culte des Cananéens qui y vivaient. Il leur ordonna : “ Vous devrez [ . . . ] détruire toutes leurs figures en pierre ; toutes leurs images en métal fondu, vous les détruirez ; et tous leurs hauts lieux sacrés, vous les anéantirez. ” (Nombres 33:52). Ces centres du faux culte étaient probablement des endroits en plein air au sommet d’une colline ou des plateformes construites ailleurs, par exemple sous des arbres ou dans des villes (1 Rois 14:23 ; 2 Rois 17:29 ; Ézékiel 6:3). Ils pouvaient comporter des autels, des colonnes ou des poteaux sacrés, des images, des autels à encens et d’autres objets pour le culte.
w08-F 15/2 27 ¶5-6
Apprenons des erreurs des Israélites
Aujourd’hui, nous rencontrons des épreuves similaires à celles que les Israélites ont connues. Notre société moderne ne manque pas d’idoles. Ce sont notamment l’argent, les personnalités du spectacle, les vedettes du sport, les systèmes politiques, certains chefs religieux, voire des membres de sa propre parenté. L’un de ces éléments, quel qu’il soit, peut devenir ce qui compte le plus pour nous dans la vie. Le fait d’entretenir une amitié étroite avec des personnes qui n’aiment pas Jéhovah peut nous mener à la ruine spirituelle.
Partie intégrante du culte de Baal, l’immoralité sexuelle a attiré et séduit de nombreux Israélites. Aujourd’hui, des pièges semblables font des victimes parmi les serviteurs de Dieu. Par exemple, dans l’intimité de notre foyer, un clic de souris peut être tout ce dont a besoin une personne curieuse ou imprudente pour ruiner sa bonne conscience. Que ce serait triste qu’un chrétien se laisse séduire par la pornographie sur Internet!
it-1-F 392 ¶4
Canaan
Avec sagesse, Josué “ n’ôta pas une parole de tout ce que Jéhovah avait ordonné à Moïse ” au sujet de la destruction des Cananéens (Jos 11:15). Mais la nation d’Israël ne suivit pas son bel exemple et n’élimina pas complètement la cause des souillures du pays. La présence continuelle de Cananéens parmi les Israélites les contamina et, avec le temps, elle fit certainement plus de morts (sans parler des crimes, de l’immoralité et de l’idolâtrie) que le décret d’extermination de tous les Cananéens n’en aurait fait s’il avait été fidèlement exécuté (Nb 33:55, 56 ; Jg 2:1-3, 11-23 ; Ps 106:34-43). Jéhovah avait averti les Israélites que sa justice et ses jugements ne seraient pas partiaux et que, s’ils nouaient des relations avec les Cananéens, se mariaient avec eux, pratiquaient l’œcuménisme et adoptaient leurs coutumes religieuses et leurs mœurs dépravées, ils s’exposeraient inévitablement au même décret d’extermination et seraient, eux aussi, ‘ vomis par le pays ’. — Ex 23:32, 33 ; 34:12-17 ; Lv 18:26-30 ; Dt 7:2-5, 25, 26.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 33:54) Ke koutou vae te fenua ki te mate i te toho, o mulimuli ki okotou faahiga. E kotou foaki anai he kele lahi ki te faahiga ae e toko lahi tona hahai, mo he kele veliveli ki te faahiga ae e toko sii tona hahai. E mau anai e te faahiga taki tahi te fenua e foaki age kia ia e te mate i te toho. E tuku atu anai te tofiga aia kia koutou, o mulimuli ki te u faahiga o akotou tamai.
it-1-F 933 ¶6
Frontière
Après que le tirage au sort avait déterminé l’emplacement géographique d’une tribu, il fallait fixer l’étendue de son territoire en fonction du deuxième facteur : sa taille. “ Vous devrez vous répartir le pays en possession, par le sort, selon vos familles. Pour celui qui est populeux, vous augmenterez son héritage ; pour celui qui est clairsemé, vous diminuerez son héritage. Où le sort sortira pour lui, là ce sera à lui. ” (Nb 33:54). Ce que le sort avait décidé concernant l’emplacement géographique approximatif était maintenu, mais on pouvait modifier la taille de l’héritage. Par exemple, quand on s’aperçut que le territoire de Juda était trop grand, on en réduisit la superficie en en attribuant des parties à la tribu de Siméon.—Jos 19:9.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 32:28-42) Nee tuku leva e Moisese te fakatotonu uhiga mo natou ki te tagata faisakilifisio ko Eleasale, mo Sosue, foha o Nune, mo te u pule famili ake ae i te u faahiga o te u fanau o Iselaele. 29 Nee ina ui leva kia natou: Kapau leva too e te u foha o Kate mo te u foha o Lupeni anatou mahafu, o fakalaka i te Solotane mo koutou, pea kapau leva e natou tau ia mua o [Sehova], pea kapau e fakalogo leva te fenua kia koutou, pea e kotou foaki leva kia natou te tofiga o te fenua ko Kalaate. 30 Pea kapau e mole natou too anatou mahafu o fakalaka mo koutou i te Solotane, ke natou mau tonatou tofiga mo koutou i te fenua o Kanaane. 31 Nee tali leva e te u foha o Kate mo te u foha o Lupeni: E matou fai anai te mea ae nee fakaha e [Sehova] ki ana tagata faifekau. 32 E matou too anai amatou mahafu pea e matou fakalaka anai ia mua o [Sehova], o olo ki te fenua o Kanaane. Kae ke matou mau tomatou tofiga i te fahai aeni o te Solotane. 33 Nee foaki leva e Moisese ki te u foha o Kate mo te u foha o Lupeni, mo te vaelua o te faahiga o Manase, foha o Sosefo te fenua o Sihone, hau o te kau Amole, mo te fenua o Oke, hau o Pasani, mo te u kolo mo te u kele i te u tafa o te u kolo. 34 Nee laga leva e te kau Kate ia Tiponi, mo Ataloti, mo Aloele, 35 mo Atoloti-Sofani, mo Saesele, mo Sokepea, 36 mo Pete-Nimila, mo Pete-Alane: nee natou fakaliliu leva natou ko ni kolo tau; pea nee natou fakatuu foki ni lotoa ki anatou faga manu. 37 Nee laga leva e te u foha o Lupeni ia Heseponi, mo Eleale, mo Kiliataimi, 38 mo Nepo, mo Paale-Meoni, mo Sipima, pea nee natou tuku leva ni higoa foou ki te u kolo ae nee natou toe lagai. 39 Nee haele leva te u foha o Makile, foha o Manase, ki Kalaate, o too ia ia; pea nee natou kapu leva te kau Amole ae nee nonofo i ai. 40 Nee foaki leva e Moisese ia Kalaate kia Makile, foha o Manase, ae nee nofo leva i ai. 41 Nee haele leva Saili, foha o Manase, o too te u kolo liliki o te kau Amole, pea nee ina fakahigoa leva natou ko te u kolo o Saili. 42 Nee haele leva Nopaki, o too Kenati mo te u kolo ae nee fakalogo ki ai, pea nee ina tuku leva ki ai tona higoa ko Nopaki.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 24-30 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 34-36
“Ko Sehova ʼe Ko Totatou Holaʼaga”
(Numelo 35:15) E feala leva ke feholaki ki he kolo i te u kolo aia e ono te u hahai fuli, te u fanau o Iselaele mo te u matapule, mo natou fuli ae e mauli i lotomalie o Iselaele, natou ae nee natou matehi he tahi i he tuutamaki.
(Numelo 35:24) Koena te u lekula ae e tonu ke sioi e te hahai i te aho ae o te fakamaau o te tagata fakapo mo te tagata totogi toto.
(Numelo 35:25) E fakamauli anai e te hahai te tagata fakapo mai te nima o te tagata totogi toto. E toe fakaliliu leva e te hahai te tagata aia ki te kolo hufaga ae nee hola ki ai. E nofo anai ia i ai o kaku ki te mate o te tagata faisakilifisio lahi ae kua vali aki te lolo tapu.
ʼE Ke Kumi Koa Hou Nonoʼaga Ia Sehova?
Kae ʼe feafeaʼi leva mo kapau neʼe matehi e he Iselaele he tahi kae neʼe mole ina fakatuʼutuʼu? Logo la neʼe mole ko hana fakatuʼutuʼu, kae ʼe tukugakoviʼi pe anai ʼuhi ko te fakapo ʼaia. (Sen. 9:5) Kae ʼe feala pe ke ina maʼu te manavaʼofa ʼo Sehova. ʼE feala ki te tagata fakapo ʼaia ke hola mai te tagata lagavaka ki he kolo ʼi te ʼu kolo ʼe ono ʼo te haofaki. Kapau ʼe nofo ʼi te ʼu kolo ʼaia pea ʼe puipui anai. Kae neʼe tonu ke nofo ʼi te kolo ʼaia ʼo aʼu ki te hoki mate ʼa te pelepitelo lahi.—Num. 35:15, 28.
ʼE Ke Kumi Koa Hou Nonoʼaga Ia Sehova?
Kapau neʼe mate fakatuʼutamaki he tahi ʼi he Iselaele, neʼe tonu ki te Iselaele ʼaia ke hola ki he kolo ʼo te haofaki ʼo fakaha te koga ki te kau tagata ʼafeā ʼi te muʼa matapa ʼo te kolo. Neʼe tonu ke tali leleiʼi e te kau tagata ʼafeā. (Sos. 20:4) Ki muli age, neʼe maʼua ke toe fakaliliu e te kau tagata ʼafeā te tagata fakapo ʼaia ke fakamauʼi e te kau tagata ʼafeā ʼo te kolo ʼae neʼe hola mai ai. (Lau ia Numelo 35:24, 25.) Kapau neʼe fakamauʼi e te kau tagata ʼafeā neʼe ko he tuʼutamaki, ʼe natou toe fakaliliu te tagata fakapo ki te kolo ʼae neʼe hola ki ai.
ʼE Ke Kumi Koa Hou Nonoʼaga Ia Sehova?
’I tana tau atu ki te loto kolo neʼe puipui ai te tagata fakapo. Neʼe fenei te ʼu palalau ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu kolo ʼaia: “E kotou feholaki anai ki ai ke kotou hao.” (Sos. 20:2, 3, MN) Neʼe mole loto e Sehova ke fakamauʼi tuʼa lua te tagata fakapo. Neʼe mole feala ki te tagata lagavaka ke ina tamateʼi te tagata fakapo ʼi te loto kolo. ʼI te kua nofo ʼa te tagata fakapo ʼi te loto kolo, neʼe kua puipui ia e Sehova. Neʼe mole ko hona pilisoniʼi. Neʼe feala pe ke gaue, mo tokoni ki ʼihi pea mo tauhi kia Sehova ʼi te tokalelei. Neʼe maʼu ai hona maʼuli fiafia.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 35:31) Ke aua naa kotou tali he totogi ki te mauli o he tagata fakapo ae e tonu ke mate, koteuhi e tautea anai ia ia ki te mate.
w91-F 15/2 13 ¶13
Une rançon correspondante pour tous
Néanmoins, ni Adam ni Ève ne bénéficieront de la rançon. La Loi mosaïque renfermait, en effet, ce principe: “Vous ne devrez pas accepter de rançon pour l’âme d’un meurtrier qui est digne de mort.” (Nombres 35:31). Adam n’a pas été trompé: son péché était donc volontaire, délibéré (1 Timothée 2:14). C’est comme s’il avait tué ses descendants, car ils ont hérité de son imperfection, subissant du même coup une condamnation à mort. Il est clair qu’Adam méritait la mort, car, étant parfait, il avait choisi en toute liberté de désobéir à la loi de Dieu. Jéhovah serait allé à l’encontre de ses justes principes s’il avait fait bénéficier Adam de la rançon. Cependant, le salaire du péché d’Adam étant payé, la sentence de mort qui pesait sur ses descendants pouvait être annulée (Romains 5:16). Au plan juridique, le pouvoir destructeur du péché était neutralisé à sa source. Celui qui a payé la rançon a ‘goûté la mort pour tous les hommes’, supportant, pour tous les enfants d’Adam, les conséquences du péché.— Hébreux 2:9; 2 Corinthiens 5:21; 1 Pierre 2:24.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 34:1-15) Nee palalau leva [ia Sehova] kia Moisese, o ui: 2 Tuku te fakatotonu aeni ki te u fanau o Iselaele o ke ui kia natou: Ka kotou ulu leva ki te fenua o Kanaane: Koena te fenua ae e kotou mau tofiga ai, te fenua o Kanaane mo ona tuakoi. 3 I te saute, e gata atu anai tokotou fenua i te toafa o Tesini mo te fenua o Etome. E alu anai te tuakoi i te potu esite, mai te taupotu o te tai Mate. 4 E maliu anai ia i te hakeaga o Akilakimi, o alu ki Tesini, o fakalaka i te saute o Katesi-Palenea, o hoko atu i te kolo ko Ata, o kaku ki Asimoni. 5 I Asimoni, e toe maliu anai ia o fakatau ki te liua o Esipito, o kaku ki te tai Metitelanea. 6 I te uesite, ko te tuakoi ko te tai Metitelanea. 7 I te noleto, e kotou fai anai te tuakoi i te vaha o te tai Metitelanea mo te mouga o Oli. 8 Mai te mouga o Oli, e kotou ave leva te tuakoi i Hamate mo Setate. 9 E hoko atu leva te tuakoi i Sifiloni, o fakagata i Asa-Enani. Koena tokotou tuakoi i te noleto. 10 I te esite, e kotou fai anai te tuakoi o kamata atu i Asa-Enani, o alu ki Sefami. 11 I hena e alu leva ia ki Lipila, i te esite o Aine, pea alu leva i ai, o kaku ki te vae mouga ae e tuu i te esite o te vai ko Senesaleti, 12 pea e hifo leva i ai te tafeaga o te vaitafe ko te Solotane o kaku ki te tai Mate. Koena te u tuakoi o tokotou fenua. 13 Nee fakaha leva e Moisese te fakatotonu aia ki te u fanau o Iselaele, o ui: Koena te fenua ae e tonu ke kotou vae ki te mate i te toho, te fenua ae nee fakatotonu e [Sehova] ke foaki ki te u faahiga e hiva mo te vaelua. 14 Koteuhi ko te faahiga o Lupeni, mo te faahiga o Kate, mo te vaelua o te faahiga o Manase, kua osi onatou vaega i te foaki kia natou. 15 E tuu te vaega o te u faahiga aia e lua mo te vaelua ia mua o Seliko, i te kauvai esite o te Solotane.
(Taaga Lea 10:7) Ko te fakamanatu o he tagata agatonu ko he tapuakina; Kae e to te higoa o te kau agakovi o popo.
(Selemia 46:28) Ko koe, taku tagata faifekau ko Sakopo, aua naa ke mataku! E ui e [Sehova], koteuhi e au nofo mo koe. E au pulihi anai te atu puleaga fuli ae nee au fakamavetevete ia koe ki ai, e au tauteai anai ia koe i te faitotonu, koteuhi e mole feala ke au tuku ia koe hala tautea.
(Taaga Lea 3:11, 12) Sioku foha, aua naa ke fakanoai te tautea a [Sehova], pea aua naa ke fiu i ana valoki, koteuhi e tauteai e [Sehova] ia ia ae e ofa ia ki ai, o hage ko he tamai ki te fanau ae e ofa mamahi ia ia ki ai.
(Taaga Lea 10:17) Ko ae e tokaga ki te u valoki, e haele i te ala o te mauli; Kae ko ae e ina siaki te valoki e hehe ia.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 31 ʼO MAIO –6 ʼO SUNIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 1-2
“ ʼE Kotou Fakamauʼi ʼi Te Huafa ʼo Te ʼAtua”
(Tetelonome 1:16) Nee au tuku leva, i te temi aena, te fakatotonu aeni ki akotou tui fakamaau: ke koutou fakalogo ki okotou tehina, pea ke koutou fakamaaui i te faitotonu te u fihi a te tagata mo tona tehina pee ko he tagata matapule.
(Tetelonome 1:17) Ke aua naa kotou siosio tagata i he fakamaauaga; ke koutou logo fakatatau ki ae e veliveli mo ae e lahi; ke aua naa kotou mataku ki he tagata, koteuhi e kotou fakamaaui i te huafa o te Atua. Pea kapau e faigataa anai he mea kia koutou, ke koutou aumai leva ia ia kia au, ke au logo ki ai.
Ko Sehova—ʼE ʼOfa Ki Te Meʼa ʼAe ʼe Totonu Mo Te Faitotonu
Ko te kau tagata ʼafea ʼae neʼe fakanofo ʼi te ʼu kokelekasio, ʼe maʼua ke natou fakamau te ʼu agahala mamafa. (1 Kolonito 5:12, 13) ʼI te temi ʼae ʼe natou fai te faʼahi ʼaia, ʼe natou manatuʼi anai ʼe kumi e te faitotonu ʼa te ʼAtua ke lahi te fakaha ʼo te manavaʼofa mo kapau ʼe feala. Kapau ʼe mole ʼi ai he meʼa ke tupu ai te fakaha ʼo te manavaʼofa—ohage ko te mole fakahemala ʼo natou ʼae neʼe agahala—ʼe mole feala ke fai kia natou he faka manavaʼofa. Kae ʼe mole fakamavae anai e te kau tagata ʼafea ʼi te kokelekasio ia ia ʼae neʼe hala ʼaki te manatu ʼae ko he liufaki ʼo te kovi ʼae neʼe ina fai. ʼE natou ʼamanaki ko te fakamavae ʼo he tahi ʼe ina faka fealagia kia ia ke toe fakakaukau lelei. (Vakaʼi ia Esekiele 18:23.) ʼI te pule ʼa Kilisito, ʼe lagolago te kau tagata ʼafea ki te faitotonu, pea ʼe kau ki te faʼahi ʼaia tanatou liliu ohage “ko he nonoʼaga moka matagi.” (Esaia 32:1, 2) Koia ʼe mole tonu ke natou fakapalatahi, kae ke natou aga fakapotopoto.—Tetelonome 1:16, 17.
Tou Agatonu ʼo Fakalogo Ki Te Pule ʼAe Neʼe Fakanofo e Te ʼAtua
Kae neʼe mole feʼauga ki he tuʼi fakamau ke ina ʼiloʼi pe te Lao. ʼI tonatou ʼuhiga heʼe haohaoa, neʼe tonu ke tokakaga te kau tagata ʼafea ʼo lolomi tonatou ʼu holi fakakakano—ʼae ko te manatu pe kia natou, mo te fakapalatahi, pea mo te loto manumanu—koteʼuhi ko he ʼu meʼa neʼe feala ai ke fakahalaʼi tanatou ʼu faifakamau. Neʼe ʼui fenei e Moisese kia natou: “ ʼE mole tonu anai ke koutou fakapulepule ʼi takotou fakamau. Koutou fagono fakatatau ki ʼae ʼe veliveli pea mo ʼae ʼe lahi. ʼE mole tonu anai ke koutou manavahe ki he tagata, heʼe ko te fakamau ʼa te ʼAtua.” Ei, ko te ʼu fakamau ʼae neʼe fai e te ʼu tuʼi fakamau ʼo Iselaele, neʼe natou fai maʼa te ʼAtua. Ko te fakamau ʼae neʼe fai maʼa Sehova, neʼe ko he pilivilesio maʼuhiga pea mo fakaofoofo!—Tetelonome 1:16, 17.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 1:19) Nee tou mavae leva mai Olepe, pea nee tou folii katoa leva te toafa lahi mo fakamatakutaku aeni kua kotou iloi; nee tou too leva te ala ae e alu ki te mouga o te kau Amole, o mulimuli ki te fakatotonu a [Sehova], pea nee tou kaku leva ki Katesi-Palenea.
(Tetelonome 2:7) Koteuhi nee tapuaki [e Sehova], tou Atua, kia koe, i au gaue fuli, pea nee ina leoleo ia koe lolotoga tou fagona i te toafa lahi aeni. Nee nofo leva [ia Sehova], tou Atua, mo koe ia tau e fagofulu, pea nee mole pe puli he mea e tahi ae nee aoga kia koe.
Ko Te ʼu Fakamanatu ʼa Sehova ʼe Tuha Ia Mo Te Falala
ʼI te kamata e te kau Iselaele tanatou fagona ʼi te toafa fakamatakutaku, ʼae ka loaloaga ia taʼu ʼe 40, neʼe mole fakaha fakatomuʼa age e Sehova pe feafeaʼi anai tana takitaki, mo puipui pea mo tokaga kia natou. Kaʼe neʼe ina fai tuʼumaʼu pe he ʼu meʼa ke natou falala ai kia te ia mo ʼana fakatotonu. ʼAki te ʼao ʼi te uhu mo te pou afi ʼi te poʼuli, neʼe fakamanatuʼi e Sehova ki te kau Iselaele ʼe tokoni kia natou ʼi tanatou fakalaka ʼi te toafa lahi mo fakamatakutaku ʼaia. (Tet. 1:19; Eke. 40:36-38) Neʼe ina toe foaki te ʼu meʼa ʼae neʼe ʼaoga kia natou. “Nee mole pe la popo onatou kofu, pea nee mole pe la kovi onatou vae.” ʼEi, “nee mole pe la puli he mea kia natou.”—Nee. 9:19-21.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 1:1-18) Koeni te u folafola ae nee tuku e Moisese ki Iselaele katoa i te potu esite o te Solotane, i te toafa o Alapa, ia mua o Sufi, i te vaha o Palani, mo Tofele, mo Lapane, mo Aseloti, mo Ti-Sasapi. 2 Nee aho hogofulu ma tahi te fagona mai Olepe ki Katesi-Palenea, i te ala o te mouga ko Seili. 3 I te tau fagofulu mai te mavae mai Esipito, i te mahina hogofulu ma tahi, i te uluaki aho o te mahina, nee tuku leva e Moisese ki te u fanau o Iselaele te u mea fuli ae nee fakatotonu e [Sehova] ke fakaha kia natou. 4 Nee fai leva te mea aia, i te osi o te malo a Moisese ia Sihone, hau o te kau Amole, ae nee nofo i Heseponi, mo Oke, hau o Pasani, ae nee nofo i Aseloti mo Etelei. 5 I te potu esite o te Solotane, i te fenua o Moape, nee kamata leva e Moisese te ako o te lao a te Atua ki te u fanau o Iselaele, o ui: 6 Nee palalau mai [Sehova], totatou Atua, kia tatou i Olepe, o ui: Kua feauga takotou nonofo i te mouga aeni: 7 Kotou maliu o olo; kotou olo ki te mouga o te kau Amole, mo te u fenua ae e ovi ki ai, i te fenua laulelei, i te fenua o te u mouga liliki, i te fenua o te Solotane, i te fenua saute, i te fenua o te matatai, i te fenua o te kau Kanaane mo te Lipane, o kaku ki te vaitafe lahi ko te Eufalate. 8 Kotou sio, kua au tuku te fenua ki okotou mua; kotou olo pea kotou too te fenua ae nee fakapapau [e Sehova] ke foaki ki akotou tamai, ko Apalahamo, mo Isaake, mo Sakopo, mo tonatou hakoga ki muli mai o natou. 9 I te temi aia, nee au ui atu leva kia koutou; e mole au fealagia, e au toko tahi, te amo o koutou. 10 Kua fakaliuliuga koutou e [Sehova], tokotou Atua, pea kua kotou kaugamalie i te aho nei o tatau mo te u fetuu o te lagi. 11 Ke ofa [Sehova], te Atua o akotou tamai, o fakahahai koutou ke liuga o tua afe pea mo tapuakii koutou o mulimuli ki tana fakapapau! 12 Pe e feafeai anai taku amo, e au toko tahi, tokotou tauhi, mo takotou kavega pea mo akotou fakafihi? 13 Kotou too i okotou faahiga ni tagata popoto, mo atamai mo iloilo, pea e au fakanofo anai natou ke natou takitaki kia koutou. 14 Nee kotou tali mai leva kia au o ui: E lelei te mea ae e ke palalau ki ai. 15 Pea nee au too leva natou ae nee pule ki okotou faahiga, ko ni tagata popoto, mo iloilo, pea nee au fakanofo leva natou ke natou pule kia koutou, ko ihi ki te toko hogofulu afe, ko ihi ki te toko teau, ko ihi ki te toko nimagofulu, pea ko ihi ki te toko hogofulu, pea nee au tuku leva ki ihi ke leoleo ki okotou faahiga. 16 Nee au tuku leva, i te temi aena, te fakatotonu aeni ki akotou tui fakamaau: ke koutou fakalogo ki okotou tehina, pea ke koutou fakamaaui i te faitotonu te u fihi a te tagata mo tona tehina pee ko he tagata matapule. 17 Ke aua naa kotou siosio tagata i he fakamaauaga; ke koutou logo fakatatau ki ae e veliveli mo ae e lahi; ke aua naa kotou mataku ki he tagata, koteuhi e kotou fakamaaui i te huafa o te Atua. Pea kapau e faigataa anai he mea kia koutou, ke koutou aumai leva ia ia kia au, ke au logo ki ai. 18 I te temi aena, nee au fakaha fena kia koutou te u mea fuli ae e tonu ke kotou fai.
(Esaia 30:15) Koteuhi nee folafola te Aliki, [ia Sehova], te Sagato o Iselaele, o ui: I te tafoki mai kia au mo te nofo ia au, e koutou mau ai te mauli; i te agamalu mo te tui kia au, e koutou mau ai te malohi. Kae nee mole koutou loto ki ai!
(Taaga Lea 22:3) E sio te tagata poto ki te kovi pea e nono ia ia; Kae e fakaovi ki ai te kau vale pea e tauteai ai natou.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 7-13 ʼO SUNIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 3-4
“Ko Te ʼu Lao ʼa Sehova ʼe Fakapotopoto Pea Mo Faitotonu”
(Tetelonome 4:6) E kotou tauhi anai natou pea e kotou fai anai natou; koteuhi ko tokotou poto mo tokotou atamai anai aia kia mata o te atu puleaga, ae e logo anai ki te palalaui o te u lao fuli aena pea e natou ui anai: ko te puleaga lahi aeni, mo poto osi, mo atamai osi!
(Tetelonome 4:7, 8) Koteuhi ko ai te puleaga lahi ae e ina mau ni atua ae e nonofo ovi mo ia o tatau mo [Sehova], totatou Atua, ae e ovi kia tatou i te temi fuli ae e tou fetapa ai kia ia? 8 Pea ko ai te puleaga lahi ae e ina mau ni lao mo ni lekula faitotonu, o tatau mo te lao katoa aeni e au tuku atu kia koutou i te aho nei?
it-1-F 1199 ¶2
Intelligence
Celui qui étudie et applique avec empressement la Parole et les commandements de Dieu peut acquérir plus de perspicacité que ses enseignants et une plus grande intelligence que les anciens (Ps 119:99, 100, 130 ; voir aussi Lc 2:46, 47). La raison en est que la sagesse et l’intelligence se fondent en réalité sur les prescriptions et les décisions judiciaires pures de Dieu ; voilà pourquoi, en y obéissant fidèlement, Israël serait considéré par les nations voisines comme “ un peuple sage et intelligent ”. (Dt 4:5-8 ; Ps 111:7, 8, 10 ; voir aussi 1R 2:3.) L’intelligent reconnaît le caractère inviolable de la Parole de Dieu, désire y conformer sa vie et prie Dieu de l’y aider (Ps 119:169). Il laisse le message de Dieu pénétrer profondément en lui (Mt 13:19-23), l’écrit sur la tablette de son cœur (Pr 3:3-6 ; 7:1-4) et en vient à nourrir de la haine contre “ tout sentier mensonger ”. (Ps 119:104.) Quand il était sur la terre, le Fils de Dieu manifesta une intelligence semblable, refusant même de chercher à éviter la mort sur le poteau, car l’accomplissement des Écritures exigeait qu’il meure de cette façon. — Mt 26:51-54.
Ka Lahi Te Loto Fia Foaki
ʼI tana punamaʼuli ki te ʼu meʼa ʼae neʼe logo pea mo sio kiai, neʼe tali age e te fineʼaliki ʼaki he agavaivai: “Manuʼia te kau tagata faifekau ʼaeni ʼae ʼe tutuʼu tuʼumaʼu ʼi ʼou muʼa, ʼo fagono ki tou poto!” (1 Hau 10:4-8) Neʼe mole ina ʼui ʼe manuʼia te ʼu tagata kaugana ʼo Salomone heʼe natou maʼuʼuli ʼi te koloa—logo pe la neʼe natou toe fiafia foki ʼi te faʼahi ʼaia. Kae neʼe tapuakina te ʼu tagata kaugana ʼo Salomone, he neʼe feala ke natou fakalogo tuʼumaʼu ki te poto ʼo Salomone ʼae neʼe foaki age e te ʼAtua. ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼae neʼe tuku e te fineʼaliki ʼo Sepa ki te hahaʼi ʼa Sehova ʼo te temi ʼaeni, ʼae ʼe natou maʼu te poto ʼo tatatou Tupuʼaga pea mo tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito!
Pea ʼe feala ke tou toe fakatokagaʼi te meʼa ʼaeni neʼe ʼui e te fineʼaliki kia Salomone: “Ke fai he fakafetaʼi kia Sehova tou ʼAtua.” (1 Hau 10:9) ʼE mahino ia neʼe sio ki te nima ʼo Sehova, ʼi te poto ʼae neʼe maʼu e Salomone pea mo tana koloaʼia. Neʼe alu tahi te faʼahi ʼaia mo te fakapapau ʼae neʼe fai e Sehova ki Iselaele ʼi te temi muʼa. Neʼe ina ʼui fenei: “ ʼE tonu anai ke koutou taupau pea mo koutou maʼuliʼi [taku ʼu pelesepeto], heʼe ko hakotou agapoto anai ʼaia pea mo ʼatamai ia mata ʼo te hahaʼi ʼae ka logo anai ki te talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu pelesepeto fuli ʼaia, pea ʼe mahino papau ʼe natou ʼui anai: ‘ ʼE moʼoni, ko te fenua lahi ʼaeni ko he hahaʼi agapoto pea mo ʼatamai.’ ”—Tetelonome 4:5-7.
ʼE Kotou “Maʼu Koloa Koa Ki Te ʼAtua”?
Ka tuku ifo e Sehova he ʼu tapuakina ki tana hahaʼi, pea ʼe ina foaki tuʼumaʼu pe te meʼa ʼae ʼe lelei. (Sakopo 1:17) Ohage la, ʼi te foaki e Sehova ki te kau Iselaele honatou nofoʼaga, neʼe ko “he fenua [neʼe] tafe ai te huʼa pipi pea mo te meli.” Logola neʼe ʼui neʼe feia mo te fenua ʼo Esipito, kae neʼe ʼi ai te faʼahi maʼuhiga neʼe mole tatau ai mo te fenua ʼae neʼe foaki e Sehova ki te kau Iselaele. He neʼe ʼui e Moisese ki te kau Iselaele, ko “he fenua ʼe tokaga fakalelei kiai tou ʼAtua.” Ko tona faka ʼuhiga, ʼe natou mahu anai ʼuhi heʼe tokaga Sehova kia natou. Kapau neʼe nonofo agatonu te kau Iselaele kia Sehova, pea neʼe tapuakina lahi natou e Sehova pea neʼe lelei age tonatou maʼuli ʼi te maʼuli ʼo te ʼu puleʼaga fuli ʼae neʼe ʼi tonatou ʼu tafaʼaki. ʼEi, ʼe ko te tapuakina ʼa Sehova ʼae “ ʼe ina fakakoloaʼia”!—Numelo 16:13; Tetelonome 4:5-8; 11:8-15.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 4:23) Ke kotou tokaga kia koutou totonu, ke aua naa kotou galoi anai te fakapapau ae kua hai e [Sehova], tokotou Atua, mo koutou, pea ke aua naa kotou fai anai he fakatata o he mea pe e tahi, ae kua tapui atu kia koe e [Sehova], tou Atua.
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Tetelonome
4:15-20, 23, 24—Ko te tapuʼi ʼo te fai ʼo he ʼu paki togi ʼe fakaʼuhiga koa ʼe kovi te fai ʼo he ʼu paki moʼo fakamataleleiʼi? Kailoa. Ko te tapuʼi ʼaeni neʼe fai ki te ʼu paki neʼe fakaʼaogaʼi ki te tauhi, neʼe ko he tapu ki te ‘tulolo ki te ʼu fakatata pea mo tauhi ki ai.’ ʼE mole tapuʼi e te Tohi-Tapu te ʼu fakatata togi peʼe ko te ʼu paki moʼo fakamataleleiʼi.—1 Hau 7:18, 25.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 3:1-13) Nee tou maliu leva, o hahake i te ala o Pasani. Nee hau leva ia Oke, hau o Pasani, kia tatou, ia ia mo tana solia katoa, o taui ia tatou i Etelei. 2 Nee ui mai leva e [Sehova] kia au: Ke aua naa ke mataku kia ia; koteuhi e au tuku ia ia ki ou nima, ia ia mo tana hahai, mo tona fenua; ke ke fai kia ia te mea ae nee ke fai kia Sihone, hau o te kau Amole, ae nee nofo i Heseponi. 3 Pea nee toe tuku leva e [Sehova], totatou Atua, ki otatou nima ia Oke, hau o Pasani, mo tana hahai katoa; nee tou tamatei leva ia ia, o mole pe hao he foi toko tahi o tana hahai. 4 Nee tou too leva i te temi aena ona kolo fuli; nee mole pe he kolo e tahi nee mole tou haga o too: ko te u kolo e onogofulu o te fenua o Alekopi, i te Pasani, ae nee hau ai ia Oke. 5 Ko te u kolo aena nee fakamalohii, pea nee takatakai e ni kaupa maoluga, pea nee mapunui aki ni matapa loka. Nee i ai foki ni kolo ae nee mole he a, pea nee natou lalahi osi. 6 Nee tou maumaui leva te u kolo katoa aena, pea nee tou tamatei leva te u tagata, mo te u fafine, mo te u toe, o hage ko te mea ae nee tou fai ki te fenua o Sihone, hau o Heseponi. 7 Kae nee tou too leva maa tatou te u manu, mo te u koloa ae nee mau i te u kolo. 8 I te temi aena, nee tou too leva te fenua o te u hau e lua o te kau Amole, ae nee nonofo i te fahai esite o te Solotane, mai te liua o Alenone o kaku ki te mouga o Helemoni. 9 Nee fakahigoa e te kau Sitone te Helemoni ko Silioni, pea ko te kau Amole ko Senili. 10 Nee tou mau foki te u kolo fuli o te potu maoluga, mo te fenua katoa o Kalaate, mo Pasani o kaku ki Salaka mo Etelei, ko te u kolo o te puleaga o Oke i Pasani. 11 Ko Oke, hau o Pasani, ko te hau fakamuli ia o te kau Lefaimi. E feala ke sio i Lapa, kolo mua o te kau Amone, ki tona puha, ko he puha ukamea ae nee meta fa tupu tona loa, pea nee meta lua tona laulahi. 12 I te temi aena nee tou pule leva ki te fenua aeni. Pea nee au foaki leva ki te u fanau a Lupeni mo te u fanau a Kate te potu fenua ae e kamata atu i Aloele i tafa o te hua ko Alenone pea mo te vaelua o te mouga o Kalaate mo ona kolo. 13 Pea nee au foaki leva ki te vaelua o te faahiga o Manase ae nee nofo i te potu esite te toe o Kalaate, mo te Pasani katoa, ae ko te puleaga afea o Oke. Ko te fenua katoa aena o Alekopi mo Pasani ae e iloi foki i te higoa ko te fenua o te kau Lefaimi.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 14-20 ʼO SUNIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 5-6
“Tou Ako ʼAtatou Fanau Ke Natou ʼOʼofa Ia Sehova”
(Tetelonome 6:5) Ke ke ofa [kia Sehova], tou Atua, i tou loto katoa, mo tou laumalie katoa, mo tou malohi katoa.
(Tetelonome 6:6) Pea ke nofo anai i tou loto te u folafola aeni e au tuku atu kia koe i te aho nei.
(Tetelonome 6:7) E ke ako anai te u folafola ki au fanau, pea e ke palalaui anai te u folafola moka ke nofo anai i tou fale moka ke fagona anai, moka ke moe anai, pea moka ke ala ake anai i tau moe.
ʼU Matuʼā, Kotou Tokakaga Ki Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe ʼAoga Ki Tokotou Famili
ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe tau fakaʼaogaʼi ia te vaega Tohi-Tapu ʼo Tetelonome 6:5-7. Kotou ʼavahi takotou Tohi-Tapu pea mo lau te ʼu vaega ʼaia. Kotou tokagaʼi ʼe ui ki te ʼu matuʼā ke natou ʼuluaki tokaga ki tonatou maʼuli fakalaumalie ʼo natou totonu, ʼo natou ʼoʼofa kia Sehova pea mo ʼoʼofa ki tana ʼu folafola. Koia ʼe tonu ke kotou ako fakalelei te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼo kotou lau tuʼumaʼu te Tohi-Tapu pea mo metitasioʼi, ke koutou mahino lelei pea mo ʼofa ki te ʼu gaue ʼae ʼe fai e Sehova, mo tana ʼu pelesepeto, pea mo tana ʼu lao. ʼE fonu anai tokotou loto ʼi te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, pea ʼe natou uga anai koutou ke kotou fiafia ʼo ʼuhiga mo Sehova, mo fakaʼapaʼapa pea mo ʼoʼofa kia te ia. ʼE lahi anai te ʼu meʼa lelei ʼe feala ke kotou foaki ki takotou fanau.—Luka 6:45.
w07-F 15/5 15-16
Comment donner à mes enfants une véritable éducation ?
Vos aspirations, vos idéaux, vos valeurs ou vos centres d’intérêt sont révélés par ce que vous dites, mais aussi par ce que vous faites (Romains 2:21, 22). Tout petits déjà, vos enfants apprennent en vous observant attentivement. Ils perçoivent ce qui est important pour vous ; souvent d’ailleurs, c’est aussi ce qui le deviendra pour eux. Si vous aimez sincèrement Jéhovah, ils le discerneront. Ils verront par exemple que vous attachez du prix à la lecture et à l’étude de la Bible. Ils comprendront que les intérêts du Royaume occupent la première place dans votre vie (Matthieu 6:33). Votre assistance régulière aux réunions chrétiennes et votre participation à la prédication leur permettront de mesurer toute la valeur que vous accordez à votre service sacré pour Jéhovah.—Mateo 28:19, 20; Hepeleo 10:24, 25.
ʼU Matuʼā, Kotou Tokakaga Ki Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe ʼAoga Ki Tokotou Famili
Ohage ko tona fakaha ia Tetelonome 6:7, ʼe lahi te ʼu lakaga ʼe feala ai kia koutou ʼu matuʼā, ke kotou palalau mo takotou fanau ki te ʼu meʼa fakalaumalie. Peʼe kotou folau fakatahi, peʼe kotou gaue fakatahi, peʼe kotou malolo fakatahi, ʼe feala pe ke kotou maʼu he ʼu faigamalie ke kotou foaki ai te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki takotou fanau ʼi te faʼahi fakalaumalie. ʼE mahino ia ʼe mole ʼaoga anai ke kotou palalau tuʼumaʼu pe ki takotou fanau ʼo ʼuhiga mo te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. Kae kotou faiga ke kotou faipalalau mo tokotou famili ki he ʼu manatu fakalaumalie fakaloto malohi. Ohage la, ʼe tou maʼu ʼi te Réveillez-vous ! he ʼu tuʼuga alatike kehekehe. ʼE feala ke fakatafito ki ai te ʼu faipalalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu manu ʼae neʼe fakatupu e Sehova, te ʼu koga meʼa matalelei ʼi te malamanei, pea mo te ʼu agaʼi fenua pea mo te faʼahiga maʼuli taulekaleka pea mo kehekehe ʼo te hahaʼi. Ko te ʼu faipalalau ʼaia ʼe feala ke natou uga te kau tupulaga ke lahi age tanatou lau ia te ʼu tohi ʼae ʼe foaki e te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto.—Mateo 24:45-47.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 5:21) E mole ke holi anai ki te ohoana o tou oloi; e mole ke manumanu anai ki te fale o tou oloi, pee ko tana gaueaga, pee ko tana tagata faifekau, pee ko tana fafine faifekau, pee ko tana pipi tagata, pee ko tana asino tagata, pee ko he faahiga mea pe o tona fale.
Ko Te ʼOfa Mo Te Faitotonu ʼi Te Iselaele ʼAfeā
Te ʼu Ako: ’E mole sio pe Sehova ki te ’u meʼa ʼae ʼe ha ʼi tuʼa. Kae ʼe ina iloʼi ʼotatou loto, totatou ʼuhiga ʼo kita totonu. (1 Sam. 16:7) ʼE mole he meʼa ʼe feala ke ʼū kia mata ʼo Sehova, pe ko hatatou manatu, peʼe ko he meʼa ʼe tou logoʼi ʼi ʼotatou loto, peʼe ko hatatou gaue. ʼE ina tokagaʼi ia te lelei ʼae ʼe ia tatou. Kae ʼe loto ia ke tou tokagaʼi ʼatatou manatu ʼae ʼe kovi, ke tou tekeʼi ke ʼaua naʼa natou taki tatou ke tou fai he ʼu aga ʼe kovi.—2 Klk. 16:9; Mat. 5:27-30
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 5:1-21) Nee fakatahii leva e Moisese te u fanau fuli o Iselaele, o ui kia natou: Fakalogo mai, Iselaele, ki te u lao mo te u lekula ae e au fakaha i te aho nei ki tou taliga. Ke kotou ako natou, pea ke kotou tauhi natou. 2 Nee fai e [Sehova], totatou Atua, he fakapapau mo tatou i Olepe. 3 Nee mole ina fai te fakapapau aena mo atatou tamai, kae mo tatou, ae e nonofo i heni i te aho nei, kei tou mauuli fuli. 4 Nee palalau [Sehova] kia koutou, i te mata ki te mata i te mouga, mai lotomalie o te afi. 5 Pea nee au tuu leva i te vaha o [Sehova] mo koutou, o fakaha kia koutou te folafola a [Sehova], koteuhi nee kotou matataku ki te afi, pea nee mole kotou hahake leva ki te mouga. Nee ina ui leva: 6 Ko au ko [Sehova], tou Atua, ae nee ina fakamavae ia koe mai te fenua o Esipito, ae nee ke popula ai. 7 E mole ke mau anai ni atua kehe ia au. 8 E mole ke fai anai he fakatata, pee ko he paaki o he mea pe e tahi i te u mea ae e mau i oluga o te atu lagi, mo ae e mau i lalo i te kele, pea mo ae e mau i te atu vai o malalo age i te kele. 9 E mole ke punou anai ia mua o te u mea aia, pea ke aua naa ke tauhi kia natou; koteuhi ko au ko [Sehova], tou Atua, ko au ko he Atua finenonofo, ae e au tauteai te agahala o te u tamai ki te u foha o kaku ki te tolu mo te fa taitupu o natou ae e fehihia kia au. 10 Kae e au fakaha toku manavaofa o kaku ki te afe taitupu kia natou ae e ofa kia au pea mo tauhi aku folafola. 11 E mole ke too fakafuanoa anai te huafa o [Sehova], tou Atua; koteuhi e mole tuku anai e [Sehova] ke hala tautea ae e takua noa ki tona huafa. 12 Ke ke tauhi te aho o te Sapato, o fakatapui ia ia, o hage ko te fakatotonu atu kia koe e [Sehova], tou Atua. 13 Ke ke gaue ia aho e ono, pea ke ke fai i ai au gaue fuli. 14 Kae ko te fitu aho ko te sapato anai aia o [Sehova], tou Atua: E mole ke fai anai he gaue, e koe, mo tou foha, mo tou ofafine, mo tau tagata faifekau, mo tau fafine faifekau, mo tau pipi tagata, mo tau asino tagata, mo tau faga manu katoa, mo te matapule ae e nofo i tou loto fale, o tupu ke malolo tau tagata faifekau mo tau fafine faifekau o hage ko koe. 15 Ke ke manatui nee ke popula i te fenua o Esipito, pea nee fakamavae ia koe mai ai e [Sehova], tou Atua, aki tona malohi: koia nee fakatotonu ai kia koe e [Sehova], tou Atua, ke ke tauhi te aho o te malolo. 16 Ke ke fakaapaapa ki tau tamai mo tau fae, o fai ki te fakatotonu atu kia koe e [Sehova], tou Atua, o tupu ke tologa ou aho, pea mo ke manuia i te fenua ae e foaki atu kia koe e [Sehova], tou Atua. 17 E mole ke fakapo anai. 18 E mole ke tono anai. 19 E mole ke kaihaa anai. 20 E mole ke fakamooni loi anai ki tou oloi. 21 E mole ke holi anai ki te ohoana o tou oloi; e mole ke manumanu anai ki te fale o tou oloi, pee ko tana gaueaga, pee ko tana tagata faifekau, pee ko tana fafine faifekau, pee ko tana pipi tagata, pee ko tana asino tagata, pee ko he faahiga mea pe o tona fale.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 21-27 ʼO SUNIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 7-8
“ ʼE Mole Tonu Anai Ke ʼOhoana Mo Natou”
(Tetelonome 7:3) E mole ke fai anai he ohoana mo te u puleaga aena: E mole ke foaki anai ou ofafine ki onatou foha, pea e mole ke too anai onatou ofafine ki ou foha.
(Tetelonome 7:4) Koteuhi e natou fakamaliu anai ou foha maia au, o natou tauhi anai ki ni atua kehe, pea e mu anai te hauhau o [Sehova] kia koutou: pea e ina maumaui fakapunamauli anai koutou.
w12-F 1/7 29 ¶2
Pourquoi Jéhovah demandait-il à ses adorateurs de ne pas se marier avec des adorateurs d’autres dieux ?
D’une part, Jéhovah savait que Satan voulait corrompre son peuple. Il a donc prévenu les Israélites que les adorateurs de faux dieux détourneraient leurs enfants du vrai culte. L’enjeu était de taille : Si la nation d’Israël se laissait aller à servir d’autres dieux, elle perdrait la faveur et la protection divines et deviendrait une proie facile pour ses ennemis. Comment, dans un tel cas, pourrait-elle produire le Messie promis ? À l’évidence, Satan avait de bonnes raisons d’amener les Israélites à se marier avec des non-croyants.
Ko Te ʼOhoana Pe “i Te Aliki,” ʼE Kei Feala Pe Koa?
Kaʼe ʼi te Tohi-Tapu, neʼe fakatotonu mai e Sehova ke tou ʼohoana pe ʼi te ʼAliki. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe ina iloʼi te meʼa ʼae ʼe lelei ʼaupito kia tatou pea ʼe ina fia puipui tatou. ʼE mole loto ia ke tou fai he ʼu tonu ʼe mole fakapotopoto ʼo tou maʼuli mamahi ai ki ʼamuli. ʼI te temi ʼo Neemia, tokolahi ʼo te kau Sutea neʼe natou ʼohoanaʼi te ʼu fafine neʼe mole tauhi ki te ʼAtua. Koia neʼe talanoa ai Neemia ki te faʼifaʼitaki kovi ʼa Salomone ʼo ina ui fenei: “Nee ofainai ia ia e tona Atua, ae nee ina fakanofo ia ia ke hau i Iselaele katoa; kae nee fakahalai ia ia e te u fafine matapule.” (Nee. 13:23-26) ʼE iloʼi e Sehova ia te ʼaoga ʼo ʼana fakamanatu kia tatou, pea ko te tupuʼaga la ʼae ʼo tana fakatotonu ki te kau Kilisitiano ke natou ʼohoana pe ʼi te ʼAliki. (Pes. 19:8-11; Esa. 48:17, 18) ʼE tou fakafetaʼi lahi ki tana foaki mai te ʼu tokoni ʼofa pea mo tuha mo te falala. Ka tou fakalogo kia Sehova, pea ʼe tou tali tona ʼuhiga Pule ke ina ui mai te meʼa ʼae ʼe tonu ke tou fai.—Taag. 1:5.
Kotou Tokakaga Ki ʼAkotou Fakakauga ʼi Te ʼu ʼAho Fakamuli ʼAeni
Ko te kau Kilisitiano ʼae ʼe fia ʼohoana, ʼe ʼaoga ke natou tokakaga pe ʼe ko ai ʼae ka natou fakatahi anai mo ia. ʼE fakatokaga fenei mai ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua: “ ʼAua naʼa kotou kauga ʼamo fakatahi mo te hahaʼi ʼae ʼe mole tui. Koteʼuhi, ʼe fakatahi feafeaʼi te faitotonu pea mo te meʼa noaʼi ʼo te lao? Peʼe feafeaʼi te felogoʼi ʼa te malama pea mo te fakapoʼuli?” (2 Ko. 6:14, MN) ʼE fakatotonu ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ke natou ʼohoana pe “i te Aliki,” ko tona fakaʼuhiga, ke natou ʼohoana pe mo he tahi kua ina foaki tona maʼuli kia Sehova mo papitema pea mo mulimuli ki te ʼu lekula ʼa Sehova. (1 Ko. 7:39) Kapau ʼe kotou ʼohoana mo he tahi ʼe ʼofa kia Sehova, ʼe kotou maʼu ai hokotou hoa ʼe tokoni atu anai ke kotou nonofo agatonu ki te ʼAtua.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 8:3) Nee ina fakamamahii ia koe, nee ina fakapakupaku ia koe, nee ina fafaga ia koe aki te mane, ae nee mole ke iloi, pea nee mole iloi e au tamai, ke ako kia koe e mole mauli pe te tagata ki te pane, kae e mauli ia kia mea fuli ae e hau mai te gutu o [Sehova].
ʼE Foaki Mai e Sehova Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe ʼAoga Kia Tatou ʼi Te ʼAho Fuli
Ko tatatou faikole ki tatatou meʼa kai ʼe tonu ke ina toe fakamanatuʼi mai ʼe ʼaoga kia tatou te meʼa kai fakalaumalie ʼi te ʼaho fuli. Logola tona halofia hili te temi fualoa ʼae neʼe ʼaukai ai, kae neʼe tekeʼi e Sesu tona fakahalaʼi e Satana ke ina fakaliliu te ʼu maka ko he ʼu pane, ʼo ina ʼui fenei: “ ʼE tohi fenei: ‘Ko te tagata ʼe mole tonu ke maʼuli ʼaki pe te pane, kaʼe ʼaki te folafola fuli pe ʼe haʼu mai te gutu ʼo Sehova.’ ” (Mateo 4:4) ʼI te lakaga ʼaia, neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te ʼu palalau ʼae neʼe fai e te polofeta ko Moisese ki te kau Iselaele: “Neʼe fakamalaloʼi koe [e Sehova], neʼe ina faka halofia koe pea neʼe ina fafaga koe ʼaki te mane, ʼae neʼe mole ke ʼiloʼi pea neʼe mole ʼiloʼi e tau ʼu tamai; ke feala hau ʼiloʼi ko te tagata ʼe mole maʼuli ʼaki pe te pane, kae ʼe maʼuli te tagata ʼaki te folafola fuli pe ʼae ʼe haʼu mai te gutu ʼo Sehova.” (Tetelonome 8:3) Ko te fafaga ʼae e Sehova te kau Iselaele ʼaki te mane neʼe natou maʼu ai te meʼa kai fakasino pea neʼe natou ako ai ʼi te faʼahi fakalaumalie. ʼUluaki, neʼe tonu ke natou “tahi tae te mane ʼo fakafuafua maʼa natou ki te ʼaho katoa.” Kapau neʼe natou tanaki ʼo laka age ʼi te mane ʼae neʼe ʼaoga kia natou ʼi te ʼaho e tahi, pea ko te toega mane neʼe liliu ʼo mamanu pea mo ʼugagaia. (Ekesote 16:4, 20) Kae neʼe mole hoko te faʼahi ʼaia ʼi te ono ʼaho, he neʼe maʼua ʼae ke natou tanaki lahi age te mane, ke ʼi ai hanatou meʼa kai ki te Sapato. (Ekesote 16:5, 23, 24) Ko te mane neʼe ina fakamanatuʼi lahi kia natou ʼe tonu ke natou talagafua pea ʼe mole fakalogo pe tonatou maʼuli ki te pane kae toe fakalogo foki ki “te ʼu folafola fuli pe ʼae ʼe haʼu mai te gutu ʼo Sehova.”
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 7:1-16) Ka e fakaulu leva ia koe e [Sehova], tou Atua, ki te fenua ae ka ke mau tofiga anai, pea ka e ina kapu anai i ou mua ni puleaga kaugamalie: te kau Eti, mo te kau Kilikasi, mo te kau Amole, mo te kau Kanaane, mo te kau Pelesi, mo te kau Evi, mo te kau Sepusi, ko te u puleaga aia e fitu e lalahi age mo malolohi age ia koe, 2 e ina tuku atu anai natou kia koe, ke ke pule kia natou, pea e ke malo anai ia natou, pea e ke tamatei anai natou. E mole ke fai anai he hai mo natou, pea e mole ke mau anai he kii ofa siisii pe kia natou. 3 E mole ke fai anai he ohoana mo te u puleaga aena: E mole ke foaki anai ou ofafine ki onatou foha, pea e mole ke too anai onatou ofafine ki ou foha; 4 koteuhi e natou fakamaliu anai ou foha maia au, o natou tauhi anai ki ni atua kehe, pea e mu anai te hauhau o [Sehova] kia koutou: pea e ina maumaui fakapunamauli anai koutou. 5 Kae koeni, te mea ae e kotou fai anai kia natou: Ke kotou maumaui onatou aletale, pea ke kotou fasifasii onatou fakatata maka, pea ke kotou tuutuusi onatou pou tapu, pea ke koutou tutu i te afi onatou taulaatua. 6 Koteuhi ko koe ko he hahai ae kua fakatapui [kia Sehova], tou Atua. Pea kua filifili koe e [Sehova], tou Atua, ke ke liliu ko he hahai ofaina kia ia, i te hahai fuli ae e mau i oluga o te kele. 7 Nee mole tuku e [Sehova] tona ofa mo tana filifili kia koutou, o tupu e kotou kaugamalie age i te u puleaga fuli; koteuhi e kotou toko lavaki osi i te u hahai fuli o te kele. 8 Kae, nee ofa [ia Sehova] kia koutou, pea nee loto ia ia ke ina fakahoko te fakapapau ae nee ina fai ki akotou tamai. Koia nee fakamavae ai koutou e [Sehova] aki tona nima malohi, pea nee ina fakaateainai ai koutou mai te popula, maia Falaone, hau o Esipito. 9 Koia, ke ke iloi ko [Sehova], ko tou Atua, ko te Atua aia e tahi, ko te Atua agatonu: e ina taupau tana hai mo tona manavaofa o kaku ki te afe o te u taitupu kia natou ae e ofa kia ia, mo tauhi ana folafola. 10 Kae e ina fakatua anai natou ae e fehia kia ia, pea e ina tamatei natou; e mole toe fakatuatuai tana fai ki ae e fehia kia ia: e ina tuku fakahagatonu kia ia tana tua. 11 Koia ke ke tauhi ai te u folafola, mo te u lao, mo te u lekula ae e au foaki kia koe i te aho nei, o fakahoko natou. 12 Kapau e kotou fakalogo anai ki te u lekula aia, kapau e kotou tauhi anai natou, pea e kotou fai anai natou, e taupau anai e [Sehova], tou Atua, tana hai mo tona manavaofa kia koe, ae nee ina fai ki au tamai. 13 E ofa anai ia kia koe, pea e tapuaki anai ia kia koe, pea e ina liuliuga anai ia koe. E tapuaki anai ia ia ki te u fua o tou fatu, mo te u fua o tou kele, ki tau fulumeto, mo tau vino foou, mo tau lolo, ki te fua o tau faga pipi fafine, mo te fua o tau faga ovi fafine, i te fenua ae nee ina fakapapau ki au tamai ke foaki atu kia koe. 14 E tapuaki anai ia ia kia koe o lahi age i te hahai fuli; e mole mau anai ia koe he tagata pee ko he fafine paa, pee ko he manu paa i tau faga manu. 15 E fakamamao anai e [Sehova] ia koe te u mahaki fuli; e mole ina tuku anai kia koe te u mahaki kovi ae nee ke iloi i Esipito, kae e ina tuku anai natou kia natou fuli ae e fehia kia koe. 16 E ke tamatei anai te u hahai fuli ae e tuku atu anai kia koe e [Sehova], tou Atua. E mole mau anai e tou mata he ofa kia natou, pea e mole ke tauhi anai ki onatou atua, koteuhi ko he puleaki kaka aia kia koe.
(Taaga Lea 31:30) E kaka te mata katakata, pea e vaiga te matalelei; Kae ko te fafine ae e mataku [kia Sehova], ko ia ae e gali mo te fakavikiviki.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 28 ʼO SUNIO–4 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 9-10
“Kotea ʼAe ʼe Kole Atu e Sehova?”
(Tetelonome 10:12) I te aho nei, Iselaele, kotea te mea ae e kole atu kia koe e [Sehova], tou Atua? Ke ke mataku [kia Sehova], tou Atua, o haele i ona ala fuli, o ofa mo tauhi [kia Sehova], tou Atua, i tou loto katoa mo tou laumalie katoa.
(Tetelonome 10:13) Ke ke tauhi te u folafola a [Sehova] mo ana lao ae e au tuku atu kia koe i te aho nei, o tupu ke ke manuia.
(Tetelonome 10:15) Kae, i te temi mua, nee gata pe ki au tamai ae nee pipiki ki ai [Sehova], koteuhi nee ofa ia ia kia natou. I te temi nei, ko koutou, ae ko tonatou hakoga, nee ina filifili i te u puleaga fuli, o hage ko takotou sio ki ai i te aho nei.
w09-F 1/10 10 ¶3-4
Qu’est-ce que Jéhovah demande de nous ?
Qu’est-ce qui pourrait nous pousser à obéir à Dieu ? Moïse nous donne un élément de réponse : “ Crain[s] Jéhovah ton Dieu. ” (verset 12). Il ne s’agit pas là d’une crainte morbide d’être puni, mais plutôt d’une profonde révérence pour Dieu et ses principes. Si nous sommes pleins de respect pour la personne de Dieu, nous ne voudrons pas lui déplaire, et nous lui obéirons de bon gré.
Mais quel devrait être le principal mobile de notre obéissance ? ‘ Aime Jéhovah, recommande Moïse, sers Jéhovah ton Dieu de tout ton cœur et de toute ton âme. ’ (verset 12). Aimer Dieu, ce n’est pas simplement éprouver des sentiments. D’après un ouvrage spécialisé, “ en hébreu, un verbe de sentiment exprime parfois autant le sentiment en lui-même que les actions qu’il entraîne ”. Ce même ouvrage précise qu’aimer Dieu signifie “ agir par amour ” pour lui. En conséquence, si nous aimons vraiment Dieu, nous veillerons à ce que nos actions soient conformes à sa volonté. — Proverbes 27:11.
w09-F 1/10 10 ¶6
Qu’est-ce que Jéhovah demande de nous ?
Notre obéissance volontaire nous sera bénéfique. Moïse écrit d’ailleurs : “ Gard[e] les commandements [ . . . ] que je t’ordonne aujourd’hui pour ton bien. ” (verset 13). En effet, tout ce que Jéhovah nous demande de faire est pour notre bien. Il ne pourrait en être autrement, car la Bible dit que “ Dieu est amour ”. (1 Jean 4:8.) Par conséquent, les commandements de Jéhovah ne peuvent que favoriser notre bonheur (Isaïe 48:17). Si nous faisons tout ce que Jéhovah nous demande, nous nous épargnerons dès à présent bien des soucis et, sous la domination de son Royaume, nous serons comblés de bénédictions éternelles.
cl-F 16 ¶2
Peut-on vraiment ‘ s’approcher de Dieu ’ ?
Abraham est un homme du passé que Jéhovah appela “ mon ami ”. (Isaïe 41:8.) Un ami personnel, voilà ce qu’était pour lui Abraham. Et si cette relation étroite put se nouer, c’est parce que le patriarche “ eut foi en Jéhovah ”. (Jacques 2:23.) Aujourd’hui encore, Jéhovah souhaite ‘ s’attacher ’ à ceux qui le servent par amour (Deutéronome 10:15). “ Approchez-vous de Dieu, et il s’approchera de vous ”, nous dit sa Parole (Jacques 4:8). C’est à la fois une invitation et une promesse.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 9:1-3) Fakalogo, Iselaele! E ke fakalaka leva i te aho nei i te Solotane, o alu o mau ni puleaga ae e lalahi age mo malolohi age ia koe, mo ni kolo lalahi ae kua fakamalohii o kaku ki te lagi, 2 mo he hahai malolohi mo lalahi, ko te u fanau a Anake, ae e ke iloi pea nee ke logo e ui ki ai: Ko ai e feala anai ke tuu ia mua o te u foha o Anake? 3 Ke ke iloi i te aho nei e muamua anai ia koe [e Sehova], tou Atua, o hage ko he afi maumau, pea ko ia ae e ina maumaui anai natou, mo fakamamahii anai natou i ou mua; pea e ke kapu anai natou, pea e ke tamatei fakavilivili anai natou, o hage ko te palalau a [Sehova] kia koe.
it-1-F 115
ANAQIM
Race d’hommes d’une taille extraordinaire qui habitaient les régions montagneuses ainsi que quelques régions côtières de Canaan, principalement dans le S. À une époque, Ahimân, Shéshaï et Talmaï, trois Anaqim en vue, résidaient à Hébrôn (Nb 13:22). C’est là que les 12 espions hébreux virent les Anaqim pour la première fois. Dix de ces espions firent un rapport effrayant de leur rencontre avec ces hommes, prétendant qu’ils descendaient des Nephilim d’avant le déluge et que, comparés à eux, les Hébreux étaient comme “ des sauterelles ”. (Nb 13:28-33 ; Dt 1:28.) La haute taille des Anaqim en vint à servir de référence même pour parler des Émim et des Rephaïm, des hommes à la stature de géant. Leur force semble avoir été à l’origine de cette parole proverbiale : “ Qui peut résister devant les fils d’Anaq ? ”—De 2:10, 11, 20, 21; 9:1-3.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 10:1-22) I te temi aia nee ui mai leva e [Sehova] kia au: Ta ni laui maka e lua ke tatau mo te u uluaki laui maka, pea ke hake mai kia au i oluga o te mouga; e ke toe fai leva mo he puha papa, te aleka. 2 E au tohi anai i te u laui maka aia te u folafola ae nee tohi i te u uluaki laui maka ae nee ke maumaui, pea e ke fafao leva naua ki te aleka. 3 Nee au fai leva he aleka papa aki te akasia, pea nee au ta foki ni laui maka e lua o tatau mo te u uluaki laui maka, pea nee au hake leva ki te mouga mo te u maka ae e lua ae nee too i toku nima. 4 Nee tohi leva e [Sehova] ki te u laui maka te mea ae nee tohi i te u uluaki laui maka, te u folafola e hogofulu ae nee ina fakaha kia koutou i te mouga, mai lotomalie o te afi, i te aho o te fakatahi. Pea nee foaki mai leva te u laui maka e [Sehova] kia au. 5 Nee au toe maliu leva o hifo mai te mouga, pea nee au fafao leva te u maka ki te aleka ae nee au haga o fau. Nee na tuku leva i ai o mulimuli ki te mea ae nee fakatotonu mai kia au e [Sehova]. 6 Nee mavae leva te u fanau a Iselaele i Peeloti-Pene-Saakani ki Mosela. Ko te kogamea aia nee mate ai leva ia Alone. Pea nee tanu ai leva ia ia. Nee fetogi leva ia ia e tona foha ko Eleasale i te gaue fakapelepitelo. 7 Nee natou mavae leva i hena ki Kutikota; mai Kutikota ki Sotipata, fenua ae e lahi ona liua. 8 I te temi aia, nee vahei kehe leva e [Sehova] te faahiga o Levi, pea nee ina fakatotonu leva kia ia ke amo te aleka o te hai a [Sehova], ke tuu ia mua o [Sehova] o tauhi ia ia, pea mo tapuaki ki te hahai i tona huafa: ae nee ina fai leva o kaku mai ki te aho nei. 9 Koia ae nee mole mau ai leva e Levi hona vaega pee ko hona tofiga mo ona tehina: Ko tona tofiga ko [Sehova] o mulimuli ki te palalau a [Sehova], tona Atua kia ia. 10 Nee au nofo i te mouga, o hage ko mua atu, ia aho e fagofulu mo po e fagofulu. I te faiaga foki aia nee logo [Sehova] ki taku kole; pea nee fakafisi leva [Sehova] ki te maumaui o koutou. 11 Nee ui mai leva e [Sehova] kia au: Ke ke tuu ki oluga o haele ia mua o te hahai. Ke natou feulufi o too te fenua ae nee au fakapapau ki anatou tamai ke foaki kia natou. 12 I te aho nei, Iselaele, kotea te mea ae e kole atu kia koe e [Sehova], tou Atua? Ke ke mataku [kia Sehova], tou Atua, o haele i ona ala fuli, o ofa mo tauhi [kia Sehova], tou Atua, i tou loto katoa mo tou laumalie katoa.13 Ke ke tauhi te u folafola a [Sehova] mo ana lao ae e au tuku atu kia koe i te aho nei, o tupu ke ke manuia. 14 Koeni e pule [Sehova], tou Atua, ki te atu lagi pea mo te atu lagi o te atu lagi, mo te kele mo te u mea fuli ae e mau ai. 15 Kae, i te temi mua, nee gata pe ki au tamai ae nee pipiki ki ai [ia Sehova], koteuhi nee ofa ia ia kia natou. I te temi nei, ko koutou, ae ko tonatou hakoga, nee ina filifili i te u puleaga fuli, o hage ko takotou sio ki ai i te aho nei. 16 Kola, ke kotou silikosisioi ai okotou loto, pea ke aua naa kotou toe fakafefeka okotou kia. 17 Koteuhi ko [Sehova], tokotou Atua, ko te Atua o te atu lagi, ko te Aliki o aliki fuli, ko te Atua lahi, mo malohi mo fakamatakutaku, ae e mole siosio tagata pea e mole totogi aki he molaga. 18 E ina fakamaaui i te faitotonu te fanau hala matua mo te fafine hala ohoana. E ofa ia ia ki te matapule ae e nofo i tou fenua, o foaki kia ia te meakai mo te mea laofi. 19 Koia, ke kotou toe ofa anai ki te matapule, koteuhi nee kotou matapule i te fenua o Esipito. 20 Ke ke mataku [kia Sehova], tou Atua. Ke ke hu kia ia. Ke ke pipiki kia ia toko tahi. Pea e ke fakapapau anai i tona huafa toko tahi. 21 Ke ke tuku te fakavikiviki [kia Sehova], koteuhi ko ia ko tou Atua: ko ia ae nee ina fai te u gaue lalahi mo fakamatakutaku fuli aena i lotomalie o ou, ae nee sio ki ai ou mata. 22 Nee hifo leva au tamai ki Esipito ko te toko fitugofulu tonatou kaugamalie. I te aho nei kua fakaliliu ia koe e [Sehova], tou Atua, o tatau mo te u fetuu o te atu lagi.
(Taaga Lea 23:20) Ke aua naa ke kau i te kau inu vino, ia natou ae e kai fakavale ki te u inasi:
(Taaga Lea 23:29-35) Kia ai te masiva? kia ai te u malaia? Kia ai te u ke? kia ai te u lauga? Kia ai te u lavea kae e mole hona tupuaga? Kia ai te u mata kukula? 30 Kia natou ae e nonofo fualoa ia tafa o te vino, kia natou ae e olo o inu ni vino malohi. 31 Aua naa ke sio ki te vino ae e kula matalelei, ae e ina fai ni fuai kahoa i te ipu pea e faigafua tona inu. 32 E usiusi ia i te fakaosi o hage ko he gata, pea e kona ia o hage ko he gata kafo kona. 33 E ina ave anai ou mata ki ni fafine kehe, pea e ha anai mai tou loto ni mea fakafufu. 34 E ke hage anai ko he tagata ae e moe i lotomalie o te tai, o hage ko he tagata ae e moe i te tumutumu o he fana o he vaka: 35 E ke ui anai: Nee ta au. . . kae e mole au mamahi!. . . Nee haha au. . . kae nee mole au logoi he mea!. . .E au ala fakaa anai?. . . Kei au fia inu pe!