Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w05 15/1 p. 15-20
  • Kua Hoko Ia Te ʼu Fakamelomelo ʼo ʼUhiga Mo Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Kua Hoko Ia Te ʼu Fakamelomelo ʼo ʼUhiga Mo Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Te Tule Leʼo—2005
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Hoko Moʼoni Ia Te Meʼa ʼAē Neʼe Fakahā Fakatomuʼa
  • ʼE Fakaʼosi e Kilisito Ia Tana Mālo
  • Kua Līaki Ia Te ʼAmanaki ʼo Te Puleʼaga
  • Tou Nonofo Teuteu Ki Te ʼAho Lahi ʼo Te ʼAtua
  • Koutou Nonofo ʼAlaʼala
  • Ka Haʼu Anai Ia Sesu ʼi Te Kolōlia ʼo Te Puleʼaga
    Te Tule Leʼo—1997
  • Koutou Tokagaʼi Te Folafola Faka Polofeta ʼa Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—2000
  • Ko Te ʼu Lea Faka Polofeta Fuli Neʼe Talanoa Kiā Kilisito
    Te Tule Leʼo—2005
  • Neʼe Ha Ia Kilisito ʼi Tona Kololia
    Ko Sesu Te Ala, Mo Te Moʼoni Pea Mo Te Maʼuli
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2005
w05 15/1 p. 15-20

Kua Hoko Ia Te ʼu Fakamelomelo ʼo ʼUhiga Mo Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua

“E lelei ke koutou tokaga ki ai [te folafola faka polofeta], o hage he malama e mu i he faahi fakapouli.”​—2 Petelo 1:19.

1. Koteā te ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼe hoko ʼi te malamanei?

ʼI TE temi nei, ʼe mole kei māu ia te ʼu tokakovi ʼe hoko ʼi te malamanei. ʼE maumauʼi te ʼu vao matuʼa, kua fai mo te ʼu fai fakapō ʼi te malamanei kātoa, pea kua hage ʼe faigataʼa ʼaupito ia te fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia ʼaia. Māʼiape la mo te ʼu lotu ʼo te malamanei ʼe mole nātou lava fakatokatoka ia te faʼahi ʼaia. ʼI te agamāhani, ʼe nātou fakaʼāsili age te ʼu fihifihia heʼe nātou lagolago ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakamaveuveu ia te hahaʼi, ohage ko te ʼu tau faka lotu, te loto fehiʼa, pea mo te tauhi fakavale ki tota fenua. ʼIo, neʼe fakakikite ʼe ʼaofi anai ia “te ʼu puleʼaga” e te “fakapōʼuli mātolu.” (Isaia 60:2) Kae ʼi te temi fakapōʼuli ʼaia, ko te ʼu toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou falala anai ki te ka haʼu. Koteā tona tupuʼaga? He neʼe nātou tokagaʼi ia te lea faka polofeta ʼa te ʼAtua, “o hage he malama e mu i he faahi fakapouli.” Neʼe nātou faka fealagia ki te “folafola” ʼa te ʼAtua peʼe ko te logo ʼo te Tohi-Tapu ke ina takitaki tonatou ʼu ala.​—2 Petelo 1:19.

2. ʼI te lea faka polofeta ʼa Taniela ʼo ʼuhiga mo “te temi fakaʼosi,” ko ai ʼapē ʼaē ka foaki kiai ia te fakasiosio poto ʼi te faʼahi fakalaumālie?

2 ʼO ʼuhiga mo “te temi fakaʼosi,” neʼe tohi fēnei e te polofeta ko Taniela: “Ko te tokolahi ʼe nātou ʼolo anai ʼi hē mo hē, pea ko te ʼatamai mālama moʼoni ʼe mahu anai. Ko te tokolahi ʼe nātou fakamaʼa anai nātou, mo nātou fakahihina nātou, pea mo sivi anai ia nātou. Pea ʼe mahino papau ia ko te kau agakovi ʼe nātou fai anai he ʼu aga [ʼe] kovi, pea ʼe mole he agakovi ʼe mahino anai; kae ko te kau fakasiosio poto ʼe nātou mahino anai.” (Taniela 12:4, 10) Pea ko te fakasiosio poto ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼe maʼu pe anai e te hahaʼi fakamalotoloto ʼaē ʼe nātou ‘kumi ʼi hē mo hē’ peʼe nātou ako fakamalotoloto ia te Folafola ʼa te ʼAtua, pea mo maʼuliʼi ia tana ʼu lēkula, pea mo fai ia tona finegalo.​—Mateo 13:11-15; 1 Soane 5:20.

3. Lolotoga te ʼu taʼu 1870, koteā te moʼoni maʼuhiga ʼaē neʼe mahino kiai ia te ʼu ʼuluaki ako Tohi-Tapu?

3 ʼI te ʼu taʼu 1870, ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo “te u aho fakamuli,” neʼe kamata foaki e Sehova ʼAtua ia he mahino lahi ʼo ʼuhiga mo “te ʼu meʼa fakalilo tapu ʼo te puleʼaga ʼo selo.” (2 Timoteo 3:1-5; Mateo 13:11, MN ) ʼI te temi ʼaia ko te malamanei neʼe nofo ʼi te fakapōʼuli kae gata pe ki te kiʼi kūtuga ako Tohi-Tapu neʼe nātou mahino ʼe fakapulipuli anai te toe liliu mai ʼa Kilisito. ʼI tona ʼosi fakanofo hau, ʼe toe liliu mai anai ia Sesu ʼi tona ʼuhiga hau ʼo tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼo te kele. Pea ʼe sio anai ia tana ʼu tisipulo ki te fakaʼiloga ʼo tana kua ʼi henī.​—Mateo 24:3-14.

Neʼe Hoko Moʼoni Ia Te Meʼa ʼAē Neʼe Fakahā Fakatomuʼa

4. Neʼe fakaloto mālohiʼi feafeaʼi e Sehova ia te tui ʼo tana ʼu kaugana ʼo te temi nei?

4 Ko te fetogi faka milakulo neʼe ko he fakamelomelo taulekaleka ʼo te faka kolōlia ʼo Kilisito ʼi te Puleʼaga. (Mateo 17:1-9) Ko te fetogi ʼaia neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia te tui ʼa Petelo, mo Sakopo, pea mo Soane ʼi te temi ʼaē neʼe kua tokolahi ai ia nātou neʼe mole kei nātou muliʼi ia Sesu, ʼi tana mole fia fakahoko ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fakaʼamu kiai, kae neʼe mole ʼalutahi mo te Tohi-Tapu. Pea ʼi te temi fakaʼosi ʼaenī, neʼe fakaloto mālohiʼi e Sehova ia te tui ʼo tana ʼu kaugana ʼaki tana foaki fakalahi he ʼu fakamahino ʼo te fetogi taulekaleka ʼaia pea mo te ʼu lea faka polofeta ʼaē ʼe pipiki kiai. Tou vakaʼi age muʼa ia te ʼu moʼoni fakalaumālie ʼaia ʼaē ʼe nātou fakaloto mālohiʼi ia te tui.

5. Neʼe ko ai ia te Fetuʼu ʼAho, pea ko te temi fea ʼaē neʼe ‘tuʼu ake’ ai?

5 ʼO ʼuhiga mo te fetogi faka milakulo ʼa Sesu, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Pea e matou mau te u [“folafola,” MN ] a te kau polofeta e malohiʼage, e lelei ke koutou tokaga ki ai, o hage he malama e mu i he faahi fakapouli, o kaku ki te atamatua o te aho pea ke hopo mo te fetuuʼaho i outou loto.” (2 Petelo 1:19) Ko te Fetuʼu ʼAho ʼaia, peʼe ko te “Fetuu Aho gigila,” neʼe ko Sesu Kilisito ʼaē kua faka kolōlia. (Apokalipesi 22:16) Neʼe ‘tuʼu ake’ ʼi te 1914 ʼi te temi ʼaē neʼe fakatuʼu ai ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te lagi, ʼaē neʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te ʼaluʼaga foʼou. (Apokalipesi 11:15) ʼI te fetogi faka milakulo, neʼe tutuʼu ia Moisese pea mo Elia iā tafa ʼo Sesu, ʼo nā fai palalau mo ia. Ko ai ʼaē neʼe nā fakatātā?

6, 7. Ko ai ʼaē neʼe fakatātā e Moisese pea mo Elia ʼi te fetogi faka milakulo ʼo Sesu, pea koteā te ʼu agaaga maʼuhiga ʼaē ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia?

6 Kapau neʼe kau ia Moisese pea mo Elia ki te kolōlia ʼo Kilisito, pea ko te ʼu kaugana agatonu ʼaia e toko lua neʼe nā fakatātā ia nātou ʼaē ka nātou kaugā hau mo Sesu ʼi tona Puleʼaga. Ko te mahino ʼaē ʼe tou maʼu ko Sesu ʼe kaugā hau mo ʼihi, ʼe ʼalutahi mo te fakamelomelo ʼo te fakanofo hau ʼo te Mesia ʼaē neʼe fakahā ki te polofeta ko Taniela. Neʼe sio ia Taniela ki “te tahi ʼe hage ko he foha ʼo he tagata” ʼe foaki age ki ai “he pule . . . ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga” e “te Matuʼa ʼo te ʼu ʼAho,” ia Sehova ʼAtua. Kae koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe fakahā ki muli age kiā Taniela. ʼE ina tohi fēnei: “Ko te puleʼaga, pea mo te pule, pea mo te maʼuhiga lahi ʼo te ʼu puleʼaga ʼi te lalo lagi, neʼe foaki ki te hahaʼi ʼa te kau maʼoniʼoni ʼo te Māʼoluga.” (Taniela 7:13, 14, 27) ʼIo, kua hili kiai sēkulō e nima tupu ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te fetogi faka milakulo, neʼe fakahā e te ʼAtua ko ʼihi ʼi te “kau maʼoniʼoni” ʼe nātou kau anai ki te fakanofo faka kolōlia ʼo Kilisito.

7 Ko ai ia te kau maʼoniʼoni ʼaē neʼe sio ki ai ia Taniela? ʼE mahino ia neʼe ko nātou ʼaia ʼaē neʼe fai ki ai e te ʼapositolo ko Paulo ia tana ʼu palalau ʼaenī: “E fakamooni e te Laumalie totonu fakatahi mo totatou laumalie, ko tatou ko te u fanau a te Atua. Pea kapau ko he u fanau tatou, pea mo tatou ko he u maù-tofia a te Atua, pea ko he u kauga maù-tofia o Kilisito, kapau e mooni e tou mamahi fakatahi mo ia pea fakatahi mo ia e fakakololiaʼi anai tatou.” (Loma 8:16, 17) Ko te kau maʼoniʼoni ʼe ko te ʼu tisipulo fakanofo ʼa Sesu. ʼI te tohi ʼo Apokalipesi, ʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ki ʼaē ʼe mālo, ʼe au fakagafua anai kiā te ia ke heka mo au ʼi toku hekaʼaga faka hau, ohage pe la ko au neʼe au mālo pea neʼe au heka mo taku Tāmai ʼi tona hekaʼaga faka hau.” ʼO fakatahi ko te toko 144 000, ko te kau fakatuʼuake ʼaia ʼaē neʼe mālo, ʼo kau kiai mo Sesu, ʼe nātou puleʼi anai ia te kele kātoa.​—Apokalipesi 3:21, MN; 5:9, 10; 14:1, 3, 4; 1 Kolonito 15:53.

8. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe tatau ai ia te gāue ʼa te kau tisipulo fakanofo ʼa Sesu pea mo te gāue ʼa Moisese pea mo Elia, pea neʼe koteā tona ʼu fua?

8 Kae he koʼe neʼe fakatātā e Moisese pea mo Elia ia te kau Kilisitiano fakanofo? Heʼe ko te kau Kilisitiano ʼaia ʼi tanatou kei māʼuʼuli ʼi te kele, ʼe nātou fai ia te gāue ʼe tatau mo te gāue ʼaē neʼe fai e Moisese pea mo Elia. Ko nātou ʼaia ʼe ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, tatau aipe mo te ʼu temi ʼaē ʼe fakatagaʼi ai nātou. (Isaia 43:10; Gaue 8:1-8; Apokalipesi 11:2-12) Ohage ko Moisese pea mo Elia, ʼe nātou lototoʼa ʼo tala ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai ʼi te ʼu lotu hala, kae ʼe nātou fakaloto mālohiʼi ia te hahaʼi fakamalotoloto ke nātou pipiki ʼāteaina pe ki te ʼAtua. (Ekesote 32:19, 20; Teutalonome 4:22-24; 1 Hau 18:18-40) ʼE fua koa ia tanatou gāue? Ei! ʼO mole gata pe ʼi tanatou tānaki ia te kau fakanofo fuli, neʼe nātou tokoni ki te ʼu toko lauʼi miliona “tahi ʼu ōvi” ke nātou fakalogo lelei kiā Sesu Kilisito.​—Soane 10:16, MN; Apokalipesi 7:4.

ʼE Fakaʼosi e Kilisito Ia Tana Mālo

9. Ia Apokalipesi 6:2, koteā ʼaē ʼe fakamatala ai ʼo ʼuhiga mo Sesu ia ʼaho nei?

9 Ia ʼaho nei ko Sesu ko te Hau mālohi, kae ʼe mole kei hage pe ko he tagata ʼe heka ʼi te tuʼa ʼo te ʼāsino. ʼI te Tohi-Tapu ʼe fakamatala ai ʼe ko he tahi ʼe heka ʼi te hōsi​—pea ʼi te Tohi-Tapu ko te hōsi ʼe ina fakatātā ia te tau. (Tāʼaga Lea 21:31) ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi ʼo Apokalipesi 6:2 (MN ): “Koʼeni ia te hōsi hina; pea ko ia ʼaē neʼe heka ai, neʼe ʼi ai tana nahau; pea neʼe foaki age kiā te ia te kolona, pea neʼe hū fakatoʼa ia ki tuʼa pea mo fakaʼosi tana mālo.” Tahi ʼaē meʼa, ʼo ʼuhiga mo Sesu, neʼe tohi fēnei e te tagata fai pesalemo ko Tavite: “Ko te tokotoko ʼo tou mālohi, ʼe fekauʼi anai e Sehova mai Sione, ʼo ʼui maʼana: ‘ ʼAlu ʼo pule ʼi te lotolotoiga ʼo tou ʼu fili.’ ”​—Pesalemo 110:2.

10. (a) ʼE kamata feafeaʼi ia te mālo faka kolōlia ʼa Sesu ʼi tana heka ki te hōsi? (b) Neʼe malave feafeaʼi ki te malamanei ia te ʼuluaki mālo ʼa Kilisito?

10 Neʼe ʼuluaki mālo ia Sesu ʼi tana tauʼi tona ʼu fili mālohi​—ia Satana pea mo te kau temonio. ʼI tana kapu nātou mai te lagi, neʼe ina lī ifo nātou ki te kele. Pea ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē kua nounou tonatou temi, ko te kau laumālie agakovi ʼaia ʼe nātou fakahaga tonatou hāūhāū ki te malamanei, ʼo tupu ai ia te toe malaʼia lahi. ʼI te tohi ʼo Apokalipesi, ko te ʼu tagata heka hōsi e toko tolu ʼe nātou fakatātā ia te malaʼia ʼaia. (Apokalipesi 6:3-8; 12:7-12) Ohage ko tona fakakikite ʼi te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo “te fakaʼiloga ʼo [tana] ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī,” ko tanatou ʼōmai ʼaia ʼi te ʼu hōsi, neʼe iku ki te tau, mo te hoge pea mo te ʼu malaʼia fakamataku. (Mateo 24:3, 7, MN; Luka 21:7-11) Ohage pe ko te ʼu mamahi ʼo te fai fānau, ko “te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania” ʼe haga tuputupu anai ʼo aʼu ki te ‘fakaʼosi ʼo te mālo’ ʼa Kilisito ʼaki tana fakaʼauha ia te kautahi fakakelekele ʼo Satana.a​—Mateo 24:8, MN.

11. Ko te hisitolia ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano ʼe ina fakamoʼoni feafeaʼi ia te fakanofo hau ʼo Kilisito?

11 Ko te fakanofo hau ʼo Sesu ʼe ko he tahi fakamoʼoni neʼe ina puipui te kokelekasio faka Kilisitiano ke ina fakahoko tana gāue ʼaē ko te faka mafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga ki te malamanei kātoa. Logola ia te fakafeagai mālohi ʼaē ʼe haʼu mai te Papiloni Lahi​—te lotu hala faka malamanei​—pea mo te ʼu puleʼaga fekai, neʼe hoko atu pe ia te fai faka mafola ʼo aʼu ki te ʼu potu taupotu ʼo te malamanei. (Apokalipesi 17:5, 6) ʼE ko he fakamoʼoni mālohi ʼaia ʼo te fakanofo hau ʼo Kilisito!​—Pesalemo 110:3.

12. He koʼe e tokolahi ia te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou ʼiloʼi te kua ʼi henī ʼa Kilisito?

12 Kae meʼa fakaʼofaʼofa, tokolahi ia te hahaʼi pea ʼe kau ai ia te ʼu toko lauʼi miliona ʼe nātou lau ko he kau Kilisitiano, neʼe mole nātou mahino ki te ʼu moʼoni fakapulipuli ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te kele. Neʼe nātou vāʼi pe la ia te hahaʼi ʼaē ʼe nātou faka mafola ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. (2 Petelo 3:3, 4) Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe faka pōʼuliʼi ʼonatou ʼatamai e Satana. (2 Kolonito 4:3, 4) Talu mai te ʼu sēkulō neʼe ina kamata tuku ia te fakapōʼuli fakalaumālie ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lau ko he kau Kilisitiano, ʼo ina uga nātou ke nātou līaki ia te ʼamanaki taulekaleka ʼo te Puleʼaga.

Kua Līaki Ia Te ʼAmanaki ʼo Te Puleʼaga

13. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te mafola ʼo te fakapōʼuli fakalaumālie?

13 Neʼe fakakikite e Sesu ko te kau ʼaposita, ohage ko te vao kovi ʼaē ʼi te fulumeto, ʼe nātou hū māmālie anai ki te loto kokelekasio faka Kilisitiano pea ʼe nātou fakahēhē anai ia te tokolahi. (Mateo 13:24-30, 36-43; Gaue 20:29-31; Suta 4) Pea neʼe tali e te kau Kilisitiano loi ʼaia ia te ʼu meʼa faka pagani, ohage ko te ʼu faʼahiga lafeti, mo te ʼu toʼotoʼoga, pea mo te ʼu akonaki, ʼo nātou ʼui ʼe ko he ʼu meʼa “Faka Kilisitiano.” Ohage la, ko te Po Tapu ʼe haʼu mai te tauhi ʼo te ʼu ʼatua pagani ko Mithra pea mo Saturne. Kae he koʼe neʼe nātou tali ia te ʼu lafeti pagani ʼaia? ʼE ʼui ʼi te tohi The New Encyclopædia Britannica (1974): “Ko te Po Tapu, te lafeti ʼo te ʼaho tupu ʼo Sesu Kilisito, neʼe fakatuʼu moʼo fakatalitali ki te toe liliu mai ʼo Kilisito ʼaē kua ōvi mai.”

14. Koteā te ʼu akonaki hala ʼaē neʼe fai e Origène pea mo Aukusitino ʼo ʼuhiga mo te moʼoni ʼo te Puleʼaga?

14 Koutou toe fakatokagaʼi mo te fakamahino hala ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te kupu “puleʼaga.” ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi The Kingdom of God in 20th-Century Interpretation: “Ko Origène [ia te tagata fai teolosia ʼo te tolu sēkulō] neʼe ina fakakeheʼi ia te fakaʼaogaʼi e te kau Kilisitiano ia te kupu ‘Puleʼaga,’ ʼo ina ʼui ʼe faka ʼuhiga ki te pule ʼo te ʼAtua ʼi te loto.” Koteā ʼaē neʼe fakatafito kiai te akonaki ʼa Origène? Neʼe mole ina fakatafito ki te Tohi-Tapu, kae ki “te akonaki faka filosofia, pea mo te mahino ʼa te malamanei ʼaē neʼe kehekehe mo te manatu ʼa Sesu pea mo te ʼuluaki ʼēkelesia.” ʼI tana tohi De Civitate Dei (Te Kolo ʼo te ʼAtua), neʼe ʼui e Aukusitino ʼo Hippone (354-430 ʼo totatou temi) ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ko te ʼēkelesia. Koia neʼe tupu ai leva ia te ʼu ʼēkelesia faka teolosia ʼi te Keletiate ʼaē neʼe nātou tali ia te ʼu meʼa faka politike. Pea lolotoga te ʼu sēkulō neʼe mālohi ia tanatou puleʼi ia te hahaʼi, pea ʼi te agamāhani neʼe nātou aga fefeka ʼi tanatou takitaki.​—Apokalipesi 17:5, 18.

15. Ko te manatu ʼaē ia Kalate 6:7, neʼe hoko feafeaʼi ki te ʼu ʼēkelesia e lahi ʼo te Keletiate?

15 Kae ia ʼaho nei, kua utu e te ʼu ʼēkelesia ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou to. (Kalate 6:7) ʼE lahi ia te ʼu ʼēkelesia ʼe mole kei faka maʼuhigaʼi pea kua lāvaki. ʼE ʼiloga lelei ia te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu fenua Eulopa. ʼE ʼui ʼi te sulunale Christianity Today: “ ʼI te temi nei ʼe mole kei fakaʼaogaʼi ia te ʼu katetalale lalahi ʼo Eulopa ko he ʼu fale tauhi kae kua liliu ko te ʼu fale tānakiʼaga mātaga, pea ʼe ko te kau tulisi pe ʼaē ʼe ʼolo kiai.” ʼE toe hoko te ʼu meʼa feiā ʼi te tahi ʼu potu ʼo te malamanei. Koteā tona faka ʼuhiga ki te lotu hala? ʼE mole kei ʼi ai koa hana falā pea mo hona ʼu hahaʼi? Pea e feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia ki te tauhi moʼoni?

Tou Nonofo Teuteu Ki Te ʼAho Lahi ʼo Te ʼAtua

16. He koʼe ʼe toe ʼāsili anai ia te fakafeagai ʼaē ka fai kiā Papiloni Lahi?

16 Ko he moʼuga afi kua fualoa tana mole heʼeki toe paʼulu, kae ʼe kohu pea mo puhi lefulefu, ʼe ko he fakamelomelo ʼaia ʼe ʼamanaki pa, pea ʼe toe feiā mo te fakafeagai mālohi ʼaē ʼe kamata fai ki te lotu ʼi te ʼu fenua ʼo te malamanei, ʼe ko he fakaʼiloga ʼaia kua vave pulihi ia te lotu hala. Kua vave pe pea haga leva ia Sehova ʼo uga ia te ʼu puleʼaga faka politike ke nātou gāue fakatahi moʼo fakaʼauha ia Papiloni Lahi, ia te paomutu fakalaumālie. (Apokalipesi 17:15-​17; 18:21) ʼE tonu koa ke tuʼaniaʼi e te kau Kilisitiano moʼoni ia te meʼa ʼaia, pea mo ʼihi koga ʼo te “mamahi lahi” ʼaē ka hoko mai? (Mateo 24:21) Kailoa! ʼE tonu anai ke nātou fiafia ʼi te temi ʼaē ka fakaʼauha ai e te ʼAtua ia te kau agakovi. (Apokalipesi 18:20; 19:1, 2) Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼuluaki sēkulō ki Selusalemi pea mo te kau Kilisitiano ʼaē neʼe nonofo ai.

17. He koʼe ʼe mole tuʼaniaʼi e te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova ia te ʼamanaki fakaʼauha ʼo te tuʼu ʼaenī?

17 ʼI te temi ʼaē neʼe ʼātakai ai ia Selusalemi e te kau Loma ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi, neʼe mole punamaʼuli pea mo mātataku ia te kau Kilisitiano ʼaē neʼe nonofo ʼalaʼala ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI tanatou ako tuʼumaʼu ia te Folafola ʼa te ʼAtua, neʼe nātou ʼiloʼi ai ‘kua ōvi mai tona maumauʼi.’ (Luka 21:20) Neʼe nātou toe ʼiloʼi ko te ʼAtua ʼe ina tuku age anai he puleʼaki ke nātou feholaki ki he koga meʼa ʼe tokalelei. ʼI te temi ʼaē neʼe faka fealagia ai e te ʼAtua ia te faʼahi ʼaia, neʼe feholaki ia te kau Kilisitiano. (Taniela 9:26; Mateo 24:15-19; Luka 21:21) ʼO toe feiā mo te temi nei, ko nātou ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi ia te ʼAtua pea mo fakalogo ki tona ʼAlo, ʼe mole nātou tuʼaniaʼi ia te fakaʼauha ʼaē ka hoko anai ki te tuʼu ʼaenī. (2 Tesalonika 1:6-9) ʼI tona fakahagatonu, ka hoko mai anai ia te mamahi lahi, ʼe nātou fiafia anai ʼo ‘tutuʼu tonu pea mo lagaʼi ake ʼonatou ʼulu, heʼe nātou ʼiloʼi kua ōvi mai tonatou hāofaki.’​—Luka 21:28.

18. Koteā ʼaē ka hoko anai kiā Koke ʼi tana ʼohofi fakaʼosi ia te ʼu kaugana ʼa Sehova?

18 Ka ʼosi anai ia te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi, ko Satana ʼi tona ʼuhiga ʼaē ko Koke ʼo Makoke, ʼe ina ʼohofiʼi fakaʼosi anai ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe māʼuʼuli ʼi te tokalelei. Ko te hahaʼi ʼa Koke ʼe nātou laga tau anai “ohage ko he ʼu ʼao ʼe nātou ʼaofi ia te fenua,” ʼo nātou manatu ʼe faigafua anai ia tanatou mālo, kae ʼe hoko anai ia te meʼa fakapunamaʼuli! (Esekiele 38:14-16, 18-23) ʼE tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Nee au mamata kua ava te lagi. Koeni he hosi hina, pea mo ia e ina hekaʼi, e higoa ko Agatonu mo Mooni . . . E mavae ki tuà mai tona gutu he heleta masila, ke ina taʼaga aki te u puleaga.” Ko te “Hau o te u Hau” mālohi ʼaia ʼe ina hāofaki anai ia te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova pea ʼe ina fakaʼauha anai ia tonatou ʼu fili fuli. (Apokalipesi 19:11-21) ʼI ikuʼaga fakaofoofo anai ia te fakahoko ʼo te fetogi faka milakulo ʼaia!

19. ʼE malave feafeaʼi anai ki tana ʼu tisipulo agatonu ia te mālo fakaʼosi ʼa Kilisito, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke nātou faiga kiai ʼi te temi nei?

19 ʼE ‘sioʼi anai ia Sesu ʼi te ʼaho ʼaia ʼaki he loto punamaʼuli e nātou fuli ʼaē kua tui.’ (2 Tesalonika 1:10) ʼE ke fia kau koa ia nātou ʼaē ka tutuʼu anai ʼaki he loto manavasiʼi ʼo sioʼi ia te mālo ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua? Kapau koia, pea fakamālohiʼi ia tau tui pea mo ‘nofo teuteu, koteʼuhi ko te foha ʼo te tagata ʼe haʼu ʼi te hola ʼe mole ke manatu anai kiai.’​—Mateo 24:43, 44.

Koutou Nonofo ʼAlaʼala

20. (a) ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ʼe tou loto fakafetaʼi ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼo ʼuhiga mo “te tagata kaugana agatonu mo poto”? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼe tonu ke tou fai takitokotahi?

20 Tuʼumaʼu pe ko “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼe ina fakaloto mālohiʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke nātou nonofo tokaga ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo nonofo ʼalaʼala. (Mateo 24:45, 46, MN; 1 Tesalonika 5:6) ʼE ke loto fakafetaʼi koa ki te ʼu fakamanatu ʼaia ʼaē ʼe foaki mai ʼi tona temi totonu? ʼE ke fakaʼaogaʼi koa te fakamanatu ʼaia ʼo fakamuʼamuʼa ʼi tou maʼuli ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga? He koʼe ʼe mole ke fai ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE au maʼu koa he sio lelei fakalaumālie ʼe feala ai haku mahino kua ʼafio ʼi selo ia te ʼAlo ʼo te ʼAtua? ʼE au mahino koa kua nofo teuteu pe ia Sesu ke ina fakaʼauha ia Papiloni Lahi pea mo te mālama ʼa Satana?’

21. He koʼe kua vaivai te sio fakalaumālie ʼa ʼihi, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke nātou foimo fai?

21 Ko ʼihi ʼaē neʼe fakatahi mo te hahaʼi ʼa Sehova, kua vaivai tanatou sio fakalaumālie. Ohage ko te kau ʼuluaki tisipulo ʼa Sesu, kua puli koa ia nātou ia tanatou faʼa kātaki peʼe ko tanatou loto ʼutaki? Neʼe lagi nātou lotovaivai ʼuhi ko te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli, mo te fia maʼu koloā, peʼe ko te ʼu fakataga? (Mateo 13:3-8, 18-23; Luka 21:34-36) Lagi ko ʼihi neʼe mata faigataʼa fau kiā nātou ʼihi ʼu fakamahino neʼe fai e “te tagata kaugana agatonu mo poto.” Kapau neʼe hoko he ʼu meʼa feiā kiā koutou, pea ʼe mātou fakaloto mālohiʼi koutou ke koutou ako ke lahi ia te Folafola ʼa te ʼAtua, pea mo kole kiā Sehova ke ina toe fakamālohiʼi ia takotou ʼu felogoi lelei pea mo ia.​—2 Petelo 3:11-15.

22. ʼE malave feafeaʼi kiā koutou, tatatou vakaʼi ia te fetogi faka milakulo ʼa Sesu pea mo te ʼu lea faka polofeta ʼaē ʼe pipiki kiai?

22 Neʼe foaki ia te fetogi faka milakulo ki te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼi te temi neʼe ʼaoga ai moʼo fakaloto mālohiʼi ʼo nātou. Ia ʼaho nei, ʼe tou maʼu ia te meʼa ʼe lahi age ke tou lotomālohi ai​—ia te kua hoko moʼoni ʼo te fetogi faka milakulo fakaofoofo ʼaia ʼo Sesu pea mo te ʼu tuʼuga lea faka polofeta ʼaē neʼe pipiki kiai. ʼI tatatou sio ki te ʼu moʼoni faka kolōlia ʼaia pea mo tonatou ʼu faka ʼuhiga ki te ka haʼu, ʼofa pe ke tou ʼui ʼaki totatou loto kātoa, ia te ʼu palalau ʼa te ʼapositolo ko Soane ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Ameni, haele mai Aliki Sesu!”​—Apokalipesi 22:20.

[Kiʼi nota]

a ʼI te lea faka Keleka, ko te kupusiga palalau ia “te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania,” ko tona faka ʼuhiga ko “te ʼu mamahi ʼo te fai fānau.” (Mateo 24:8, Kingdom Interlinear) Ohage ko te ʼu mamahi ʼo te fai fānau, ko te ʼu fihifihia ʼo te malamanei ʼe tuputupu anai ʼo mālohi, pea mo fualoa ʼo aʼu ai ki te mamahi lahi.

ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?

• ʼI te ʼu taʼu 1870, koteā ʼaē neʼe mahino kiai ia te kiʼi kūtuga ako Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te toe liliu mai ʼa Kilisito?

• Neʼe hoko feafeaʼi ia te fetogi faka milakulo?

• Ko te mālo ʼa Sesu ʼi tana heka ʼi te hōsi, ʼe malave feafeaʼi ki te malamanei pea mo te kokelekasio faka Kilisitiano?

• Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke feala hatatou kau iā nātou ʼaē ka māʼuʼuli ʼi te temi ʼaē ka fakaʼosi ai e Sesu tana mālo?

[Paki ʼo te pasina 17]

Kua hoko ia te fakamelomelo

[Paki ʼo te pasina 18]

ʼE koutou ʼiloʼi koa ia te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe kamata tau ai ia Kilisito?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae