Kapite 132
ʼI Te Toʼomataʼu ʼo Te ʼAtua
KO TE folahi ʼaē ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼi te Penikosite ʼe ko te fakamoʼoni ʼaia kua liliu ia Sesu ki selo. Ko te meʼa ʼaē neʼe sio kiai te tisipulo ko Etieni ki muli age ʼe ko he fakamoʼoni foki ʼaia kua kaku moʼoni ia Ia ki selo. ʼI muʼa ʼo tona taumakaʼi ʼuhi ko tana fakamoʼoni faitotonu ʼaē neʼe ina fai, neʼe ʼui fēnei e Etieni: “Koʼeni ʼe ʼau mamata ki te lagi kua ava pea ko te Foha ʼo te tagata ʼe tuʼu ʼi te toʼomataʼu ʼo te ʼAtua.”
ʼI te toʼomataʼu ʼo te ʼAtua, ʼe talitali ai ia Sesu ke fai age e tana Tāmai te fakatotonu ʼaenī: “ ʼAlu ʼo pule ʼi te lotolotoiga ʼo tou ʼu fili.” Kae koteā koa te meʼa ʼaē ʼe fai e Sesu ʼi tana lolotoga fakatalitali ki te temi ʼaē ka ina maʼu ai anai te pule ki tona ʼu fili? ʼE pule peʼe ʼafio, ki tana kau tisipulo fakanofo, ʼo taki ia nātou ʼi te fai faka mafola pea mo teuteuʼi ia nātou ke nātou liliu ʼi tonatou fakatuʼuake, ʼo kaugā hau mo ia ʼi te Puleʼaga ʼo tana Tāmai.
Ohage la, ko te fili e Sesu ia Saulo (ʼaē neʼe ʼiloa ki muli age ʼi tona higoa faka loma, ʼaē ko Paulo) ke liliu ia ko te mataʼi ukamea ʼo te gāue ʼaē ko te fai ʼo ni ʼu tisipulo ʼi te tahi ʼu fenua. Neʼe taupau lelei ia Saulo ki te Lao ʼaē ʼa te ʼAtua, kae neʼe hēhē ia ʼuhi ko te kau takitaki lotu ʼo te kau Sutea. Koia, ʼo mole gata ʼaki pe tana leleiʼia ʼaē ke matehi ia Etieni, kae neʼe ʼalu ia ki Tamasi ʼaki te fakagafua ʼa te pelepitelo lahi ko Kaifa ke ʼaumai ki Selusalemi kua haʼihaʼi ia te kau tisipulo ʼa Sesu ʼaē ka ina maʼu anai ʼi ai, tatau pe te tagata mo te fafine. Kae, ʼi te lolotoga ʼo te fagona ʼo Saulo, neʼe fokifā pe te mālama kua gigila ohage he ʼuhila, ʼi ʼona tafaʼaki, pea tō ai ki lalo.
“Saulo, Saulo, koteā ʼaē ʼe ke fakatagaʼi ai ʼau?” ko te fehuʼi age ʼaia ʼa te leʼo ʼaē ʼe haʼu mai te meʼa ʼe fakapulipuli. “Ko ai ia koe, ʼAliki?” ko te fehuʼi ʼaia ʼa Saulo.
“Ko ʼau ia Sesu, ʼaē ʼe ke fakatagaʼi”, ko te tali ʼaia ʼa te leʼo.
Neʼe ʼui age e Sesu kia Saulo, ʼaē kua kivi ʼi te mālama faka milakulo, ke ʼalu ki Tamasi pea ke talitali ai ki te ʼu fakatotonu ka fai age anai ki ai. ʼOsi ʼaia, pea hā ia Sesu kia Ananiasi, ko he tahi ʼi tana kau tisipulo. Pea ʼi tana palalau ʼo ʼuhiga mo Paulo, neʼe ʼui age e Sesu kia Ananiasi: “Ko te tagata ʼaenī ʼe ko he ipu kua ʼau fili ke ina ʼave toku huafa ki te ʼu puleʼaga, ʼo toe feiā aipe ki te ʼu hau pea mo te ʼu foha ʼo Iselaele.”
ʼIo, ʼaki te tokoni ʼa Sesu, ko Saulo (ʼaē kua ʼiloa leva ʼi te higoa ʼaē ko Paulo) pea mo ʼihi kau faka mafola evaselio neʼe nātou felāveʼi mo te fua manuʼia lahi ʼi tanatou gāue faka mafola pea mo te fai akonaki. Koia ʼi te ʼosi ʼo taʼu e 25 ki te hā ʼaē ʼa Sesu kia Paulo ʼi te ala ʼo Tamasi, neʼe tohi e Paulo ko te “logo lelei” neʼe “faka mafola ki te hahaʼi fuli pe ʼe ʼi te lalo lagi”.
Pea hili kiai te ʼu taʼu e lahi ki muli age neʼe tuku e Sesu ki tana ʼapositolo ʼofaina ko Soane, te ʼu meʼa ʼe hā mai. ʼE ko te ʼu meʼa la ʼaia ʼe hā mai, ʼaē ʼe fakamatala ʼi te tohi ʼo te Fakahā, ʼaē ʼe maʼuli fualoa ai ia Soane ke mamata ki te toe liliu mai ʼa Sesu ʼi te mālohi ʼo te Puleʼaga. ʼE ʼui e Soane “ ʼaki te laumālie” neʼe hiki ia ki te temi ʼaē ʼo “te ʼaho ʼo te ʼAliki”. Koteā koa te ʼaho ʼaia?
Ko te ako fakaleleiʼi ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe kau ai mo te ʼu palalau ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho fakaʼosi, ʼe hā mai ai ko te “ ʼaho ʼo te ʼAliki” neʼe kamata ia ʼi te taʼu faka hisitolia ʼaē ʼo te 1914, ko tona faka ʼuhiga ʼi te taʼiake ʼaenī. Neʼe ko te taʼu 1914 ʼaē neʼe toe liliu fakapulipuli mai ai ia Sesu pea neʼe mole fai ai he puhi fakatagi, kae neʼe gata pe ki tana kau kaugana agatonu neʼe nātou ʼiloʼi tana toe liliu mai. ʼI te taʼu ʼaia neʼe fai age ai e Sehova kia Sesu te fakatotonu ʼaē ke ʼalu ʼo pule ʼi te lotolotoiga ʼo tona ʼu fili.
ʼI tana fakalogo ki te fakatotonu ʼaia ʼa tana Tāmai, neʼe fakamaʼa e Sesu te lagi ʼi te nofo ai ʼa Satana pea mo tana kau temonio pea neʼe ina laku ifo ai ia nātou ki te kele. ʼI tana ʼosi mamata ki te hoko ʼo te meʼa ʼaia neʼe hā, neʼe logo ia Soane ki te leʼo ʼe haʼu mai te lagi ʼe ʼui fēnei: “ ʼI te temi nei kua hoko mai te fakamaʼuli pea mo te mālohi pea mo te puleʼaga ʼo totatou ʼAtua mo te pule ʼo tana Kilisito!” ʼIo, neʼe kamata hau ia Sesu ʼi te taʼu 1914.
ʼI logo lelei leva ki te kau atolasio ʼa Sehova ʼaē ʼe ʼi te lagi! ʼE fai kia nātou te palalau fakaloto mālohi ʼaenī: “Koutou fiafia, selo, pea mo koutou ʼe nonofo ai!” Kae e feafeaʼi te maʼuli ʼonatou ʼaē e ʼi te kele? “Malaʼia ki te kele pea mo te tai, he kua hifo atu te Tevolo kia koutou, mo tona ʼita lahi, he kua ina ʼiloʼi kua nounou tona temi.”
ʼE tou nonofo nei ʼi te temi nounou ʼaia. ʼE lolotoga vaevae nei te hahaʼi, ko ʼihi ke nātou hū ki te mālama foʼou, ka ko ʼihi ke fakaʼauha ia nātou ki te mate. ʼIo, ko totatou maʼuli ki te temi ka haʼu ʼe fakalogo anai ki tatatou aga ʼaē ki te logo lelei ʼaē ʼe faka mafola ʼi te kele katoa ʼaki te takitaki ʼa Kilisito.
Ka ʼosi anai te vaevae ʼaia, ʼe gāue anai ia Sesu Kilisito ʼi tona ʼuhiga ʼaē ko he Tagata Gāue ʼa te ʼAtua moʼo fakamaʼa te kele ʼo pulihi te ʼu faʼahiga meʼa kehekehe ʼo te tuʼu katoa ʼa Satana pea mo nātou fuli ʼaē ʼe lagolago ki ai. ʼE ina fakahoko anai te pulihi ʼo te agakovi katoa ʼaia ʼi te tau ʼaē ʼe higoa e te Tohi-Tapu ko Hala-Maketone, peʼe Halamaketone. Hili ia, pea ko Sesu Kilisito, ia Ia ʼaē ʼe maʼuhiga tokotahi ʼi te ʼatulaulau ʼo hoa atu kia Sehova, ʼe ina puke anai ia Satana pea mo tana kau temonio, ʼo ina haʼi anai ia nātou ʼo lī ki te “vanu”, ʼaē ʼe ina fakatātā te mole kei fai ʼo he meʼa ʼaē ʼe tatau mo te mate. Gāue 7:55-60; 8:1-3; 9:1-19; 16:6-10; Pesalemo 110:1, 2; Hepeleo 10:12, 13; 1 Petelo 3:22; Luka 22:28-30; Kolose 1:13, 23; Fakahā 1:1, 10; 12:7-12; 16:14-16; 20:1-3; Mateo 24:14; 25:31-33.
▪ ʼI te ʼosi hake ʼa Sesu ki selo, ʼe nofo ia ʼifea, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe talitali ia ki ai?
▪ Neʼe ʼafio ia Sesu kia ai ʼi tana ʼosi hake ʼaē ki selo, pea e feafeaʼi te ʼiloga ʼo tana ʼafio ʼaia?
▪ Neʼe kamata ʼanafea te “ ʼaho ʼo te ʼAliki”, pea koteā ʼaē neʼe kamata ʼaki?
▪ Ko te gāue vaevae feafeaʼi ʼaē ʼe fai ia ʼaho nei kia tatou takitokotahi, pea ʼe fakatafito kiteā te fai ʼo te gāue ʼaia?
▪ Koteā te meʼa ka hoko anai mokā ʼosi te gāue ʼaia?