Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • Ko Te Toe Tupu—Ko Te Ala Koa Ki Te Haofaki?
    Te Tule Leʼo—2009 | Maio 1
    • Ko Te Toe Tupu​—Ko Te Ala Koa Ki Te Haofaki?

      ʼE FEAFEAʼI hakotou tali ki te fehuʼi ʼaenī: “Kua kotou toe tutupu koa?” Ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼi te mālamanei kātoa ʼe natou tali fakahagatonu anai “ ʼEī!” ʼE natou tui ko te toe tupu ʼe ko he fakaʼiloga ʼo te kau Kilisitiano moʼoni fuli pea ko te ala pē ʼaia e tahi ki te haofaki. ʼE natou maʼu ia te faʼahiga manatu ʼa te kau takitaki lotu, ohagē ko te tagata fai teolosia ko Robert C. Sproul, ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “Kapau ko he tahi neʼe mole heʼeki toe tupu, . . . pea ʼe mole ko he Kilisitiano ia.”

      ʼE kotou kau koa iā nātou ʼaē ʼe natou tui ko te toe tupu ʼe ko te ala ʼaia ki te haofaki? Kapau koia, ʼe mahino papau ia ʼe kotou fia tokoni ki tokotou fāmili pea mo tokotou ʼu kaumeʼa ke natou maʼu ia te ala ʼaia pea mo natou kamata haʼele ai. Kae ke feala hanatou fai ia te faʼahi ʼaia, ʼe ʼaoga ke natou mahino ki te kehekehe ʼo he tahi neʼe toe tupu pea mo he tahi neʼe mole toe tupu. ʼE feafeaʼi anai hakotou fakamahino kiā nātou ia te fakaʼuhiga ʼo te toe tupu?

      Tokolahi ʼe natou tui ʼe fakaʼuhiga ia te kupu “toe tupu” ki he tahi neʼe ina fai hana fakapapau ke tauhi ki te ʼAtua pea mo Kilisito, pea ʼuhi ko te faʼahi ʼaia, ʼe fetogi ai, ʼo mole kei mate ʼi te faʼahi fakalaumālie kae kua toe maʼuli ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI tona fakahagatonu, ʼi te tikisionalio ʼe fakamahino ai ko he tahi ʼe toe tupu ʼe “ko he Kilisitiano ʼi te agamāhani ʼe ina fakafoʼou peʼe ina fakamoʼoni ia tana fakapapau ʼo ʼuhiga mo te tui tāfito ʼi te ʼosi hoko kiā ia he meʼa neʼe malave ʼaupitō ki tona maʼuli fakalotu.”—Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary—Eleventh Edition.

      ʼE kotou punamaʼuli koa ʼi takotou ʼiloʼi ʼaē ko te Tohi-Tapu ʼe mole manatu tahi mo te fakamahino ʼaenī? ʼE kotou fia ʼiloʼi koa ia te meʼa ʼaē ʼe akoʼi moʼoni mai ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te toe tupu? ʼE mahino papau ia, ʼe fua lelei anai kiā koutou hakotou vakavakaʼi fakalelei ia te faʼahi ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi, kapau ʼe kotou mahino lelei ki te fakaʼuhiga ʼo te toe tupu, ʼe malave anai ki tokotou maʼuli pea mo takotou ʼamanaki ki te kā haʼu.

      Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Mai ʼi Te Tohi-Tapu?

      Ko te koga tohi pē e tahi ʼi te Tohi-Tapu kātoa ʼe talanoa ai ki te kupu “toe tupu” ʼe ko te koga tohi ʼo Soane 3:1-12, ʼaē ʼe talanoa ai ki te fai palalau maʼuhiga ʼa Sesu pea mo te kau takitaki lotu ʼo Selusalemi. ʼE kotou maʼu kātoa anai ia te fakamatala Fakatohi-tapu ʼaia ʼi te ʼātakai. ʼE fakalotomālohiʼi koutou ke kotou lau fakalelei.

      ʼI te fakamatala, ʼe fakamaʼuhigaʼi e Sesu ia te ʼu tuʼuga ʼaluʼaga ʼo te “tupu foʼou.”a ʼI tona fakahagatonu, ko te fai palalau ʼa Sesu ʼe tokoni mai ke tou tali ki te ʼu fehuʼi maʼuhiga e nima ʼaenī:

      ◼ He koʼē ʼe maʼuhiga ia te tupu foʼou?

      ◼ ʼE feala koa ke tou filifili e tātou takitokotahi ke tou toe tutupu?

      ◼ Koteā ia tona ikuʼaga?

      ◼ ʼE feafeaʼi te toe tupu ʼa he tahi?

      ◼ Koteā te fetogi ʼe hoko anai ʼi takotou ʼu felōgoi?

      Tou vakavakaʼi ia te ʼu fehuʼi takitahi ʼaenī.

      [Nota]

      a Ko te kupu “tupu foʼou” ʼe tuʼu iā 1 Petelo 1:3, 23. ʼE ko te tahi kupu Fakatohi-tapu ʼaia ʼe fakamatalatala ai ia te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te “toe tupu.” Ko te ʼu kupu ʼaia e lua ʼe ʼomai mai te kupu Fakakeleka ko génnaô.

      [Talanoa/Paki ʼo te pasina 4]

      “ ʼE Tonu Ke Kotou Toe Tutupu”

      “Kae neʼe ʼi ai te tagata ʼi te kau Faliseo, neʼe higoa ko Nikotemo, neʼe ko te pule ʼo te kau Sutea. Neʼe ʼalu ia ʼi te pōʼuli kiā [Sesu] pea ʼui māʼana kiā te ia: ‘Lapi, ʼe matou ʼiloʼi ko koe ko te tagata faiakonaki neʼe fekauʼi mai e te ʼAtua; heʼe mole he tahi ʼe ina faʼafai te ʼu fakaʼiloga ʼaenī ʼe ke fai, mo kapau ʼe mole kau te ʼAtua mo ia.’ Neʼe tali e Sesu ʼo ʼui māʼana kiā te ia: ‘ ʼE au tala moʼoni atu kiā te koe: Kapau ʼe mole toe tupu he tahi, ʼe mole feala ia ke mamata ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua.’ Neʼe ʼui maʼa Nikotemo kiā te ia: ‘ ʼE lava feafeaʼi ki he tagata ke tupu, kā kua matuʼa? ʼE feala koa hana toe hū ki te falega fānau ʼo tana faʼē pea toe tupu mai?’ Neʼe tali maʼa Sesu: ‘ ʼE au tala moʼoni atu kiā te koe: ʼE mole feala ke hū he tahi ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua, mokā ʼe mole tupu ia mai te vai pea mo te laumālie. Ko te meʼa ʼaē ʼe tupu mai te kakano, ʼe kakano ia, pea ko te meʼa ʼaē ʼe tupu mai te laumālie ʼe laumālie ia. ʼAua naʼa ke punamaʼuli ʼi taku tala atu ʼaē kiā te koe, ʼe tonu ke kotou toe tutupu. Ko te matagi ʼe agi ki te potu ʼaē ʼe fia agi kiai, pea ʼe ke logoʼi tona logoaʼa, kae ʼe mole ke ʼiloʼi peʼe haʼu maifea pea ʼe ʼalu kifea. ʼE fēia ia ia ʼaē ʼe tupu mai te laumālie.’ Neʼe tali e Nikotemo ʼo ʼui māʼana kiā te ia: ‘ ʼE lava feafeaʼi ke hoko te ʼu meʼa ʼaia?’ Moʼo tali ki ai neʼe ʼui maʼa Sesu kiā te ia: ‘Ko koe ko te tagata faiako ʼo Iselaele, kā mole ke ʼiloʼi koe te ʼu meʼa ʼaia. ʼE au tala moʼoni atu kiā te koe: ʼE matou tala te meʼa ʼaē ʼe matou ʼiloʼi, pea ʼe matou fakamoʼoni ki te meʼa ʼaē neʼe matou sisio kiai, kae mole kotou tali te fakamoʼoni ʼaē ʼe matou fai. Kapau neʼe au tala atu kiā koutou te ʼu meʼa fakakelekele, kae mole kotou tui, ʼe feafeaʼi anai hakotou tui mo kapau ʼe au tala atu he ʼu meʼa ʼo selō?’ ”—Soane 3:1-12.

  • Te Tupu Foʼou—He Koʼē ʼe Maʼuhiga?
    Te Tule Leʼo—2009 | Maio 1
    • Te Tupu Foʼou​—He Koʼē ʼe Maʼuhiga?

      ʼI TANA fai palalau mo Nikotemo, neʼe fakahā lelei e Sesu ko te tupu foʼou, peʼe ko te toe tupu, ʼe maʼuhiga ʼaupitō. Neʼe ina fakamahino lelei peʼe feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia.

      Kotou tokagaʼi ʼi te fai palalau ʼa Sesu pea mo Nikotemo, pe neʼe ina fakahā lelei feafeaʼi ia te maʼuhiga ʼo te tupu foʼou. Neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe mole toe tupu he tahi, ʼe mole feala ia ke mamata ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” (Soane 3:3) Ko te ʼu kupu “kapau” pea “ ʼe mole feala” ʼe nā fakahā lelei ia te ʼaoga ʼo te tupu foʼou. Tou toʼo he faʼifaʼitaki: Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe mole gigila ia te laʼā, pea ʼe mole feala ia ke mālamagia te ʼaho,” ko tona fakaʼuhiga ʼe ʼaoga tāfito ia te laʼā moʼo fakamālamagia te ʼaho. ʼO toe fēia aipē, neʼe ʼui e Sesu ʼe ʼaoga tāfito ia te toe tupu moʼo mamata ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua.

      Koia, ohagē ko hana fia pulihi ia te ʼu manatu lotolotolua fuli ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE tonu ke kotou toe tutupu.” (Soane 3:7) ʼE mahino mai, ohagē pē ko tona ʼui e Sesu, ko te toe tupu ʼe ko he fakamaʼua ke “hū he tahi ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua.”—Soane 3:5.

      Koteʼuhi ko te toe tupu neʼe ko he koga maʼuhiga ʼaupitō kiā Sesu, koia ʼe tonu ai ki te kau Kilisitiano ke natou mahino lelei ki te faʼahi ʼaia. Ohagē lā, ʼe kotou manatu koa ʼe feala ki he Kilistiano ke filifili ke toe tupu?

      [Fakamatala ʼo te pasina 5]

      “Kapau ʼe mole gigila ia te laʼā, pea ʼe mole feala ia ke mālamagia te ʼaho”

  • Te Tupu Foʼou—Ko He Filifili Koa ʼa Kita Takitokotahi?
    Te Tule Leʼo—2009 | Maio 1
    • Te Tupu Foʼou​—Ko He Filifili Koa ʼa Kita Takitokotahi?

      KO AI te tupuʼaga ʼo te tupu foʼou? ʼI te temi ʼaē ʼe natou fakalotomālohiʼi ai ia nātou ʼaē neʼe fakalogo age kiā nātou ke natou liliu ko he kau Kilisitiano kua toe tutupu, ko ʼihi kau fai fakamafola neʼe natou fakaʼaogaʼi ia te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “ ʼE tonu ke kotou toe tutupu.” (Soane 3:7) Ko te kau fai fakamafola ʼaia ʼe natou fakaʼaogaʼi ia te ʼu palalau ʼaenī ohagē ko he fakatotonu, ʼo natou ʼui fakahagatonu age: “Kotou toe tutupu!” Koia lā ʼaē ʼe natou fakamafola ai ʼe fakalogo ki te tagata takitokotahi tana fakalogo kiā Sesu pea mo mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ke feala hana tupu foʼou. ʼO mulimuli ki te taʼi fakamahino ʼaenī, ko te tupu foʼou ʼe ko he faʼahi ʼe filifili e te tagata takitokotahi. Kae ko te manatu ʼaia, ʼe ʼalutahi koa mo ʼaē neʼe ʼui e Sesu kiā Nikotemo?

      Ko te lau leleiʼi ʼo te ʼu folafola ʼa Sesu ʼe hā ʼaki ai neʼe mole akoʼi e Sesu ʼe feala ki he tahi ke ina filifili e ia totonu ke toe tupu peʼe kailoa. He koʼē ʼe tou fai ia te ʼu palalau ʼaia? Ko te kupu Fakakeleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “toe tupu” ʼe feala ke toe fakaʼuhiga “ ʼe tonu ke tupu mai ʼoluga.”a Koia, ʼo mulimuli ki te tahi fakaliliu ʼaia, ko te tupu foʼou ʼa he tahi ʼe fai “mai ʼoluga”—ʼaē “mai te lagi,” peʼe “mai te Tamai.” (Soane 19:11; nota ʼi te lalo pāsina; Sake 1:17) ʼEī, ʼe tupu mai te ʼAtua.—1 Soane 3:9.

      Kapau ʼe tou taupau ia te kupu “mai ʼoluga” ʼi totatou ʼatamai, ʼe mole faigataʼa anai hatatou mahino ʼe mole feala ki he tahi ke ina fakatupu ia tana tupu foʼou ʼo ia totonu. Kotou fakakaukauʼi age takotou tutupu ake ʼi te mālamanei. Neʼe fakalogo koa kiā koutou ia te filifili ʼaē ke kotou tutupu ake? Kailoa ia! Neʼe kotou tutupu ʼuhi ko takotou tamai. ʼO toe fēia pē, ʼe hoki feala ke tou ʼiloʼi ia te tupu foʼou mo kapau ko te ʼAtua, ia tatatou Tamai ʼaē ʼi selō, ʼe ina fakafealagia ia tatatou tupu foʼou. (Soane 1:13) Koia, neʼe ʼui totonu fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Ke tapuakiʼi te ʼAtua pea mo Tamai ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito, koteʼuhi ʼaki tona manavaʼofa lahi, neʼe ina tuku mai kiā tātou he tupu foʼou.”—1 Petelo 1:3.

      ʼE Ko He Fakatotonu Koa?

      Kae ko ʼihi ʼe natou feʼekeʼaki ‘kapau ʼe moʼoni ʼe mole feala ki he tahi ke ina filifili ia tana toe tupu ʼo ia totonu, koteā te tupuʼaga ʼo te fai e Sesu ia te fakatotonu ʼaenī: “ ʼE tonu ke kotou toe tutupu”?’ ʼE ko he fehuʼi maʼuhiga. Koia kapau ko te ʼu folafola ʼa Sesu ʼe ko he fakatotonu, ʼe ina fakatotonu mai anai kiā tātou ke tou fai ia he meʼa neʼe mole tou lava fai. ʼE mole ko he faʼahi ʼe fakapotopoto. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou mahino kiai ʼo ʼuhiga mo te ʼui ʼaē ʼe tonu ke kotou “toe tutupu”?

      Ko te vakaʼi fakalelei ia te palalau ʼaia ʼi tona lea totonu ʼe ina fakahā mai neʼe mole ko he fakatotonu. Kae ko te ʼu kupusiga palalau ʼaenī ʼe ko he fakahā pē ia ʼo he ʼaluʼaga. ʼE feala pē ke tou ʼui, ʼi te temi ʼaē neʼe fai ai e Sesu te ʼu palalau ʼe tonu ke kotou “toe tutupu,” neʼe ina fakahā pē ia he ʼaluʼaga, kae neʼe mole ina fai ia he fakatotonu. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼaoga kiā koutou ke kotou tutupu mai ʼoluga.”—Soane 3:7, Modern Young’s Literal Translation.

      Moʼo fakahā ia te kehekehe ʼo te fakatotonu pea mo te fakahā pē ia ʼo he ʼaluʼaga ʼe moʼoni, tou toʼo ia he fakatā. Ko he kolo ʼe lahi ai te ʼu faleako. ʼI te ʼu faleako ʼaia ʼe ʼi ai te faleako ʼe ʼāteaina pē maʼa te kau ako ʼaē neʼe tutupu ʼi he koga meʼa ʼe tuʼu mamaʼo mai te kolo ʼaia. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼi ai te tama neʼe mole tupu ʼi te koga meʼa ʼaia, neʼe haʼu ʼo ʼui fēnei age ki te pule ʼo te faleako: “ ʼE au fia hū ki tou faleako.” Pea tali fēnei age maʼa te pule ʼo te faleako: “Ke feala hau hū mai, ʼe tonu ko koe ko he tahi neʼe tupu ʼi te koga meʼa ʼaenī.” ʼE mahino ia, ko te ʼu palalau ʼo te pule ʼo te faleako ʼe mole ko he fakatotonu. Neʼe mole ina fakatotonu age ki te tama: “Ke ke tupu ʼi te koga meʼa ʼaia!” Neʼe fakahā lelei age pē e te pule ʼo te faleako ia te ʼu ʼaluʼaga—te ʼu fakamaʼua ke feala hakita hū ki te faleako ʼaia. ʼO toe fēia aipē, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼui fēnei ai e Sesu: “ ʼE tonu ke kotou toe tutupu,” neʼe ina fakahā lelei age pē ia te ʼu ʼaluʼaga—te ʼu fakamaʼua ke feala ke “hū he tahi ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua.”

      Ko te manatu fakaʼosi ʼaia—te Puleʼaga ʼo te ʼAtua—ʼe ʼi ai tona tahi pikipikiga pea mo ʼihi atu ʼu agaaga ʼo te tupu foʼou. ʼE ʼalutahi mo te fehuʼi ʼaenī: Koteā tona ikuʼaga? Ko te ʼiloʼi ʼo te tali ki te fehuʼi ʼaia, ʼe ko te kalavī ʼaia ke kita mahino lelei ki te fakaʼuhiga ʼo te toe tupu.

      [Nota]

      a ʼE lahi ia te ʼu fakaliliu Tohi-Tapu ʼe natou fakaliliu fēia ia Soane 3:3. Ohagē lā, ʼi te tohi A Literal Translation of the Bible, ʼe ʼui fēnei ai: “Kapau ʼe mole ʼi ai he tahi ʼe ina tali ia te tupu mai ʼoluga, ʼe mole feala anai ke sio ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua.”

      [Paki ʼo te pasina 6]

      Koteā ʼaē ʼe tatau ai ia te tupu foʼou pea mo te tupu ake ʼi te mālamanei?

  • Te Tupu Foʼou—Koteā Ia Tona Ikuʼaga?
    Te Tule Leʼo—2009 | Maio 1
    • Te Tupu Foʼou​—Koteā Ia Tona Ikuʼaga?

      TOKOLAHI te hahaʼi ʼe natou tui ʼe ʼaoga ke toe tupu he tahi ke feala hana maʼu ia te haofaki heʼegata. Kae, kotou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ikuʼaga ʼo te tupu foʼou. Neʼe ina tala fēnei: “Kapau ʼe mole toe tupu he tahi, ʼe mole feala ia ke mamata ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” (Soane 3:3) Koia, ʼe ʼaoga ia ke toe tupu he tahi ke feala hana hū ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, kae mole ko te maʼu ʼo te haofaki. ‘Kae’ ko ʼihi ʼe natou ʼui ‘ko te ʼu kupu ʼaenī e lua—te hū ki te Puleʼaga pea mo te tali ʼo te haofaki— ʼe mole ko he fakapale koa ʼe tatau?’ Kailoa ia. Ke tou mahino ki tona kehekehe, tou vakaʼi muʼa ia te fakaʼuhiga ʼo te kupu “puleʼaga ʼo te ʼAtua.”

      Ko te puleʼaga ʼe ko he faʼahiga takitaki. Koia, ko te kupu “puleʼaga ʼo te ʼAtua” ʼe fakaʼuhiga ki te “takitaki ʼa te ʼAtua.” ʼE akoʼi mai ʼi te Tohi-Tapu ko Sesu Kilisito, te “foha ʼo he tagata,” ʼe ko te Hau ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea ʼe ʼi ai te ʼu kaugā hau ʼo Kilisito. (Taniela 7:1, 13, 14; Mateo 26:63, 64) Pea tahi, ko te faʼahi ʼaē neʼe sio kiai ia te ʼapositolo ko Soane neʼe ina fakahā ai ko te ʼu kaugā hau ʼo Kilisito ʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe filifili “mai te ʼu telepī kehekehe, mo te ʼu lea kehekehe, mo te ʼu hahaʼi kehekehe pea mo te ʼu puleʼaga kehekehe” pea “ ʼe natou pule fakahau anai ki te kele.” (Fakahā 5:9, 10; 20:6) ʼE toe fakahā ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ko nātou ʼaē kā pule fakahau anai ʼe ko te “kiʼi faga ovi” ʼaē ko te toko 144 000 “ ʼaē neʼe totogi mai te kele.”—Luka 12:32; Fakahā 14:1, 3.

      ʼE tuʼu ʼifea ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua? Ko “te puleʼaga ʼo te ʼAtua” ʼe toe fakahigoaʼi ko “te puleʼaga ʼo selō,” ʼaē ʼe ina fakahā ai ko Sesu pea mo tona ʼu kaugā hau ʼe natou ʼafio ʼi te lagi. (Luka 8:10; Mateo 13:11) Koia, ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ko he takitaki ʼi te lagi ʼe faʼufaʼu e Sesu Kilisito pea mo te kūtuga ʼo te ʼu kaugā hau ʼaē neʼe filifili mai te lotolotoiga ʼo te mālamanei.

      Koteā te fakaʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē e Sesu ko he tahi ʼe tonu ke toe tupu ke “hū [ai] . . . ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua”? Ko tona fakaʼuhiga ʼe ʼaoga ki he tahi ke toe tupu ke feala hana liliu ʼo kaugā hau mo Kilisito ʼi te lagi. ʼI tona fakahagatonu ko te ikuʼaga ʼo te tupu foʼou ʼe ko he teuteu ʼo he kiʼi kūtuga kua fakatuʼakoi kā natou ʼafio anai ʼi te lagi.

      ʼO kaku mai ki te temi nei, ʼe tou sisio ko te tupu foʼou ʼe maʼuhiga ʼaupitō, ʼe haʼu mai te ʼAtua, pea ʼe ina teuteuʼi ia he kiʼi kūtuga ke natou ʼafio ʼi te lagi. Kae ʼe hoko feafeaʼi ia te tupu foʼou?

      [Fakamatala ʼo te pasina 7]

      Ko te ikuʼaga ʼo te tupu foʼou ʼe ko he teuteu ʼo he kiʼi kūtuga kua fakatuʼakoi kā natou ʼafio anai ʼi te lagi

      [Paki ʼo te pasina 7]

      Ko Sesu Kilisito pea mo te kūtuga ʼo te ʼu kaugā hau ʼaē neʼe filifili mai te mālamanei ʼe natou faʼufaʼu te Puleʼaga ʼo te ʼAtua

  • Te Tupu Foʼou—ʼE Feafeaʼi Tona Fakahoko?
    Te Tule Leʼo—2009 | Maio 1
    • Te Tupu Foʼou​—ʼE Feafeaʼi Tona Fakahoko?

      NEʼE mole fai palalau pē ia Sesu pea mo Nikotemo ki te maʼuhiga, mo te ikuʼaga pea mo te fakatuʼutuʼu ʼo te tupu foʼou kae neʼe nā toe palalau foki peʼe hoko feafeaʼi ia te tupu foʼou. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE mole feala ke hū he tahi ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua, mokā ʼe mole tupu ia mai te vai pea mo te laumālie.” (Soane 3:5) Koia, ko he tahi ʼe toe tupu ʼaki ia te vai pea mo te laumālie. Kae koteā ʼaē ʼe fakaʼuhiga kiai ia te ʼu kupu “te vai pea mo te laumālie”?

      Ko “Te Vai Pea Mo Te Laumālie”—Koteā Ia Te ʼu Faʼahi ʼAia?

      ʼUhi ʼaē neʼe ko he Sutea ʼo te faleako fakalotu, neʼe ʼiloʼi e Nikotemo te fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu Fakahepeleo ia te kupu “laumālie ʼo te ʼAtua”—ʼaē ko te mālohi gāue ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe feala ke ina uga ia te hahaʼi ke natou fai he ʼu gāue makehe. (Senesi 41:38; Ekesote 31:3; 1 Samuele 10:6) Koia ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ai e Sesu ia te kupu “laumālie,” neʼe mahino ai ia Nikotemo ko te laumālie māʼoniʼoni, ia te mālohi gāue ʼo te ʼAtua.

      Koteā te vai ʼaē neʼe talanoa kiai Sesu? Tou vakaʼi age muʼa ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi pea neʼe hoko ʼi muʼa pea ki muli age ʼi tana fai palalau pea mo Nikotemo. ʼE hā mai ko Soane Patita pea mo te ʼu tisipulo ʼa Sesu neʼe natou papitema ʼi te vai. (Soane 1:19, 31; 3:22; 4:1-3) Ko te faʼahi ʼaia neʼe hoko māhani ʼi Selusalemi. Koia ʼi te temi ʼaē neʼe palalau ai ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te vai, neʼe ʼiloʼi e Nikotemo neʼe mole palalau ia Sesu ki te vai ʼi tona ʼuhiga māhani, kae ki te vai ʼo te papitema.a

      Papitema “ ʼAki Te Laumālie Māʼoniʼoni”

      Kapau ko te “tupu ia mai te vai” ʼe fakaʼuhiga ki te papitema ʼi te vai, koteā ʼaē ʼe fakaʼuhiga kiai ia te “tupu ia mai . . . te laumālie”? ʼI muʼa ʼo te fai palalau ʼa Nikotemo pea mo Sesu, neʼe fakahā e Soane Patita ʼe mole gata ʼaki pē ia te papitema ʼi te vai kae ʼe toe papitema ʼaki ia te laumālie. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko au neʼe au papitemaʼi koutou ʼaki te vai, kae ko ia [ia Sesu] ʼe ina papitemaʼi anai koutou ʼaki te laumālie māʼoniʼoni.” (Maleko 1:7, 8) ʼI te evaselio ʼo Maleko ʼe fakamatalatala ai ia te ʼuluaki fakahoko ʼo te papitema. ʼE ina tohi fēnei: “ ʼI te ʼu ʼaho ʼaia neʼe haʼu ia Sesu mai Nasaleti ʼo Kalilea pea neʼe papitemaʼi ia e Soane ʼi Solotane. Pea ʼi tana ʼosi hake ake pē ʼaē mai te vai, neʼe sio ia ki te lagi ʼe ava age pea mo te laumālie ʼe hifo ifo kiā te ia ohagē he lupe.” (Maleko 1:9, 10) ʼI te temi ʼaē neʼe uku kātoa ai ia Sesu ʼi te Solotane, neʼe papitema ai ʼaki ia te vai. ʼI te temi ʼaē neʼe hifo kiā ia ia te laumālie mai te lagi, neʼe papitema ai ʼaki ia te laumālie māʼoniʼoni.

      Iā teitei taʼu e tolu ʼi te hili ʼo tana papitema, neʼe fakapapauʼi fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo: “ ʼE papitemaʼi anai koutou ʼi te laumālie māʼoniʼoni ʼi te ʼu ʼaho ʼaē kā hoko mai.” (Gāue 1:5) Ko te temi fea ʼaē neʼe hoko ai?

      ʼI te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fakatahitahi ia te ʼu tisipulo e toko 120 ʼa Sesu ʼi te loto fale ʼi Selusalemi. “Fokifā pē kua logo ifo te logoaʼa mai te lagi ohagē ko te logoaʼa ʼo he tuʼani matagi mālohi, pea neʼe ina fakafonu te fale kātoa ʼaē neʼe natou nonofo ai. Pea neʼe hā kiā nātou te ʼu ʼalelo ohagē ko te afi . . . , pea neʼe natou fonu fuli ʼi te laumālie māʼoniʼoni.” (Gāue 2:1-4) ʼI te ʼaho pē ʼaia, ko ʼihi ʼi Selusalemi neʼe natou lotomālohi ke papitemaʼi nātou ʼi te vai. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo ki te hahaʼi tokolahi: “Kotou fakahemala, pea ke kotou tahi papitema ʼi te huafa ʼo Sesu Kilisito moʼo fakamolemole ʼakotou ʼu agahala, pea ʼe kotou maʼu anai te meʼa ʼofa ʼo te laumālie māʼoniʼoni.” Neʼe natou tali feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia? “Ko nātou ʼaē neʼe natou tali ʼaki tonatou loto kātoa tana folafola neʼe papitemaʼi pea, ʼi te ʼaho ʼaia, ko te teitei toko tolu afe nefesi neʼe hilifaki.”—Gāue 2:38, 41.

      Te ʼu Faʼahi e Lua

      Koteā ʼaē ʼe fakahā e te ʼu papitema ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te tupu foʼou? ʼE fakahā mai ko te tupu foʼou ʼe fakaʼuhiga kiā faʼahi e lua. Tou fakatokagaʼi ko Sesu neʼe papitema ʼuluaki ʼi te vai. Pea ki muli age neʼe ina tali ia te laumālie māʼoniʼoni. ʼO toe fēia aipē, ko te ʼu ʼuluaki tisipulo neʼe papitemaʼi nātou ʼi te vai (ko ʼihi iā Soane Patita), pea ki muli neʼe natou tali ia te laumālie māʼoniʼoni. (Soane 1:26-36) ʼO toe fēia aipē ko te toko 3 000 kau tisipulo foʼou neʼe natou papitema ʼi te vai, pea ki muli age neʼe natou tali ia te laumālie māʼoniʼoni.

      ʼI tatatou haga manatuʼi ia te papitema ʼaē neʼe hoko ʼi te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼe tonu ke feafeaʼi ia te tupu foʼou ʼi totatou temi? Ohagē pē ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau ʼapositolo ʼa Sesu, pea mo te ʼu ʼuluaki tisipulo. ʼUluaki, ko he tahi ʼe fakahemala ki tana ʼu agahala, ʼe lītuʼa ki tana ʼu aga ʼaē ʼe kovi, ʼe ina foaki ia tona maʼuli kiā Sehova ke ʼatolasio pea mo tauhi kiā te ia, pea mo ina fakahā ʼi muʼa ʼo te kaugamālie ʼaki ia tana papitema ʼi te vai. Ki muli age, kapau ʼe filifili ia ia e te ʼAtua ke ʼafio ʼi Tona Puleʼaga, ʼe ina fakanofo ʼaki ia te laumālie māʼoniʼoni. Ko te ʼuluaki koga (te papitema ʼaki ia te vai) ʼi te ʼu faʼahi ʼaia e lua ʼe haʼu ia mai te tagata, ko te lua koga (te papitema ʼaki ia te laumālie) ʼe haʼu mai te ʼAtua. Ko he tahi ʼe ina fai ia te ʼu papitema ʼaia e lua, ʼe kua fakalaka ia ʼi te tupu foʼou.

      He koʼē neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ʼi tana fai palalau pea mo Nikotemo ia te kupu “tupu ia mai te vai pea mo te laumālie”? Moʼo fakahā lelei ai ko nātou ʼaē ʼe papitema ʼi te vai pea mo te laumālie ʼe hoko kiā nātou ia he fetogi makehe. ʼI te ʼalatike ʼaē kā hoa mai, ʼe tou vakaʼi anai ia te agaaga ʼaia ʼo te tupu foʼou.

      [Nota]

      a ʼO toe fēia aipē, neʼe toe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo ʼi te hoko ʼo te fai papitema: “ ʼE feala koa ki he tahi ke ina tapuʼi te vai?”—Gāue 10:47.

  • Te Tupu Foʼou—Koteā ʼAē ʼe Ina Fakahoko?
    Te Tule Leʼo—2009 | Maio 1
    • Te Tupu Foʼou​—Koteā ʼAē ʼe Ina Fakahoko?

      HE KO’Ē neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ia te kupusiga palalau “tupu ia mai . . . te laumālie” ʼi te temi ʼaē neʼe palalau ai ʼo ʼuhiga mo te papitema ʼaki ia te laumālie māʼoniʼoni? (Soane 3:5) Kā fakaʼaogaʼi moʼo fai ʼo he palalau fakatā, ko te fakaʼuhiga ʼo te kupu “tupu” ko “kamataʼaga,” ohagē ko te kupusiga palalau ʼaē “te tupu ʼo he puleʼaga.” Koia, ko te kupu “tupu foʼou” ʼe fakaʼuhiga ki he “kamataʼaga foʼou.” Koia lā ʼaē, ko te ʼu palalau fakatā “tupu” pea mo “tupu foʼou” ʼe nā fakahā lelei ʼe ko he kamataʼaga foʼou anai ʼi te ʼu felōgoi ʼa te ʼAtua pea mo nātou ʼaē neʼe papitemaʼi ʼaki ia te laumālie māʼoniʼoni. ʼE fakahoko feafeaʼi ia te ʼu fetogi kātoa ʼaia ʼo te ʼu felōgoi mo te ʼAtua?

      Moʼo fakamahino peʼe feafeaʼi ia te teuteuʼi e te ʼAtua ia nātou ʼaē kā ʼafio anai ʼi selō, neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ia te faʼifaʼitaki ʼo te maʼuli fakafāmili. Neʼe faitohi ki te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼaia, ʼe “vaheʼi ai [anai] nātou ko he ʼu foha” pea koia lā ʼe feala ai ki te ʼAtua ke ina fakaʼuhiga nātou “ohagē ko he ʼu foha.” (Kalate 4:5; Hepeleo 12:7) Ke tou sisio pe tokoni feafeaʼi ki he tahi ia te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te vaheʼi fānau, ke mahino kiā ia pe koteā ia te faʼahiga fetogi ʼe hoko ki he tahi neʼe papitema ʼaki ia te laumālie māʼoniʼoni, tou toe vakaʼi ia te faʼifaʼitaki ʼo te tama ʼaē neʼe fia hū ki te faleako ʼo te tamaliki ako ʼaē neʼe tutupu ʼi te koga meʼa ʼaia.

      Te Fetogi ʼUhi Ko Te Vaheʼi Fānau

      ʼI te faʼifaʼitaki ʼaia, ʼe mole feala ki te tama ke hū ʼi te faleako ʼaia koteʼuhi neʼe mole tupu ʼi te koga meʼa ʼaia. Kotou fakakaukauʼi age ʼi he tahi ʼaho, ʼe hoko ai ia he toe fetogi lahi. Neʼe vaheʼi ia ia e he tamai ʼo he fāmili neʼe tutupu ʼi te koga meʼa ʼaia. ʼE malave feafeaʼi anai ki te tama? ʼUhi ʼaē neʼe vaheʼi ia, kua feala leva ke ina fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakagafua ki te ʼu fānau ʼaē neʼe tutupu ʼi te koga meʼa ʼaia—ʼo kau ai ia te fealagia ʼaē ke hū ʼi te faleako. Ko tona vaheʼi neʼe ina fetogi kātoa ia te meʼa ʼaē ʼe feala ke ina fai.

      ʼE fakahā e te faʼifaʼitaki ʼaia te meʼa maʼuhiga ʼe lahi age ʼaē ʼe hoko kiā nātou ʼaē ʼe natou tutupu foʼou. Tou vakaʼi ʼihi ʼu puani ʼe tatau. Ko te tama ʼo te faʼifaʼitaki ʼaia ʼe tali anai ia ia ʼi te faleako mo kapau ʼe mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ke feala hona fakahū, ke kau iā nātou ʼaē neʼe tutupu ʼi te koga meʼa ʼaia. Pea tahi ʼaē, kapau ʼe fakalogo kiā ia totonu, ʼe mole feala ia ke hū ʼi te faleako. ʼO toe fēia aipē, ko ʼihi ʼe natou kau anai ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, peʼe natou ʼafio ʼi te puleʼaga ʼo selō ʼi te lagi, mo kapau ʼe natou mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ʼo tonatou fakahū—ʼaē ko ‘te toe tutupu.’ Pea tahi ʼaē, ʼe mole fakalogo kiā nātou totonu hanatou hū koteʼuhi ko te tupu foʼou ʼe fakalogo ki te ʼAtua.

      Koteā ʼaē neʼe ina fetogi ia te ʼaluʼaga ʼo te tama? Ko te fakatuʼutuʼu ʼo te lao ʼo ʼuhiga mo te vaheʼi fānau. ʼE mahino ia, ʼe mole feala ke ina fetogi ia te ʼulugaaga ʼo te tama. ʼI te hili ʼo tona vaheʼi, ʼe ko te tama māhani pē. Kae ʼi te hili ʼo tana maʼu ia te fakagafua ʼo te lao ʼo ʼuhiga mo tona vaheʼi, ʼe maʼu e te tama ia te fakatuʼutuʼu foʼou. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ko he kamataʼaga foʼou maʼa ia, ohagē pē ko hona tupu foʼou. Kua liliu ohagē pē ko he foha ʼo te tagata, kua ina maʼu ia te fakagafua ke hū ʼi te faleako pea mo kau ki te fāmili ʼo tana tamai tauhi.

      ʼO toe fēia aipē, ko Sehova neʼe ina fetogi ia te ʼaluʼaga ʼo te kūtuga ʼo te hahaʼi heʼe haohaoa ʼaki he fakatuʼutuʼu ke vaheʼi nātou ohagē ko hana ʼu fānau. Ko te ʼapositolo ko Paulo, ʼaē neʼe kau ki te kūtuga ʼaia, neʼe faitohi fēnei ki tona ʼu tehina: “Neʼe kotou tali te laumālie ʼaē ʼe ina vaheʼi koutou ko he ʼu foha, ʼaki te laumālie ʼaia ʼe tou kalaga ai: ‘Abba, Tamai!’ Ko te laumālie totonu ʼe ina fakamoʼoni mo totatou laumālie ko tātou ko te ʼu fānau ʼa te ʼAtua.” (Loma 8:15, 16) Koia, ʼaki ia te fakatuʼutuʼu ʼo te vaheʼi, ko te kau Kilisitiano ʼaia ʼe natou kau ki te fāmili ʼo te ʼAtua, peʼe ko “te ʼu fānau ʼa te ʼAtua.”—1 Soane 3:1; 2 Kolonito 6:18.

      ʼE mahino ia, ko te vaheʼi ʼaia e te ʼAtua ʼe mole ina fetogi ia te agaaga ʼo nātou ʼaē neʼe vaheʼi, ʼe natou heʼe haohaoa. (1 Soane 1:8) Kae, ohagē ko tona fakamahino e Paulo ki muli age, hili te kua maʼu ʼo te ʼu fakagafua mai tonatou vaheʼi, ʼe natou maʼu ia he fakatuʼutuʼu foʼou. ʼI te temi pē ʼaia, ʼe foaki e te laumālie māʼoniʼoni ʼa te ʼAtua ki te ʼu foha ʼaia ʼaē neʼe ina vaheʼi, te tui papau ʼaē ʼe natou māʼuʼuli anai mo Kilisito ʼi te lagi. (1 Soane 3:2) Ko te taʼi tui papau ʼaia ʼaē neʼe fakatupu e te laumālie māʼoniʼoni neʼe ina fetogi ai tanatou faʼahiga sio ki te maʼuli. (2 Kolonito 1:21, 22) ʼE ko honatou kamataʼaga foʼou—ko he tupu foʼou.

      ʼO ʼuhiga mo te ʼu foha ʼaē neʼe vaheʼi e te ʼAtua, ʼe fakahā fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE natou liliu anai ko he ʼu pelepitelō ʼa te ʼAtua pea mo Kilisito, pea ʼe natou kaugā hau anai mo ia ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e afe.” (Fakahā 20:6) ʼO fakatahi mo Kilisito, ʼe liliu anai ia te ʼu foha ʼaē neʼe vaheʼi e te ʼAtua ko he ʼu hau ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, peʼe ʼi te puleʼaga ʼo selō. Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Petelo ki tona ʼu tehina ʼe natou maʼu anai ia “he tōfiga ʼe heʼe popo, heʼe ʼuli, heʼe fefe” ʼaē ‘ʼe tāʼofi ʼi te lagi’ maʼa nātou (1 Petelo 1:3, 4) ʼE ko he tōfiga maʼuhiga moʼoni!

      Kae, ko te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te kaugā hau ʼe ina toe lagaʼi ia te fehuʼi. Kapau ko nātou ʼaē ʼe toe tutupu ʼe natou kaugā hau ʼi te lagi, ko ai ʼaē kā natou pule anai ki ai? ʼE tou vakaʼi anai ia te fehuʼi ʼaia ʼi te ʼalatike ʼaē kā hoa mai.

      [Paki ʼo te pasina 10]

      Koteā ʼaē neʼe ʼui e Paulo ʼo ʼuhiga mo te vaheʼi fānau?

  • ʼE Kaugā Hau Anai Te Kiʼi Kūtuga Kae ʼe Ko He Tapuakina Anai Ki Te Tokolahi
    Te Tule Leʼo—2009 | Maio 1
    • ʼE Kaugā Hau Anai Te Kiʼi Kūtuga Kae ʼe Ko He Tapuakina Anai Ki Te Tokolahi

      TALU mai te temi ʼo te kau ʼapositolo, ʼaē neʼe filifili e te ʼAtua mai te lotolotoiga ʼo te mālamanei ia te kau Kilisitiano agatonu neʼe kua fakatuʼakoi tonatou kaugamālie, ʼo vaheʼi nātou ohagē ko hona ʼu foha. Ko te fetogi maʼa nātou ʼaē neʼe vaheʼi ko tona ʼu foha ʼe ko he fetogi kātoa kiā nātou, ʼo ʼui ai ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ko he tupu foʼou. Ko te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te tupu foʼou ʼe ko te teuteuʼi ʼo te ʼu kaugana ʼaia ʼa te ʼAtua ʼaē kua toe tutupu ke natou liliu ko he ʼu hau ʼi te lagi. (2 Timoteo 2:12) Ke natou liliu ko he ʼu hau, ʼe tonu ke fakatuʼuake nātou mai te mate ki te maʼuli ʼi te lagi. (Loma 6:3-5) ʼI te lagi, “ ʼe natou pule fakahau anai ki te kele” pea mo Kilisito.—Fakahā 5:10; 11:15.

      Kae, ʼe fakahā foki ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ko ʼihi, ʼaē ʼe mole kau anai iā nātou ʼaē kua toe tutupu, ʼe natou tali anai ia te haofaki heʼegata. ʼI te Tohi-Tapu (ʼi te Tohi Fakahepeleo ʼo te Tohi-Tapu toe fēia aipē ki te Tohi Fakakeleka ʼo te Tohi-Tapu), ʼe fakahā ai neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke ina haofaki te ʼu kūtuga e lua—te kiʼi kūtuga ʼo te ʼu kaugā hau ʼaē kā māʼuʼuli anai ʼi te lagi pea mo te kūtuga ʼe kaugamālie age ʼe natou fakalogo ki te Puleʼaga pea mo māʼuʼuli ʼi te kele. Ohagē lā, kotou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Soane ki tona ʼu tehina ʼaē neʼe hoko kiā nātou ia te tupu foʼou. Neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo Sesu: “Ko ia ko te sākilifisio faifakalelei ʼo ʼuhiga mo ʼatatou ʼu agahala, pea ʼe mole gata ʼaki pē tatatou ʼu agahala [te kiʼi kūtuga], kae ʼo toe kau ai mo te ʼu agahala ʼo te mālamanei kātoa [te kūtuga kaugamālie].”—1 Soane 2:2.

      ʼO toe fēia aipē, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te atali ʼaki he loto hoha ʼa te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu [te kūtuga kaugamālie] ʼe tatali ki te fakahā ʼo te ʼu foha ʼo te ʼAtua [te kiʼi kūtuga].” (Loma 8:19-21) ʼE tonu ke feafeaʼi ia hatatou mahino ki te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼu ʼapositolo ko Soane pea mo Paulo? ʼE tonu ke tou mahino fēnei: Ko nātou ʼaē ʼe toe tutupu ʼe natou liliu anai ko he ʼu kaugā hau ʼi te lagi. Koteā ʼaē kā natou fakahoko anai ʼi te lagi? Moʼo foaki ia te ʼu tapuakina heʼegata ki te toko lauʼi miliona hahaʼi, te hahaʼi fakalogo ʼo te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē kā māʼuʼuli anai ʼi te kele. Koia lā ʼaē, neʼe akoʼi ai e Sesu ki tana kau tisipulo ke natou faikole fēnei: “Ke hoko mai tou puleʼaga. Ke fai tou finegalo ʼi te kele, ohagē ko selō.”—Mateo 6:10.

      Ko te moʼoni ʼaia ʼo ʼuhiga mo te haofaki ʼe fakahoko anai ki te ʼu kūtuga e lua ʼe toe talanoa ki ai ʼi te Tohi Fakahepeleo ʼo te Tohi-Tapu. Ohagē lā, kotou fakatokagaʼi ʼi te ʼui fēnei age e Sehova ki te kui ʼa Sesu ʼaē ko Apalahamo: ‘ ʼAki tou hako [te kiʼi kūtuga] ʼe tapuakina moʼoni ai anai te ʼatu puleʼaga fuli pē ʼo te kele [te kūtuga kaugamālie].’ (Senesi 22:18) ʼEī, ʼe maʼu anai e te ʼu puleʼaga fuli ia te ʼu tapuakina ʼaki ia te ‘hako’ ʼo Apalahamo.

      Ko ai ia te “hako”? Ko Sesu Kilisito, pea mo nātou ʼaē neʼe fakahoko ki ai ia te tupu foʼou, te ʼu foha ʼaē neʼe vaheʼi e te ʼAtua. Neʼe fakamahino fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Kapau ko koutou ʼe ʼa Kilisito, pea ko koutou ʼe ko te hako moʼoni ʼo Apalahamo.” (Kalate 3:16, 29) Koteā ia te ʼu tapuakina ʼaē kā maʼu anai e te hahaʼi ʼo te ʼatu ʼu puleʼaga ʼaki ia te “hako”? Ko te pilivilēsio ʼaē ke tali nātou e te ʼAtua pea mo te maʼuli fiafia ʼo talu ai ʼi te palatiso fakakelekele. Neʼe fakakikite fēnei e te tagata fai pesalemo ko Tavite: “ ʼE maʼu anai te kele e te kau faitotonu, pea ʼe natou nonofo ai anai ʼo talu ai.”—Pesalemo 37:29; Isaia 45:18; Fakahā 21:1-5.

      Koia, ʼe ko he kiʼi kūtuga ʼaē kā kaugā hau ʼi te lagi, kae ko te ʼu tapuakina ʼo te ʼu kaugā hau ʼi te lagi—te maʼuli heʼegata ʼi te kele pea mo tana ʼu tapuakina fuli—ʼe ko he fealagia ki te hahaʼi fuli. ʼE feala kiā koutou pea mo tokotou fāmili ke kotou kau iā nātou ʼaē kā natou maʼu anai ia te ʼu tapuakina heʼegata ʼaē kā foaki anai e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.

Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
Mavae
Hu Ki Loto
  • Faka'uvea
  • Vaevae
  • Préférences
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Conditions d’utilisation
  • Règles de confidentialité
  • Paramètres de confidentialité
  • JW.ORG
  • Hu Ki Loto
Vaevae