Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w99 15/8 p. 30-31
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
  • Te Tule Leʼo—1999
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼOhoana—Ko He Meʼa ʼOfa Mai Te ʼAtua ʼOfa
    “Kotou Haga Nonofo ʼi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua”
  • Tou Teuteu Ke Fua Lelei Te Nofo ʼOhoana
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
  • Te Haʼuʼaga Mo Te Fakatuʼutuʼu ʼo Te Nofo ʼOhoana
    Te Tule Leʼo—2016
  • Tou Fakaʼapaʼapa Ki “Te Meʼa ʼAe Neʼe Fakatahiʼi e Te ʼAtua”
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2018
Te Tule Leʼo—1999
w99 15/8 p. 30-31

Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

ʼE tonu ke maʼuhiga feafeaʼi ki te kau Kilisitiano, tanatou fakapapau ʼaē ke nātou ʼohoana?

Ko te fakapapau ʼaē ʼe kita fai ke kita ʼohoana, ʼe ko he meʼa fakafiafia, pea ʼe ko he toe meʼa maʼuhiga. Ko te kau Kilisitiano fakapotopoto ʼe mole nātou hoko fai anai he fakapapau feiā, ʼo nātou manatu ʼe feala pe hanatou maumauʼi te fakapapau ʼaia mokā hoko he kiʼi fihifihia noa pe. Ko te temi ʼo te fai lafi ʼe ko he faigamālie ʼaia ki he toko lua ke nā feʼiloʼi leleiʼaki ʼi muʼa ʼo te ʼohoana.

ʼE tonu ke mahino kia tatou ʼi tatatou vakaʼi ia te faʼahi ʼaia, ʼe kehekehe te ʼu agaʼi fenua ʼo ʼuhiga mo te fai ʼohoana pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe pipiki kiai, pea ʼe fakalogo ki te ʼu fenua pea mo te temi. ʼE fakahā lelei e te Tohi-Tapu ia te faʼahi ʼaia.

Ko te ʼu ʼofafine e lua ʼa Lote, ʼaē neʼe “mole heʼeki nā ʼiloʼi he tagata,” neʼe kua nā fakatahi mo te ʼu tagata e lua ʼo te kolo. Ko te ʼu tagata ʼaia, neʼe ‘tonu ke nā ʼohoana’ mo te ʼu ʼofafine ʼo Lote, kae ʼe mole fakahā mai e te Tohi-Tapu pe neʼe feafeaʼi te fai ʼo te ʼu fakatahi ʼaia. Neʼe kua lalahi koa tana ʼu ʼofafine? Neʼe feala koa ke nā filifili pe ko ai ʼaē ʼe nā fia ʼohoanaʼi? Neʼe nā fakahā koa ki te hahaʼi tanā kua fakatahi mo he tagata? ʼE mole tou ʼiloʼi te ʼu faʼahi ʼaia. (Senesi 19:​8-​14) ʼE tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo Sakopo, neʼe ina fai e ia totonu tana fakatuʼutuʼu mo te tāmai ʼa Lasele, ke nā ʼohoana ʼi tana ʼosi gāue ia taʼu e fitu maʼa ia. Logope la neʼe ʼui e Sakopo ʼo ʼuhiga mo Lasele, ʼe ko tona “ ʼohoana,” kae neʼe mole nā fai he ʼu felāveʼi fakasino ʼi te ʼu taʼu ʼaia. (Senesi 29:18-​21) Koʼeni te tahi faʼifaʼitaki. Ke feala kia Tavite ke ina ʼohoanaʼi te ʼofafine ʼa Saulo, neʼe tonu muʼa ke mālo ʼi te kau Filisitini. ʼI tana fakahoko te meʼa ʼaē neʼe kole age e Saulo, neʼe feala ai leva kia Tavite ke ʼohoana mo Mikale. (1 Samuele 18:20-​28) Neʼe kehekehe te ʼu “fakatahi” ʼaia, pea ʼe mole tatau mo te ʼu agaʼi fenua ʼo te temi ʼaenī.

Neʼe ʼi ai te ʼu lekula ʼa te Lao Faka Moisese ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana pea mo te fakatahi. Ohage la, neʼe feala ki he tagata ke ʼi ai hana ʼu ʼohoana kehekehe; pea neʼe ʼi ai te ʼu lekula neʼe gafua ai ke mavete mo tona ʼohoana, kae neʼe mole fakagafua te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi fafine. (Ekesote 22:16, 17; Teutalonome 24:​1-4) Ko te tagata ʼaē neʼe felāveʼi fakasino mo he taʼahine ʼe mole heʼeki fakatahi mo he tahi, neʼe tonu ke ʼohoana mo te taʼahine ʼaia mo kapau ʼe ʼio kiai tana tāmai, pea neʼe mole feala ke mavete mo ia. (Teutalonome 22:28, 29) Neʼe ʼi ai te tahi ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te nofo ʼohoana, ohage la neʼe ʼi ai te ʼu temi neʼe tapu ai te ʼu felāveʼi fakasino. (Levitike 12:​2, 5; 15:24; 18:19) Neʼe koteā te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te temi ʼo te fakatahi?

Ko te ʼaluʼaga ʼa te taʼahine Iselaelite ʼaē neʼe kua fakapapau ke ʼohoana mo he tagata, neʼe kehe ia mo te ʼaluʼaga ʼo te taʼahine ʼe kei ʼeva; pea neʼe faka ʼuhigaʼi ia ia ko he fafine kua ʼohoana. (Teutalonome 22:23-​29; Mateo 1:​18, 19) Neʼe mole tonu ki te kau Iselaelite ke nātou ʼohoana mo ʼihi ʼo tonatou ʼu kāiga. ʼI te agamāhani, neʼe tapuʼi te ʼu fai ʼohoana mo te ʼu kāiga totonu, kae neʼe ʼi ai mo te ʼu fakatahi pea mo te ʼu fai ʼohoana neʼe mole feala ke fai ʼuhi ko te vaevae ʼo te ʼu tofiʼa. (Levitike 18:​6-​20; vakaʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 15 ʼo Sūnio 1978, ʼi te pasina 25 ki te 28.) ʼE hā lelei mai kia tatou, ko te fakatahi neʼe mole ko he meʼa noa ki te kau kaugana ʼa te ʼAtua.

Neʼe tonu ke fakalogo te kau Iselaelite ki te ʼu lekula ʼaia ʼo te Lao, kae ʼe mole kei nonofo te kau Kilisitiano ʼi te Lao ʼaia, ʼo kau ai mo te ʼu lekula ʼo ʼuhiga mo te fakatahi pea mo te ʼohoana. (Loma 7:​4, 6; Efeso 2:​15; Hepeleo 8:​6, 13) ʼI tona fakahagatonu, neʼe ʼui e Sesu ko te lao faka Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te nofo ʼohoana ʼe kehe ia mo te lekula ʼa te Lao. (Mateo 19:​3-9) Kae neʼe mole ina pulihi te maʼuhiga ʼo te nofo ʼohoana, ʼo feiā mo te temi ʼo te fakatahi. Koia, e feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te temi fakatahi ʼa te kau Kilisitiano?

ʼE lahi te ʼu fenua ʼaē ʼe feala ai ke kita filifili te Kilisitiano ʼaē ʼe kita fia ʼohoana mo ia. Ka fakapapau he tama pea mo he taʼahine ke nā ʼohoana, pea ʼe ʼui kua nā fakatahi. ʼI te agamāhani, ʼe mole maʼua ke fai he pepa fakamoʼoni ki te fakatahi ʼaia. ʼE moʼoni, ʼe ʼi ai te ʼu fenua ʼe foaki ai e te tama he mama ki te taʼahine moʼo fakamoʼoni, kua nā fakatahi. Peʼe nā fakahā ki te ʼu kāiga pea mo te ʼu kaumeʼa kua nā fakapapau ke nā ʼohoana, pea ʼe fai te kaitahi pe ko te tahi fakafiafia. Ko te ʼu faʼahi ʼaia ʼe fakalogo pe ki te taumatuʼa, kae mole ko he ʼu faʼahi ʼe fakamaʼua mai e te Tohi-Tapu. Ko te fakapapau ʼaē ke nā ʼohoana, ʼe tuʼu mokā nā ʼio toko lua kiai.a

ʼE mole tonu ke fakavilivili fau te Kilisitiano ke fakatahi mo he tahi, peʼe ke ʼohoana. ʼE mātou fakahā atu te ʼu manatu faka Tohi-Tapu moʼo tokoni kia nātou ʼaē kei ʼeva ke nātou mahino peʼe fakapotopoto tanatou kamata kumi he tahi ke nātou fakatahi pea mo ʼohoana mo ia.b Ko te tokoni maʼuhiga ʼaenī, ko te nofo ʼohoana faka Kilisitiano ʼe fai ke tuʼu ʼo talu ai.​—Senesi 2:​24; Maleko 10:​6-9.

Ko he ʼu Kilisitiano ʼe toko lua ʼe tonu ke nā feʼiloʼi leleiʼaki ʼi muʼa ʼo hanā fakapapau ke nā ʼohoana. ʼE feala ke nā tahi fai te ʼu fehuʼi ʼaenī, ‘Kua ʼau ʼiloʼi papau koa, peʼe lelei tona maʼuli fakalaumālie pea mo tana tauhi kia Sehova? ʼE feala anai koa hamā tauhi fakatahi ki te ʼAtua lolotoga tomā maʼuli katoa? Kua tā ʼiloʼi lelei koa totā ʼulugaaga? Kua ʼau ʼiloʼi papau koa, ʼe tologa anai totā ʼu felogoi? Kua tā ʼiloʼi lelei koa totā maʼuli ʼāfea pea mo totā ʼaluʼaga ʼi te temi nei?

Ka ʼosi fakapapau e he ʼu Kilisitiano e toko lua ke nā ʼohoana, pea kua feala hanā falala, ʼo feiā mo te hahaʼi, ʼe nā ʼohoana anai. Neʼe fai e Sesu te tokoni ʼaenī: “Kapau e ke ‘io’ pea e ‘io,’ pea kapau e kailoa, pea e ‘kailoa.’ ” (Mateo 5:​37) Ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou fakatahi, ʼe tonu ke fakamalotoloto tanatou fakapapau. Kae ʼi ʼihi lakaga, ʼe lagi ʼiloʼi anai e he tahi ia nāua, ko te tahi ia nāua neʼe ina fai te meʼa kovi, kae neʼe mole ina ʼiloʼi ʼi muʼa ʼo tana fakapapau ʼaē ke nā ʼohoana. E lagi ko he agahala mamafa neʼe ina fai ki muʼa atu, pe ko he fai fakapō pe ko he aga heʼeʼaoga. Ko te Kilisitiano ʼaē kua ina ʼiloʼi te faʼahi ʼaia, ʼe ʼa ia tokotahi te vakaʼi te tonu ʼaē ka ina fai. E lagi nā palalau fakalelei anai ki te faʼahi ʼaia pea nā fakatotonu ke hoko atu tanā fakatahi. Peʼe lagi nā fakatotonu anai ke nā fakagata tanā fakatahi. Logope la ko te faʼahi ʼaia ʼe fakalogo pe kia nāua, pea ʼe mole tonu ke kau kiai ʼihi, kae ʼe tonu ke nā toe vakaʼi te tonu ʼaia, heʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼaia. ʼI te tahi faʼahi, ko ia ʼaē neʼe ina ʼiloʼi te aga kovi ʼo ia ʼaē ʼe ina fia ʼohoanaʼi, ʼe lagi ina fakagata totonu anai tanā fakatahi, tatau aipe peʼe mole loto kiai ia ia ʼaē neʼe agahala.​—Vakaʼi te “Questions des lecteurs” ʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 15 ʼo Sepetepeli 1975.

ʼE maʼuhiga ke fakatokatoka te ʼu fihifihia feiā ʼi muʼa ʼo te ʼohoana. Neʼe ʼui e Sesu, ko te tupuʼaga faka Tohi-Tapu pe e tahi ʼaē ʼe feala ai ke kita mavete pea mo toe ʼohoana mo he tahi kehe, ʼe ko te por·neiʹa, ko tona faka ʼuhiga, ko te fai feʼauʼaki ʼo tokita hoa. (Mateo 5:​32; 19:9) Neʼe mole ina ʼui ai, ʼe feala ke kita mavae mo tokita ʼohoana mo kapau ʼe kita ʼiloʼi ki muli age te aga ʼaē neʼe fai e tokita hoa ʼi muʼa ʼo te ʼohoana.

Ohage la ʼi te temi ʼo Sesu, neʼe feala pe ke pikisia he tahi ʼi te kilia. Kapau neʼe mahino ki te tagata Sutea, neʼe kilia tona hoa (peʼe ina ʼiloʼi peʼe kailoa) ʼi te temi ʼaē neʼe nā ʼohoana ai, ʼe ko he tupuʼaga koa ʼaia ke mavete mo ia? Neʼe feala ki te tagata Sutea ʼaē neʼe nofo ʼi te Lao ke ina fai te faʼahi ʼaia, kae neʼe mole ʼui e Sesu ʼe feiā anai ki tana kau tisipulo. Tou vakaʼi he ʼu ʼaluʼaga ʼe feala ke hoko ʼi te temi ʼaenī. Ko he tagata ʼe kau ʼi te syphilis, peʼe ko te herpès génital, pe ko te SITA, pe ko te tahi age mahaki ʼe lagi ʼohoana anai mo he fafine kae mole ina fakahā age ki ai te faʼahi ʼaia. Neʼe lagi pikisia ʼi te mahaki ʼaia ʼi tana ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼi muʼa peʼe lolotoga tana fakatahi mo tona ʼohoana. Ki muli age, ʼi te ʼiloʼi (ʼuhi ko te mole kei feala ke maʼu fānau e tona ʼohoana, peʼe ʼuhi ko te kua kovi ʼo tona mahaki) e te fafine ia te mahaki pea mo te maʼuli heʼeʼaoga ʼo tona ʼohoana ʼi muʼa atu, ʼe kei tuʼu tanā nofo ʼohoana. Ko te maʼuli heʼeʼaoga ʼa he tahi ʼi muʼa ʼo tona ʼohoana, ʼe mole ko he tupuʼaga faka Tohi-Tapu ʼaia ke kita mavete mo ia. ʼE toe feiā ʼo ʼuhiga mo te fafine ʼaē neʼe pikisia ʼi he mahaki pe neʼe ina fufū tana kua faitama ki te tahi tagata ʼi te temi ʼaē neʼe nā ʼohoana ai. Kua nā ʼohoana, pea kua nā fakapapau ke nā maʼuli fakatahi.

ʼE moʼoni ʼe tahitahiga te hoko ʼo te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, kae ʼe fakahā mai e te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia te puani tāfito ʼaenī: Ko te fai ʼo he fakapapau ʼohoana ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼaupito. ʼI muʼa pea mo lolotoga tanā fakatahi, ʼe tonu ke faiga e te tagata pea mo te fafine Kilisitiano ke nā feʼiloʼi leleiʼaki. ʼE tonu ke nā tali fakahagatonu ki te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe nā fai. (ʼE ʼi ai te ʼu fenua ʼe fakamaʼua ai e te lao ki te ʼu taumatuʼa ke nātou ʼolo ʼo vakaʼi he tōketā ʼi muʼa ʼo te fai ʼohoana. Ko ʼihi ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia ke nātou ʼiloʼi peʼe mole nātou mahamahaki.) ʼAki te ʼu faʼahi fuli ʼaia, ko te fakatahi fakafiafia ʼaia ʼe fakaʼapaʼapaʼia anai, ʼi te faiga ʼa te toko lua ʼaia ke nā kaku ki te ʼohoana ʼaē ʼe maʼuhiga age.​—Tāʼaga Lea 5:​18, 19; Efeso 5:​33.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼE ʼi ai te ʼu sosiete ʼe kei fakatuʼutuʼu ai e te ʼu mātuʼa te fakatahi ʼo tanatou ʼu fānau. ʼE lagi fai fualoa ʼi muʼa ʼo te temi ʼaē ka feala ai ke nā ʼohoana. ʼO fakatalitali ki te temi ʼaia, ʼe ʼui kua nā fakatahi, peʼe kua nā fefakapapauʼaki ke nā ʼohoana, kae mole heʼeki nā ʼohoana.

b Vakaʼi te tohi Les Jeunes sʼinterrogent​—Réponses pratiques, ʼi te kapite 28 ki te 32, pea mo te tohi Le secret du bonheur familial, ʼi te kapite 2, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae