TE TAHI ʼU FAKAMAHINO
Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te Māvete Pea Mo Te Tahi Nofo ʼa He Taumātuʼa
ʼE fakaʼamu e Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou kua ʼohoana ke natou agatonu ki te fakapapau ʼaē neʼe natou fai ʼi te ʼaho ʼaē neʼe natou ʼohoana ai. ʼI te fakatahiʼi e Sehova ia te ʼuluaki taumātuʼa, neʼe ina ʼui fēnei: “[Ko] te tagata . . . ʼe tonu anai ke pipiki ki tona ʼohoana, pea ʼe tonu anai ke nā liliu ko he kakano e tahi.” Ki muli age, neʼe toe fai e Sesu Kilisito ia te palalau ʼaia, ʼo ina toe hilifaki kiai te manatu ʼaenī: “Koia, ko te meʼa ʼaē neʼe fakatahiʼi e te ʼAtua ʼi te ʼakau toho e tahi, ke ʼaua naʼa veteki e te tagata!” (Senesi 2:24; Mateo 19:3-6) Koia kiā Sehova pea mo Sesu, ko te ʼohoana ʼe ko he noʼo ki te maʼuli kātoa pea hoki veteki pē ʼi te temi ʼaē ʼe mate ai he tahi iā nāua. (1 Kolonito 7:39) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼohoana ʼe ko he fakatuʼutuʼu taputapu ia, koia ʼe mole tonu ai ke fakaʼuhiga te māvete ohagē ko he meʼa noa. Pea ko Sehova ʼe fehiʼa ia ki te māvete ʼa he taumātuʼa kae ʼe mole hona ʼu tupuʼaga Fakatohi-tapu.—Malakia 2:15, 16.
Ko te ʼu tupuʼaga Fakatohi-tapu fea ʼaē ʼe feala ai ke māvete he taumātuʼa? ʼE fehiʼa Sehova ki te tono pea mo te fai folonikāsio. (Senesi 39:9; 2 Samuele 11:26, 27; Pesalemo 51:4) ʼI tana fehiʼa ʼaupitō ʼaē ki te fai folonikāsio, neʼe ina fakagafua ai leva te māvete mo kapau neʼe fai ia te aga ʼaia. (Ke kotou ʼiloʼi te fakaʼuhiga ʼo te fai folonikāsio, kotou vakaʼi ia te Kāpite 9, palakalafe 7, ʼaē ʼe fakamahino ai te fai folonikāsio.) ʼE fakagafua e Sehova kiā ia ʼaē neʼe mole hala ke ina filifili peʼe hoko atu tana maʼuli mo tona ʼohoana ʼaē neʼe agahala peʼe māvete ia mo ia. (Mateo 19:9) Koia kapau ʼe fili e ia ʼaē neʼe mole hala ke māvete mo tona ʼohoana, pea ʼe tali e Sehova ia te taʼi faʼahiga māvete ʼaia. Kae ko te kōkelekāsio ʼe mole ina fakalotomālohiʼi anai he tahi ke māvete mo tona ʼohoana. ʼE ʼi ai anai te ʼu ʼaluʼaga ʼe lagi uga ai ia ia ʼaē neʼe mole hala ke nofo mo tona ʼohoana ʼaē neʼe agahala, tāfito lā mo kapau ʼe fakahemala moʼoni ki te agahala ʼaē neʼe ina fai. Kae ʼi tona ia fakahagatonu, kapau ʼe ʼi ai he ʼu tupuʼaga Fakatohi-tapu ke māvete ai he taumātuʼa, pea ʼe fakalogo pē ia te tonu ʼaia kiā nāua, pea ʼe nā tali anai mo tona ʼu fua ki ʼamuli.—Kalate 6:5.
Kā hoko ni ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaupitō, pea ʼe fai e ʼihi Kilisitiano te tonu ʼaē ke nā tahi nofo peʼe ke māvete mo tona ʼohoana logolā neʼe mole he tahi iā nāua neʼe fai folonikāsio. ʼI te ʼaluʼaga ʼaia, ʼe ʼui fakalelei mai ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē ʼe mavae “ke mole ʼohoana peʼe ke toe fakatokatoka [mo tona ʼohoana].” (1 Kolonito 7:11) ʼE mole heʼeki ʼāteaina ia te Kilisitiano ʼaia ke fakatahi mo he tahi ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke toe ʼohoana mo ia. (Mateo 5:32) Tou vakaʼi age he ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaupitō, ʼe feala ai ki he taumātuʼa ke nā tahi nofo.
Kapau ʼe mole tokaga ia te tagata ʼohoana ʼo taupau ia te maʼuli fakasino ʼo tona fāmili. ʼE lagi maʼuli fakaʼofaʼofa he fāmili, ʼe mole ina maʼu ia te ʼu meʼa tāfito ʼaē ʼe ʼaoga ki te maʼuli, koteʼuhi ʼe mole fai e te tagata ʼohoana ia tona maʼua ʼaē ke tokaga ki te maʼuli fakasino ʼo tona fāmili, logolā tana lava fai ia te faʼahi ʼaia. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Kapau ʼe mole tokaga he tahi . . . [kiā] nātou ʼo tona loto fale, ʼe kua fakafisi ia ki te tui pea ʼe kovi age ia ʼi he tagata ʼe mole tui.” (1 Timoteo 5:8) Kapau ko te faʼahiga tagata ʼaia ʼe mole ina fetogi tana aga, pea ʼe fai anai e te fafine ʼohoana te tonu ʼaē ke nā tahi nofo ke puipui ai tona maʼuli pea mo te maʼuli ʼo tana fānau. ʼE mahino ia, ʼe tonu ke tōkakaga fakalelei te kau tagata ʼāfea ʼo te kōkelekāsio mokā ʼe fakahā age ʼe mole fia taupau e he tehina ia te maʼuli fakasino ʼo tona fāmili. Kapau ʼe mole fia taupau e he tahi te maʼuli fakasino ʼo tona fāmili pea ʼe feala ke fakamavae ia ia ʼi te kōkelekāsio.
Kapau ʼe agamālohi. Ko he tahi ʼe agamālohi, ʼe feala ke ina fai he meʼa ʼe fakatupu tuʼutāmaki ai ki te maʼuli ʼo tona ʼohoana. Kapau ko ia ʼaē ʼe agamālohi ʼe ko he Kilisitiano, pea ʼe tonu ki te ʼu tagata ʼāfea ke natou kumikumi fakalelei peʼe moʼoni te faʼahi ʼaia peʼe kailoa. Kapau ʼe hoko ʼita kovi he tahi peʼe agamālohi, pea ʼe ko he ʼu tupuʼaga ʼe feala ai ke fakamavae he tahi ʼi te kōkelekāsio.—Kalate 5:19-21.
Kapau ʼe tuʼutāmaki ia te maʼuli fakalaumālie. Ko he tahi ʼe lagi faiga tuʼumaʼu ke ina tāʼofi tona ʼohoana ke ʼaua naʼa hoko atu tana kau ki te tauhi moʼoni peʼe ina faigaʼi fakamālohi ke fakafeagai ia tona ʼohoana ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua. Kiā ia ʼaē ʼe ʼi te ʼaluʼaga tuʼutāmakiʼia ʼaia ko te lagi meʼa pē ʼe tahi ʼe tonu ke ina fai moʼo “fakalogo ki te ʼAtua, ohagē ko he fakalogo ki he pule, ʼi he fakalogo ia ki te tagata” ke nā tahi nofo.—Gāue 5:29.
ʼI te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaupitō fuli ʼaenī neʼe tou vakaʼi, ʼe mole tonu anai ki he tahi ke ina fakaneke ia ia ʼaē neʼe mole hala ke tahi nofo mo tona ʼohoana peʼe ke hoko atu pē tana maʼuli ʼaē mo tona ʼohoana. Logolā ko he ʼu kaumeʼa kua fakapotopoto ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo he ʼu tagata ʼāfea ʼe feala ke natou foaki he ʼu tokoni Fakatohi-tapu, kae ʼe mole feala hanatou ʼiloʼi kātoa ia te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo te taumātuʼa. ʼE ko Sehova tokotahi pē ʼaē ʼe ina lava ʼiloʼi te faʼahi ʼaia. ʼE mahino ia, ʼe mole fakamaʼuhigaʼi anai e he fafine ʼohoana peʼe ko he tagata ʼohoana ia te ʼAtua pea mo tona ʼohoana, mo kapau ʼe loi ʼo ʼuhiga mo tona ʼu fihifihia ʼi te loto fale, ke feala ai hana tahi nofo mo tona ʼohoana. ʼE ʼiloʼi lelei pē e Sehova te ʼu fakatuʼutuʼu kākā ʼaē ʼe fai e he tahi ke tahi nofo mo tona ʼohoana, tatau aipē mo kapau ʼe ina faigaʼi ke ina fufū te ʼu ʼaluʼaga moʼoni ʼaē neʼe hoko. ʼE moʼoni “ko meʼa fuli pē ʼe telefua pea mo ʼātea kiā mata ʼo ia ʼaē ʼe tonu ke ina fakamāuʼi tātou.” (Hepeleo 4:13) Kae kapau ʼe hoko atu te ʼaluʼaga fakatupu tuʼutāmaki ʼaia, ʼe mole tonu anai ki he tahi ke ina valokiʼi he Kilisitiano ʼe ina fai te tonu fakaʼosi ʼaē ke tahi nofo mo tona ʼohoana. Ki muli age “ ʼe tou tutuʼu fuli anai iā muʼa ʼo te fakamāuʼaga ʼa te ʼAtua.”—Loma 14:10-12.