He Koʼē ʼe Tonu Ke Tou Fakamuʼamuʼa Tatatou Tauhi Kiā Sehova?
“E fakaha anai e toku gutu tou faitotonu, mo tou fakamauli i te aho fuli.”—PES. 71:15.
ʼE KOTOU TALI FEAFEAʼI ANAI?
He koʼē neʼe fakamuʼamuʼa e Noe, mo Moisese, mo Selemia, pea mo Paulo ia Sehova ʼi tonatou maʼuli?
Koteā ʼaē kā tokoni atu anai ke kotou ʼiloʼi te meʼa ʼaē kā kotou fai ʼi tokotou maʼuli?
He koʼē ʼe kotou fakamuʼamuʼa anai te tauhi ʼaē kiā Sehova ʼi tokotou maʼuli?
1, 2. (1) Koteā ʼaē ʼe fakahā e he tahi mokā ʼe ina foaki tona maʼuli kiā Sehova? (2) ʼE feala ke tokoni feafeaʼi mai te faʼifaʼitaki ʼo Noe, mo Moisese, mo Selemia pea mo Paulo?
MOKĀ kua kotou foaki tokotou maʼuli ki te ʼAtua pea mo liliu ko he tisipulo kua papitema ʼa Sesu, ʼe ko he tonu maʼuhiga ia neʼe kotou fai ʼi tokotou maʼuli. ʼE hagē pē ʼe kotou ʼui kiā Sehova: “ ʼE au loto ke ke liliu ko toku Pule, kae ko au ko tau kaugana. ʼE au loto ke ke fakahā mai pe tonu ke au fakaʼaogaʼi feafeaʼi toku temi, te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke maʼuhiga kiā au, mo te fakaʼaogaʼi ʼo ʼoku fealagia pea mo ʼoku koloa.”
2 ʼE ko te faʼahi ʼaia ʼaē neʼe kotou fakapapau kiā Sehova mo kapau kua kotou papitema. Neʼe kotou fai he tonu ʼe lelei ʼaupitō mo fakapotopoto. Kae ʼi te temi leva ʼaenī kua kotou tali ai ia Sehova ko tokotou pule, ʼe kotou fakaʼaogaʼi feafeaʼi koa tokotou temi? Ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼo Noe, mo Moisese, mo Selemia pea mo te ʼapositolo ko Paulo, ʼe feala ke tokoni mai ke tou vakavakaʼi totatou ʼaluʼaga. Ko te ʼu tagata ʼaia neʼe natou tauhi kiā Sehova ʼaki tonatou loto kātoa. Ko te ʼaluʼaga ʼo te ʼu tagata ʼaia ʼe tatau ia mo tātou ʼi te temi ʼaenī. Ko te ʼu tonu ʼaē neʼe natou fai neʼe fakahā ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga ʼi tonatou maʼuli. Pea ʼe fakalotomālohiʼi ai tātou ke tou vakavakaʼi peʼe tou fakaʼaogaʼi feafeaʼi totatou temi.—Mat. 28:19, 20; 2 Tim. 3:1.
ʼI MUʼA ʼO TE LŌMAKI
3. Koteā ʼaē ʼe tatau ai totatou temi pea mo te temi ʼaē neʼe maʼuli ai ia Noe?
3 Neʼe fakatatau e Sesu te temi ʼaē neʼe maʼuli ai ia Noe ki totatou temi. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te mea ae nee hoko i te temi o Noe e toe hoko anai i te toe lilliu mai [peʼe ʼi te ʼi henī] o te Foha o te tagata. . . . Nee kai mo inu te u tagata, pea nee natou ohoana mo fakaohoana anatou fanau, o kaku ki te aho nee ulu ai leva ia Noe ki te aleka; pea nee mole pe natou amanaki ki he mea, o kaku ki te to a te lomaki, o ave ia natou fuli.” (Mat. 24:37-39) Tokolahi te hahaʼi iā ʼaho nei ʼe mole natou fakalogo ki te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe tala e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua. ʼE mole maʼuhiga ia kiā nātou tatatou māʼuʼuli ʼaē ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi. Ohagē pē ko te hahaʼi ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi te temi ʼo Noe, tokolahi iā ʼaho nei ʼe mole natou tui ʼe fakaʼauha anai e te ʼAtua te hahaʼi agakovi. ʼE natou manukinuki ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia! (2 Pet. 3:3-7) Kae neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi koa e Noe ia tona temi logolā te mole fakalogo ʼa te hahaʼi ʼi ʼona tafaʼaki ki ʼana fakatokaga?
4. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi koa e Noe ia tona temi ʼi te ʼosi foaki age e Sehova te gāue makehe ke ina fai? Pea koteā ia tona tupuʼaga?
4 Neʼe ʼui e te ʼAtua kiā Noe ʼe ina fakaʼauha anai te hahaʼi agakovi fuli pea neʼe ina foaki kiā ia he gāue makehe ke ina fai. Neʼe faʼu e Noe he ʼaleka moʼo haofaki te hahaʼi pea mo te ʼu manu. (Sen. 6:13, 14, 22) Pea neʼe ina toe fakatokaga ki te hahaʼi te meʼa ʼaē kā fakahoko anai e te ʼAtua. Ko te ʼapositolo ko Petelo neʼe ina ʼui ko Noe neʼe ko he tagata faiakonaki ʼo te faitotonu, ʼo hā mai ai neʼe faiga mālohi ia Noe ke tokoni ki te hahaʼi ke natou mahino ki te tuʼutāmaki ʼaē kā hoko kiā nātou. (Lau ia 2 Petelo 2:5.) ʼI takotou manatu, neʼe ko he aga fakapotopoto koa ʼa Noe pea mo tona fāmili mokā neʼe natou fakaʼaogaʼi tonatou temi moʼo laga he matani gāue, moʼo kumi ke natou ʼiloa peʼe ke lahi age tanatou maʼu he ʼu meʼa matalelei? Kailoa ia. Neʼe natou tekeʼi ia meʼa fuli ʼaē neʼe feala ke fakaleluʼi ai nātou mai tanatou gāue, he neʼe natou ʼiloʼi ʼe fakaʼauha anai e Sehova te mālama ʼaē neʼe natou māʼuʼuli ai.
TE ʼU MEʼA ʼAĒ NEʼE FILIFILI E TE TAMA ʼALIKI ʼO ESIPITO
5, 6. (1) He koʼē neʼe akoʼi ia Moisese “i te poto katoa o te kau Esipito”? (2) He koʼē neʼe mole filifili e Moisese ke maʼuli ohagē ko he tama ʼaliki ʼo Esipito?
5 ʼI te temi leva ʼaenī tou tāʼofi he ako mai te faʼifaʼitaki ʼo Moisese. Neʼe vavae ia ia e te ʼofafine ʼo Falaone, pea neʼe lahilahi ake ia ʼi te fale hau ʼo Esipito ohagē ko he tama ʼaliki. Neʼe akoʼi ia Moisese “i te poto katoa o te kau Esipito.” (Gaue 7:22; Eke. 2:9, 10) Neʼe akoʼi ia ia e te kau Esipito ke tauhi kiā Falaone ʼi tona maʼuli kātoa. Neʼe feala pē ke ina maʼu he tuʼulaga maʼuhiga ʼi te puleʼaga ʼaē neʼe mālohi tokotahi ʼi te temi ʼaia. ʼI te tuʼulaga ʼaia, neʼe feala pē ke lahi tona fakaʼapaʼapaʼi pea mo te ʼu meʼa matalelei ʼe ina maʼu. Kae neʼe maʼuhiga koa te ʼu meʼa ʼaia kiā Moisese?
6 ʼI te temi ʼaē neʼe kei tamasiʼi ai ia Moisese, neʼe akoʼi age e ʼana mātuʼa kiā ia pe ko ai ia Sehova. Koia neʼe lagi ina ʼiloʼi te ʼu fakapapau ʼaē neʼe fai e Sehova kiā Apalahamo, mo Isaake pea mo Sakopo. Neʼe tui ia Moisese ki te ʼu fakapapau ʼaia. Neʼe lagi ina fakakaukauʼi ia tona kā haʼu pea mo feafeaʼi anai hana nofo agatonu kiā Sehova. Koteā te tonu ʼaē neʼe fai e Moisese ʼi te temi leva ʼaē neʼe tonu ai ke ina filifili peʼe maʼuli anai ohagē ko he tama ʼaliki ʼo Esipito peʼe ko he tagata kaugana Iselaele? Neʼe filifili e Moisese “tona fakatagai mo te hahai a te Atua i tana mau fakatemi te fiafia o te agahala.” (Lau ia Hepeleo 11:24-26.) Ki muli age neʼe mulimuli ʼi tona maʼuli kātoa ki te takitaki ʼa Sehova. (Eke. 3:2, 6-10) He koʼē neʼe fai e Moisese te faʼahi ʼaia? Koteʼuhi neʼe tui ia ki te ʼu fakapapau ʼaē neʼe fai e te ʼAtua pea neʼe ina ʼiloʼi ko te maʼuli fīmālie ʼaē neʼe feala ke ina maʼu ʼi Esipito ʼe fakatemi pē ia, pea neʼe manatu tonu ia. Ko te puleʼaga ʼaia neʼe kua vave tauteaʼi pē e te ʼAtua ʼaki te ʼu malaʼia e hogofulu. Ko te ʼu kaugana fuli ʼa Sehova ʼaē kua natou foaki tonatou maʼuli kiā te ia, ʼe feala ke natou maʼu he ako mai te faʼifaʼitaki ʼo Moisese. ʼE tou fakamuʼamuʼa anai ia Sehova pea mo tatatou tauhi kiā te ia, kae ʼe mole tou fakaʼaogaʼi anai totatou temi kātoa ki he gāue fakamālama peʼe ki te ʼu lelei ʼo te mālama.
NEʼE ʼILOʼI E SELEMIA TE ʼU MEʼA ʼAĒ KĀ HOKO
7. Koteā ʼaē ʼe tatau ai te ʼaluʼaga ʼo Selemia mo tātou?
7 Neʼe toe fakamuʼamuʼa e te polofetā ko Selemia ia te tauhi ʼaē kiā Sehova ʼi tona maʼuli. Neʼe filifili e Sehova ia Selemia ko hana polofetā pea neʼe ina foaki age he gāue makehe ke ina fai. Neʼe tonu ke ina fakamafola te logo ʼaē ko Sehova ʼe ina fakatūʼā anai te hahaʼi ʼo Selusalemi pea mo Suta, koteʼuhi neʼe natou tauhi ki te ʼu ʼatua hala. ʼE tatau pē te ʼaluʼaga ʼo Selemia mo tātou. Neʼe toe maʼuli mo ia “ ʼi te ʼu temi fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho.” (Sel. 23:19, 20, MN) Neʼe tui papau ia ko te mālama ʼaē neʼe maʼuli ai ʼe mole tuʼu anai ia ʼo talu ai.
8, 9. (1) He koʼē neʼe ʼaoga ke fakatonutonuʼi e te ʼAtua te manatu ʼa Paluke? (2) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi mokā tou fai ni fakatuʼutuʼu?
8 Koteā ʼaē neʼe mole fai e Selemia ʼuhi ko te faʼahi ʼaē neʼe tui kiai? Neʼe mole faiga ia ke ina maʼu hona kā haʼu ʼi te mālama ʼaia kā fakaʼauha. Neʼe mole ko he aga fakapotopoto ia. Kae ko te sīkalaipe ʼa Selemia ʼaē ko Paluke, neʼe ina kamata maʼu leva he tahi ʼu faʼahiga manatu. Koia ʼaē neʼe ʼui ai e te ʼAtua kiā Selemia ke ina fakatonutonuʼi fēnei ia Paluke: “Koeni, e au maumaui anai te mea ae kua au fakatuu; pea e au taaki anai te mea ae kua au to, io, te fenua katoa aeni. Pea ko koe, pe e ke kumi anai ni mea lalahi kia koe? Aua naa ke kumi natou! Koteuhi koeni, e ui e [Sehova] e au aumai anai te malaia ki te u kakano fuli.” Pea neʼe fakapapau leva e Sehova kiā Paluke ʼe hao anai ia ʼi te fakaʼauha ʼo Selusalemi.—Sel. 45:4, 5.
9 ʼE mole tou ʼiloʼi papau pe koteā te ʼu “mea lalahi” ʼaē neʼe kumi e Paluke maʼa ia, peʼe ke lahi age ia tona fakaʼapaʼapaʼi ʼi te fale hau, peʼe ke lahi age ʼona koloa. Kae ʼe tou ʼiloʼi neʼe mole tologa te ʼu meʼa ʼaia. Neʼe fakaʼauha te ʼu meʼa ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe maʼu ai e Papilone ia Selusalemi ʼi te taʼu 607 I.M.T.S. Koteā te ako ʼe tou maʼu mai ai? ʼE moʼoni ʼe tonu ke tou fai he ʼu fakatuʼutuʼu ʼi te temi nei ke tou maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā tātou. (Taag. 6:6-11) Kae ʼe ko he aga fakapotopoto anai koa hatatou fakaʼaogaʼi lahi totatou temi mo totatou mālohi ke tou maʼu he ʼu meʼa kā fakaʼauha anai? ʼE moʼoni ʼe kei hoko atu pē e te kautahi ʼa Sehova te faʼu ʼo te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga, mo te ʼu filiale, pea mo ʼihi atu fakatuʼutuʼu. Kae ʼe mole tatau ia koteʼuhi ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe lagolago ki te Puleʼaga. Koia mokā fai e nātou ʼaē kua foaki tonatou maʼuli kiā Sehova he ʼu fakatuʼutuʼu, ʼe tonu ke maʼuhiga te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi tonatou maʼuli. ʼE kotou fakamuʼamuʼa koa te Puleʼaga pea mo te faitotonu ʼa Sehova?—Mat. 6:33.
NEʼE HAGĒ KIĀ IA “KO HE PELA”
10, 11. (1) Koteā ʼaē neʼe maʼuhiga kiā Paulo ʼi muʼa ʼo tana liliu ko he Kilisitiano? (2) He koʼē neʼe fetogi kātoa e Paulo te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga ʼi tona maʼuli?
10 ʼI te lakaga nei tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te ʼapositolo ko Paulo. ʼI muʼa ʼo tana liliu ko he Kilisitiano, neʼe manatu e te hahaʼi ʼe foaki anai e Paulo tona maʼuli kātoa ki tana gāue. Neʼe ina ako te lao Fakasutea mo te tagata faiako neʼe ʼiloa ʼi tona temi. Neʼe falala te pule fai sākilifisio, peʼe ko te pelepitelō lahi Sutea kiā ia pea neʼe ina foaki age he gāue maʼuhiga. Pea neʼe fakalaka mamaʼo age tana tauhi ki te lotu Fakasutea ʼi te tokolahi ʼo tona taʼiake. (Gaue 9:1, 2; 22:3; 26:10; Kal. 1:13, 14) Kae neʼe fetogi kātoa te maʼuli ʼo Paulo ʼi tana mahino leva ʼaē neʼe liʼaki e Sehova ia te puleʼaga Sutea.
11 Neʼe mahino ai kiā Paulo kapau neʼe ina foaki tona maʼuli kātoa ki hana gāue ʼi te tuʼu Fakasutea, ʼe mole maʼuhiga anai kiā Sehova, heʼe fakaʼauha anai te puleʼaga ʼaia. (Mat. 24:2) Neʼe mahino ia Paulo ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, pea neʼe ina ʼiloʼi ia te pilivilēsio lahi ʼaē ke ina fakahoko te gāue fai fakamafola. Neʼe ina toe ʼui foki ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga kiā ia ʼi tona maʼuli ʼi muʼa atu neʼe hagē ia “ko he pela,” peʼe ko he ʼotaʼota. Neʼe mavae Paulo mai te lotu Fakasutea pea neʼe ina fakaʼaogaʼi tona maʼuli kātoa moʼo fakamafola te logo lelei.—Lau ia Filipe 3:4-8, 15; Gaue 9:15.
TOU VAKAVAKAʼI PE KOTEĀ ʼAĒ ʼE MAʼUHIGA ʼI TOTATOU MAʼULI
12. Koteā ʼaē neʼe maʼuhiga ʼi te maʼuli ʼo Sesu ʼi tana ʼosi papitema?
12 Ko Noe, mo Moisese, mo Selemia, mo Paulo pea mo ʼihi atu, neʼe natou fakaʼaogaʼi lahi tonatou temi mo tonatou mālohi ʼi te tauhi ʼaē kiā Sehova. ʼE ko he ʼu faʼifaʼitaki lelei maʼa tātou. Kae, ʼe ko Sesu te faʼifaʼitakiʼaga ʼaē ʼe lelei ʼaupitō maʼa nātou fuli ʼaē kua foaki tonatou maʼuli kiā Sehova. (1 Pet. 2:21) ʼI te ʼosi papitema ʼa Sesu, neʼe ina fakaʼaogaʼi tona maʼuli kātoa ʼi te kele moʼo fakamafola te logo lelei pea mo fakakolōliaʼi ia Sehova. Koia ʼe tonu ke maʼuhiga te tauhi ʼaē kiā Sehova ki te kau Kilisitiano fuli ʼaē ʼe natou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu pea mo tali ia Sehova ko honatou Pule. ʼE maʼuhiga koa te tauhi ʼaē kiā Sehova ʼi tokotou maʼuli? ʼE feafeaʼi koa hatatou fakalahi age tatatou tauhi ʼaē kiā Sehova pea mo tou toe tōkakaga ki ʼihi atu maʼua?—Lau ia Pesalemo 71:15; 145:2.
13, 14. (1) Ko te faʼahi fea ʼaē ʼe fakalotomālohiʼi ai te kau Kilisitiano ke natou faikole kiai? (2) He koʼē ʼe fiafia te hahaʼi ʼa te ʼAtua?
13 Talu mai fualoa, ʼe fakalotomālohiʼi e te kautahi ʼa Sehova te kau Kilisitiano ke natou faikole peʼe feala ke natou pioniē. Ko ʼihi kaugana agatonu ʼa Sehova ʼe mole feala ke natou fai fakamafola ʼi ni hola e 70 ʼi te māhina fuli ʼuhi ko ʼonatou ʼaluʼaga. Kae ʼe mole tonu ke natou lotomamahi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (1 Tim. 5:8) Kae ʼe feafeaʼi kiā koutou? ʼE feala koa ke kotou pioniē?
14 Kotou fakakaukauʼi age muʼa te fiafia ʼaē neʼe maʼu e te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua lolotoga te māhina ʼo Malesio ʼo te taʼu ʼaenī. Neʼe ko te māhina ʼaia ʼi muʼa ʼo te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼa Sesu, neʼe maʼu e te kau pioniē vaeluaʼi temi te fealagia makehe ʼaē ke natou filifili peʼe natou fakamafola anai iā hola e 30 peʼe 50. (Pes. 110:3) Neʼe ko te toko lauʼi miliona tehina mo tuagaʼane ʼaē neʼe pioniē vaeluaʼi temi. Neʼe feala ke kotou logoʼi te fiafia lahi ʼaē neʼe maʼu ʼi te ʼu kōkelekāsio. ʼE feala koa hakotou fetogi takotou polokalama ke lahi age takotou toʼo te pioniē vaeluaʼi temi? ʼI te ʼaho fuli ʼe fiafia he tehina peʼe ko he tuagaʼane ʼe pioniē ʼi tana ʼosi fai fakamafola, pea ʼe feala ke ina ʼui fēnei: “Sehova neʼe au tauhi atu kiā koe ʼaki toku loto kātoa.”
15. Ko te fakatuʼutuʼu fea ʼaē ʼe lelei ke fai e he tūpulaga Kilisitiano ʼe kei ako?
15 Kapau ko koe ko he tūpulaga Kilisitiano kua vave ʼosi tau ako, ʼe lagi mole ke mahaki pea mo lahi fau hou maʼua. Neʼe kua ke fakakaukauʼi lelei koa ke ke pioniē kātoa? ʼE lagi manatu tau kau faiako ko tau ʼalu ʼaē ʼo ako ʼi te ʼu faleako lalahi ʼe lelei age ia kiā koe ʼo ʼuhiga mo tou kā haʼu. ʼE falala nātou ki te ʼu kautahi fakatagata pea mo te falā. Kae ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe fakatemi pē ia. Kapau ʼe ke tauhi kiā Sehova ʼi tou maʼuli kātoa, pea ʼe ke fakaʼaogaʼi lelei anai tou temi pea ʼe ko he faʼahi ʼe ke maʼu ai anai ia he kā haʼu ʼe heʼegata. ʼE ke mulimuli anai ki te faʼifaʼitaki haohaoa ʼa Sesu. ʼE ko he tonu fakapotopoto ia ʼe ke fiafia ai anai. ʼE ina puipui anai koe. Pea ʼe hā ai ʼe mole ke tuku anai he meʼa ke ina fakaleluʼi koe mai tau fakapapau ʼaē ke ke tauhi kiā Sehova.—Mat. 6:19-21; 1 Tim. 6:9-12.
16, 17. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke fai e te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo tanatou tauhi ʼaē kiā Sehova?
16 Iā ʼaho nei, tokolahi te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe tonu ke natou gāue ʼi ni hola ke maʼu e ʼonatou fāmili te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā nātou. Kae ko ʼihi ʼe lagi natou fai ni hola fakalaka ʼe mole hona ʼaoga. (1 Tim. 6:8) ʼE faigaʼi e te mālama ke tou tui ʼe maʼuhiga kiā tātou te ʼu meʼa foʼou fuli. Kae ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe mole natou loto ke puleʼi e Satana mo tana mālama te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ki tonatou maʼuli. (1 Soa. 2:15-17) ʼE feafeaʼi kiā nātou ʼaē kua letelete? ʼE lelei ke natou toʼo te pioniē pea ke natou fakamuʼamuʼa te tauhi ʼaē kiā Sehova.
17 ʼE feala ke fai e te kau Kilisitiano ʼaē kua foaki tonatou maʼuli kiā Sehova te ʼu fehuʼi ʼaenī: Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupitō ki toku maʼuli? ʼE au fakamuʼamuʼa koa ia te tauhi ʼaē kiā Sehova? ʼE au faʼifaʼitakiʼi koa ia Sesu pea mo au fakaʼaogaʼi toku temi mo toku mālohi moʼo tauhi kiā Sehova? ʼE au fakalogo koa kiā Sesu pea mo au haga mulimuli iā te ia? ʼE feala koa ke au fetogi taku polokalama ke lahi age taku kau ki te fai fakamafola pea mo ʼihi atu gāue ʼi te tauhi ʼaē kiā Sehova? Tatau aipē peʼe mole feala ke au tauhi lahi kiā Sehova ʼi te temi nei, kae ʼe au faiga koa ke au maʼu he ʼu faigamālie ke au fakaʼaogaʼi ai toku temi mo toku mālohi kiā Sehova?
“TE FIAFAI MO TE FAAFAI O TONA FINEGALO”
18, 19. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou faikole kiai? He koʼē ʼe fiafia anai Sehova ʼi tatatou faikole ʼaia?
18 ʼI meʼa fakaofoofo foki hatatou sio ki te faʼafai ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Kae ko ʼihi ʼaē ʼe feala ke natou pioniē ʼe lagi mole natou loto kiai, peʼe lagi natou manatu ʼe mole natou popoto. (Eke. 4:10; Sel. 1:6) ʼE feafeaʼi mokā ʼe kotou maʼu te manatu ʼaia? Kotou faikole kiā Sehova ke tokoni atu. Neʼe ʼui e Paulo ʼe fia tokoni mai Sehova ke tou “fiafai mo . . . faafai.” (Filp. 2:13) Koia, kotou kole kiā Sehova ke tokoni atu ke kotou fia gāue lahi ʼi takotou minisitelio pea ke kotou maʼu te poto moʼona fakahoko.—2 Pet. 3:9, 11.
19 Ko Noe, mo Moisese, mo Selemia, mo Paulo pea mo Sesu neʼe ko he ʼu tagata agatonu. Neʼe natou fakaʼaogaʼi tonatou temi pea mo tonatou mālohi moʼo fakamafola ia te ʼu fakatokaga ʼaē mai iā Sehova. Neʼe mole natou tuku he meʼa ke ina fakaleluʼi nātou mai tanatou gāue. Kua tau ovi pē te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. Koia ʼe ʼaoga ai kiā tātou fuli ʼaē kua foaki totatou maʼuli ki te ʼAtua, ke tou faiga fakamālotoloto ke tou muliʼi te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼaia mai te Tohi-Tapu. (Mat. 24:42; 2 Tim. 2:15) ʼAki tatatou mulimuli ki ʼanatou faʼifaʼitaki ʼe tou fakafiafia ai ia Sehova pea ʼe ina tapuakiʼi anai tātou.—Lau ia Malakia 3:10.
[Paki ʼo te pāsina 22]
Neʼe mole fakalogo te hahaʼi ki te ʼu fakatokaga ʼa Noe
[Paki ʼo te pāsina 25]
Mokā ʼe kotou fakaʼaogaʼi tokotou maʼuli kātoa moʼo tauhi kiā Sehova, pea ʼe kotou maʼu anai he kā haʼu ʼe heʼegata